Horezm

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Horezm (Horezem, Kvarizem staroperz. Uvarāzmi, perz. Khwārazm, grč. Χορασμία, arab. Hwārizm) je antičko područje na donjem toku Amu-Darje, naseljeno iranskim narodom. Obuhvaća donji tok rijeke Amu-Darje južno od Aralskog jezera koje obuhvaća moderni Uzbekistan, Tadjikistan, Turkmenistan i sjeverni Iran.

Na zapadu se preko iranske visoravni vjerovatno prostirala sve do obale Kaspijskog jezera. Na jugu je bila omedjena Horasanom, na jugoistoku Kangdžuom i Sogdijskom Transoksanijom, na sjeveru zemljom Alana, na sjeveroistoku zemljom Huna. Glavni grad je bio Keneurgenč (Stari Urgenč). U 17. stoljeću glavni grad premješten je u Hivu kada je osnovana država poznata kao Hivski Kanat.

Etimologia

Horezm je bio poznat i pod imenima Horazmija (Horasmia), Hvarezmija, Hvarizm, Hvarazm, Horasam i Horesm. Arapski zemljopisac Jakut al-Hamavi je u svom djelu al-Baladanov Mu'jem napisao da je ime Hvarezm potječe perzijske riječi hvar (خور) i -konv (زم), a odnosi se na kuhano riblje meso koje je bilo glavna hrana tamošnjeg stanovništva.C. E. Bosworth s ovom tvrdnjom se ne slaže, navodeći da (خور) znači Sunce, a (زم) Zemlja. Naziv zemlje bi trebao doslovno značiti Zemlja izlazećeg Sunca. Na području nekadašnjeg Horezma danas žive različiti narodi: Uzbeci , Karakalpaci, Turkmeni, Perzijanci, Tadžici i Kazasi.

Poviest

Podkraj 6. st. pr. Kr. Horezm, na području kojega se razvio plemenski savez, ušao je u sastav perzijske države: od 4. st. pr. Kr. ponovno je bio neovisan do 1. st., kada je ušao u sastav Kušanskoga Carstva, kojega se vlasti oslobodio u 3. st. Godine 712. Arapi su osvojili Horezm i podijelili ga na dvije države: u sjevernom dijelu vladali su arapski emiri, a u južnome domaći, horezmski šahovi, koji su ustrojili državu. Ona se poslije protezala od Kaspijskoga mora do Sir-Darje i ulazila u Afganistan, Iran, Azerbajdjan i ist. Irak.

Godine 1220. Džingis-kan je osvojio Horezm, koji je u 14. st. ponovno postao samostalan, sve do 1388., kada ga je osvojio Timur Lenk. Na početku 16. st. zemlja je došla pod vlast Uzbeka, a nakon prijenosa prijestolnice u Hivu (sred. 17. st.) zove se Kanat Hiva, koji je 1873. došao pod vlast Rusije (do 1920. bez vazalne države), potom od 1920. kao Narodna Republika Horezm, 1921–24. SSR Horezm, a nakon toga ozemlje Horezma bio je podijeljen između Turkmenske i Uzbečke SSR i Karakalpačke ASSR. Horezm je bogat arheološkim nalazištima od neolitika (Kelteminarska kultura) do spomenika islamske kulture.

Poveznice