Unska pruga
Unska pruga (bivša pogranična željeznička veza Sisak-Bihać-Knin duž Une): - Ovo je treća i najbolja, donedavna i najvažnija željeznička elektro-pruga, koja je povezivala nutarnju kopnenu Hrvatsku i hrvatsko središte Zagreb s Dalmacijom, nakon najranije riečke pruge Gorskim Kotarom za Kvarner još od 19. stoljeća i starije loše pruge Ogulin-Knin do Splita.
Sadržaj
Gradnja i uvjeti
Unska pruga je tek naknadno izgradjena od sredine 20. stoljeća, kao klimatski najpovoljnija prometna veza panonskog zaledja i jadranskih obala, jer zimi zbog najblažega submediteransko-fenskog podneblja ovdje u dolini rieke Une ima razmjerno najmanje tanjeg snijega i najslabijih mrazova izmedju Panonije i Jadrana.
Ovo je donedavna bila i jedina elektrificirana željeznica izmedju Zagreba i Dalmacije. Nažalost se ta klimatski najidealnija elektro-pruga pruža kroz politički nestabilno i etnički mozaično područje, pa je zato nesigurna za trajno održavanje i izložena čestim srbočetničkim diverziama, iako bi baš prirodno ova bila inače najbolja i najbrža prometna veza izmedju južne Panonije i Dalmacije.
Svojim najvećim dielom puta ova pruga doduše ipak leži na hrvatskom ozemlju Banovine (Sisak-Novi), iztočne Like (Ripač-Srb) i sjeverne Zagore (Kaldrma-Knin), - ali su joj manji inozemni potezi na bosanskoj strani Krajine: Novigrad-Bihać i oko Kulen-Vakufa, pa su joj održavanje i sigurnost odnedavna dvojbeni i sada nakon jugo-razpada tehnički teže izvedivi, ter barem zasad neizplativi za održavanje.
Nedavni ratni problemi
Medjutim su krajem 20. st. tj. u doba Domovinskog rata 1990tih, ovu drugu Unsku prugu kroz više godina uglavnom blokirali četnički ustanici iz velesrbske tzv. "SAO-Krajine", ter su ju uglavnom razorili i većinom onemogućili promet sve do dandanas, rušenjem većine stupovlja i kradjom presječenih elektro-uredjaja, a takodjer su i temeljne tračnice s pragovima duž Une dijelom oštećene, potrgane i dosad uglavnom neuporabive, izim tek povremeno za kraći mjestni promet manjih teretnih kompozicija.
Istodobno je u Domovinskom ratu, četničkim diverziama bila dielom oštećena i kraće zapriečena u 'SAO-Krajini' takodjer i glavna Lička pruga, ali je nakon toga već sredinom 1990tih ta pruga ipak oslobodjena od diverzanata i većinom je obnovljena, donedavna kao jedina učinkovita željeznička veza ostale nutarnje Hrvatske s Dalmaciom, što je potrajalo tek od 1990tih pa samo do godine 2014.
Novo ratno ukinuće pruge
Pri sadanjem stanju, putnički vlakovi uz Unu zasad voze samo na sjevernoj dionici Novi-Bihać, gdje je većinom očuvana i održana mreža elektrovuče. Dalje južnije uz Unu, na dionici Bihać-Martinbrod je uglavnom očuvan samo dolnji šinski put, ali je dielom oštećena gornja elektro-mreža, pa tu uglavnom sad više ne prometuju elektro-vlakovi, nego samo lokalni motorni šinobusi i tek povremeno teretni vlakovi (umjesto donedavna gustog prometa).
Naprotiv, južnija hrvatska dionica ove donedavne unske pruge Knin- Martinbrod je od rata sve dosad ostala skoro posve razorena i tu većinom nema čak niti stupova elektro-mreže, a i same osnovne željezničke šine su često razvaljene i dielom čak odnesene, pa su tu sad mjestimice ostali tek goli kameni nasipi (umjesto donedavne vrlo prometne pruge s brzim elektro-vlakovima).
Iako bi Unska pruga prirodno-tehnički (uz normalno okružje) bila najidealnija i najbrža veza Panonije i Jadrana, zbog naših glupih balkanskih ideopolitičkih zaprjeka, ona je opet postala zamalo neostvarivim idealom, dokle god se njezino okružje u razumnoj cjelini ne nadje pod višom europskom kontrolom, kada će ona jednom u budućnosti ipak "per muss" morati kad-tad obnovljena proraditi. Sve dotle, ova inače idealna unska veza zasad još ostaje neprohodnom, jednako za željeznički kao i autocestovni promet.
Summary
The rail route called Unska pruga (the Una track) that in 20th century connected Zagreb city and port Split along the Una river valley, was once an integral part of the Yugoslav Railways system. Recently, this route remains largely unused, since much of the route virtually runs over the border between middle Croatia and western Bosnia, crossing it multiple times on the section between towns Knin and Bihać.
The designated border crossing along the line between the two countries is at the stations of Dvor, and Martinbrod. Although this route was partly preserved and once electrified at 25 kV/50 Hz (making it compatible with the Croatian electrification system), its recent war damages and administrative problems concerning the many border crossings cause this route to be used only partly, for limited freight traffic services.
Poveznice
Referenca
Almost original condensed digest, compiled from diverse correlated sources.
