Antun Dalmatin

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Antun Dalmatin (Senj, početak 16. stoljeća - Ljubljana, svibanj 1579.) , hrvatski protestantski pisac u doba reformacije. Takodjer je važan i za dialektalnu lingvistiku, jer je kao Stipan Konzul Istrian i Juraj Juričić, u 16. stoljeću bio jedan od prvih poznatih književnika koji je svoja djela većinom objavio na prijelaznoj kajkavskoj ikavici, što je dalje nastavio i razvio Ozaljski književni krug Zrinskih i Frankopana u 17. stoljeću.

Životopis

Rodjen je ili bar podrijetlom iz grada Senja. Kao svećenik i prvobitno glagoljaš, djelovao je najprije u Istri, odakle je prognan zbog pristanka uz protestantizam. Sklonio se u Ljubljanu gdje je uz pomoć Jurja Juričića, Grgura Vlahovića i Matije Živčića na hrvatski prevodio Novi zavjet i dopunio prijevode Stipana Konzula Istranina. Na poziv Primoža Trubara početkom 1561. je prešao u službu grofa Ivana Ungnada III, pa je radio u hrvatskoj protestantskoj tiskari u Urachu kraj Tubingena zajedno sa Stjepanom Konzulom. Tu im je najveća edicija bio Prvi i Drugi del Novoga Testamenta i druga vjerska djela na glagoljici i bosančici. Kada je nakon Ungnadove smrti ta tiskara prestala s radom, sele se oboje 1564. u Regensburg gdje im na latinici izlazi zadnje djelo Postila (nedjeljna evandjelja) u 2 sveska. Potom se A. Dalmatin opet vraća u Ljubljanu, gdje mu kranjski stališi zbog zasluga i starosti osiguravaju stalnu mirovinu, pa tu živi do svoje smrti u svibnju 1579.

Još kao svećenik u Istri pristaje uz reformaciju. U razdoblju 1559. i 1560. g. službuje kod Matije Klombnera u Ljubljani kao učitelj njegova sina. U to vrijeme po Trubarovu nalogu započinje prevoditi njegove slovenske knjige. 1560. započinje njegova suradnja sa Stipanom Konzulom. Isprva je djelovao u Ljubljani prevodeći Evanđelja i Djela apostolska za I. i II. Novoga zavjeta u čemu su mu pomagali Juraj Juričić, Matija Šivčić i Grgur Vlahović. Osim prevođenja ispravljao je Konzulove tekstove. 1561. pridružuje se Konzulu u Urachu kako bi posao oko hrvatskih knjiga još bolje napredovao. Pored toga, njegovo poznavanje bosančice bilo je od velike koristi. U namjeri da novu vjeru prošire na balkanske prostore, sve do Carigrada, Ungnad i suradnici nakanili su štampati knjige ćirilicom te je stoga Dalmatin proveo u srpnju 1561., tri tjedna u Reutlingenu nadgledajući posao oko rezanja ćirilskih slova. Na Ungnadovu preporuku Dalmatin se vraća u Tübingen gdje ga Vojvoda Krištof prima u stalnu službu, da pomaže hrvatskoj tiskari s godišnjom plaćom od 30 for. i čitavom opskrbom.

Djelatnost

Uz Konzula najaktivniji je hrvatski pisac Uraškog kruga u reformaciji. Bio je prevoditelj iz slovenskoga, njemačkog, latinskog i talijanskog jezika, urednik i korektor desetak vjerskih knjiga tiskanih na glagoljici, bosančici) i latinici, namijenjenih širenju reformacijskih ideja u hrvatskim zemljama. U pismu od 16. studenog 1562. Klombner piše Ungnadu za Antuna Dalmatina da je marljiv, učen i vješt hrvatskom jeziku. Bio je čovjek vrlo mirne naravi, sa svakim se slagao te radio vrlo savjesno i sporo. Mnogi su ga isticali kao najboljeg radnika i prevoditelja uraške tiskare. Premda nije samostalno potpisao niti jedno izdanje, poznata su 32 izdanja na kojim je radio, uglavnom kao prevoditelj. Nakon Ungnadove smrti i prestanka rada uraške tiskare, Dalmatin s Konzulom 1568. u Regensburgu izdaje Postilu u dva dijela, namijenivši ju gradišćanskim Hrvatima. 1569. zbog svojih zasluga i starosti, na Trubarovu preporuku, kranjski staleži mu daju godišnju mirovinu. Umro je u Ljubljani 1579.

Glavna djela

Najvažnija su mu djela na kajkavskoj ikavici:

  • Tabla za dici, 1561;
  • Katekismus, 1561. i 1564.;
  • Prvi del Novoga Testamenta, 1562. i 1563.;
  • Drugi del Novoga Testamenta, 1563;
  • Postila, 1562. i 1563.

Literatura

  • Stipan Konzul i Antun Dalmatin: Katehizmus, jedna malahna kniga v koji jesu vele potribni i korisni nauci..., Urach 1564 (pretisak i komentar A. Jembrih, Pazin 1991).
  • F. Bučar: Povijest hrvatske protestantske književnosti. Zagreb 1910.
  • B. Vodnik: Antun Dalmatin. Narodna enciklopedija I, Zagreb 1924.
  • A. Jembrih: Glagoljski Novi Testament 1562, Antuna Dalmatina i Stipana Konzula. Buzetski zbornik 29, Buzet 2003.
  • J. Cesar: Hrvatska tiskara u Urachu. Reformirana kršćanska crkva, Zagreb 2008.

Poveznice

Reference

Elaborated and enlarged by GNU-license from Chakavian Wikislavia (and a stub in Croatian Wikipedia).