Hrvatski najviši vrhovi

Hrvatski najviši vrhovi (najgornji vrhunci hrvatskog etnoprostora u Dinaridima): - Ovdje se po prvi puta daje stručan i kritički izbor desetak najviših planinskih vrhunaca u krajevima s hrvatskom većinom okolnog pučanstva, tj. osobito u zapadnoj Hercegovini i Dalmaciji. Pritom su stvarno najviši vrhunci hrvatskih krajeva prvenstveno Pločno na Čvrsnici (2.228 m) i susjedni vrh Vran 2.074m, pa zapadniji vrh Cincar 2.006m.

Svi ini vrhunci u samoj Hrvatskoj duž lanca Dinare na dalmatinskoj strani su niži od 2.000m, a medju ovima je razmjerno viši kninski Sinjal na 1.832m i istočnije još niz inih izmedju 1.700 - 1800m. Naprotiv u Hrvatskoj planinarsko-popularni viši vrhovi Biokova (Sv. Jure 1.762 m) i južnog Velebita (Veli Golić 1.758m = srbski tzv. "Vaganski" vrh), po stvarnoj visini zapravo su tek na osmomu i devetom mjestu medju inima još višim vrhuncima unutar Hrvatske.

Abstract

The uppermost Croatian peaks: - Within all countries with prevalent Croats, the uppermost peak is Mt Cvrsnica at 2228m westwards at Neretva river, and the near Mt Vran 2078m, then also westwards in Bosnia Mt Cincar at 2006m, but all other Croatian peaks are lower than 2000m. Within Croatia alone, other high peaks occur on SW. Dalmatian side along the Dinara chain: e.g. Sinjal 1.832m, Lišanj 1793m, Klečar 1792m, Marino brdo 1789m, Šlime 1779m, Gareta 1773m, and Burnjaca 1770m. The popular "high" mountainer's peaks of Mt Biokovo at 1762m, and of southern Velebit at 1758m, really are only the modest ones in 8th and 9th place among these higher Croatian peaks.

Najviši vrhovi Hercegbosne

Najviši planinski vrhunac na pretežno hrvatskom etnoprostoru zapadne Hercegovine je Pločno na jugu Velike Čvrsnice visoko 2.228m, a druga je susjedna Vran-planina 2.074m. Treći viši hrvatski vrhunac na jugozapadu BiH je Cincar visine 2.006m. Ovi su vrhunci iznad 2.000 u Hercegbosni ujedno i jedini hrvatski vrhovi koji se znatno izdižu u pravi visokoplaninski pojas iznad gornje granice šume, a svi ini najviši vrhovi u samoj R.Hrvatskoj su niži od ovih, pa uglavnom spadaju tek u gorski i predplaninski pojas.

Ini podjednaki ili još viši planinski vrhunci u BiH koji se uzdižu dalje na istoku, bili su kroz srednji vijek bar povremeno u Kraljevini Hrvatskoj, ali su nakon Turaka i Jugoslavije ter nedavnog rata uglavnom već izvan hrvatskoga (katoličkog) etnoprostora, pa su sada okruženi bilo bošnjačko-islamskom ili srbsko-pravoslavnom većinom: npr. Vranica 2.112m, Prenj 2.155m, Maglić 2.386m, itd.

Najviša naša Čvrsnica

Čvrsnica je kraška planina u srednjemu Dinarskom gorju i jedna od najviših u BiH s vrhuncem Pločno na 2.228m. To je najviša planina na hrvatskom etnoprostoru, oko koje pretežno žive katolički Hrvati. Čvrsnica je središnja planina u Dinarskom gorju i najveća u Hercegovini (Pločno 2228 m). Uzdiže se u sjeverozapadnoj Hercegovini nad desnom obalom kanjona Neretve, a u njenoj blizini na zapadu preko glacialne doline Dugopolje je malo niža Vran-planina (2.074 m). Dolinom koja ju omedjuje na sjeveru protječe pritok Neretve rijeka Doljanka, a na jugu prama Čabulji je duboki kilometarski kanjon Drežanke s najvišim europskim slapom Petrač.

Najviši južni greben Velike Čvrsnice s glavnim vrhom Pločno i inih desetak iznad 2.000m se nalazi iznad sela Rakitno u općini Posušje. Na južnoj strmini Čvrsnice pod najvišim vrhuncima se niz goleme klisurine u kanjon Drežanke obrušava i najviši europski slap Petrač visok 750m, koji je tek parsto metara niži od najvišega svjetskog Angel Falls u Venezueli visine 979m. U površnoj popularno-planinarskoj literaturi ponekad se krivo ponavlja kako su u BiH navodno "najviši" glasoviti Prenj ili Vranica, iako je zapravo Čvrsnica za stotinjak metara viša pa sadrži u BiH najveću skupinu od čak tridesetak vrhunaca oko 2.000m ili viših, a od tih su desetak njih južnih svi znatno viši od Prenja i Vranice.

Tek niži ogranak Muharnica na sjeveru Čvrsnice je približne visine kao Prenj ili Vranica, pa su tu glavni dolomitni vrhovi popularni Veliki Vilinac 2.112m, Podvilinac 2.045m, Mali Vilinac 1.988m i ini niži od 2.000m. Naprotiv su najviših desetak vrhova iznad 2.000m na jugu Čvrsnice: Pločno 2.228m, Velika Čvrsnica 2.225m, Draga Kosa 2.217m, Velika Klina 2.212m, Velika Kosa 2.206m, Veliki Razval 2.195m, Jelenak 2.170m, Mali Jelenak 2.161m, Mali Razval 2.135m, Podrazval 2.111m, Mala Klina 2.105m, Podpločna 2.043m, Peštibrdo 2.039m i još niz inih oko 2.000m ili malo nižih.

Susjedna Vran-planina

Vran-planina (jugo-srb. "Vranj") je kraška planina izmedju Čvrsnice i Raduše u zapadnoj Hercegovini visoka 2.074m. Izdiže se u općini Tomislavgrad istočno od grada, na pola puta do Jablanice i južno od Ramskog jezera. Vran leži iznad Dugog polja nasuprot Čvrsnici. Okružen je nižim gorjem i visoravnima: s jugoistoka Dugim poljem (1.187 m) i Blidinjskim jezerom (1.183 m), od istoka Dragajice (1.435m), na sjeveroistoku Baćina, na sjeveru Kedžara (1.520-1.571m) i Trebiševo (1.273m), a sjeverozapadno je planina Ljubuša (1.686m). Planinski greben se pruža od jugozapada na sjeveroistok, ima oblik jednostavnog krova i nije baš razveden. Padine su ravne i pločaste, dok u unutrašnjosti ponegdje ima okomite stijene i klance, a gradjen je pretežno od dolomita i dolomitnog vapnenca.

Na grebenu Vrana ima desetak vrhova oko 2.000m i najviši je Veliki Vran (2.074 m) na sjeveroistoku, a ini su još Veliki Vis 2.024m, Mali Vis 2.018m, Mali Vran 2.017m, Debela Kosa 2.010m, Mijatova Glava 2.006m, Modruš 2.005m, Bijela Glava (1.990 m) i ini niži. Podnožje planine je obraslo bukovom šumom, zapadne padine smrekom i jelom, a greben je pod klekovinom, dok je jugoistočna strana polugola većinom bez šume osim mozaičnih borovih šumica (Pinus heldreichii i P. sylvestris). Inače je flora Vrana brojem vrsta nešto siromašnija od susjedne Čvrsnice, pa su tu zamalo jedini osobiti endemi: bor Pinus nigradermis i Senecio visianius. Vran je pun vrtača, udolina i plesana (ravnjak), što su koso položene zaravni po parsto metara na višem dijelu planine. Na sjeverozapadnoj padini Vrana su do 1.300m najviša hercegovačka sela Lovrići i Falatari.

Ime Vran planine se povezuje s tamnim izgledom planine obrasle crnogoricom kada se gleda iz podnožja, dok pastirske priče kažu da je Vran navodno dobio ime po jatima vrana koje su nastavale podnožje te planine. Strateški idealan i nedostupni Vran je povijesno glasovit po hajducima što su odatle stoljećima bojevali protiv Turaka, od kojih je najslavniji bio Mijat Tomić. Njihovim stopama su ponovo u 20. stoljeću po slomu NDH slijedili ustaški gerilci koji su odatle kroz više godina (1945.- 1951.) napadali slične jugo-komunističke okupatore Hercegovine nakon 2. svj. rata, pa tako slobodni hrvatski Vran tek od 1951. dolazi pod vlast Titovog jugo-režima (o čemu se u ideološkoj 'jugoistoriji' taktički šuti).

Cincar na zapadu BiH

Cincar je jednostavna kraška planina na jugozapadu BiH, a uzdiže se iznad Lištice sjeverno od Duvanjskog polja, tj. izmedju Kupreškoga i Glamočkog polja. Najviši glavni vrh je Cincar na 2.006m visine. Građena je uglavnom od vapnenca i dolomita. Na najvišim sjevernim padinama Cincara ima tragova diluvialnih ledenjaka kao cirkovi, morene i dr.

Južne i jugozapadne strane obrasle su planinskim pašnjacima, a sjeverne pretežno gustom crnogoričnom šumom. Izpod jugozapadnih padina Cincara pruža se na podnožju 1.150 - 1.350 metara visoki i prostrani kraški ravnjak Krug pokriven brojnim ponikvama.

Visoki vrhovi R.Hrvatske

U našoj nestručno-popularnoj i amatersko-planinarskoj literaturi se najčešće ponavlja, kako bi najviši vrhunac unutar Republike Hrvatske sada bio Sinjal na vrhu Dinare iznad Knina visok 1.832m. Neki ini amaterski i turistički neznalice ili 'lokal-patroti' čak još površno navode kako su navodno u Hrvatskoj najviši Sv. Jure na Biokovu (1.752m) ili pak tzv. 'Vaganski' vrh (srb. naziv !) na južnom Velebitu (iako su stvarno ovi visinom tek osmi i deveti u Hrvatskoj).

Medjutim su stvarno tj. po stručnim orografskim podatcima hipsometrije, medju visokim vrhuncima unutar samih granica Republike Hrvatske (tu nisu uračunati Cincar ni Čvrsnica iz BiH) ukupno čak 7 vrhunaca na dalmatinskoj strani uzduž Dinare ipak viši od Biokova i Velebita. Stvarno najviši niz vrhunaca R.Hrvatske iznad Velebita i Biokova, ipak se uzdižu iztočnije, na srednjem grebenu Dinare iznad Kijeva i Sinja tj. jugozapadno od bosanskog Troglava na samoj granici ili već na dalmatinskoj strani.

To su visinskim redosliedom: najviši vrhunac sadanje Republike Hrvatske je kninski Sinjal 1.832m, pa uzduž Dinare još iztočnije na dalmatinskoj strani visoki Lišanj 1.793m, Klečar 1.792m, Marino brdo 1.789m, Šlime 1.779m uz Troglav, itd. Zatim još sliede na našem zapadu Kamešnice vrhunci Gareta (1.773 m) i Burnjača (1.770 m). Tek nakon svih tih najviših dinarskih vrhova Dalmacije, jedva kao osmi vrh u Hrvatskoj po visini slijedi biokovski Sveti Jure (1.762 m), pa tek deveti velebitski Veli Golić (1.758 m), deseto Sveto brdo (1.756 m) i još ini niži od ovih.

Viši vrhovi lanca Dinare

Sada formalna državna granica izmedju Hrvatske i BiH u dalmatinskoj Zagori uglavnom teče duž tzv. linije Mocenigo, po kojoj su u 18. stoljeću bili razgraničeni posjedi Turske i Venecije. Nakon Morejskog rata od 1715. i mira u Požarevcu 1718, ovu su graničnu crtu od 1721-23, na terenu utvrdili mletački providur u Dalmaciji, Alvise Mocenigo i turski opunomoćenik Mehmed Sialy.

Smisao i svrha te linije duž grebena Dinara-Kamešnica nije bilo samo vojno-političko razgraničenje, nego takodjer prestanak ranijih svadja i sukoba izmedju livanjskih i dalmatinskih pastira oko dinarskih pasišta, pa je tu granica većinom povučena po dotadanjim terenskim posjedima, čija je uglavnom baština sadanja granica i pripadnost dinarskih vrhova.

Kao posljedica toga povijestnog razgraničenja Turske i Venecije iz ranijih stoljeća (linija Mocenigo), dosad su na dalmatinskoj strani u Hrvatskoj ostale pastirski značajnije i položite jugozapadne padine duž lanca Dinara-Kamešnica, dok se pošumljene istočne strmine uz glavni greben s najvišim vrhuncima Dinarskog lanca većinom nalaze par kilometara uz granicu u susjednoj Bosni

Nakon svega toga, od viših vrhunaca duž grebenskog lanca Dinare, tek par kilometara na bosanskoj strani su ostali najviši središnji Troglav (1.912 m), ter Konj (1.864 m) i Kurljaj (1.809 m) na iztočnom rubu Kamešnice. Naprotiv je više inih najviših hrvatskih vrhunaca poredano na dalmatinskoj jugozapadnoj strani duž lanca Dinara-Kamešnica: najviši Sinjal 1.832m i još iztočnije dalmatinski Lišanj 1.793m, Klečar 1.792m, Marino brdo 1.789m, Šlime 1.779m, pa zatim su još na našem zapadu Kamešnice viši vrhunci Gareta (1.773 m) i Burnjača (1.770 m).

Najviši vrhovi u Hrvatskoj

Površni komercialni kartografi na popularnim turističkim autokartama, često na hrvatskim granicama označuju visoke vrhunce iz susjednih zemalja, koji u terenskoj stvarnosti zapravo ne leže na hrvatskom političkom ozemlju, nego su po par kilometara dalje preko granice. To su npr. idući poznati susjedni vrhunci koji su danas tek malo izvan granica Republike Hrvatske:

• Troglav na Dinari (1.912 m) nalazi se u BiH
• Kurljaj na Kamešnici (1.809 m) je isto u BiH
• Orjen (1.894 m) je na granici BiH i Crne Gore
• Osječenica (1.804 m) se isto nalazi u BiH
• Veliki Snežnik (1.796 m) je blizu u Sloveniji

Iako su ovi susjedni viši vrhunci politički izvan Hrvatske, - to ipak ne znači da i unutar hrvatskog ozemlja još nema inih visokih vrhova, pa su krivi i površni navodi iz popularnih planinarsko-turističkih priručnika, kako su glavni vrhovi popularnog Velebita i Biokova navodno medju "najvišima" u današnjoj Hrvatskoj: U egzaktnoj zemljopisno-geomorfološkoj stvarnosti izvan planinarstva su Biokovo i Velebit unutar hrvatskog ozemlja zapravo tek na osmomu i devetom mjestu po visini.

Tu se npr. mora naglasiti: iako je sam Veliki Troglav (1.912 m) tek malo iztočnije za par kilometara izvan granica Hrvatske, već blizu njega je na susjednoj troglavskoj visoravni barem još desetak inih visokih vrhunaca preko 1.700m, od kojih njih 6 leže upravo na samoj granici ili jugozapadno u Dalmaciji, a koji su znatno viši od Biokova i Velebita. Sada sliedi stvarni popis po visini desetak najviših vrhunaca koji leže na političkom ozemlju Republike Hrvatske (ili bar na graničnoj crti):

• Sinjal (1.832 m) na zapadu Dinare: - najviši vrhunac u sadanjoj Hrvatskoj
• Lišanj (1.793 m) uz Troglav: - drugi najviši vrhunac u Hrvatskoj
• Klečar (1.792 m) uz Troglav: - treći najviši vrhunac u Hrvatskoj
• Marino brdo (1.789 m) na Dinari kod Troglava: četvrti po visini u Hrvatskoj
• Šlime (1.779 m) na Dinari kod Troglava: - peti po visini u Hrvatskoj
• Gareta (1.773 m) na zapadu Kamešnice uz samu granicu: šesta po visini
• Burnjača (1.770 m) isto na zapadu Kamešnice uz granicu: sedma po visini
• Sveti Jure (1.762 m) na Biokovu: - tek je osmi po visini u Hrvatskoj
• Veli Golić (1.758 m) na Velebitu: - tek deveti po visini u Hrvatskoj (srb. "Vaganski vrh")
• Sveto brdo (1.756 m) na Velebitu: - jedva deseti po visini u Hrvatskoj, ...itd.

Glavna literatura

• Poljak, Ž. 1986: Planine Hrvatske (planinarsko-turistički vodič). Planinarski savez Hrvatske, Zagreb, 544 str. (4. izdanje, 2007., ISBN 978-953-212-314-2 )
• Hirc, D. 1905-1909: Prirodni zemljopis Hrvatske (lice domovine), knj. I.- II. A.Scholz, Zagreb, 721 str.

Poveznice

• Hrvatsko gorje
• Dinarske planine
• Čvrsnica, 2.228m

Reference

Almost original condensed compilation from the actual wiki and Wikinfo (and former WikiSlavia), available by GNU license.