Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologia je znanost što se bavi proučavanjem Boga, vjere u Boga, vjerskih knjiga i bogoslužjem. Bogoslovlje je izučavanje pojave i biti najvišeg duha ili bića ter odnosa izmedju Njega, svieta i čovjeka. Svaka vjera ima svoje posebno bogoslovlje.
Poviest
Bogoslovlje se trudi eleborirati i razvijati teorie s obzirom na dogmatsku cjelinu koju štuju različite vjere, odnosno, vjernici. Dok je u židovstvu svetinja izražana Elohimom i Jahveom, a u kršćanstvu trojedinim Bogom: Otcem, Sinom i Duhom Svetim. U hinduizmu se najčešće izražava brahmanom i atmanom, a u Kini predstavlja Taoa. U muhamedanstvu je božanstvo Alah. Božanstvo u svojoj bogoslovnoj univerzalnosti obćenito poprima osobine: naravi, bića, logosa, duha, razuma, milosrdnosti, istine, absoluta, sveprivlačnosti, ono je summum bonum, stvoritelj, spasitelj, jedini, itd. Bavi se pitanjima vjere. Bavi se govorom o Bogu, o njegovoj naravi.
Katoličko bogoslovlje
U kršćanstvu, bogoslovlje promišlja o Isusu Kristu, o Crkvi i o inim vjerskim sadržajima na temelju objave (Biblia) i predaje (običaja). Katolički studij bogoslovlja se sastoji od nekoliko važnih cjelina iz kojih izviru pojedini kolegiji: mudroslovlje, dogmatsko bogoslovlje, fundamentalno bogoslovlje[1], crkvena poviest, religiozna pedagogia i katehetika, pastoralno bogoslovlje, moralno bogoslovlje, crkveno pravo ter studij latinskog, grčkog, hebrejskog i staroslavenskog jezika.
Sbog komunističke vlasti u SFR Jugoslaviji, laici nisu studirali bogoslovlje sbog nemogućnosti zaposlitbe, dok je ono oduviek na Zapadu bilo predmet iztraživanja ter je puno laičkih znanstvenika na tom području. Školski predmet što izvire iz katoličkog bogoslovlja je vjeronauk što se bavi učenjem o Bogu i čovjeku.
