Ban Višeslav

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
Višeslav
Hrvatski ban
Vladavina 761./799. - 802.
Predhodnik Budimir Svetolik
Nasljednik Radoslav
Osobni podatci
Vjeroizpovied kršćanin
HrvatGrb.png

Ban Višeslav (latin. Wissisclaus) je bio u ranomu srednjem vijeku jedan od prvih imenom poznatih dalmatinskih vladara južne Primorske Hrvatske krajem 8. stoljeća tj. oko god. 800. (? 799.- 802.), kojega priznaju i jugoistoričari tzv. "minimalisti", premda se još uvijek ne zna koliko je dugo vladao niti koliko je prostrano područje bilo pod njegovom vlašću. Već prije njega se tek po imenima ipak spominje još par ranijih mogućih dalmatinskih čelnika koji još nisu sigurno dokazani pa imaju tek polumitski značaj: najraniji Radoslav (678.- 688.), pa najmanje poznati Pavlimir (oko 700. ?) i legendarni Budimir-Svetolik (753.- oko 780.). Višeslava je potom naslijedio već bolje poznati ban Porin (lat. Borna, grč. Porgas 802.- 821.) koji bi najvjerojatnije mogao biti njegov sin.

Uvjeti vladavine

Nakon što su porazili avarsku državu i pokorili slavenska plemena koja su živjela u staroj Panoniji, Franci su se odlučili osvojiti i prostore Dalmacije kojom je tada vladao južnohrvatski ban Višeslav. Tako franački markgrof Erik, vazalni vladar Istre, Furlanije i susjednih krajeva, polazi sa svojom vojskom na jugoistok prama Primorskoj Hrvatskoj, pa god. 799. dolazi do Tarsatike kraj Rijeke, gdje se u "Franačkim ljetopisima" (Annales regni Francorum) za njega navodi da je tu poginuo u zasjedi. Povjesničari još uvijek raspravljaju koje je naravi bila ta bitka i tko je zapravo ubio Erika. Većina drže da su to bili Hrvati (Rački, Nada Klaić, Lujo Margetić, Neven Budak itd.), a poneki jugoslavisti da su to bili avarsko-slavenski izaslanici koji su time htjeli spriječiti odlazak Erika u borbu protiv njih (Nenad Labus), ali postoji i mišljenje (Ivo Goldstein) da su u pitanju bili Bizantinci. Ipak sve do god. 803. kad je Višeslav vjerojatno već bio mrtav u zavladao je njegov nasljednik Porin, Primorska Hrvatska još priznaje vrhovnu frančku vlast, a god. 800. je Karlo Veliki bio okrunjen za cara u Rimu. Ipak sam Višeslav vjerojatno nije bio prvi pokršteni ranohrvatski vladar, nego je to bio već njegov predhodnik Budimir, koji je zato dobio pridjevak 'Svetolik'.

Višeslavova krstionica u Ninu

Vidi još pobliže: Višeslavova krstionica

Višeslavova krstionica

Krstionica bana Višeslava je jedini sigurni dokaz o Višeslavovoj vladavini, - iako postoje istodobno još i bezimeni franački zapisi koji se najvjerojatnije odnose na njegovu vlast. Ova krstionica je visoka 90 cm i izrađena od jednog komada mramora, na kojemu iznad reljefnog križa s tropletom teče kružni latinski natpis s Višeslavovim vladarskim imenom: ... duce Wissisclavo... Njezino točnije datiranje i moguće podrijetlo su i nadalje predmetom znanstvene rasprave, ali je najvjerojatnije nastala na prijelazu iz 8. u 9. stoljeće.

Abstract

Višeslav (Wissisclaus, ? 799-802) was one among the first Dalmatian princes (Croatian: Ban) of southern Littoral Croatia. He ruled with the support of the Pope and Byzantium. The Croats warred against the Franks during his rule and avoided defeat until 803 - a year after his death. During the Siege of Trsat in the autumn of 799 between the defending forces of the Littoral Croatian Duchy under the leadership of Croatian duke Višeslav and the invading Frankish army of the Carolingian Empire, the Frankish commander Eric of Friuli was killed. Višeslav left behind a baptistry (in Croatian: Višeslavova krstionica) surviving to this day, which remains an important symbol of early Croatian history and the people's conversion to Christianity. The inscription is in Latin, and mentions the name of a priest named John (Ivan) who baptized people during "the time of Prince Višeslav" in the honor of John the Baptist.

Literatura

  • G. Ferrari-Cupilli, 1860: Su d'un antica vasca battesimale del Museo Correr di Venezia, La voce Dalmatica, 1/., br. 22 (27. X), Zadar, 175-178
  • F. Rački, 1877: Documenta historiae chroaticae periodum antiquam illustrantia, p. 376-377, Zagreb.
  • Annales regni Francorum inde ab a. 741 usque ad a. 829, qui dicuntur Annales Laurissenses maiores et Einhardi. Herausgegeben von Friedrich Kurze. XX und 204 S. 8°. 1895. Nachdruck 1950.
  • L. Jelić, 1911: Dvorska kapela sv. Križa u Ninu, Zagreb.
  • H. Morović, 1952: Jedan nestali izvor za kulturnu povijest grada Zadra, Zadarska revija, god. I/4: 36-43, Zadar.
  • M. Šeper, 1958: Der Taufstein des Kroatischen Fürsten Višeslav aus dem frühen Mittelalter, Nachrichten des Deutschen Instituts für merowingisch-karolingische Kunstforschung (Archiv Paulus), 15-16, 1-2, Erlangen.
  • Lj. Karaman, 1960: O vremenu krstionice kneza Višeslava. Peristil 3: 107-109, Zagreb.
  • A.R. Filippi, 1969: Ninske crkve u dokumentima iz godine 1575. i 1603. Povijest grada Nina, str. 559, Zadar.
  • N. Klaić, 1975: Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku. Školska knjiga, Zagreb.
  • J. Belošević, 1997: Počeci kršćanstva u Hrvata u svjetlu arheološke građe. Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 36, Razdio povijesnih znanosti 23: 132-136 Zadar.
  • E. Peričić, 2000: Hrvatski kraljevi (zlatno doba hrvatske povijesti), Zadar.
  • N. Labus, 2000: Tko je ubio vojvodu Erika. Radovi Zavoda povijesnih znanosti HAZU u Zadru, sv. 42: 1-16.
  • N. Jakšić, 2006: Manipulacija povijesnim spomenicima - primjer Višeslavove krstionice. Zbornik »Povijesno naslijeđe i nacionalni identitet« str. 40–45, Zavod za školstvo Republike Hrvatske, Zagreb.
  • M. Matijević Sokol, 2007: Krsni zdenac Hrvata, paleografsko-epigrafska raščlamba natpisa s krstionice kneza Višeslava. Croatica Christiana Periodica 59: 1-31, Zagreb.

Poveznice

Reference

Adapted and elaborated by GNU-license, mostly from Wikinfo and Chakavian WikiSlavia.


  1. PREUSMJERI Predložak:Hrvatski narodni vladari