Hrvatska podneblja
Hrvatska podneblja (klimatska raznolikost Hrvatske od gorskog pojasa do najjužnijih subtropskih otoka): - Iako ima razmjerno manju površinu spram većine europskih država, Hrvatska je klimatološki medju najraznolikijima u Europi, pa od glavnih euro-klimatskih pojasa tu izostaje samo visokoplaninski zbog razmjerno nižega hrvatskog gorja. Glavnih 6 klimatskih pojasa u Hrvatskoj su (navode se i klimatski simboli po Köppenu):
- Hladniji gorski pojas (Df) na višem gorju, osobito Lika i Gorski Kotar
- Umjereni pojas oko polovice Hrvatske i najviše na sjeverozapadu
- Polusuhi šumostepski pojas (Cx) na sjeveroistoku: Srijem i Baranja
- Polusuhi polusredozemni pojas: Csx (submediteran) na jugozapadnom kopnu najviše Istra, otok Krk, dalmatinska Zagora i Hercegovina
- Sušno-vrući sredozemni pojas: Csa (eumediteran) na jadranskoj obali i većini otoka s tvrdolisnom vegetacijom
- Najtopliji kod nas subtropski pojas: BShs (inframediteran) samo na najjužnijim vanjskim otocima s ljetopadnom vegetacijom
Sadržaj
Tzv. 'planinski' pojas?
U pisanijama nestručnih amatera i popularnih turističkih 'bedekera', spominje se u Hrvatskoj uz ino takodjer i tzv. 'planinski' pojas koji bi navodno obuhvaćao vrhove Like i Gorskog Kotara. Medjutim je to drugdje u južnoj Europi zapravo gornji visinski pojas iznad nekih 1.800m tj. iznad gornjih granica šume, što na manjim nadmorskim visinama približno klimatski odgovara obalama Skandinavije i Islanda.
Zbog našega preniskog gorja u Hrvatskoj se taj gornji pojas jedino nalazi na najvišim vrhuncima Dinare (i istočnije Cincara, Čvrsnice itd.). Svi ostali navodi toga su tek površna balkanska zamjena izmedju pojmova 'gorski' i 'planinski'.
Hladnije gorsko podneblje
Tipično gorsko ili montano podneblje u Hrvatskoj većinom obuhvaća gorja Like i Gorskog Kotara, kao i ine najviše grebene Žumberka, Medvednice, Ivanščice i Slavonskog gorja, ter dijelom nutarnje vrhove dalmatinske Zagore. Uz obilne oborine preko 1200 mm/god. česte kao snijeg, tu je godišnji toplinski prosjek ispod desetak stupnjeva, a oštri mrazovi se spuštaju izmedju -20C do -36C. Glavna su vegetacija bukove šume i razne četinjače.
Umjereno kopneno podneblje
Umjereni kopneni pojas je kod nas najprostraniji osobito na sjeverozapadu i obuhvaća oko polovicu Hrvatske, najviše po nizinama i nižim brežuljcima. Godišnji prosjek topline je oko desetak stupnjeva, a oborine su iznad nekih 700 mm/god. uz zimski snijeg i umjerene mrazove. Najviše oborina ovdje padne u jeseni i proljeću. Glavna su prvotna prirodna vegetacija tu listopadne hrastove šume.
Polusuho podneblje šumostepe
Dalje na sjeveroistoku Hrvatske, od donje Drave i uz Dunav je u Panoniji i osobito u Baranji, Podunavlju i Srijemu razmjerno sušnije klimatsko područje panonske šumostepe. Toplinski je ovo dosta slično kao sjeverozapadna Hrvatska, ali su oborine oskudnije u prosjeku ispod nekih 700 mm. Prvotna prirodna vegetacija su kontinentalne šumostepe u mozaiku sa stepskim travnjacima.
Polusuho podneblje submediterana
Polusuhi submediteran ili polusredozemno podneblje uglavnom obuhvaća jugozapadno hrvatsko kopno pod zajedničkim kontinentalnim i sredozemnim utjecajima. Naš submediteran se pruža većinom u Istri, dalmatinskoj Zagori i Hercegovini, a od otoka najviše na Krku i rjedje na najvišim vrhovima inih otoka. Mrazovi su sličniji kao u kopnenom zaledju i do desetak ispod, ali su ljeti oborine oskudnije uz 1 - 2 sušna mjeseca. Prvotna prirodna vegetacija su većinom grabove šume crnograba (Ostrya) i bjelograba (Carpinus orientalis), rjedje uz obale s malo tvrdolisnog grmlja (pseudomakija).
Sušno-topli eumediteran
Ovo je tipsko sredozemno podneblje s ljetnim sušama, zimskim kišama i slabim mrazom, a obuhvaća primorske obale i većinu jadranskih otoka: izim hladnijega listopadnog Krka i vanjskih ljetopadnih otoka. Ljetna suša tu traje po 2 - 4 mjeseca, a prvotna prirodna vegetacija su uglavnom tvrdolisne makije.
Ljetopadni subtropski inframediteran
Na najjužnijim i vanjskim pučinskim otocima južnoga i središnjeg Jadrana, izim manje tvrdolisnih prevladava subtropsko ljetopadno grmlje, a u klancima i ponikvama su visoke subtropske prašume s lianama i epifitima. To su već južniji subtropski inframediteran na južnom rubu Sredozemlja, kod nas klimatsko-vegetacijski sličan kao Gibraltar, Baleari, Malta, Kreta i Sinaj.
Godišnji toplinski prosjek je od 14C - 17C uglavnom bez mraza, a duga ljetna suša tu traje po 5 - 9 mjeseci. Ovakva osobita klima i južna vegetacija kod nas pokriva otoke Jabuku, Brusnik, Biševo, Palagružu, Sušac, lastovske Vrhovce, ter iztočne rubove Korčule i Mljeta gdje su još donedavna bile očuvane i naše najbujnije subtropske prašume (sad većinom uništene): vidi još pobliže Jadranski ljetopadni subtropi.
Popularni turistički 'bedekeri' i nestručni amateri (npr. 'Palmapedia') često nekritički navode kako na našim obalama i većini otoka navodno raste nekakva "suptropska" vegetacija,- što nema veze s pravim znanstvenim subtropima koji su po klimi i vegetaciji podosta različiti od tih turističko-propagandnih "subtropa". Slično tomu navode 'subtrope' i ruski vodiči za hladnije ruske obale Crnog mora (zime do -9C), što je kod njih vjekovni odraz neostvarenih težnja za prodorom na 'topla južna mora'.
Summary
Croatia's climates: - Despite its rather restricted territory, Croatia includes 6 main contrasting climates; only the cold climate of lofty peaks above 2000m there is lacking. Other ones well presented are: cool mountain climate of western highlands (Dinarides), temperate one in northwestern inland lowlands (the largest one), dryer temperate sylvosteppe of Pannonia at northeastern border, Submediterranean transition in southwestern Adriatic backlands, evergreen true Mediterranean along dry seashores and most islands, and the warmest and dryest subtropics (infra-Mediterranean) with summer-deciduous scrub in southermnost offshore isles.
Poveznice
Reference
Condensed compilation from Wikinfo, available by GNU license.
