Dvopruga Ogulin-Vinodol
Dvopruga Ogulin-Vinodol (brza dvotračna elektropruga Bakar-Bribir-Drežnik): - Već par godina nakon gradnje prve pruge u Europi, ing Kajetan Knežić 1843. objavljuje tehnički program naše pruge Sisak-Senj: Ova dosad nije izgradjena, jer je već od sredine 19. stoljeća glavni brodski promet gornjeg Jadrana preusmjeren iz Senja na Rijeku.
Potom je željeznička pruga Rieka-Moravice-Ogulin-Karlovac bila prva i najstarija poprječna željeznica dovršena 1873, koja u Hrvatskoj još iz doba Austrougarske povezuje Panoniju s Jadranom.
Nakon toga su u prošlomu 20. stoljeću kroz Hrvatsku pod Jugoslaviom izgradjene još i ine slične poprječne pruge, npr. Lička pruga Karlovac-Ogulin-Gospić-Split, pa novija Unska pruga Sisak-Bihać-Knin-Split, ter (dielom u Hrvatskoj) Neretvanska pruga Ploče-Metković-Mostar(- Sarajevo).
Sadržaj
Glavni problemi i razorbe
Medjutim nakon novijega Domovinskog rata krajem 20.st., većinu tih kasnijih poprječnih pruga (izim najstarije riečke) su donedavna bar dielom ili zamalo posve razorili srbočetnički diverzanti kao osvetu zbog jugo-razpada: Zato nakon svih tih nedavnih ratnih razaranja, izim jedine stalne riečke pruge, ine naše nove poprječne pruge smjerom Panonia-Jadran većinom tek loše i povremeno rade, dok je novija Unska pruga većinom razorena i bar zasad posve u prekidu (izim tek manjeg diela do Bihaća).
Izim svih tih kasnijih ratnih razaranja i dielom ukidanja, ove postojeće poprječne pruge su i inače dosta zastarjele, jer izim Riečke pruge sve ine još nisu elektrificirane (a novija Unska elektropruga je sada razorena i ukinuta). Povrh svega, sve su ove poprječne pruge dosad bile samo jednotračne (tj. dvosmjerne), pa zasad nema nijedne poprječne dvotračne pruge za istodobni slobodni mimoilazak dvaju vlakova.
U novije doba je obnova hrvatskih željeznica uglavnom posve zapuštena zbog pomodne brzopotezne izgradnje autoputova za povlaštena 'tajkunska' vozila odabranih moćnika: na čemu se dugoročno ne temelji medjunarodni promet niti turizam.
Oživljenje prve riečke pruge
Tek odnedavna, tj. početkom 21.st. je novohrvatskim autotajkunima stiglo 'do mozga', kako izim cesta za hrvatski narod i turizam ipak treba konačno obnavljati i graditi još zajedničke javne elektro-pruge, što su već odavna shvatile nama inače slične Švicarska i Austrija.
Zato se napokon od 2010tih godina počelo potiho i dosad sve jače zahtievati obnovu i osuvremenjenost brze i dvotračne riečke elektropruge, pa potom u izgledu takodjer još obnovu i razvitak inih poprječnih brzih pruga kroz Liku i Hercegovinu do željeznički posve zanemarene i izolirane Dalmacije.
Stvarni javni početak ove pružne obnove je trebala biti negdje od 2015. veća medjunarodna ponuda Kinezkih željeznica za obnovu najstarije Riječke pruge - i to novom dvosmjernom elektroprugom Bakar-Bribir-Drežnik tj. od Sušaka uzduž Vinodola uz 2 veća tunela do Drežničkog polja i Ogulina, pa dalje Karlovac-Zagreb-Panonija. Ovo bi u skoroj budućnosti (nakon 2020.) trebala postati glavna i najbrža željeznička veza izmedju Jadrana i Srednje Europe.
Dvopruga Bakar-Bribir-Drežnik
Ključni i nezamjenjivi dio toga novog željezničkog koridora Jadran-Panonija, treba biti Vinodolska dvotračna elektro-pruga od Bakarskog zaljeva i uzduž Vinodolske doline do srednjovjekog Bribira, odakle bi se ova dvopruga postupno uzpinjala iznad Novoga Vinodolskog negdje do sela Ledenice, gdje treba probiti novi veći Bitorajski tunel (9,5 km), koji bi značajno skratio i ubrzao pružnu vezu Rieka-Zagreb. Najveća visina te nove pruge bi bila do 400m, a ukupna dužina Rijeka-Zagreb oko 150 km.
Tim tunelom nova dvopruga bi stigla na Drežničko polje, koje je dosad zabačeno s lošim vezama izmedju Bitoraja i Kapele, a s prugom bi bilo vriedan izletnički centar zapadnih Dinarida za skijanje, planinarstvo i ini goranski turizam. Zatim se buduća pruga nastavlja drugim Kapelskim tunelom (14 km) izpod ogulinskog Kleka (1.182 m), ter preko Josipdola završava na dosadanjoj prugi kod željezničkih kolodvora Ogulin-Oštarije.
Nakon toga na dosadanjoj sjevernijoj prugi Ogulin-Karlovac treba gdjegod je to moguće, izravnati suvišne brojne zavoje i strmine ter dodati još i drugi uzporedni kolosijek Ogulin-Karlovac-Zagreb, - čime bi se konačno dobila brza dvosmjerna pruga Bakar-Bribir-Drežnik-Ogulin-Karlovac, kojom bi se potom mogle ostvariti brzine bar 100-200 km/h ili mjestimice na ravnim dionicama još i veće, poput onih u sličnima austro-švicarskim Alpama.
Zokijeva odgoda dosad
Kinezka strana je bila načelno spremna započeti tu gradnju nove pruge već oko god. 2010. s vjerojatnim dovršenjem bar do 2018, ali su to najviše stopirali idući hrvatski izbori i sve su odgodili Milanovićevi komunisti na vlasti u Hrvatskoj 2012/15. Ovi su tada (privremeno) odustali od kinezke podrške i lažno preusmjerili svoju tek formalnu obnovu na (većinom uzaludno) manje poboljšanje prastare postojeće loše goranske pruge preko Moravica.
Posljedica te Zokijeve jugo-crvene podvale jesu par uzaludno politički izgubljenih godina uz skoro jedinu veću tehničku promjenu, što je jugo- balkanska izmjenična struja za lokomotive od Moravica produžena do Rijeke umjesto europskog istosmjernog sustava: Time je tek izostalo polusatno stajanje u Moravicama i uklonjena tamošnja zamjena euro-lokomotiva na one unitarne iztočno-balkanske.
Postignuti zaključak
Ovom inače dugoročno najperspektivnijom željezničkom vezom Jadran-Panonija bi se postigla najbrža kopnena veza Jadrana (i srednjeg Sredozemlja) spram srednje Europe i Panonije, tj. Magjarske, Austrije i Češke. Ostvarbu ove nove dvotračne elektropruge treba započeti odmah već od 2016. godine i po mogućnosti dovršiti ju uz medjunarodnu i europsku pomoć najkasnije do god. 2020.
Nakon ove korjenite pregradbe i modernizacie obnovljene riečke pruge Vinodol-Drežnik, ta bi veza Rieka-Zagreb bila duga samo oko 270 km, tj. bar za 60 km kraća od dosadanje preko Moravica i uz suvremenu bolju vuču oko 150-200 km/h bi vožnja Rieka-Zagreb trajala tek do 2h, tj. čak za polovicu kraće od dosad sporo-vijugave goranske vožnje Zagreb-Moravice-Rijeka.
Potom bi takodjer stara i prvotna jednotračna goranska pruga, nakon 2 stoljeća opet koristno preostala poglavito za ini sporovozni pružno-teretni promet, koji time ne bi više ometao brzi dvosmjerni putnički promet na novoj dvotračnoj elektroprugi Ogulin-Vinodol.
Poveznice
Referenca
A condensed digest on the history and programs of Rijeka-Zagreb railway.
