Vlahobalkansko izvrnuće Primorja
Vlaho-balkansko izvrnuće Primorja (novo-bošnjački namet tzv. 'priobalja'): - Pojam 'primorje' (starinski-srednjovjeko "pri mori") je prastari i općeslavenski naziv još davnoga srednjovjekog izkona, za širja područja kopna koja su bliža uz more, tj. odakle se bar podalje vidi more i gdje se manjeviše osjećaju i utjecaji primorskog podneblja.
Stari pojam primorja
Takav naziv i pojam primorja nam je najpoznatiji na jugozapadu Hrvatske uz Jadran, pa se zato već odavna, dugo i sve donedavna taj primorski dio jugozapadne Hrvatske uz sjeveroiztočni Jadran, izmedju najzapadnije Istre i na jugu Dalmacije (približno negdje izmedju Rieke i Karlobaga a ponekade i širje), obično se nazivao Hrvatskim primorjem u užemu smislu, pa pučanstvo Primorci i pridjev 'primorski'.
Medjutim, takvi nama slični stari slavenski nazivi iz prošlih stoljeća već duže postoje i kod nekih inih slavenskih naroda, a osobito kod onih većih pomorskih koji su manjeviše plovili i po oceanima oko Eurazije, kao npr. Rusi.
Tako na ruskomu za primorske krajeve Sibira uz iztočna mora već cieli niz stoljeća postoje pojmovi kao vostočnoe primorie (tj. primorski krajevi uz iztočna mora), a takodjer i posebni zemljopisni pojam Ohotskoe primorie tj. Primorsko područje uz Ohotsko more na sjeverozapadnoj obali Pacifika.
Jugocrveno 'priobalje'
Naprotiv kroz novijih par godina tj. približno od dolaza 'Zokijevih' neokomunista (SDP) na vlast, u Hrvatskoj je započelo doslovce perverzno Vukovsko odbacivanje već odavna uvrieženoga našeg pučkog i obćeslavenskog pojma 'primorje', ter njegova nova nasilnička zamjena u našoj javnosti s primitivnim balkansko-bošnjačkim nazivom tzv. "priobalje" (? !). To je tek noviji izmišljen jezični pojam, nastao na smjeni tisućljeća, koji se dosad tek kroz par desetljeća javno u literaturi rabio u dva, bitno različita značenja, jer to podjednako može biti uz obale rieka, jezera i mora (dok je primorje samo i jedino nadomak mora).
Prvo je 'priobalje' kod nas ušlo u izpravnu medjunarodnu uporabu kroz jadransku oceanografiu, kada su npr. dr. Ante Ercegović i ini (iz Instituta za oceanografiu u Splitu) ovo priobalje kod nas prvi primienili kao domaću prijevodnu istoznačnicu za već standardni medjunarodni "adlitoral", - što doslovce znači uži obalni pojas uz more (ili jezero), tj. koji je zasoljen i izložen prskanju morskih valova, pa je zato pješčan ili kamenit i polugol bez šume i bez gradjevina (izim luka i svjetionika).
Naprotiv kod nepomorskih kopnenih kontinentalaca, kakvi su npr. naši Bošnjaci, najnovije smišljeni i izkrivljeni pojam tzv. "priobalje" je tek sad nedavno uveden i dakako u posvema izkrivljenom značenju, tj. ovo sad 'žabarsko'-bosansko priobalje naglo im zahvaća cielo prošireno primorje sve tamo do Učke, dalmatinske Zagore i Hercegovine, pa su umjesto toga golemoga priglupog "priobalja" sada posve izbacili iz uporabe obćeslavenski i ranohrvatski jasan, ali njima nepodobni pojam primorja.
Zaključak
Sada jasno i otvoreno naglašavamo, kako je ova priglupa zamjena našeg primorja za novo navodno "priobalje" - izrazita i zlonamjerna protuhrvatska diverzia uzurpirana i nametnuta od naših balkanskih primitivaca, koja se u hrvatskoj javnosti više nikako ne smije i ne može dalje tolerirati,- nego se to 'priobalje' ubuduće ima vratiti njegovu stvarnom, užemu i izvornomu oceanografskom značenju !
Nova i tek (navodno) neovisna hrvatska država, iako se formalno-kulturno sada prikazuje kao izvorno-samostalna, izim uglavnom u doba Tudjmana potom se dosad zapravo kulturno sve više ponaša kao bivša afroazijska kolonija. Ine normalne tj. prave pomorske i primorske (uključno mediteranske) države redovno koriste u vlastitoj uporabi svoje izvorno pomorsko i primorsko/mediteransko nazivlje, bilo iz vlastitog ozemlja ili bar iz najbližih tradicijskih obalno-pomorskih zemalja.
Tako npr. kultivirana Francuska kao velesila, svjestno i uporno podržava svoje posebno pomorsko nazivlje ili ako im ponegdje i uzmanjka iz književnog rječnika, ipak ga bar posude i rabe ono starije iz najbliže Bretagne ili iz Baskije (pa ne rabe englesko niti taliansko). Naprotiv, nepoviestne i donedavno kolonialne zemlje takvoga posebnog nazivlja većinom nemaju - a baš paradoksalno, upravo takva je velikim dielom i naša novopečena Hrvatska, koja doduše državno i pomorski ipak postoji uz Sredozemlje već preko tisućljeća,- ali o tomu izim zabačene literature, većinom više nema puno traga pri javnoj uporabi u našemu primorskom, pomorskomu niti sredozemnom nazivlju:
To je naše prvotno domaće morsko nazivlje, najviše zbog nasilne balkanske primitivizacije i vukovizacie, kod nas dosad u zaglupljenoj javnosti većinom zaboravljeno, izbrisano i sada je izvrnuto na krajnje primitivne žabarsko-čobanske opise balkaniziranog tipa, zamalo bez naše tisućgodišnje pomorsko-primorske i sredozemne baštine, koju su nam primitivni balkanski Vukovci protjerali i izbacili u dialektnu ropotarnicu: - pa nam zato sada silom nameću svoje novosklepane, priglupe i krive Vukove blezgarije iz nepomorske Bosne, Vojvodine, itd. Apage Satanas, o tempora, o mores...
Poveznice
Referenca
A terminological discussion on coastal areas in Croatia and elsewhere.
