Gorje Dinaridi
Dinaridi ili Dinarsko gorje je reljefni sustav mladjih lančanih planina terciarnog iskona iz Alpinske orogeneze u jugoistočnoj Europi. Pružaju se izmedju jadranske obale i rijeke Save, u dužini od 645 km od rijeke Soče i Trnovskog Gozda na sjeverozapadu pa do rijeke Drim i Prokletija u sjevernoj Albaniji. Neposredno zaledje istočnojadranske obale počev od Rijeke u Hrvatskoj pa do Bara u Crnoj Gori čine strme primorske planine dinarskog krasa, što je najveće kraško područje u Europi. Velebit (1.758 m), Biokovo (1.762 m) i Dinara (1.831 m) su najviše planine u hrvatskim Dinaridima, a najviši vrh svih Dinarida je Maja Jezerces (2.694 m) uz granicu Albanije i Crne Gore. Kao vapnenačke Dinaride u širem smislu, neki geolozi shvaćaju od Triglava do Pindskog gorja u Grčkoj. Najviši kraći masivi srednjih i jugoistočnih Dinarida preko 2000m se uzdižu u Hercegovini, Crnoj Gori i sjeverozapadnoj Albaniji, dok su najduži cjeloviti lanci Dinarida po 70-100km na zapadu u Hrvatskoj: Velebit, Kapela, Plješivica i Dinara-Kamešnica.
Sadržaj
Summary
The Dinarides or Dinaric Alps form a mountain chain in Southern Europe, spanning areas of southern Slovenia, Croatia, Bosnia and Herzegovina, Montenegro, Kosovo, western Serbia, and northern Albania. They extend for 645 kilometres (401 mi) along the coast of the Adriatic Sea (northwest-southeast), from the Julian Alps in the northwest down to the Šar-Korab massif, where the mountain direction changes to north-south. The Dinarides are named after the Dinara mountain (1,913 m), a long prominent ridge in the center of that mountain system on the border of Croatia and Bosnia. The highest mountain of the Dinaric Alps is the Prokletije, located on the border of eastern Montenegro and northern Albania, with the peak Maja Jezercës ("Lake Crest") at 2,694 metres (8,832 ft). Dinaric Alps are the fifth most rugged and extensively mountainous area of Europe after the Caucasus Mountains, Alps, Pyrenees and Scandinavian Mountains. They are formed largely of secondary and tertiary sedimentary rocks chiefly of limestone and dolomite, less sandstone and conglomerates produced by seas and lakes that had once covered that area.
During the Alpine orogeny that occurred 50–100 million years ago, immense lateral pressures folded and overthrust the rocks in a great arc around the old rigid block 'Moesia' of the northeast. The Dinaric Alps were thrown up in more or less parallel ranges, stretching like necklaces from the Julian Alps as far as the areas of northern Albania and Kosovo, where the mountainous terrain subsides to make way for the waters of Drin and the fields of Kosovo. The Šar and Korab mountains then rise and the similar calcareous ranges then continue southwards to the Pindus of Greece and the mountains of the Peloponnese and Crete, Rhodes to the Taurus Mountains of southern Turkey. The chain is called Alpet Dinarike in Albanian, Dinarsko gorje or Dinaridi in Croatian, Dinarske planine (Dinaridi) in Bosnian and Montenegrin, Динарске планине (Динариди) in Serbian, and Dinarsko gorstvo in Slovene.
Ime i granice gorja
Dinarsko gorje ili Dinaridi su planinski sustav u južnoj Europi, koji se proteže zapadnim dijelom Balkana kroz južnu Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, zapadnu Srbiju i sjevernu Albaniju. Dinarsko gorje (Dinaridi) su dobili ime po središnjoj planini Dinari na granici Dalmacije i zapadne Bosne. Taj današnji naziv potječe od antičkoga ilirskog plemena Dindari. Planinski sustav Dinarida se pruža smjerom severozapad-jugoistok uzduž obala istočnog Jadrana. Na sjeverozapadu on se nastavlja iz Julijanskih Alpa i počinje od rijeke Soče lancom Trnovski Gozd, a na jugoistoku se preko rijeke Drim nastavlja u Šarsko-Pindski planinski sustav. Dužina Dinarskog sustava je 645 km. Najviša planina u Dinaridima su Prokletije na Jezerskom Vrhu (Maja Jezercës) 2.694m uz granicu Albanije i Crne Gore, a prosječna visina Dinarida je 1500-2200m.
Geologija i morfologija
Geološki se ovaj planinski sustav sastoji se od karbonatnih naslaga, formiranih u doba mezozoika i to su kraški oblici reljefa. Dinarski kraj je najbolji primjer i prvi prototip proučenog krasa u Europi. Oblici djelovanja ledenjaka su rjedji i zastupljeni su većinom na najvišim planinama: Durmitor, Čvrsnica, Prenj, Orjen, Prokletije i dr. Ledničkom erozijom nastala su jezera, koja se većinom popularno zovu "Gorsko oko". Najznačajniji oblici reljefa nastali kraškom kemijskom korozijom u ovomu vapnenačkom gorju su strme i oštre planine bez većeg utjecaja mehaničke erozije, pa strmi i teško prohodne klisurasti kanjoni rječnih korita poput Neretve, Tare, Morače, Vrbasa, Butišnice, Paklenice itd. Svi ovi oblici reljefa su nastali djelovanjem vode, koja otapa karbonate i odnosi ih sa sobom kroz šupljikavi karbonatni kras. Ova voda se potom nakuplja u podzemnim šupljinama pa se karbonati opet izlučuju na brojnim travertinskim slapovima i u špiljskim stalaktitima.
Dinarsko pučanstvo
U Dinarskom području postoji mnogo ostataka starijih civilizacija, najviše od raznih ilirskih plemena. Rimljanima je trebalo tri stoljeća da pokore Ilire, zaštićene u neprohodnim gudurama Dinarida. U mirnim vremenima se domaće pučanstvo često iseljavalo zbog loših životnih uvjeta: neprohodnost, izolacija, loša kamena tla, manjak vode na krasu, itd. Zato je ovaj kraj do danas slabo naseljen, a stočarstvo, šumarstvo i rudarstvo su dosad ostale glavne privredne grane. Osobitost domaćeg pučanstva je njegov visoki rast i smatra se da su ljudi iz Dinarida, tzv. "Dinarci" razmjerno najviši u Europi pored Skandinavaca. Po dostupnim podatcima je prosečan odrastao Dinarac visok 185,6 cm, dok su Dinarke niže za nekoliko cm. Novije biogenomske analize pak potvrdjuju kako izvorni domaći Dinarci pretežno pripadaju posebnomu dinarskom haplotipu Eu7/İ2b koji su uglavnom naslijedili od ranijih autohtonih Ilira (a ne od doseljenih Slavena).
Popis glavnih planina
Najvažnije i poznatije planine Dinarskog sustava su (abecedno): Biokovo, Bjelašnica, Čvrsnica, Dinara, Durmitor, Golija, Igman, Jahorina, Kamešnica, Kapela, Lovćen, Ljubišnja, Orjen, Plješivica, Prokletije, Risnjak, Romanija, Rumija, Sinjajevina, Snežnik, Tara, Trebević, Treskavica, Velebit, Visitor, Zlatar, Zlatibor, ...itd.
Poveznice
Reference
Adapted and elaborated by GNU-license almost from WikiSlavia (and a minor stub in Croatian Wikipedia).
