Hakija Hadžić
Hakija Hadžić | |||
---|---|---|---|
Smrt | 1. siečnja 1953. Damask, Sirija | ||
Narodnost | Hrvat | ||
Zanimanje | političar, kulturni i politički djelatnik |
Hakija Hadžić (Bileća, 1. siečnja 1883. - Damask, 1. siečnja 1953.) je bio hrvatski političar, publicist, izaslanik NDH, diplomat, kulturni i politički djelatnik.
Životopis
Gimnaziju je pohodjao u Mostaru, a studij u Austriji (u Beču i Jenni). Pisao je za Hrvatsko pravo, Svijet i glasilo Hrvatske muslimanske napredne stranke Svijet. Radio je na odgoju muslimanske mladeži. Sbog političkih su ga razloga triput umirovljavali. Nakon prvog svjetskog rata djelovao je u JMO, suradjivao sa Seljačkom slogom, a kad je vodstvo JMO pristupilo Jugoslavenskoj radikalnoj zajednici, 1935. je sa skupinom bh. muslimanskih uglednika odbacio tu odluku, a iduće 1936. sudjelovao u Muslimanskoj organizaciji HSS-a kojoj je postao predsjednik. Kad je osnovana Banovina Hrvatska, u ime MO HSS-a zalagao se za autonomiju BiH.
Djelatba u NDH
Pripadao je skupini političara muslimanske vjere iz BiH, koji su se nacionalno osjećali Hrvatima, koji su prišli ustaškom pokretu (dr. Džafer, dr. Osman Kulenović, Ademaga Mešić). Kao i drugi hrvatski nacionalisti muslimanske vjeroispovijedi došao je do iztaknutog mjesta u hrvatskoj državnoj upravi (dr. Osman Kulenović, dr. Džafer Kulenović, Hilmija Bešlagić, Salih Baljić i dr. Hadžić je bio medju glavnim pobočnicima pobočničkog zbora u Glavnom ustaškom stanu. Bio je povjerenikom za Tuzlu, Sarajevo, za bivšu Drinsku banovinu. Mnogo je radio na kulturnom polju radi obrazovanja muslimanskog stanovništva. Zalagao se za uključivanje novopazarskog sandžaka u NDH. Poslije je bio u diplomatskim službama NDH, prvo u središnjici, a poslije u Madjarskoj, kao poslanik u Budimpešti. Početkom svibnja kad je padala NDH, povukao se sa državnim vrhom u Austriju. Od tamo je uspio otići u Siriju. Ondje je usko suradjivao s dr. Džafer-begom Kulenovićem, prof. Ibrahimom Pirićem-Pjanićem i drugim Hrvatima muslimanima.
Literatura
- Tko je tko u NDH