Hrvatske bočatne lagune
Hrvatske bočatne lagune (poluslana primorska jezera uz iztočni Jadran): - Izim pravih sladkovodnih jezera u Dalmaciji (Visovac, Vrana, Bačina i ina manja), duž primorskih obala iztočnog Jadrana su još brojnija poluslana jezera ili lagune: od latin. lacuna, engl. lagoon, grč. halmyra, čakav. solyne. To su prirodni poluslano-brakični bazeni, kod nas najčešći uz rječna ušća i u potopljenim ponikvama dalmatinskih otoka.
Sadržaj
Zajedničke obće značajke
Izim tek po sličnoj poluslanoj vodi promjenjivog saliniteta, većina hrvatskih laguna uz iztočni Jadran su gradjom pretežno različite od inih tipskih europskih laguna uz Sredozemlje i Atlantik. Zamalo jedina naša laguna sličnija onima europskim s nizkim močvarnim obalama i plitkim dnom je jezero Kuti iztočno uz deltu Neretve. Većina ostalih kod nas uz iztočni Jadran su dublje kraške lagune sa strmijim kamenim obalama, pa najveća Prukjan dostiže i do -36m dubine, ter njome normalno plove morski brodovi i s vjetrom nastaju veći valovi kao i na olujnoj pučini Jadrana.
Najveći takav naš tipski primjer kraških laguna je Prukjansko jezero (hrv.čakav.: jugosrb. 'Prokljan') uz donju Krku, pa još laguna Karin kod ušća Zrmanje, ter pliće močvarno jezero Kuti na iztoku Neretvanske delte, a na otocima osobito Mljetska jezera, ter manja poluslana jezera na Krku, Pagu, Dugom otoku, itd. Kod kontinentalnih jugo-geografa iz 20. st. su donedavna ova za Hrvatsku značajna, poluslana primorska jezera često bila zanemarena, preskočena i izostavljena.
Jezero Prukjan uz donju Krku
Prukljansko jezero (hrv.čakav. Prukjan, jugosrb. 'Prokljan') je najveća i najpoznatija poluslana laguna u Dalmaciji i cieloj Hrvatskoj, a medju dalmatinskim jezerima je površinom treća (nakon Vranskoga i Visovačkog jezera). Uz iztočnu obalu ove lagune protječe donja Krka, a na zapadnoj obali je ušće Krkinog najdonjeg pritoka, rječice Guduća (srb. 'Goduša'). Na sjevernoj obali u Prukjan još utječe potok Mokrica i na iztočnoj potok Jujava.
Usred tog jezera bliže ušću Guduće se iz te lagune izdiže kameni otočić Stipanjac. Sjeverno od ušća Guduće na sjeverozapadu laguna je jezerska lučica Prukljan (čakav. Prukjan, srb. Prokljan), a na južnim obalama ove lagune su već sjeverna šibenska predgradja Raslina i Mikulandra.
Prukjansko jezero se pruža 3km jugozapadno od Skradina i blizu 6 km sjeverozapadno od Šibenika, a od morskog ušća Krke je u zaledju udaljena 12km. Ova laguna ima jajoliki oblik izdužen dinarskim smjerom sjeverozapad-jugoiztok, a oko nje se uzdižu kameni kraški brežuljci visine 90 - 170m. Laguna je dugačka blizu 7km i širine do 3km, s površinom preko 11 km2, a zbog dubine je većinom plovna za brodove.
Zbog aluvialnog zasipanja iz potočnih pritoka je sjeverozapadno dno uz lučicu Prukljan razmjerno pliće, dok je laguna najdublja do -36m na jugoiztočnom izlazu kanjona donje Krke, pa je Prukjan naša najveća i najdublja laguna. Površina lagune dnevno oscilira s jadranskom plimom i osekom. Slanoća lagune Prukjan je manja na površini tek oko 1,3 promila, a jugoiztočno na dubini izpod 4m sezonski dostiže skoro kao Jadran i do 35 promila, što varira s godišnjim dobima.
Laguna Karin uz ušće Zrmanje
Tzv. Karinsko more je u Dalmaciji najsjevernija poluslana jezerska laguna u Ravnim Kotarima blizu kanjonskog ušća rieke Zrmanje, koja se dalje kroz tjesnac Karinsko Ždrilo nadovezuje na veće Novigradsko more, kamo utječe i kanjon donje Zrmanje. Ova laguna leži oko 8km jugozapadno od Obrovca i 31km sjeveroiztočno od Zadra.
Slanoća ove lagune sezonski varira ovisno o kišama, suši, ter rječnom prilivu iz Zrmanje i Karišnice. Površina lagune je 5,47 km2, srednja dubina dna blizu 9m, a najveća je na sjeverozapadu uz kanjonski izlaz Karinskog Ždrila do 15,5m. Unutar te lagune je pri ulazu i manji kameni otočić Karinski Školj, a u lagunu utječe par sezonskih potoka koji većinom ljeti presuše.
Na južnoj obali lagune je najveće obalno naselje luka Karin. Najvažniji južni pritok lagune je rječica Karišnica, a na zapadnoj obali lagune je jači izvor Vrulja. Laguna je na sjeverozapadu spojena s Novigradskim morem i dalje s Velebitskim kanalom kroz kameni morski kanal Karinsko Ždrilo dužine 2km i širine po 100 - 200m.
Jugozapadno od te lagune se pruža niža i valovita flišna zaravan Ravnih Kotara, a iznad sjeveroiztočnih i iztočnih obala lagune se uzdiže kraška visoravan Bukovica s najbližim zapadnim vrhovima nad iztočnom obalom lagune: Marina Kosa 563m, Splitvanska Glava 529m, Obalenica 483m, Vršeljak 354m, itd.
Jezero Kuti uz donju Neretvu
Poluslano jezero tj. močvarna laguna Kuti (srb. Djuvelek) je treća najveća u Dalmaciji, ali je zasad razmjerno slabije poznata (i zato prirodno najbolje očuvana). Nalazi se na krajnjemu iztočnom rubu uz deltu Neretve, gdje je to razmjerno najveća i najdublja laguna. Leži već uz granicu BiH razmjerno blizu oko 3km u zaledju Neuma, ter 11km jugoiztočno od Metkovića.
Na iztočnoj strani i jugozapadu se iznad lagune uzdižu kraška brda visine 300 - 400m, a spram sjeverozapada su poluslane močvare (blatine) na moskoj razini sve do Metkovića, koje su zadnjih desetljeća poljodjelskom melioraciom dielom pretvorene u plantaže agruma. Iz lagune Kuti spram sjeverozapada iztječe Crna Rieka, koja se ulieva u Neretvu kod Metkovića.
Prosječna godišnja površina lagune Kuti je oko 1,3 km2, a najveća je dubina tek 4,6m pa je ta laguna potopljena kriptodepresija. Sladkovodni priliv u lagunu je najviše iz kraških vrela pod iztočnim brdima uz BH-granicu. Razina lagune oscilira s površinom Jadrana, pa se u doba jadranske oseke nasred lagune izdiže nizki močvarni otok obrastao ševarom rogoza.
Kuti je dosad razmjerno najbolje očuvana i prirodna brakična laguna u Dalmaciji, koja još nije dovoljno zaštićena od budućeg uništavanja. U njoj još bujno rastu južni subtropski ševari s brojnim gnjezdištima južnih ptica selica, koji su drugdje na obalama Dalmacije bar dielom već uništeni.
Manje lagune u delti Neretve
Izim spomenute očuvane lagune Kuti, ine važnije poluslane lagune u delti Neretve su još npr. velika Norinska Blatina na sjevernom rubu delte kod Metkovića, pa na sjeverozapadnom rubu još manje poluslano jezero Modro Oko kod Komina.
Ine jugozapadne lagune u delti Neretve spram Neretvanskog kanala su dosad bar dielom uništene, onečišćene i poneke su pretvorene u kloake, bilo zbog blizine teretne luke Ploče na zapadu, ili južnije zbog poljodjelskih melioracia, gnojitbe i umjetne kanalizacie delte. Takve su kloake npr. najzapadnija laguna Parila kod Ploča, pa južnije lagune Modrić i Glogočko jezero, itd.
Hrvatske otočne lagune
Izim gore navedenih i najvećih naših laguna iz iztočnojadranskoga kopnenog primorja, desetak inih osrednjih i manjih laguna su kod nas takodjer razvijene i na jadranskim otocima: osobito na zapadnomu i srednjem Mljetu, ter na srednjem Krku, dok inih još manjih otočnih laguna ili bar zaraslih močvara takodjer ima npr. na jugoiztoku Paga, pa na Dugom otoku, itd.
Otočna jezera na Mljetu
Mljetska jezera su zapravo uglavnom poluslane lagune, medju kojima su najpoznatije na zapadu otoka Veliko i Malo jezero, zaštićena u Nacionalnom parku Mljet. Slične manje lagune s još osebujnijim subtropskim šumama leže već izvan toga nac. parka na sredini, gdje su osobito značajne jezerske ponikve Prožura i Sobranska Blatina.
Ova zadnja izvan zaštite kod Sobre je nedavno već dielom oštećena poljodjelskim melioraciama, kojima je dosad posve uništena i sjeverna mljetska blatina Kozarica - sada s plantažama agruma. O zapadnim mljetskim jezerima vidi još pobliže pod Narodni park Mljet.
Lagune otoka Krka
Takodjer se i najsjevernije na otoku Krku nalaze poluslane lagune: razmjerno očuvana uvala Klimno na sjevernoj strani kod Dobrinja i dielom razorena Puntarska draga na jugozapadnoj obali. Takodjer su i na jugoiztoku tog otoka kod Baške još donedavna bile prirodno najbogatije kvarnerske lagune Jezeri uz plažu i Bosar na iztoku uz poluotok Sokuol, koje su zadnjih par desetljeća dosad uglavnom razorene i uništene nasipavanjem za turističke kampove: o ovima vidi još pobliže pod Ekocidi oko Baške na Krku.
- Bočata veća uvala Klimno-Dobrinj se nalazi na sjeveru otoka Krka: njezin sjeverni ulazni dio uz Klimno je slan poput mora, a nutarnji jugozapadni dio uz gradić Dobrinj je kao poluslana laguna, ter dosad je jedina većinom očuvana na Krku i u Kvarneru.
- Gornjoj oblikom i veličinom slična Puntarska draga je na suprotnoj južnoj strani otoka Krka, ali je tu dosad više razorena i dielom ekološki već uništena zbog većeg naselja Punat i odnedavna osobito zbog proširene izgradnje ACI-marine, kojom je tu uglavnom uništen i izmjenjen nutarnji osobiti lagunski ekosustav ove uvale.
- Ranije eko-prirodno najbogatije krčke lagune kod Baške (Jezeri iza glavne plaže i iztočno Bosar u uvali Velaluka) su dosad u zadnjih par desetljeća već posvema uništene i razorene, jer su novijim umjetnim nasipavanjem i zatrpavanjem dosad pretvorene u ekološki bezvriedne turističke kampove kakvih je niz oko Europe.
Ina manja otočna jezera
Izim tih najvećih mljetskih i krčkih laguna, slična manja lagunska jezera se još dielom nalaze i na inim nutarnjim dalmatinskim otocima: npr. Velo i Malo Blato na sredini Dugog otoka, pa Velo i Malo jezero na jugoiztoku otoka Paga. Raslinstvo uz ove manje otočne lagune je znatno siromašnije i manje osebujno od gore spomenutih, mljetskih laguna (i donekle Klimna na Krku).
Naše uništene lagune uz Jadran
Izim gore nabrojenih bar (polu)prirodnih bočatnih laguna uzduž iztočnojadranskih obala i ponekih naših otoka, donedavna tj. sve do prošlog stoljeća su manjeviše postojale još i neke ine naše lagune koje su dosad zamalo posvema uništene. Osim već gore spomenute, nutarnje poluslane močvare Lasinja, ter bivših sada zatrpanih otočnih laguna na jugoiztoku Krka (Bosar i Jezeri), takovima su ranije pred koje stoljeće još bili npr. manjeviše slični: močvarno ušće Mirne u Istri (sad farma krokodila !), pa močvarno ušće Raše (sad teretna luka), bivša delta Rječine (zatrpan dio luke), zagadjeno ušće Zrmanje (propala industria), ušće Cetine u Omišu, zapadna delta Neretve kod Ploča, ... itd.
Abstract
Croatia's brackish lagoons: - Along northeastern Adriatic in the coastal southwest of Croatia a dozen of considerable brackish lagoons occur: Prukljan at Krka river estuary, Karin at Zrmanja estuary, Kuti at Neretva river delta, western brackish lakes in Mljet island, and other minor lagoons in islands Dugi, Pag, Krk, etc.
Poveznice
Reference
Almost original condensed compilation from other correlated articles in actual wiki, available by GNU license.
