Čabar i Prezid

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
Metapedia-puzzle.png   
Ovo je tek osnovica ili začetak budućeg članka.
Pomognite Metapediji i dopunite ga.


Čabar je brdski gradić u zapadnoj Hrvatskoj, smješten na sjevernom rubu Gorskog kotara, okružen šumama i brdima. Na samom je rubu uz granicu s Republikom Slovenijom jer ga od nje dijeli tek mala rječica Čabranka. Administrativni pojam grada Čabar se formalno odnosi i na mjesto Čabar, kao i na širje područje prigradskih naselja u sjeverozapadnom kutu Gorskog Kotara.

Abstract

Čabar is a minor town in the upland of western Croatia, in the Primorje-Gorski Kotar county. There are 4,387 inhabitants, with 95% Croats.

Prigradska naselja

Čabru upravno pripada 42 prigradskih naselja, sela i zaselaka u sjeverozapadnom kutu Gorskog Kotara sjeverno od gorja Risnjak: Bazli, Brinjeva Draga, Čabar, Crni Lazi, Donji Žagari, Fažonci, Ferbežari, Gerovo, Gerovski Kraj, Gorači, Gornji Žagari, Hrib, Kamenski Hrib, Kozji Vrh, Kraljev Vrh, Kranjci, Lautari, Lazi, Makov Hrib, Mali Lug, Mandli, Okrivje, Parg, Plešce, Podstene, Požarnica, Prezid, Prhci, Prhutova Draga, Pršleti, Ravnice, Selo, Smrečje, Smrekari, Sokoli, Srednja Draga, Tropeti, Tršće, Vode, Vrhovci, Zamost i Zbitke.

Prezid

Prezid je malo mjesto koje graniči sa Slovenijom. Pripadni su zaselci još Zbitke, Kozji Vrh, Kranjci, Lautari, Bazli, Tajčari, Runc i Milanov vrh. Prezid leži u krajnjem sjeverozapadnom kutu Gorskog kotara i općine Čabar. Predjeli oko Prezida spadaju u više gorje s nadmorskom visinom od 760 – 1204 metara. Jugozapadno od Prezida se već u Sloveniji uzdiže planina Snežnik, s nadmorskom visinom od 1796 metara. Prezid se proširio po prostranoj planinskoj kotlini smještenoj na 765 metara nadmorske visine.

Ozemlje oko Prezida je tipično kraško. Smatra se kako je tu u davnini ispod Kozjeg Vrha bio izvor velike Notranjske rijeke koja je tekla na sjeverozapad po prezidanskoj kotlini, preko Babnog Polja prema Loškoj dolini. Zbog poroznog kraškog terena je dosad tu ostalo tek nekoliko povremenih potočića koji poniru. Tako je i potok Trbuhovica presušio, koji je ranije bujao iz špilje Trbuhovica i uzput vrtio 4 mlina. Speleolozi Jamarske sekcije "Željezničara" iz Ljubljane su iztraživali 1972. godine ovo područje i našli kako oko Prezida postoji 8 jama, a medju njima je najdublja Berišček dubine 155m.

Zemljopis

Gradić Čabar se nalazi u zapadnoj Hrvatskoj, uz slovensku granicu na krajnjem sjeveru Primorsko-goranske županije, pod sjeveroistočnim gorskim obroncima Risnjaka i Snježnika. Područje grada Čabra je područje bivše općine Čabar koja obuhvaća 5 većih mjesta bivše općine i to Čabar, Prezid, Tršće, Gerovo i Plešce uz ostala manja naselja i zaselke. Ljeta su tu ugodno svježa, zime oštre i hladne s obiljem snijega, dok je najveći dio površine prekriven šumom, pa se može reći da je Čabar "grad s najvećim zelenim parkom" u Europi.

Pučanstvo

Po popisu pučanstva iz 2001. godine na području grada Čabra ima 4.387 stanovnika. Trend broja stanovnika zadnjih godina bilježi stalno opadanje, jer je natalitet manji od mortaliteta. Razlog tomu je slaba zemljopisna povezanost i teški uvjeti života, pa nebriga lokalne i državne vlasti za stvarenje uvjeta za ostanak prije svega mladih na području grada Čabra, kao i stvaranja uvjeta za pristojan život svih stanovnika grada Čabra i okolnih naselja.

Nepalatalni kajkavci

Izim tek malobrojnih doseljenika, pretežna većina stanovnika u Čabru i okolnim naseljima su kajkavci. Ovbdašnja kajkavica je inače dosta osebujna, jer sadrži neke prijelazne značajke spram slovenskog jezika, ali povrh toga ima i posebne fonetske osobitosti spram inih hrvatskih kajkavaca i Slovenaca. Naime, u naseljima oko Čabra i ponajviše u Prezidu, domaći kajkavci i najviše starci dijelom govore nepalatalno tj. umjesto uobičajenih kajkavski palatala nerietko izgovaraju sibilante. To je najizrazitije u slučaju glasa č, koji se tu četo izgovara kao sibilarno c, a ovakav nepalatalni izgovor ini kajkavski Gorani podrugljivo nazivaju "snekanje" (Janeš 2006).

Prezidu sličan dijelom nepalatalni "cakajski" govor sa c, s, z, dz umjesto č, š, ž, dž u kajkavskom kontekstu je kod nas poznat samo još kod domaćih staraca iz zagrebačkih Sesveta i okolnih sela, a inače je takav nepalatalni izgovor najčešći kod tzv. "bodulskih" čakavaca iz desetak jadranskih otoka i istočne Istre: npr. Plomin, Rabac, Cres, Losinj, Baška, grad Pag, Trogir, zapadni Brac, Hvar, Vis, Bisevo, itd. Za razliku od toga jadranskog cakavizma, medju kajkavcima su dosad poznati nepalatalni govori rijetki i zasad su sigurno poznati tek na 3 područja: selo Nemška Rovt u Sloveniji, pa iz zagrebačkih Sesveta i okolnih sela gdje je taj "cakajski" govor već u izumiranju i rabe ga još uglavnom starci, ter u sjeverozapadnom kutu Gorskog Kotara uz izvorište gornje Čabranke oko Prezida i susjednih sela. Vidi o tomu još pobliže: Käjkafski iz Sesveta i Bodulski cakavizam.

Povijest

Poznata antička povijest Čabra datira još od rimskog doba, kada je uz sadanje naselje Prezid bio izgradjen rimski zid Limes (= "Granica") za obranu protiv sjevernijih Germana, a po tomu rimskom zidu je i sadanje naselje Prezid dobilo svoje ime. U srednjem vieku uz Čabar se najviše povezuje ime Petra Zrinskog koji je uz Dvorac prvi unio gospodarski duh u Čabar: Tu je izgradio tvornicu čavala i vijaka tj. kovačnicu, koji su se proizvodi odatle preko najbliže luke u Bakru dalje izvozili po svijetu. Banovi Zrinski i Frankopani su organizirano potaknuli život u ovim krajevima, a osobito od 1649. godine, kada su svi posjedi u Gorskom kotaru i Vinodolu pripali Petru Zrinskom.

Godina 1671. donesla je tudjinsku vlast u Gorski kotar i druge krajeve naše domovine. Nakon glavosjeka Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana 30. travnja 1671. godine, njihove posjede su prigrabili austrijski dvor i magjarski feudalci s novim nametima i novim oblicima vlasti koje su Gorani osjetili kao novo teško doba. Različiti zapisi govore kako je prva privatna škola u čabarskom kraju organizirana u Prezidu. Zaključkom biskupskog sinoda u Zagrebu 1669. godine, svećenici su bili dužni podučavati djecu ili izdržavati učitelja. Potom u doba industrijske revolucie, za područje grada Čabra je značajan i Vilim Vilhar, koji je na Milanovom vrhu kraj Prezida izradio jednu od prvih pilana na parni pogon.

Spomenici i znamenitosti

  • Stari rimski zid Limes kod Prezida
  • Dvorac Petra Zrinskog u Čabru
  • Tunel od Dvorca Petra Zrinskog do Tropetarske stjene
  • Prva kovačnica u Hrvatskoj
  • Crkva sv. Antuna Padovanskog
  • Crkva sv. Vida
  • Spomenik kralju Tomislavu na trgu "Trg kralja Tomislava" u Čabru

Gospodarstvo

Glavna gospodarska grana oko Čabra je drvna industrija s raznim proizvodima od drveta. Dodatna sezonska grana prihoda zbog obilnoga i dugog sniega su tu još i zimski športovi i lovstvo.

Naobrazba i kultura

  • Kuća Vesel u Prezidu
  • OŠ "Petar Zrinski"
  • SŠ "Vladimir Nazor"
  • Galerija Vilima Svečnjaka

Šport

  • Svjetski prvaci Marko Popović i Goran Ožbolt u castingu (ribolovu)
  • Brdska utrka u Čabru svake godine u 7. mjesecu

Poznati Čabrani

Literatura

  • Janeš, I. 2006: Kajkavsko nasljeđe Čabarskog kraja. Zbornik: Kajkavski u povijesnom i sadašnjem okružju, str. 228-230, Muži zagorskog srca, Zabok-Krapina.

Vanjske sveze

Poveznice

Reference

Adapted and elaborated by GNU-license almost from Wikinfo and WikiSlavia (partly a stub of Croatian Wikipedia).