Krčki otočni slapovi
Krčki otočni slapovi (dva vodopada u rječnom kanjonu Velarîka na jugoistočnom Krku kod Baške): - Naši otočni slapovi Žanàc i Velabàba visine po 12m i 15m na krčkoj rječici Velarîka su jedinstvene prirodne pojave, ne samo na jadranskom otočju nego takodjer i medju većinom inih sredozemnih otoka, - ali su odnedavna ugrožene planiranom izgradnjom hidroakamulacie.
Sadržaj
Velarîka na Krku
To je jedina stalna rječica sa slapovima na jadranskom otočju (tzv. "bašćanska Ričina"), kao veći potok i dielom kraška ponornica na jugoiztoku otoka Krka. Velarika je staro izvorno-domaće, čakavsko ime toga otočnog vodotoka u Baški i Jurandvoru, a krčka "Suha Ričina" je zapadniji naziv iz susjednog Punta za gornje korito (novi umjetno-turistički jugonaziv je tzv. 'Bašćanska Ričina').
Napomena: svi nestručno-izmišljeni novi nazivi ovog vodotoka kao tzv. "Ričina" su očito lažne vanjske izmišljotine zato, jer u bascanskoj cakavici uopće NE postoji "tvrdo "č". Takodjer je prvotno prava Suha Ričina izvorni domaći naziv posve drugoga primorskog potoka uz Novi Vinodolski (a ne na Krku). Donedavna je Velarika u donjem tieku izmedju Jurandvora i Baške još primala 2 pritoka tj. potoci Mala Rika i Santiš, koji se sada nakon nove umjetne regulacije slievaju u bašćansku kanalizaciu.
Hidrografia
Velarika (krčka 'Suha Ričina') je najveći i jedini stalni vodotok na hrvatskim otocima, koja prima sve oborinske vode bašćanske doline na jugoiztočnom Krku. Na toj rječici su i jedini otočni slapovi na Jadranu visine 7m i 12m: slap Velababa odmah izpod izvorišta pod vrhom Veli Hlam i drugi slap Žanac uz cestu uzvodno od Drage Bašćanske. Velarika početno izvire iz brdske lokve na iztočnoj strmini središnjeg krčkog vrha Veli Hlam (442 m) iznad Vrbnika, pa zatim teče izmedju gorskih grebena Obzova (569 m) i Divinska (475 m) na jugoiztok kroz bašćansku dolinu uz nutarnja otočna sela Bašćanska Draga i Jurandvor, potom uz obalnu Bašku, pa se uz bivšu lagunu Jezeri (novi autokamp Zablaće) na jugu Bašćanske plaže ulieva u Velebitski Kanal.
Vodotok Velarika je dugačak preko 12 km, kao najveći i jedini stalni potok na jadranskom otočju. Ljeti u srednjem koritu (izmedju Drage i Jurandvora) dielom zamalo presuši, zato jer kod gornjeg zaselka Sv. Juraj (čakav. Šuraje) većinom ponire kroz špiljski ponor Kanali, kojime tada opet izvire na sjeveroiztočnoj obali kao jača morska vrulja pod brdom Butinj iztočno od Vrbnika.
Naprotiv izvan ljeta, ciela Velarika pri većem vodostaju ima stalni površinski tiek pa u jesen i proljeće toliko nabuja, da joj korito osobito u njenom gornjem tieku gdje još nije umjetno kanalizirano, često se izlije i poplavljuje obale. Na Veloj Riki je u nedavnim stoljećima radilo jedinih pet naših otočnih vodenica, od kojih je zadnja uz zaselak Šuraje (Sv. Juraj) još očuvana i konzervirana do danas.
Ekologia, fauna, flora
U karbonatnim naslagama uz Velariku (krčku 'Suhu Ričinu') pronađen je niz terciarnih fosila, npr. morskog pauka i morskih puževa iz eocena, pa Conoclypeus conoideus, Echinolampas subaffinis i inih, dielom izloženih u Prirodoslovnom Muzeju Rijeka. Još donedavna je prije regulacie, duž vijugavog korita ove otočne rječice je živjela razmjerno bogata i raznolika sladkovodna fauna, koja je umjetnom kanalizaciom tu bar dielom već uništena i zamalo iztriebljena: ribe grgeči, jegulje i ine, pa vodna kornjača (Emys orbicularis), južni riečni rak (Astacus pallipes), ...itd.
Duž poplavnih obala Velarike je dendroflora bila nalik delti Neretve, pa su i tu rasli prirodni drvoredi južnih sredozemnih topola, ter rubne obalne šikare Vitici-Tamaricetum sa sredozemnim grmljem Tamarix dalmatica, Vitex agnus-castus (konopika), Rubus dalmatinus i sl. U močvarnim plićinama su rasle južne sredozemne vodenjare kao Typha domingensis, Butomus junceus, Alisma lanceolata i još niz inih riedkih južnih vodenjara.
Flora i fauna uz donje bašćanske pritoke Malarika i Santiš je nedavnom kanalizaciom dosad skoro posve uništena. Kao najbogatiji i zamalo jedini kraški vodotok na jadranskim otocima, ovu otočnu rječicu bi žurno trebalo čim prije zaštititi i prekinuti primitivno tehničko razaranje njezinih sladkovodnih ekosustava jedinstvenih na Jadranu.
Rječni slapovi na Krku
Krčki otočni slapovi Žanàc i Velabàba visine po 12m i 15m na rječici Velarîka su jedinstvene prirodne pojave u Sredozemlju, ne samo na jadranskom otočju nego takodjer i medju većinom inih mediteranskih otoka.
Izvorišni slap Velabàba
Gornje i manje otočno slapište Velabàba nalazi se nizvodno odmah blizu izvorišta Velerike iznad Vrbnika, uz izvornu lokvu Boinà pod vrhom Hlam (442 m) i okružen je brdskim šumicama crnograba (Seslerio-Ostryetum). To je manji od dva krčka otočna slapa i visok je 12m, ali ovaj teče ciele godina pa i po ljetnoj suši barem manjim curkom u najsušnijem mjesecu srpnju. Stoga je dielom zarastao vodenim mahovinama, najviše s Fontinalis antipyretica, a teče preko flišnog odsjeka sivosmedjih terciarnih stiena.
Srednji veći slap Žanàc
Naš najviši jadranski otočni slap Žanàc nalazi se nizvodno od najgornjega cestovnog mosta (Baška-Punat) tj. na srednjem tieku rječice Velarika već u pojasu submediterana. Tu leži u vapnenastom kanjonu bielih mezozojskih karbonata, gdje se kosom kaskadom obrušava u visinskom razponu oko 15 metara u vrtložni kotao na dnu kanjonskog korita. Mahovinska vegetacia toga donjeg slapišta je siromašnija i krpasto raztrgana uz vlažnije pukotine, jer taj donji veći slap ljeti neriedko presuši - osobito u srpnju.
Nužnost prirodne zaštite
Kao jedinstvene prirodne pojave medju jadranskim otocima i spram većeg diela Sredozemlja, ter takodjer još i zbog osobite južne sladkovodne faune i hidroflore, ova dva naša otočna slapa je nužno potrebito čim prije i učinkovito zaštititi od uništenja i zlouporabe. Naime, naša vodoprivreda (tzv. 'Hrvatske vode') planiraju baš preko tih jedinstvenih otočnih slapova buduću izgradnju brane za hidroakumulaciju i vodoobskrbu otoka Krka, čime bi se potopio gornji kanjon Velarika zajedno s ovim slapovima (taj nastrani plan javno podržava i promiče čak i Hrvatska Wikipedia !).
Abstract
Krk island waterfalls: - Krk island is unique within Adriatic archipelago, having there a permanent rivulet of dozen kilometers in Baška valley on its SE. slopes. There occur in its upper river canyon also two unique insular waterfalls of 12m and 15m high, surrounded by a peculiar flora and fauna. That river canyon and both insular waterfalls recently are very threatened, especially by the planned construction of artificial accumulation lake to submerge all them for water supply of Krk island.
Poveznice
Reference
Adapted and condensed by GNU license, mostly from WikiSlavia and Croatian Wikinfo.
