Četnikizmi (ekstremni srbizmi)

Četnikizmi (najekstremniji srbizmi u balkaniziranom jugorječniku): - Tzv. 'četnikizmi' ili ekstremni srbo-balkanizmi su izrazito nehrvatske rieči koje su još donedavna i osobito prije Jugoslavie, tj. sve do 1. svj. rata većini Hrvata bile uglavnom nepoznate. Nakon nedavne propasti bivše Jugoslavie, takoder ih i danas sve veći dio mladjih Hrvata razmjerno slabije razumiju i sve ih rjedje rabe.

Kroz unitarno jugoslavensko doba u 20. stoljeću, ovi su se čudni srbo-balkanizmi ponajviše rabili i nametali preko jugo-armije (JNA), ter dielom takodjer manjeviše i kroz dodvornu jugo-administraciu u tadanjoj SR Hrvatskoj. Danas su ove u javnoj uporabi bar dielom nestale, ali ih neki stari kadrovi i njihovi potomci ipak još poneke uporno nameću u našoj javnosti.

Balkaniziran imenski dativ/lokativ

U ekstremnim iztočno-četničkim oblicima balkaniziranih dativa i lokativa, ženske imenice ne završavaju normalno kao hrvatske s nastavkom -i, nego na izkrivljeno srbobalkansko "-oj": npr. guskoj, mačkoj, puškoj, Baškoj i slično (= normalno je hrvatski: guski, mački, puški, Baški, itd.).

Ekstremne srbobalkanske imenice

Izraziti srbobalkanski primjeri ekstremnih imenskih četnikizama su još npr. ajkula (hrv.= morski pas ili kučak), beočug (hr. kolut, alka), čuka (hr. vršak, vrhunac), dejstvo (djelatnost), grnčar (lončar-keramičar), izvinjenje (isprika-izgovor), krmanoš (kormilar), krtola (gomolj-krumpir), objeda (kleveta-potvorba), odstojanje (razmak-udaljenost), otadžbina (domovina-zavičaj), pacov (štakor), prečaga (pregrada), preimućstvo (prednost), ranac (ruksak-brocak), srez (kotar), šargarepa (mrkva), upliv (utjecaj), vajar (kipar), vasiona (svemir), zolja (osa), žiža (žarište-stjecište) i ine slične izvedenice.

Ekstremni srbobalkanski pridjevi

Izričiti srbobalkanski slučajevi pridjevskih četnikizama jesu npr. bezbedan (osiguran), dvogub (dvostran-dvodjelan), izvitoperen (iskrivljen-izobličen), podesan (zgodan-prikladan), pozni (kasni), predostrožan (pažljiv-pozoran), rasparčan (podieljen-raztrgan), surevnjiv (jalan-zavidan), trogub (trostruk-trokrak), ubav (lijep-krasan), itd.

Srbobalkanski prilozi / priedlozi

Ekstremni primjeri srbobalkanskih priloga i priedloga su medju inima: dockan (hrv. kasno), kobajagi (navodno-tobože), sem (izim-osim), spolja (izvan), ter još ini slični.

Ekstremni srbobalkanski glagoli

Izraziti primjeri srbobalkanskih glagola jesu medju inima sličnim npr. desiti (zbivati-dogoditi), izvitoperiti (izobličiti-iskriviti), natociljati (nasamariti-podvaliti), nipodaštavati (prezirati-obezvriediti), prevazići (nadvisiti-prevladati), snabdeti (obskrbiti), zakerati (gnjaviti-mučiti), itd.

Poveznice

• Srbohrvatske razlike jezika
• Tudjice u hrvatskom jeziku
• Wječnik, Vukov wiktionary
• Srbianski i jugohrvatski

Referenca

Almost original condensed compilation from above links in actual wiki.