Bik - Taurus (Bakodlak)
| Bik | |||
|---|---|---|---|
| |||
| Latinski | Taurus | ||
| Kratica | Tau | ||
| Simbolizira: | Bika | ||
| Rektascenzija | 4 h | ||
| Deklinacija | 15° | ||
| Površina | 797 sq. deg. (rang: 17.) | ||
| Broj zvijezda sjajnijih od m = 3 |
4 | ||
| Najsjajnija zvijezda | Aldebaran (α Tau) (Priv. mag. 0.9) | ||
| Meteorski pljuskovi | |||
| Susjedna zviježđa |
|||
| Vidljivo u rasponu zemljopisnih širina: +90° i −65° U najboljem položaju za promatranje u 21h je u mjesecu siečnju. | |||
Bik - Taurus (Bakodlak): - kajk. Teleki, ikav. Bakovi, otočno-čakav. Bakodlâk. Pripadne važnije zviezde su Aldebaran (kopneno-ikav. Vlajina, otočno-čakav. Vlahÿnica), pa Alcyone (čak. Karnàc), ter zvjezdana jata Pleiades (čak. Vlahîće, kajk. Laheci, štok. Vlašići) i Hyades (čak. Malÿći, kajk. Kepeci).
Bik (lat: Taurus) jedno je od najvećih zvieždja zodiaka, a najbolje je vidljivo pretežno zimi. Pruža se medju zvieždjima Ovna (Aries) i Blizanaca (Gemini) na iztoku, Perzeja i Kočijaša na sjeveru, Oriona na jugoiztoku, ter Eridana i Kita na jugozapadu.
Sadržaj
Ime i tradicije
Službeno književno ime zviježdja Bik je prijevodni kalk iz medjunarodnog latinskog Taurus. To je kod nas jedino veće zviježdje na vidljivom nebu, u kojemu dinarski štokavci (osobito ikavci) imaju više tj. desetak domaćih zvjezdanih imena, negoli najbogatiji pomorski čakavci za mnoga ina zviježdja. Kod nas su poznati ovi domaći pučki nazivi za vidljive detalje tog zviježdja:
- Bik (Taurus): ikav. Bak, čakav. Bakodlak, kajkav. Teleki
- Aldebaran (alfa Bika): ikav. Vlainja, čakav. Vlahynica
- Alcyone (eta Bika): ikav. Pigrimiz, čakav. Mikula
- Electra (17 Bika): ikav. Parožnik, čakav. Karnac
- Hyades (skup u Biku): ikav. Malići, kajkav. Kepeci, čakav. Malytje
- Pleiades (skup u Biku): štokav. Vlašići, kajkav. Laheci, čakav. Vlahytje
- ine sitne zvijezde Vlašića: štokav. Oreta, Mileta, Voleta, Radeta...
Glavni sadržaji
Aldebaran (α Bika) je glavna najsjajnija zvijezda s prividnom veličinom od + 0.85 magnitude. To je narančasti div tj. zvijezda koja se tek razvila iz glavnog niza prosječnih zvijezda, a udaljen je oko 65 svj.god. od Sunca. Odmah pored Aldebarana leži u obliku slova 'V' nama najbliži zvjezdani skup Hijade (Malići), koje tvore prividne rogove na zamišljenoj glavi Bika, gdje je najveći Aldebaran njegovo oko.
Najpoznatiji objekt u zviježdju Bika je zvjezdani skup Plejade ili Vlašići (Messier-45). To je mladji otvoreni skup, 450 svj.god. daleko od Sunca. Golim okom u njemu se većinom može viditi 7 najsjajnijih zvijezda koje kod nas imaju i posebna ikavska imena. Mnogo veći roj pripadnih zvijezda tu se vidi u dvogledu ili manjem teleskopu.
Maglica Rakovica (Messier-1) je vidljiva samo u teleskopu i to je ostatak eksplozije supernove pred jedno tisućljeće. Rakovica se nalazi sjeverozapadno od zvijezde zeta Bika. Eksplozija supernove dogodila se 4. srpnja 1054. godine i bila je dovoljno sjajna da se vidi po danu puna tri tjedna, a noću je golim okom bila vidljiva oko 2 godine (653 dana).
Zvjezdana grupa Hiade
Hiade (Malići, kajk. Kepeci, čakav. Malytje, grč. Hyades) je nama razmjerno najbliži i zato najbolje proučeni zvjezdani skup. Hyades su kod starih Grka bile 5 mitskih kćeri boga Atlasa i polusestre Pleiada, pa su zato oba ta sestrinska skupa na nebu smještena u susjedstvu unutar zviježdja Taurus. Zbog vidljivosti golim okom, Hijade su poznate od prapovjesti, pa ih zajedno s Plejadama navode npr. Homer i Ovidije.
Hijade leže na udaljenosti oko 150 svj.god. od Sunca i sadrže roj od 300-400 bliskih zvijezda sličnoe starosti, sastava i zajedničkog iskona, pa se gibaju podjednakim smjerom i brzinom u svemiru. Hijade su u prividnoj glavi zviježdja Bik, gdje tvore njegove rogove u obliku slova 'V', kojima je na dnu glavna narančasta zvijeza Aldebaran (alfa Bika) kao bikovo oko, samo je prividno blizu Hiada ali ne pripada tom skupu.
Četiri najsjajnije, crvenkaste zvijezde Hiada tj. gama, delta, epsilon i theta Bika su crveni divovi, a epsilon ili zvijezda Ain ima još oko sebe u rotaciji i divovski plinski planet nalik Jupiteru. Starost Hiada je oko 625 milijuna godina a promjer skupa je oko 65 svj.god. Sitnije rubne zvijezde u Hiadama poput graničnog oblaka postupno bježe izvan gravitacije tog skupa i zato je ovaj skup rahliji i više rastepen od susjednih Plejada. Zvijezde u skupu Hiada su znatno bogatije teškim metalima od Sunca i inih zvijezda iz našeg susjedstva.
Skup Plejade (M45)
Zvjezdani skup Messier 45 poznat je pod medjunarodnim nazivom Plejade ili domaćim Vlašići (kajkav. Laheci, čakav. Vlahytje). To je otvoreni skup u zviježđu Bik (Taurus). Plejade su poznate od prapovjesti i uvrštene su zamalo u sve mitologije sjeverne polutke. Najstariji zapisi o njima su u Homerovim epovima Iliada i Odiseja iz 7. stoljeća pr.Kr. Ch. Messier ih je u svoj katalog uvrstio 1769. godine, vjerojatno zato da brojem objekata nadmaši Lacailleov katalog koji je sadržavao 42 takva objekta.
Promatranje
Plejade se najbolje vide u zimi kad su najviše na nebu blizu zenita. To je jedan od rijetkih skupova iz dubokog svemira koji se zbog razmjerne blizine lako može promatrati golim okom. U prosječnim noćima može se vidjeti 7-8 zvijezda, a s tamnih lokacija u bistrim noćima bez mjesečine, oni dalekovidni mogu uočiti u tom roju i do 14 zvjezdica. U dobrom stabilnom dvogledu sa stalkom, skup Plejade već izgleda kao grupa od tridesetak plavih zvijezda na crnom nebu. Promatrači s teleskopima mogu pokušati pronaći refleksijske maglice oko nekih zvijezda, ali za to trebaju dobri uvjeti tj. jača prozirnost neba za iznimno bistrih noći. Iako veći teleskopi pokazuju detalje i sitnije zvjezdice tog skupa, ovi ipak ne mogu zajedno obuhvatiti cijeli skup Pleiade.
Svojstva skupa M45
Plejade su jedan od nama najbližih otvorenih skupova i leže na udaljenosti oko 440 svj.god. i oposeg im je 12 svj.god. Razmjerno veća blizina Plejada uzrok je visokom prividnom sjaju i vidnoj širini tog skupa. Ukupan sjaj svih Plejada je +1.6 magnitude, a njihov vidljivi promjer je blizu 2 stupnja.
Starost Plejada je oko 100 milijuna godina. Zbog nazočnosti refleksivnih maglica unutar tog skupa se prije vjerovalo da je skup mladji tj. oko 60 milijuna godina, ali nove detaljnije analize dokazuju da te refleksivne maglice nisu izvorni dio ovog skupa. Maglice i Plejade nemaju iste radialne brzine, nego se mimoilaze u prolazu razlikom brzine od 11 km/s. Zbog usporavanja u međuzvjezdanim oblacima plina, prašine i gravitacijskog utjecaja spiralnih krakova Galaktike, Plejade bi se za nekih 250 milijuna godina trebale razići.
Ukupan broj zvijezda u Plejadama se procijenjuje oko 500, a masa skupa oko 800 sunčevih masa. Od zvijezda posebno se ističe 7 najsjajnijih, plavih divova. Izmedju tih glavnih zvijezda još leže i brojni smeđi patuljci koji tvore oko 25% populacije Plejada, ali sudjeluju samo sa 2% ukupne zvjezdane mase.
Važnije zvijezde Plejada
| Ime | Oznaka | Prividni sjaj | Spektralna klasa |
|---|---|---|---|
| Alcyone (Mikula, Pigrimiz) | Eta (25) Tauri | 2.86 | B7IIIe |
| Electra (Karnac, Parožnik) | 17 Tauri | 3.70 | B6IIIe |
| Atlas | 27 Tauri | 3.62 | B8III |
| Maia | 20 Tauri | 3.86 | B7III |
| Merope | 23 Tauri | 4.17 | B6IVev |
| Taygeta | 19 Tauri | 4.29 | B6V |
| Pleione | 28 (BU) Tauri | 5.09 (promjenjiva) | B8IVep |
| Asterope | 21 & 22 Tauri | 5.64;6.41 | B8Ve/B9V |
| Celaeno | 16 Tauri | 5.44 | B7IV |
| — | 18 Tauri | 5.65 | B8V |
Summary
Taurus is a constellation in the northern sky. Taurus means "bull" in Latin. It is a constellation of the zodiac, which means that it crosses the ecliptic. The astronomer Ptolemy listed Taurus when he made a classical list of 48 constellations. It is one of the 88 modern constellations that were made by the International Astronomical Union. The star clusters Pleiades and Hyades are in Taurus. Taurus also contains the Crab Nebula, which is a supernova remnant. The brightest star in Taurus is a red giant star called Aldebaran.
Poveznice
Reference
Enlarged and elaborated by GNU-license almost from Wikinfo and Croatian WikiSlavia.
| Zviježđa | |||
|---|---|---|---|
|
| |||
