Hrvatska najveća gorja
Hrvatska najveća gorja (glavni naši planinski lanci dužinom i visinom): - Preko polovice ozemlja srednje i jugozapadne Hrvatske pokrivaju gorja raznih veličina, koja u poredbi s inom jugoiztočnom Europom nisu najviša,- ali se baš ova naša izrazito iztiču kao razmjerno najduži lanci i gorski nizovi u cieloj Europi.
Sadržaj
Naš najduži lanac Velebita
Još duža gorja od najdužih naših su u Europi cjeloviti lanci Pireneja i grčkog Pindosa, dok su ina viša europska gorja većinom raztrgana tek u kraće masive i izdvojene grupe vrhova. Najduži cjeloviti gorski lanac kod nas je planinski niz primorskog Velebita kao bariera dužine oko 140 km, čime je to treći cjeloviti najduži gorski niz u Europi, nakon Pireneja i grčkog Pindosa.
Primjeri naših najdužih gorja
Izrazito najduže cjelovito lančano gorje u Hrvatskoj i unutar cielog Dinarskoga planinskog sustava je naš velebitski primorski lanac. Ostali još razmjerno izduženi planinski lanci na ozemlju Hrvatske, dužinom kraći od 100km do 40km i time sličniji inim europskim lancima, ovdje su poredani po smanjenoj dužini: Dinara, Biokovo, Kapela, lička Plješivica, Papuk-Krndija, Ivanščica, Ćićarija, Bitoraj, Svilaja, Medvednica, pa ina naša gorja kraća izpod 40km.
- Velebit sa svojim cjelovitim primorskim lancom od Senja do Zrmanje ima ukupnu dužinu od 140km i treći je najduži gorski niz Europe (nakon Pireneja i Pindosa).
- Dinara od grebena ličke Vilice pa do hercegovačke Kamešnice je u nas drugi najduži cjeloviti gorski lanac ukupne duljine do 90km, pa je podjednaka s najdužima (ali višim) lancima Alpa npr. kao Karavanke.
- Biokovo uz obalu Dalmacije, s nižim nastavcima na zapadu Dovanj i na jugoiztoku Rilić, treći je u nas najduži gorski lanac ukupne duljine do 80km.
- Kapela na razmedju Like i Gorskog Kotara je podjednake duljine oko 80km poput ukupnog lanca Biokova,- ali je znatno niža od njega i uglavnom se pruža u kopnenom zaledju nutarnjih Dinarida.
- Lička Plješivica (domaće-hrv. starije Plišivica) je peti najduži lanac u Hrvatskoj i pruža se duž 70km više smjerom sjever-jug uglavnom duž kanjona Une uz granicu Bosne od sjevernog vrha plitvički Medvjedjak do najjužnijega Poštak spram Knina.
- Slavonski niz Papuk-Krndija je prastaro silikatno panonsko gorje iz paleozoika, duljine do 65km od vrha Lisina na zapadu do Krndije na iztoku, kao najduže naše sjeverno gorje savsko-dravskog medjurječja.
- Zagorski lanac Ivanščica-Strahinščica je mladje lančano karbonatno gorje kao niži ogranak jugoiztočnih Alpa iz Slovenije, pa na zapadu uz Sutlu završava nižim ogrankom Kunagore, s ukupnom duljinom do 53km.
- Istarska Ćićarija je najduži poluotočni gorski lanac na sjevernom rubu Istre spram Slovenije, s ukupnom duljinom oko 49km od zapadnog vrha Slavnik do kvarnerske Opatije, iza koje je i najviši vrh Planik (1372m).
- Vinodolski lanac Bitoraja pruža se u primorskom nizu od Fužina do ličkog Brinja dužinom do 45km i u njegovu kopnenom zaledju je uzporedan s glavnim lancem V.Kapele, pa uz more spaja gorski niz Risnjak-Velebit.
- Zagrebačka Medvednica je dužinom deseti i niži (1.035m) gorski niz u sjeverozapadnoj Hrvatskoj gdje se pruža smjerom jugozapad-sjeveroiztok od Podsuseda do Orešja duljinom do 40km.
- Sva ostala manja gorja unutar Hrvatske ili duž pograničnih podrčja su razmjerno kraća od gornjih naših najdužih tj. kraća od 40km i sličnija ostalima prosječnim kratkima i višim planinama drugdje po Europi.
Najviši hrvatski vrhovi
Iako su hrvatski gorski lanci medju razmjerno najdužima u cieloj Europi, njihove najveće visine spram ine Europe su ipak razmjerno skromnije i na našemu političkom ozemlju uglavnom ne nadvisuju 2.000m. Ipak autohtoni gorski Hrvati u našem susjedstvu još od srednjeg vieka žive u katoličkim selima i uz ine više vrhove, npr. hercegovački Hrvati oko vrhunca visoke Čvrsnice (2.228 m).
Unutar samih političkih granica sadanje Republike Hrvatske su najviši idući vrhovi: Sinjal na Dinari (1.831 m), pa drugi najviši Sv.Jure na Biokovu (1.762 m), a treći je Veli Golić (1.758 m): lažno-jugosrb. tzv."Vaganski" vrh, ter vrhovi inih hrvatskih planina tek oko 1.600m ili još niži.
Najranija hrvatska gorja
Najveća hrvatska gorja na dinaridnom jugozapadu su većinom kronoložki razmjerno mladjeg izkona tj. najviše njih potječu iz doba krede, a manje ih je iz starijih geodoba i najmanje iz paleozoika. Takova su najstarija od hrvatskoga gorja, osobito neka razmjerno niža na sjeveru iz savsko-dravskog medjurječja, gdje ima više tih naših pradavnih masiva iz paleozoika, uz glavnu sjevernu mladju iznimku južnoalpskog karbonatnog lanca Ivanščica-Strahinščica iz mezozoika.
Izrazito najstariji i prvobitni hrvatski masivi u nas se uzdižu samo na sjeveru u zapadnoj Slavoniji i Moslavini, gdje su najprvi takovi reljefi još od pradavnog devona kao Psunj i osobito Moslavačka gora.
Ovi su početci hrvatskg tla nastali ranim erupciama kao naši pradavni silikatni vulkani još od doba devona tj. čak pred 350 do 400 milijuna godina, kao najraniji kopneni otoci na svemu ostalom našem području još pod morem. To su prvi poznati dielovi hrvatskog kopna, približno istodobni s ranim Kaledonskim izdizanjem Škotske i Skandinavije.
Znatno kasnije se u doba permokarbona tj. pred nekih 270 miliuna god. postupno već izdižu i neki ini silikatni masivi sjeverne i srednje Hrvatske, npr. Papuk-Krndija, pa prvi dio Medvednice, neka manja brda Banovine, dio Senjskog Bila (uz Vratnik), itd. Potom u središnjem i jugozapadnom gorju Hrvatske glavna i brojnija izdizanja počinju od jure, pa zatim najviše u doba krede i starijeg terciara (paleogena).
Abstract
Croatia's major mountains: - The mountains present within Croatian territory are almost not too elevated, and the tallest ones do not surpass 2000m. However, in comparison with the rest of Europe, the Croatian calcareous mountains are almost very elongated in compact rocky chains, i.e. the most ones represent impenetrable rocky walls of 40 - 90 km long, and the longest continuate one is the coastal Mt Velebit as a ridge to 140 km elongated (= the third one longest rockwall in Europe).
Poveznice
Referenca
A condensed original digest on the mountain parameters across Croatia.
