Anto Baković

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
Don Anto Baković.jpg

don Anto Baković (Goražde, 4. srpnja 1931. - Zagreb, 26. siječnja 2017.) je bio hrvatski katolički svećenik, pisac, novinar, pro-natalitetni aktivist, te disident i politički zatvorenik.

Životopis

Raniji život

Anto Baković je rođen 4. srpnja 1931. u Goraždu kao sedmo dijete u obitelji Stojana i Jelene (rođ. Marković), oboje rodom iz Duvna.[1] Osnovnu školu je pohađao u Goraždu, srednju školu u Sarajevu i bogoslovni studij u Ljubljani. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, Anto je s obitelji boravio u rodnom Goraždu, pod okružjom mjesnih pripadnika srpskih četničkih snaga. Anto i njegova majka su bili jedini svjedoci umorstva Drinskih mučenica.

Politička robija

Kao student bogoslovije je bio pozvan na službu vojnog roka u JNA. Već je tad javno iznosio neslaganje s jugoslavenskim komunističkim poretkom. 1953. godine, nakon svršetka vojnog roka je bio osuđen na četvorogodišnju zatvorsku kaznu s prisilnim radom, jer je odbio govoriti protiv kardinala Alojzija Stepinca. Po vlastitim navodima, u niškom zatvoru je doživio torturu kroz tri dana batinjanja, do duboke nesvijesti i kome.[2] Nakon izlaska iz zatvora, nastavio je i završio bogoslovni studij.

1962. godine je osuđen na šestogodišnju kaznu strogog zatvora[3] u Zenici, gdje uz Slavka Miletića, Tomislava Vidovića, Andriju Radoša i Vinka Vicu Ostojića nije bio obuhvaćen pomilovanjem dijela robijaša od Aleksandra Rankovića.[4]

Proveo je ukupno 10 godina robijanja u sedam zatvora.[5]

Svećeničko djelovanje

Za svećenika Vrhbosanske nadbiskupije je zaređen 29. lipnja 1959. u Đakovu. Njegova prva svećenička župa je bila Kakanj (1959.), zatim župa Korićane na Vlašić planini (1960.). Krajem 1960-ih, nakon izlaska iz zatvora i nakon što je bio protjeran iz ozemlja SR Bosne i Hercegovine, odlazi na službu u kosovsko Janjevo, gdje je osnovao dječji zbor „Bijeli anđeli” i glazbenu nakladničku kuću „Katon” (Katolički ton). Od 1975. je djelovao u župi Maglaj, gdje je dao izgraditi svetište Sv. Leopolda Bogdana Mandića. Zbog bolesti je bio umirovljen 1983. godine.

Djelovanje u mirovini

Od 1983. se bavio pitanjima pro-natalitetne politike i demografske obnove hrvatskog naroda, a od 1990-ih je istraživao komunističke zločine nad hrvatskim narodom i hrvatskim crkvenim osobama.

Poslije prvih demokratskih izbora i dolaska Hrvatske demokratske zajednice na vlast, postao je društveno djelatan i bio je jedan od najistaknutijih osoba u javnom životu Hrvatske. Pružao je snažnu potporu HDZ-u i predsjedniku Franji Tuđmanu, kao i njegovoj državotvornom političkom usmjerenju. Njegov aktivizam se nakon stvaranja Republike Hrvatske usmjerio najprije na težnji za usklađivanjem državnog poretka i državnih zakona s naukom Katoličke Crkve. U tom smislu se najviše bavio težnjama zabrane pobačaja i aktivnijom provedbom pro-natalitetne politike u Hrvatskoj, smatrajući kako će Hrvati izumrijeti s obzirom na negativna demografska gibanja. U tu je svrhu osnovao udruge Hrvatski populacijski pokret, Pronatalitetni pokret „Jedno dijete više”, Martyrium Croatiae, i Apostolat ljubavi „Jedna obitelj više”. Također je uređivao i izdavao mjesečnik Narod - glasilo za demografsku obnovu i duhovni preporod.

50. godinu svećeništva je proslavio zlatnom misom 12. srpnja 2009. u crkvi Sv. Jeronima u Zagrebu.[6]

Tijekom siječnja 2017. se nalazio u zagrebačkom Svećeničkom domu sv. Josipa. Preminuo je 26. siječnja 2017. u KBC-u Zagreb na Rebru. Pokopan je 1. veljače 2017. na zagrebačkom groblju Mirogoj.

Djela

  • 1983. - Naš Bogdan
  • 1990. - Drinske mučenice
  • 1994. - Ostaje li Hrvatska bez majki
  • 1994. - Svećenici - žrtve rata i poraća (radni materijal)
  • 1996. - Dječak s Drine (samoživotopis)
  • 2005. - Za jednu bolju Hrvatsku
  • 2007. - Hrvatski martirologij XX. stoljeća
  • 2008. - Hrvatska demografska čitanka
  • 2009. - Batinama do oltara
  • 2011. - Druže pope, u ime zakona - izlazi iz groba!

Izvori

  1. Katolička tiskovna agencija: „Don Anto Baković, jedini živući svjedok smrti Drinskih mučenica”
  2. don Ante Baković: Batinama do oltara, Martyrium Croatiae, Zagreb 2009.
  3. Informativna katolička agencija: „Ukop don Ante Bakovića”
  4. U SPOMEN SUPATNIKU SLAVKU MILETIĆU!, Vinko Vice Ostojić, Politički zatvorenik br. 220 - srpanj-kolovoz 2010.
  5. Verbum (sažeti životopis don Ante Bakovića)
  6. Župa Garevac: „Zlatna Misa don Ante Bakovića”

Vanjske sveze