Blizanci (Gemini)
| Blizanci | |||
|---|---|---|---|
| |||
| Latinski | Gemini | ||
| Kratica | Gem | ||
| Simbolizira: | Kastor i Polideuk | ||
| Rektascenzija | 7 h | ||
| Deklinacija | 20° | ||
| Površina | 514 sq. deg. (rang: 30.) | ||
| Broj zvijezda sjajnijih od m = 3 |
4 | ||
| Najsjajnija zvijezda | Poluks (β Gem) (Priv. mag. 1.1) | ||
| Meteorski pljuskovi | |||
| Susjedna zviježđa |
|||
| Vidljivo u rasponu zemljopisnih širina: +90° i −60° U najboljem položaju za promatranje u 21h je u mjesecu veljači. | |||
Blizanci (Gemini): - kajk. Dvojčeki, čakav. Vardice, s glavnim zviezdama Castor (čak. Varda) i Pollux (čak. Vardÿna). To je ekvatorsko zvieždje u nebeskom pojasu zodiaka. Blizanci (lat. Gemini) je jedno od zvieždja zodijaka, najbolje vidljivo u zimsko doba. Blizanci na nebu leže okruženi izmedju susjednih zvieždja Bika (Taurus), Raka (Cancer), Kočijaša (Auriga), Risa (Lynx), Jednoroga (Monoceros) i Malog Psa (Canis Minor).
Sadržaj
Etimologia naziva
Najsvjetlije zvijezde ovoga zvieždja zovu se Kastor i Poluks (α i β Geminorum), po istoimenim božanskim blizancima iz grčke mitologie. Nazivani su još i Dioskuri, a bili su sinovi boga Zeusa i Lede, ter braća Helene i Klitemnestre. Zeus je u obliku labuda spavao s Ledom, ženom kralja Sparte Tindareja. Iz te veze su rodjeni blizanci Kastor i Polideuk, a kasnije i njihova sestra Helena.
Radi se o istoj Heleni koju je kasnije oteo Paris i odveo u Troju, što je bio povod za Trojanski rat. Rimska mitologia odaje mnogo veće poštovanje Kastoru (Castor). Latinsko Polideukovo ime glasi Poluks (Pollux). Njihov se dan slavio 15. srpnja, a hram im je stajao na rimskom forumu. Rani ih izvori još povezuju uz jutarnju i večernju zviezdu.
Važnije zviezde
Važnije su pripadne zviezde u zvieždju Blizanaca:
- Castor (α Blizanaca), čakav. Varda: ovo je složena šesterostruka zvijezda, magnitude +1.58, udaljena oko 49,8 svjetlosnih godina od Sunca. Glavni Castor ili Alpha Geminorum je takodjer i spektroskopska dvojna zviezda.
- Pollux ili prvotno Polideukos (β Blizanaca), čakav. Vardÿna: - to je narančasti div magnitude + 1.15, udaljen od Sunca oko 33,7 svj.god.
- Alchena (γ Blizanaca) - magnitude + 1.93, udaljena je oko 105 svj.god. od Sunca.
- η Blizanaca je dvostruka zviezda, magnitude +3.15, udaljena je od nas oko 350 svjetl.god., a pratilac ima sjaj od +8.80 magnitude.
- μ Blizanaca - magnitude + 2.87, udaljena oko 232 svj.god.
Ine su još zanimljive zviezde u Blizancima:
- Prividne dvojne zviezde Delta Geminorum, My Geminorum
- Cepheida: Zeta Geminorum
- Bieli poludiv: Gamma Geminorum
- Superdiv: Epsilon Geminorum (Mebsuta)
- Smedji patuljak: Tau Geminorum b
- Promjenjive zvijezde: Eta Geminorum, Zeta Geminorum
- Otvoreno zvjezdano jato: M 35.
Objekti dubljeg svemira
Najpoznatiji daleki objekt je otvoreni skup M35. Pokraj njega se nalazi tamniji i udaljeniji otvoreni skup NGC 2158. Ovo zvieždje sadrži i nekoliko planetarnih maglica, od kojih se ističe Maglica Eskim: zbog osobitog oblika plinske ovojnice, ova maglica u teleskopu izgleda kao glava Eskima s parkom.
U središtu zvieždja se nalazi tamnija planetarna maglica NGC 2371, koja je specifična po tomu, što je podjeljena na dva diela. U Blizancima se nalazi i pulsar Geminga. Geminga je nama najbliži pulsar, udaljen samo 552 svjetlosnih god. Ovaj pulsar je nastao u eksploziji supernove prije odprilike 300.000 godina.
Abstract
Gemini is one of the constellations of the zodiac. It was one of the 48 constellations described by the 2nd century AD astronomer Ptolemy and it remains one of the 88 modern constellations today. Its name is Latin for "twins," and it is associated with the twins Castor and Pollux in Greek mythology.
Poveznice
Reference
Adapted mostly from Wikipedia by GNU license (but with inserted original Croatian astral names).
| Zviježđa | |||
|---|---|---|---|
|
| |||
