Ivan Zakmardi
Ivan Zakmardi Dijankovečki (Križevci, o. 1600. - Banska Bistrica, Slovačka 20. travnja 1667.), hrvatski mudroslov, pravnik, protonotar Kraljevstva (1644.), zamjenik bana i kralja u sudbenim poslovima.
Životopis
Rodjen je u uglednoj obitelji, koja je imala imanje Dijankovec i još neka druga imanja u tadašnjoj Križevačkoj županiji. Njegov otac Petar, bio je bilježnik Križevačke županije, a majka Magdalena iz kuće Filipčića. Završio je isusovačku gimnaziju u Zagrebu i filozofiju u Olomoucu u Češkoj [1]. Doveo je pavline u Križevce, koji su u gradu osnovali samostan, osnovnu i srednju školu. Godine 1641. Hrvatski ga je sabor izabrao u komisiju koja ima pregledati i popisati sve privilegije Hrvatske. U tom radu Zakmardi 1643. udara temelje Hrvatskom zemaljskom arhivu. Zakmardi se osobito brinuo za protutursku obranu ter je bio zadužen za streljivo i hranu za vojsku, koja se čuvala u varaždinskoj tvrdjavi. Sakupio je državne isprave i dao na čuvanje Zagrebačkom kaptolu u tzv. Škrinji privilegija (Cista privilegiorum Regni), danas u Hrvatskom državnom arhivu. Od 1642. godine, Zakmardi je gotovo redovito biran za nuncija u Ugarski sabor. Od 1662. do smrti podžupan je Varaždinske županije. U svojoj oporuci od 17. srpnja 1664. g. Zakmardi je ostavio jezuitskom sjemeništu u Varaždinu svoja dobra i kuriju u predgradju Varaždina, posjed u Trnovcu, vinograd u Sv. Iliji, kmetove u Zeketinu, sve posjede na području grada Varaždina, omogućio da se na njegov račun uzdržava jedan pitomac iz Donjeg grada Križevca. U veljači 1667. g. pred Kaptolom čazmanskim u svoje ime i kao izvršitelj oporuke svojeg brata Đure, dodijelio je još varaždinskom sjemeništu: posjed Jakopelec, Gornji Kalnik sa dvorom, pola dobra Brezovice, zatim Dedine, Obreš i Ljubeščicu, dvor u Turnovcu, sjenokoše u Okragima ili Zlatošišću, dva jutra zemlje preko Drave. Za poklon koji je bio primio samostan je dužan uzdržavati sedam djaka iz Križevaca. Pavlinima iz Lepoglave poklonio je posjed Ulilje u Štajerskoj gdje su se oni i nastanili. Kralj Leopold 1665. g. dodijelio je sav posjed Ciglenice Zakmardiju i time se povećao ionako veliki imutak Zakmardijev. Po njemu je nazvana gimnazija u Križevcima ter mu je podignut spomenik 1923. godine. Takodjer i središnja ulica u Križevcima nosi njegovo ime. Još jedna spomen-ploča postavljena je 3. rujna 2005. u Dijankovcu, gdje je obitelj Zakmardi imala vlastelinstvo.
