Useljeništvo
Useljeništvo (korien. useljeničtvo) ili imigracija proces je doseljavanja pojedinaca ili pučanstva u određeni zemljopisni prostor radi privremene ili trajne promjene stalnoga prebivališta, a često je uzrokovan ili motiviran iz gospodarskih, kulturnih, političkih, vjerskih, sigurnosnih ili osobnih razloga. Suprotno tomu je iseljeništvo, premda se oba pojma mogu rabiti za promjenu prebivališta (→ migracija).
Države podrijetla i države primateljice mogu na političkoj razini zaključiti bilateralne sporazume o pružanju prebivališta, programirane i nadzirane kako bi zadovoljli potrebe rada u odredišnoj državi. Takav dogovor može uključivati isporuku sirovina i rad u zamjenu za konačni proizvod i ulaganja u industriju i infrastrukturu u odredišnoj državi.
U pravnom smislu razlikuju se dva oblika useljavanja pojedinaca/pučanstva:
- zakonito useljavanje (legalna imigracija): doseljavanje u skladu sa zakonskim propisima ili pristankom države primateljice,
- nezakonito useljavanje (ilegalna imigracija): doseljavanje protivno zakonskim propisima i volji državnih tijela države ulaska useljenika (imigranata).
Masovno useljavanje
Pojam masovnoga useljavanja uglavnom se odnosi na nekontrolirano doseljavanje neeuropskih imigranata u Europu od 1945. nadalje. Premda ga se često smatra prirodnim i neizbježnim fenomenom, masovno useljavanje ciljano je organizirano i politički promicano. Posljedično tomu pojavili su se destabilizacijski procesi na štetu domorodačkoga europskog pučanstva.
Poveznice
- Civilna invazija
- Dekulturizacija
- Gastarbeiter
- Izbjeglištvo
- Kolonizacija
- Multikulturalizam
- Odnarodba
- Remigracija
- Trgovanje ljudima
- Velika selidba naroda
Vanjske sveze
- Obnova: Leo Marić: „Masovna imigracija i promjena etno-religijske slike Europe”
- Večernji list: Borislav Ristić: „Nije vic da ovo s migrantima prelazi sve granice”
