Herceg-Bosna

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Herceg-Bosna (varijanta: Hercegbosna) je skupni naziv za cjelokupno ozemlje pokrajina Bosne i Hercegovine, odnosno, cijelu sadašnju državu Bosnu i Hercegovinu.

Podrijetlo i uporaba

Složenica „Herceg-Bosna” je nastala krajem 19. stoljeća u određenim hrvatskim intelektualnim krugovima za vrijeme austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini, a zamjenjivala je sam naziv „Bosna i Hercegovina”. Neki hrvatski povjesnici, poput Ferde Šišića, su za ozemlje Bosne i Hercegovine rabili isključivo naziv „Herceg-Bosna”, a taj su naziv još rabili Hamdija Kreševljaković, Vladko Maček i Aleksandar Karađorđević. Mladen Lorković i Dominik Mandić su rabili oba naziva („Herceg-Bosna”, „Bosna i Hercegovina”) kao istoznačnice.[1]

U tom značenju su se njime sve do 1991. služili najviše Hrvati, ali i bosanski muslimani. Taj je naziv imao određenu stilsku vrijednost i ulogu, skoro pa se i nije rabio u običnom govoru, nego najprije u geslima, pjesmama, manifestima, svečanim govorima i slično.[2]

Početkom 1990-ih, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine je prihvatila naziv „Herceg-Bosna” kao naziv za cjelokupno ozemlje Bosne i Hercegovine.[1] Poslije 18. studenog 1991. godine, taj se pojam uglavnom vezao za raniji entitet Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu. Nakon Washingtonskog sporazuma i uspostave Federacije Bosne i Hercegovine sastavljene od županija, nesuglasice političara oko naziva većinski hrvatske županije sa sjedištem u Livnu (predloženi nazivi: Dinarska, Tropoljska, Livanjska, itd.) su riješene usvajanjem kompromisnog naziva Hercegbosanska županija, koji je kao takav pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine proglašen neustavnim, pa joj je stoga određen sadašnji službeni (ustavni) naziv „Županija br. 10”. Danas naziv „Herceg-Bosna” uglavnom označuje ozemlja s većinski hrvatskim pučanstvom u Bosni i Hercegovini, premda ona nisu svrstana u jednu cjelovitu jedinicu.

Literatura

  • Dragutin Pavličević: Stjepan Radić i Ferdo Šišić o pripadnosti Bosne i Hercegovine u doba aneksijske krize 1908. godine, u: Zbornik u čast Hrvoja Matkovića: u povodu 80. godine života, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 2005., ISBN 953-6682-54-0, fusnota 50, str. 286.

Poveznice

Izvori