Feminizam

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Feminizam (od lat. feminahrv.žena”) je ideološko gibanje što se bavi interesima žena i borbom za njihovu ravnopravnost i emancipaciju.

Početci gibanja sežu u doba Francuske revolucije, kad je Olympe de Gouges po modelu ljudskih prava prvi put zatražila prava za žene. Pioniri gibanja su bili Mary Wollstonecraft i John Stuart Mill. Kao prve su se organizirale njemačke žene.

Sufražetima su se zvale one engleske žene, što su se borile za dobivanje prava glasa na izborima. Feministice što su se borile protiv ženskih običaja su bile ismijavane, ali su na kraju postignule većinu svojih zahtjeva. U novije doba se u nekim državama po pitanju prava žena za glas i rad pokazuju znakovi zanemarivanja i povratka na staro.

Kritike

Kritike protiv nekih krajnjih feminističkih ideologija i gibanja uključuju:

  • Poricanje spolova, gdje se poriče postojanje brojnih genetski uzrokovanih spolnih razlika, kao i u mentalnim razlikama. Oblik je poricanja genetike sa sličnostima s poricanjem rase, poput utjecaja kulturnog marksizma i opće političke podobnosti.
  • Zahtjeve za ne jedino jednakopravnost (poput prava na glasovanje), nego i za jednakošću što uključuje jednaka ponašanja i jednaku sveopću nazočnost u društvu. Može se tvrditi kako bi se zahtjeve trebalo provoditi kroz prisilne mjere poput obvezne indoktrinacije i zakona o afirmativnoj akciji. To bi moglo prouzročiti široki spektar štetnih učinaka za pojedince i društva ako su žene i muškarci zbog genetike različiti i u prosjeku najprikladniji za različita ponašanja i uloge u društvu.
  • Podršku neobiteljskim vrijednostima.
  • Podršku različitim oblicima neheteroseksualnosti.
  • Perspektivu akademskog bjelokosnog tornja o poteškoćama.
  • Usredotočenost na kritiziranje bijelaca, dok je često zanemaren puno lošiji položaj žena u brojnim nebjelačkim skupinama i državama.
  • Podršku masovnom useljavanju skupina (često muslimana) u većinski bjelačke države s nazorima i ciljevima suprotnih feminističkima (poput podrške šerijatskim zakonima). Neki problemi s useljenicima, poput prezastupljenosti silovanja počinjenih od skupina useljenika iz određenih ozemlja, posebno utječu na žene.

Još jedno sporno pitanje je argumentirana prekomjerna zastupljenost Židova među utjecajnim i krajnjijim feministi(ca)ma i financijskim ulagačima.

Navodi

  • Mladen Schwartz - „Zapravo je feminizam u najdubljem svom smislu protiv žene: ili ju želi pretjerano modelirati po uzoru na muškarca, ili prenaglašavanjem ‚vječnog ženskog’ pretvara ženu u sebičnu, ekshibicionističku, narcističku bludnicu i pospješuje rat spolova, među kojima naprotiv mora postojati skladno dopunjavanje.”[1]

Poveznice

Izvori