Eko-katastrofa na iztoku Krka
Eko-katastrofa na iztoku Krka (balkanski primitivci tu ponovili propast Haludova): - Izprva velebno ali dosad promašeno turističko naselje 'Haludovo' u ruševini kod Njivica na zapadu Krka, svakako je jedan od naših najvećih turističkih promašaja medju jadranskim otocima.
Medjutim, uporno-zaglupljeni otočni 'Boduli' na Krku već iz tog promašaja sve dosad tj. nakon pola stoljeća nisu ništa pametnije naučili, nego izgleda slično tj. dalekosežno još i gorje odsad opet ponavljaju još na iztoku ovog otoka, izmedju Baške i Vrbnika gdje ovo odsad prerasta u našu najgoru i dalekosežnu eko-katastrofu:
Sadržaj
Kraški vodotoci na Krku
Pored susjednog otoka Cresa sa značajnim Vranskim jezerom, otok Krk je po pitkoj vodi još donedavna bio drugi najbogatiji medju jadranskim otocima, - ali se odnedavna s tim vodnim zalihama na Krku postupalo doslovce suludo i posvema neracionalno.
Naime, uz brojne ine manje izvore, na brdskom iztoku Krka još donedavno je postojala i prava sladkovodna rječica Velaryka - jedina na jadranskom otočju, koja je u dužini oko 11km od svoga slikovitog brdskog izvora na vrbničkom Hlamu (443 m) stoljećima tekla sve do 1990tih godina kamenim koritom na iztok-jugoiztok kroz dolinu Dragabaška sve do ušća na Veloj plaži uz Bašćanski zaton.
U toplije godišnje doba je taj većinom stalni otočni vodotok pronosio u minuti oko 3-5 hektolitara/kubna metra slatke vode, a kroz kišno doba oko zime bi tuda protjecalo i do desetak hl/m3 u min. Stoga su duž toga jedinog našega otočnog vodotoka uz obale rasle posebne južno-sredozemne močvarne šumice tamariša, s bogatom i raznolikom sladkovodnom faunom kornjača, jegulja, ter naših posebnih endemskih južnih žaba, vodenjaka, rakova itd.
Razorna propast vodozaliha
Sve ovo sladkovodno bogatstvo na jugoiztoku Krka održalo se kroz niz stoljeća, sve do novije smjene tisućljeća, tj. dok je još razumni i kultivirani obćinski načelnik Baške i okolnih sela bio pomorski kapetan Josip Dekanić, koji je na lokalnoj upravi većinom održavao tehnički i kulturno bar polustručne i kulturne domoljubne osobe domaćeg izkona, koji su manjeviše dobro razumijevali ovdašnje probleme i moguće ugroze.
Medjutim, nakon njegove nenadane i prerane smrti (od tumora) početkom ovog stoljeća nakon god. 2000, bila je tu većinom smienjena zamalo sva njegova ekipa, pa na kormilu lokalne krčke vlasti odonda prevladavaju nestručni polupismeni skorojevići i čobani iz inih okolnih sela, ter novodoseljeni bosanski muslimani i naseljeni kopneni subotari. Uz obće rasulo lokalne vlasti, krajnji i najgori posljedak svega tu je sadanja eko-katastrofa uz uništenje pitke vode i ukupnog ekosustava.
Ponorsko skretanje vodotoka
Umjesto oprezne i razumne uporabe kvalitetnih izvorskih voda ove rječice Velaryka, sada je u zadnjih par godina cieli taj otočni vodotok doslovce suludo razoren i primitivno je betonski kanaliziran kao da je to neka panonska rječica, bez ikakva stručnom uvida u njegovu osobitu i bitno različitu narav tipskoga kraškog vodotoka.
Rezultat tih diletantskih i krajnje nestručnih tj. zapravo kažnjivih zahvata je bio zapravo taj, što je gornji tijek Velaryke razbijanjem prirodnih sedrenih barijera iznad najgornjeg zaselka Sv.Juraj (čakav. Šuraje) što je obavilo Gradjevno GP Krk, odnedavna je posve presječen, - tj. odatle je umjetno skrenut na sjeveroiztok u podzemni špiljski sustav:
Zato odsad umjesto ranijega nizvodnog površinskog tieka na jugoiztok uz sela Dragu i Jurandvor do mora u Baški, 'nova' Velaryka dalje podzemno otječe na sjeveroiztok tj. izpod brdskog grebena Divynska gora 473m, ter tu kroz obalnu špilju Podkanali iztječe u more Vinodolskog kanala spram Vrbnika pod golemim klisurinama Butinj, gdje sad uzalud odlazi u more ljeti preko 3 kubna metra/hektolitra na minutu, a zimi i do desetak hl/min.
Istodobno u vodovodima Baške i Vrbnika manjka dobre pitke vode (osobito ljeti), a pretjerano klorirana vodo-splačina koja tu iztječe uglavnom više nije za piće (izim samo donekle za kuhanje i pranje). Zbog takvoga lošeg stanja vodoopskrbe, početkom sezone 2016. je službena sanitarna inspekcija morala u Baški za neko vrieme zatvoriti glavne ovdašnje hotele tj. preseliti njihove goste drugamo izvan Baške.
Bio-ekološke katastrofe
Bio-ekološke posljedice toga idiotsko-nestručnoga skretanja kraškog vodotoka Velaryke, još su mnogostruko veće i dugotrajnije od gore navedenih: Uzduž bivšega donedavnog tieka Velaryke je dosad uglavnom pobijen i iztriebljen zamalo sav dosad tisućljetni biljni i životinjski sviet slatkih voda, - ali takodjer još i osebujnija flora i fauna poluslane/brakične vode oko bivšeg ušća Velarike, kao i oko njezina sadanjeg špiljskog iztjecanja.
Ranije su u donjima špiljskim galeriama uz iztjek pećine Podkanali kao osebujne riedkosti živjeli: dubinska svjetleća riba Grammonus ater, ter sada izumrli plosnati panonski puž Valenciennius (Mihovilia) adriaticus - koji je sad od početka 21. stoljeća tu posve uništen, zbog novih sladkovodnih izljeva tuda umjetno skrenute Velaryke.
Kanaliziranim betoniranjem novoga (bivšeg) korita Velaryke, posve je do temelja uništena zamalo sva pripadna obalna i sladkovodna flora i fauna: uništeni su tu južni obalni drvoredi Tamarix dalmatica, Salix amplexicaulis, pa riedke južne vodenjare Typha australis, Butomus junceus i dr. U vodenoj fauni su tu sad izumrli donedavni Clemmys caspica, Austropotamobius pallipes, Triturus tommasinii, Rivulogammarus balcanicus, ...itd.
Poveznice
Referenca
A condensed digest on the recent ecological catastrophe in Krk island.
