Wječnik, Vukov wiktionary

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
Lokot.png Ova stranica sadrži jedinstvene podatke izvorno nastale u hrvatskom odjelu Wikislavije/Wikinfoa, što su iz sigurnosnih razloga naknadno preneseni i nadopunjavani ovdje, ili u hrvatskoj Metapediji do 2017. godine. Kao jedinstveno autorsko djelo i kao jedini javno dostupan rad u izvornom obliku, stranica je u zatečenom stanju očuvana i trajno zaštićena od bilo kakvoga budućeg uređivanja.
HrvatGrb.png

Wječnik, Vukov wiktionary (srboidni poluhrvatski rječnik Vukova balkaniziranog jugojezika): Ovo bi navodno trebao biti nekakav "hrvatski" wiki-rječnik na internetu, iako to ustvari ostaje i dalje tek srbohrvatski polurječnik Vukova balkaniziranog jugojezika po Novosadskom dogovoru i to ne samo nabrojene riječi, nego još podjednako i njihove poluhrvatske objasnidbe. Zato su u tom tzv. "hrvatskom" Wječniku čak 1/3 unesenih i nametnutih riječi sve odreda nehrvatski srbizmi, balkanizmi, turcizmi i ini slični jugo-barbarizmi, a izostavljene su mnoge idejno "nepodobne" izvornohrvatske riječi - ili se već unesene hrvatske čak još i brišu ako ih nemaju Srbi.

Abstract

Wiktionary (from the words wiki and dictionary) is a multilingual, web-based project to create a free content dictionary, available in 158 languages. Unlike standard dictionaries, it is written collaboratively by volunteers, dubbed "Wiktionarians", using wiki software, allowing articles to be changed by almost anyone with access to the website. Like its sister project Wikipedia, Wiktionary is run by the Wikimedia Foundation. Critical reception of Wiktionary has been different. In 2006 Jill Lepore wrote in the article "Noah’s Ark" for The New Yorker:

"There’s no show of hands at Wiktionary. There’s not even an editorial staff. "Be your own lexicographer!", might be Wiktionary’s motto. Who needs experts? Why pay good money for a dictionary written by lexicographers when we could cobble one together ourselves? Wiktionary isn’t so much republican or democratic as Maoist. And it’s only as good as the copyright-expired books from which it pilfers."

Srbobalkanstvo i nedialektnost

Dokaz tomu jugoslavenskom polusrbizmu Wječnika, uz ino je i mnoštvo lažnohrvatskih riječi iz "Wječnika", koje su navedene npr. ovdje u paralelnom popisu Tudjice u hrvatskom jeziku kao tipski srbo-balkanizmi: Dapače neke od tih iz Wječnika" (oko 10% njih) su čak i ekstremni srbizmi tzv. "četnikizmi", koje uglavnom ne rabe katolički Hrvati - izim tek dijelom kod nas domaći pravoslavci i poneki unitarni jugo-nostalgici i sljedbenici titoizma.

Naprotiv u tomu balkaniziranom Wječniku su dosljedno izostavljene zamalo sve nesrbske riječi koje dosad još rabe mnogi Hrvati, - ali ih nemaju Srbi - sve to u skladu sa srbohrvatskim jugo-dogmama našega jezičnog veleizdajnika, zloglasnog Tome Maretića koji je izričito tražio i dijelom uspio izbaciti iz hrvatske javnosti sve Srbima nepoznate i nejasne riječi iz dotadanjeg izvornohrvatskog jezika. Čim neki naivni suradnici možda i pokušaju unesti prave izvorne i starije izvornohrvatske riječi, dežurni ideološki 'dušobrižnici' i jugo-admini u Wječniku ih smjesta brišu i izbacuju, što očito pokazuje koliko je taj lažnohrvatski Wječnik "vjerodostojan" (kao i hr.wikipedia).

U skladu s ovom jugo-cenzurom su iz toga poluhrvatskog Wječnika vrlo dosljedno izostale ili naknadno izbačene zamalo sve ideološki nepodobne riječi koje njima imalo "mirišu" na kajkavicu i čakavicu, pa čak i mnogi 'neprijateljsko-okupatorski' germanizmi i dijelom niz romanizama, - umjesto kojih nam taj ideološki poluhrvatski Wječnik nameće njima podobne balkanizme, turcizme i ine istočne barbarizme. Takav Wječnik je ukratko Vukovo jugojezično smeće za naivce tek u modernijoj internetnoj inačici.

Jugo-citat iz 'Wječnika'

"Wječnik je suradnički projekt pokrenut radi izrade slobodnoga i otvorenoga višejezičnog rječnika koji uključuje definicije, etimologiju, izgovor, srodne riječi, sinonime, antonime, primjere i prijevode. Sestrinski je projekt Wikipedije – slobodne enciklopedije, a na hrvatskom jeziku započet je 12. ožujka 2004. ... Hrvatski wiki-rječnik trenutno broji 25.447 članaka. Wječnikov glavni zadatak jest:

  • objašnjavanje značenja riječi, izraza, idioma, i kratica
  • obavljanje funkcije tezaurusa ukazivanjem na sinonime i povezane izraze
  • objašnjavanje etimologije riječi
  • prevođenje riječi s drugih jezika

Sadržaj tekstova objavljenih na Wiki-rječniku pokriven je GNU/GPL licencom. Wječnik, kao i druge wiki-projekte na hrvatskom jeziku može uređivati svatko tko govori i piše hrvatski jezik te je upoznat s pravilima uređivanja Wječnika (barem po uređivanju drugih wiki-projekata). Projekt Wječnika zamišljen je kao projekt koji će omogućiti besplatan internet-rječnik svim govornicima hrvatskog jezika, dakle svatko tko ima pristup internetu moći će koristiti ovaj besplatan rječnik tako što će upisati neki pojam i dobiti rječničku obradu tog pojma.

Za razliku od standardnih rječnika, wječnik je napisan u suradnji volontera koristeći wiki programe, dopuštajući mijenjanje članaka gotovo svatko s pristupom internetu. Kao i njegov sestrinski projekt Wikipediju, Wiktionary vodi Wikimedija. Zato što Wiktionary nije ograničen uvjetima tiskanog prostora, većina njegovih jezičnih izdanja nudi definicije i prijevode riječi s mnogih jezika, a neka izdanja nude dodatne informacije koje se tipično nalaze u rječnicima i leksikonima. Dodatno, engleski wikirječnik uključuje Wikisaurus, kategoriju koja služi kao rječnik, uključujući popis uličnih riječi (slang) i jednostavni engleski Wiktionary, kompiliran koristeći osnovni engleski podskup engleskoga jezika."

Razvitak wiki-rječnika

Prvi engleski Wiktionary je postavljen na medjumrežje 12. prosinca 2002. po prijedlogu Daniela Alston-a. Dne 29. ožujka 2004. bili su započeli i prvi izvanengleski wiki-rječnici na francuskom i poljskomu. Uskoro su započeli još ini wiki-rječnici na brojnim drugim jezicima. Rječnik je bio udomaćen na privremenoj URL adresi (wiktionary.wikipedia.org) do 1. svibnja 2004. kada je prebačen na sadanji posebni URL. Od studenog 2006, ukupni Wiki-rječnik ima preko 1,5 miliuna ulaza preko njegovih 171 jezičnih izdanja. Najveći medju jezičnim izdanjima je sada engleski wikirječnik s preko 400.000 ulaza. Engleski je bio nadmašen god. 2006. od francuskog wikirječnika, pa je ponovno postao najveći krajem 2006. Osmo izdanje jezičnog wikirječnika sada sadržava svaki preko 100.000 unosa. Unatoč velikom broju prijava na wikirječnik, većina unosa i puno definicia na projektu su napravljeni računalnim programima koji su našli kreativan način stvarati prijave od automatski uvezenih tisuću prijava iz prije objavljenih rječnika.

Sedam od osamnaist računalnih programa registriranih na engleskom wikirječniku stvaraju 163.000 tamošnjih promjena. Samo 259 prijava ostaje (svaki s puno definicia) na wikirječniku iz izvornog uvoza od razvojnih programera iz javnih izvora, a većina ovih uvoza su ručno podijeljeni na tisuću pripadnih prijava. Bez tih 163.000 prijava bi engleski wikirječnik imao tek oko 137.000 prijava, uključivo izraze jedinstvene za neengleske jezike, tvoreći ga manjim od većine jednojezičnih tiskanih rječnika. Oksfordski engleski rječnik ima 615.000 natuknica, dok Merriam-Websters Internacionalni rječnik engleskog jezika, neskraćeno ima 475.000 prijava (s mnogim dodatno ugradjenim natuknicama). Sada već postoji detaljnija statistika koja jasnije razlikuje autentičnu prijavu od manje važnih prijava.

Engleski wikirječnik se doduše ne oslanja na računalni program onoliko, koliko se oslanjaju neka manja jezična izdanja. Npr. francuski i vjetnamski wikirječnici su uvezli velike dijelove iz slobodnog projekta vjetnamskog rječnika, koji omogućava bezplatni sadržaj dvojezičnih rječnika na i iz vjetnamskog. Ove uvozne prijave dopunjavaju zamalo sve što nudi vjetnamsko izdanje. Poput engleskog izdanja, francuski wikirječnik je uveo približno 20.000 prijava u Unihan bazu podataka kineskog, japanskog i korejskog. Francuski wikirječnik je brže rastao u 2006. zbog velikog udjela računalnih programa kopirajući mnoge ulaze iz niza starih, slobodno licenciranih rječnika, npr. osmo izdanje rječnika de l'Académie française 1935. (oko 35.000 riječi) i rabeći računalne programe za dodavanje riječi iz inih izdanja rječnika s francuskim prijevodima. Rusko izdanje raste sa skoro 80.000 unosa kao računalni program LX koji nadodaje predložene prijave s natuknicama (ali bez definicia) za engleske i njemačke rieči.

Zaključak o Wječniku

Uz niz manjih i podnošljivih sporednih nedostataka sličnih inim rječnicima koji bi možda bili dijelom i podnošljivi, ovaj tzv. "hrvatski" Wječnik ima već od početka ugradjena najmanje 3 velika i ključna promašaja, zbog kojih bi bilo zapravo bolje i da ga nema - jer ovakakav kakav je dosad, više služi obmanjivanju i krivoj preusmjerbi naivnih koristnika, negoli njihovom jezičnom informiranju. Stoga je taj lažnohrvatski ideološki Wječnik zapravo nestručno leksičko smeće koje može zadovoljiti tek polupismene primitivce i početne pučkoškolce:

  • 1) Izim jedino svoje tehničko-softverske podloge koja je manjeviše zadovoljavajuća zbog skupne suradnje iz zajedničkog wiki-modela, sam taj "naš" Wječnik je za većinu uvrštenih natuknica strukovno uglavnom vrlo nestručno i amaterski-polupismeno izradjen, jer bez ikakva stručnog uredništva, tu nema inih pravih urednika ni profesionalnih lingvista, - izim tek malobrojnih ideo-politički zagriženih vukovaca - kojima je daleko važnija politička korektnost negoli stručnost obrade.
  • 2) Wječnik je povrh svoje obćenite nestručnosti, takodjer još načelno i duboko protuhrvatski usmjeren, tj. njegovi urednički admini su očito većinom nastrano odabrani kao unitarni vukovski protuhrvati i zagriženi neprijateljski razarači izvornohrvatskog jezika: zapravo su to većinom kronični jugonostalgici i obožavatelji Vukova srbohrvatskog jugojezika i dalje po balkansko-novosadskom modelu.
  • 3) Taj duboko nastrani lažnohrvatski Wječnik sadrži uglavnom samo tzv. "naše" riječi koje rabe Muslimani i Hrvati iz BiH tj. leksički je ovaj popis izmedju bosanskoga i crnogorskog rječnika, - ali nema doslovce nijedne jedine posebne riječi iz matične Hrvatske kojih nema u BiH. Ova je leksička perverzija "našeg" Wječnika slična, kao da se u lažno-francuzkom fr.wiktionary nalaze jedino i izključivo amerofrancuske riječi iz kanadskog Quebeca - bez ijedne posebne iz matične Francuske, ili da u lažno-portugalskom pt.wiktionary postoje samo one amero-portugalske iz Brazila ali nijedna posebna iz matičnog Portugala: Takve nestručno-ideološke težke podvale u Europi su moguće (i nekažnjive) još samo još kod naivnih i priglupih Hrvata!

Vanjske sveze

Poveznice

Reference

Adapted and elaborated by GNU license almost from WikiSlavia and Wikinfo (partly quoted from Wječnik).

Dobavljeno iz "http://hr.metapedia.org/m/index.php?title=Wječnik,_Vukov_wiktionary&oldid=54084"