Visovačko jezero
Visovačko jezero (sedreno jezero sa slapovima i otočićem na rieci Krki): - Visovačko jezero u kanjonima Krke i pritoke donje Čikole je površinom drugo najveće jezero u Dalmaciji, ali je zbog dubine obujmom najveće. To je tipično kanjonsko jezero u karbonatnom krasu s kameno-sedrenim obalama, ter traverinskim slapovima na ulazu i izlazu iz jezera: na ulazu kanjona gornje Krke je manji Roški slap, a na iztjeku primorskog kanjona donje Krke su veliki slapovi Skradinski Buk.
Visovačko jezero i kanjon srednje Krke su sada zaštićeni u Nacionalnom parku Krka, iako je srednji kanjonski tijek Krke dielom već oštećen izgradnjom niza hidrocentrala, što povremeno uzrokuju djelomična presušenja slapova. Prukljansko 'jezero' koje se proširuje ispod Skradinskog buka nizvodno od Visovca, nije pravo jezero nego poluslana laguna na ušću rieke Krke.
Sadržaj
Sedreni slapovi Krke
S obje strane Visovačkog jezera tj. na gornjem ulazu i donjem izlazu tog jezera, rijeka Krka tvori bogata sedrena slapišta: na sjevernoj jezerskoj obali u jezero utječe Roški slap, a na jugozapadnom izlazu jezera iztječe najveće sedreno slapište Skradinski Buk.
Roški slap
Roški slap je šesti tj. predzadnji vodopad na rijeci Krki, kao gornji ulaz Krke u jezero Visovac. Nalazi se u nacionalnom parku Krka i leži oko 14 kilometara nizvodno od petog slapa Miljacka. Ime je dobio po bivšoj tvrdjavi Rog, od koje danas nema puno tragova. Posebno je zanimljiv zbog niza malih kaskada poznatih kao Ogrlice, kojima počinje sedrena bariera. Takodjer je zanimljiv i zbog bogate vegetacije, mlinova i stupa.
Sedrena bariera Roškog slapa je duga 650 metara, najveća širina je 450 metara, a visinska razlika je 22,5 metara. Glavni slap je visok 15 metara i njime se gornja Krka u širokoj lepezi ulijeva u Visovačko jezero. Od godine 1910. na njegovoj desnoj strani je izgradjena protočna hidroelektrana, koja i danas nosi njegovo ime.
Skradinski Buk
Skradinski Buk je najdonja, sedma i najduža sedrena bariera na rijeci Krki i jedan od najvećih sedrenih slapova u Hrvatskoj. Nalazi se nizvodno od Miljevaca, a takodjer je i najveće sedreno slapište Europe. Slap tvore sedrene kaskade, otočići i jezerca. Preko 17 stepenica Skradinskog buka, poredanih na 800 metara dužine se prelijevaju zajedničke vode iz rieka Krke i Čikole. Širina slapišta je od 200 do 400 metara s ukupnom visinskom razlikom od 45,7 metara.
Ispod Skradinskog buka počinje potopljeni dio ušća rijeke Krke (estuarij) s bočatim vodama. Veći dio sedre Skradinskog buka je mlađi od 10 tisuća godina. Izvan današnjeg vodotoka nalazi se na području nekadašnjih vodotoka ranija "mrtva sedra" starosti oko 125 tisuća godina.
Rast sedrene bariere na Skradinskom buku prouzročio je uzvodno ujezerenje vode rijeke Krke do Roškog slapa i u tri kilometra donjeg tijeka rijeke Čikole, tvoreći tako jednu od najneobičnijih i najljepših pejzažnih slika Nacionalnog parka Krka. Još 1895. godine napravljen je zahvat vode za hidroelektranu "Jaruga". Jaruga je druga najstarija hidroelektrana u svijetu i prva u Europi.
Iako je danas to elektrana male proizvodnje (35 milijuna Kwh), ona za niskih ljetnih vodostaja oduzima vodu donjem dijelu Skradinskog buka, pa je nakon proglašenja Nacionalnog parka to djelomice izpravljeno zbog održavanja biodinamike slapišta i radi njegove prikladnije turističke valorizacie.
Otočić Visovac
Visovac je otok u istoimenom jezeru na području nacionalnog parka Krka. Od Drniša je udaljen 10 minuta vožnjom automobila. Na otoku se nalazi crkva iz 17. stoljeća i franjevački samostan. Najstariji očuvani dijelovi kompleksa su bunarska kruna iz 14. stoljeća, te dijelovi samostanskog klaustra iz 15. stoljeća. U samostanu se čuva vrijedna zbirka knjiga, umjetnina i ostalih važnih dokumenata.
Visovac se prvi puta spominje 1345. u darovnici kralja Ljudevita Anžuvinskog koji je grad Rog i otok Visovac darovao knezu Budislavu Ugriniću. Nedugo nakon toga na otok su se pod zaštitom hrvatskih velmoža naselili pustinjaci sv. Augustina koji su izgradili maleni samostan i crkvicu posvećenu sv. Pavlu.
Godine 1440. na otok Visovac dolaze Franjevci provincije Presvetog Otkupitelja i tu ostaju sve do danas. Do posjeda su došli nakon što je zadnji izdanak obitelji Nelipić, knez Ivaniš † 1434.) posinio svoga zeta Anža Frankopana i predao mu u nasljedstvo Kamičak i okolne posjede. Kralj međutim nije priznao baštinsko pravo pa je Kamičak 1445. godine preuzeo Grgur Utješinović koji je franjevcima darovao otok Visovac. Nakon Utješinovića Kamičkom vladaju braća Halapići. Godine 1523. Kamičak su osvojili i porušili Turci.
Poveznice
Reference
Partly enlarged and mostly adapted from Croatian Wikipedia by GNU license.
