Istarski rječnik

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
HrvatGrb.png

Istarski rječnik: To je noviji internetski portal ([1]), koji je otvoren na internetu od veljače 2008. Svrha mu je najprije pribrati preko internetne suradnje strukovnih suradnika i ubilježenih korisnika što više izvornih dialektalnih riječi iz cijele Istre, pa ih potom poredbeno razraditi i zaključno izdati i kao tiskani "Istarski rječnik". Izdavač i vlasnik portala je Histria Croatica - CASH doo. iz Pule, a tehnički urednik je Elmo Cvek s još desetak stručnih suradnika u uredništvu edicije. Dosad je kroz godinu dana upisano blizu 17.000 štokavskih pojmova na književnom standardu s oko 147.000 raznih riječi-sinonima na dialektalnim govorima iz Istre. Pritom je Istra podijeljena na 6 glavnih socijalno-povijesnih cjelina + sedma izvanteritorialna jedinica istromletačkih govora.

Abstract

Istrian glossary (Chakavian dictionary of Istra peninsula): This new project starting from 2008, includes the collecting and publishing of 147,000 local folk words in Istra peninsula, westernmost Croatia at northern Adriatic. Its organizer and publisher is Histria Croatica from port Pula.

Projekt 'Istarski rječnik'

Uz Hrvatsko Zagorje s očuvanom kajkavicom, Istra je dosad najveće i razmjerno najbolje očuvano područje starohrvatske čakavice, koju treba čim prije na suvremeni način popisati, razraditi i objaviti. Ovaj pripadni projekt dosad čini portal mrežnih stranica namijenjenih za sve koji se bave ili ih bar zanimaju mjesni govori u Istri. Taj web-portal je početni dio projekta koji nakladnik Histria Croatica - C.A.S.H. u Puli realizira u suradnji s Istarskom županijom i brojnim izvornim govornicima, terenskim skupljačima narodnog blaga i stručnjacima raznih profila - jezikoslovcima, dialektolozima, etnolozima, sociolozima itd. Zainteresirani na njima mogu naći obavijesti o tijeku projekta i pribranoj gradji. Izvorni govornici istarskih mjesnih govora na njima mogu jezikoslovcima i inim stručnjacima koji rade na čakavskim i kajkavsko-čakavskim dialektima i narodnim običajima pomoći upisom u on-line rječnik, riječi koje oni još rabe ili koje su rabili njihovi stari. Jezikoslovci i ini stručnjaci na tim stranicama mogu naći početnu dokumentaciju za ulaz u svijet istarskih mjesnih govora i narodnih običaja, koji još uvijek nisu dovoljno proučeni.

Razvitak toga projekta

Projekt je u javnosti započeo postavljanjem istoimenog portala na internetu od veljače 2007, koji sadrži mrežne stranice za sve koji su zainteresirani ili se bave mjesnim govorima Istre. Ove web-stranice su početak projekta koji nakladnik Histria Croatica – C.A.S.H. iz Pule razvija u suradnji s Istarskom županijom, ter stručnjacima i brojnim skupljačima narodnoga blaga iz Istre. Zainteresirani mogu na tim stranicama pronaći izvješća o tijeku projekta i prikupljenoj gradji. Izvorni govornici istarskih mjesnih govora ovdje mogu jezikoslovcima i inim stručnjacima, koji se bave (kajkavsko-)čakavskim dialektima i narodnim običajima, pomoći upisom u taj internetni rječnik raznolikih riječi koje oni dosad koriste ili su ih rabili njihovi stari. Dialektalni termini se tu razradjuju prama dogovorenim istarskim socialno-povijesnim arealima, tj. po skupinama: Buzeština + Ćićarija (sjeverna Istra), Jugozapadna Istra, Labinština (istočna Istra), Liburnija (sjeveroistok Istre), Pazinština + Žminjština (srednja Istra) ter Sjeverozapadna Istra (i još posebno istromletački govori). Kao budući tiskani "Istarski rječnik", ovo bi trebalo postati jednim od najvećih dialektalnih rječnika u Hrvatskoj.

Istarski dialekti

U svakodnevnom javnom i privatnom životu govori se u Istri i danas najviše čakavskim narječjem i ovo je dosad najveće cjelovito područje s očuvanom starohrvatskom čakavicom, kao iz srednjovjeke Kraljevine Hrvatske, koja je na većim područjima drugdje u Hrvatskoj većinom izumrla. Velika većina pučanstva hrvatskog dijela Istre govori starohrvatskim jezikom tj. izvorno čakavskim narječjem. U nekima od tih govora blizu granice sa Slovenijom se rabi upitna zamjenica "kaj" pa se oni dijelom smatraju kajkavcima tj. kao prijelazni poddialekt Kajkavska ikavica.

Danas se u Istri govori desetak raznih hrvatskih i romanskih dialekata. Od romanskih se rabi najviše na zapadu venecianski i na jugozapadu posebni istriotski, a na sjeveroistoku rumerski ili istroromanski. Od hrvatskih je po većini Istre najčešća čakavica u više inačica, npr. na sjeveroistoku ekavsko-čakavski, pa u sredini i na sjeverozapadu ikavsko-čakavski, na istoku nepalatalni cakavizam, na jugozapadu šćakavska ikavica, a na sjeveru kajkavska ikavica, itd.

Hrvatski dialekti

  • Ikavski čakavci: ovo su najbrojniji izvorni govornici u srednjoj i sjeverozapadnoj Istri koji obuhvaćaju oko 3/5 Istrana, a dijelom su izbjeglice pred Turcima iz kopnene Dalmacije.
  • Ekavski čakavci su najstariji slavenski stanovnici Istre od srednjeg vijeka s arhaičnom inačicom čakavice. Danas većinom žive na sjeveroistoku Istre oko Učke i Ćićarije, pa dalje do Bakra i na Cresu.
  • Nepalatalni cakavizam: To je takodjer stari dialekt istočne Istre oko Labina i Rabca te u dvadesetak susjednih sela, a sličan je cakavizmu sjevernog Cresa, Lošinja, Baške, zapadnog Brača, Hvara i Visa. Od inih Istrana se razlikuju izostankom palatala č, ž, š koje većinom izgovaraju sibilarno kao c, z, s. Genomske analize upućuju da su to vjerojatno slavizirani potomci Liburna, vidi još pobliže: Bodulski cakavizam.
  • Šćakavska ikavica je prijelazni medjudialekt izmedju čakavice i štokavštine u jugozapadnoj Istri oko pule i Rovinja, čiji su govornici po iskonu većinom iz dalmatinskog Zabiokovlja kao izbjegtlice pred Turcima: vidi pobliže Staroštokavski ikavci.
  • Kajkavska ikavica je najsjeverniji hrvatski dialekt Istre oko Buzeta, koji se tu nastavlja na slične govore Gorskog Kotara i Pokupja, vidi još pobliže Kajkavska ikavica.

Romanski dialekti

  • Venecianski talianski: ovaj romanski dialekt približno izmedju talianskog i francuskog danas najviše govore etnički Taliani zapadne i sjeverozapadne Istre.
  • Romanski Istriotto: to je rijedak i stari romanski dialekt jugozapadne Istre možda iskonom od romaniziranih Histra, a danas je u izumiranju na jugozapadu od Rovinja do Vodnjana. Njegovi govornici se sada većinom izjašnjuju kao Taliani.
  • Istroromanski Ćići (vlastito ime Rumeri, po jugoslavistima tzv. "Istrorumuni"): Ovo su istočnoromanski govornici čiji je poseban mini-jezik u izumiranju približno izmedju srednjovjekog starodalmatskog i novijega rumunjskog. Žive kao romanska manjina po sjeveroistočnoj Istri najviše oko sela Žejane i Šušnjevica te inih okolnih zaselaka. Ima ih tek oko 270 govornika i većinom se izjašnjavaju kao Hrvati, a mnogi su već asimilirani u čakavce. Unitarni jugoslavisti ih umeću u tzv. "Istrorumune", ali oni sami teško razumiju rumunjski i sjeverniji iz Ćićarije sebe ne smatraju Rumunjima nego posebnom romanskom manjinom ili Hrvatima. Doselili su se iz dalmatinske Zagore kao izbjeglice pred Turcima od 16. st. Vidi još pobliže: Starodalmatski jezik.

Vanjske sveze

Poveznice

Reference

Adapted and elaborated by GNU-license, almost from Adriatic-Chakavian WikiSlavia and partly former Chakapedia.

Dobavljeno iz "http://hr.metapedia.org/m/index.php?title=Istarski_rječnik&oldid=48381"