Mraz i snieg u Hrvatskoj

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Mraz i snieg u Hrvatskoj: - To su zimske pojave podhladjenih oborina, što nastaju većinom kada su temperature izpod mrazišta tj. niže od 0°C. Zimi su mrazovi i snijeg uobičajeni u sjevernim, kontinentalnim i gorskim krajevima, dok se južnije i oko Sredozemlja pojavljuju uglavnom samo na višim planinama (tek iznimno riedko za najoštrijih zima ponekad i niže blizu obala).

Mrazovi

Mraz nastaje kada se vlaga iz zraka zasićenog vodenom parom pri sniženoj toplini izpod ledišta kondenzira i izlučuje na čvrstim površinama, čija je temperatura manja od rosišta tj. izpod 0°C. Mraz uglavnom pogadja vodu, tlo, biljke i životinje. Trajan mraz tijekom zime dovodi do zimskog sna u prirodi, a dugoročno i uzastopce do biološkog siromaštva uništenjem većine osjetljivih vrsta.

U umjerenomu zemljopisnom pojasu se rabi iduća gradacija za imenovanje mraznih temperatura: slabi mraz od 0°C do -4°C, pa umjereni mraz od -4°C do -10°C, ter jaki mraz od -10°C do -15°C, kao i žestoki mraz oko -20C ili još niže. Kod nas u Hrvatskoj su najjači mrazovi osobito u Lici gdje su česti bar do -20C, a za oštrijih zima ponekad još i žešći po -34°C do -36°C.

Inje u Hrvatskoj

Inje (wiki-srb. 'mraz' ili 'slana') je zimska meteorološka pojava iz grupe hidrometeora kao npr. snijeg, tuča, rosa, itd. Inje je površinska naslaga bjelkastih ledenih kristala koji su medjusobno manjeviše odvojeni. Nastaje za hladno-maglovitih i vjetrovitih dana kada se podhladjene kapljice iz magle talože na podhladjenim predmetima pa se odmah zaleđuju.

Inje se stvara kod maglovitoga i vrlo hladnog vremena (oko -2°C pa do -10°C) kada u magli lebde sitni kristali leda (ledena magla), ili podhlađene kapljice magle, a ponekad su dovoljne i kapljice magle koje se brzo smrzavaju na predmetima čija je površinska temperatura niža od 0°C. Tada se kristali ili kapljice nošeni strujanjem zraka ili slabim vjetrom naliepe uz uspravne predmete, a osobito na bilju, granju i električnim vodovima.

Često se pri mrazu, gibanjem vozila kroz maglu (automobili, brodovi, zrakoplovi) inje prihvaća na njihove površine i ometa vidljivost vozača. I čovjeka inje može obijeliti, a najviše obrve, brkove ili bradu. Nerijedko se kaže i za prosijedog čovjeka kao da je injem posipan. Iz ovoga sliedi kako se zimi naslaga inja najviše stvara na onoj strani predmeta koja je izložena strujanju zraka ili slabom vjetru.

Pravo inje je značajno za višu gorsku i osobito za visoko-planinsku klimu, ali zimi nije rijedko ni u nizinama kontinentalne Hrvatske. Naprotiv je u primorju takvo vodeno inje rijedko samo za najoštrijih zima, ali ga tu neriedko osobito zimi zamjenjuje na obali i otocima naizgled slično, ali kemijski drugačije slano 'inje' ili morska posolica (fumarea) od kristalnih soli nanesenih vjetrom iz mora, koja je pri jačoj buri osobito česta na Kvarnerskom otočju.

Značajke sniega

Snijeg je vodena oborina u krutomu kristalnom stanju. Nastaje sublimacijom vodene pare u obliku razgranjenih zvjezdica i šestostranih kristala, koji su pri jačem mrazu pomiješani s jednostavnim ledenim kristalima. Pri temperaturi iznad -10°C sniježni kristali su obično sliepljeni u veće pahuljice tankom prevlakom tekuće vode.

Oblici kristala su različiti, pa mogu biti kao šestostrane pločice, trokuti, prizme ili kao razgranati kristali. U meteorologiji se smatra snježnim onaj dan, kad je bar polovica tla prekrivena sniježnim pokrovom. Snježni pokrov je loš vodič topline jer između pojedinih kristala snijega ima zraka, koji štiti tlo od prejakog ohlađivanja, a prirodnu travu i zimske usjeve od smrzavanja.

Iako se grmljavina u kopnenom zaledju zimi pojavljuje puno rjedje negoli ljeti, moguće je da pada snijeg i grmi istovremeno. U prosjeku kod nas u zaledju bar jedan dan godišnje pada snijeg i grmi. Naprotiv su kod nas zimske grmljavine uz istodobni snijeg puno češće na jadranskom primorju i otočnim vrhovima, dok su grmljavinske sniježne mećave najčešća pojava na sjevernom Jadranu pri puhanju olujnog iztočnjaka (orkan levantara).

U Hrvatskoj najviše dugotrajnog snijega napada u Gorskom Kotaru i osobito u Lici gdje je zimski snijeg barem oko metra debeo, ali za oštrijih zima može doseći velike debljine čak po 4m do 6m, kada blokira cestovni i željeznički promet. U inim našim kopnenim nizinama je sniježni pokrov obično kraći i tanji izpod 1m pa manje ometa promet. Snijeg uz Jadran rjedje padne često uz buru, a razmjerno je češći na brdskom grebenu Pelješca i osobito na burnim brdima jugoiztočnog Krka iznad Baške, gdje za oštrijih zima može potrajati od kraja studenoga pa do sredine ožujka.

Na mjestima s mnogo čestoga i dugotrajnog snijega nastaju snježanici, što su najčešće duboke kraške ponikve i uski klanci, u kojima se zimi mjesecima trajno nakuplja obilan snijeg i gdje sve dosad raste rijedko bilje iz ledenog doba (glacialni relikti) slično kao oko Arktika. Najviše takvih snježanika s glacialnim biljem u Hrvatskoj ima na Velebitu, Risnjaku i Dinari, ali se rjedje nalaze i u primorskim sniježnim klancima na burnim vrhovima uz Jadran, npr. na sjevernoj strani Biokova i čak na najvišemu krčkom vrhu Obzova gora.

Poveznice

Reference

Condensed compilation almost from Wikinfo (partly from Croatian Wikipedia) by GNU license.