Kajkavska prekomorja
Kajkafska prekmorja (strane zemlje i narodi na kajkavici): Danas su kod nas razmjerno najbogatiji za prekomorske strane zemlje književni novoštokavski nazivi, ali se oni slabo razlikuju od općeraširenih medjunarodnih, jer su uglavnom nastali njihovom asimilacijom i vukovskom fonetizacijom tek nedavno u 20. stoljeću. Tek malobrojne izvorne iznimke hrvatskog iskona u tom standardu su npr. grad Beč (Wien) i Njemačka. Puno više izvornih hrvatskih arhaizama u zemljopisnom nazivlju kod nas imaju pomorski čakavci, osobito oni iz jadranskih otoka koji su kroz više stoljeća navigali diljem svijeta i zato su iz svoje praktične potrebe najranije medju Hrvatima i medju svim Slavenima oblikovali mnoštvo arhajskih naziva za razne prekomorske krajeve: vidi Čakavska prikomorja. Nažalost, zamalo svi ti starohrvatski nazivi su zbog vukovske unitarne ideologije u Jugoslaviji od 20. stoljeća uglavnom odbačeni i ukinuti, pa su umjesto toga našeg izvornog bogatstva dosad nametnuti balkanizirani fonetski izvodi medjunarodnih naziva.
Sadržaj
Abstract
Kaykavian onomastics for overseas (dialectal geographic names of foreign countries): In actual Croatia officially prevail the recent Yugoslavian nomenclature for the foreign and overseas countries without tradition, imposed by assimilating international names after unified SerboCroat language. On n the other hand, southern Chakavian Croats in Adriatic coast and islands, due to their worldwide navigation during some cemturies developed an original onomastics of foreign countries and overseas (Čakavske prikomorje), but for the unitary Yugoslav ideology this one so far was neglected and rejected in public relations. Here we present a third Kaykavian system of foreign and overseas nomenclature, developed by the urban Kaykavians (called 'purgeri') in Zagreb capital and other northern Croatian cities with abundant international contacts.
Proslovne napomene
Zémlepis Európe i sviéta f’agrámerskoj kajkavici: Izim novoštokavskog fonetiziranog i arhajskoga čakavskog nazivlja, kod Hrvata postoji još i treći, manji i slabije poznati sustav inozemnih geografskih naziva na kajkavici, prikazanih u ovom članku. Naši selski kajkavci izvan bližih susjednih zemalja uglavnom slabo poznaju nazive inih prekomorskih krajeva, izim tek Amerike i Australije zbog naših iseljenika. Zbog češćih medjunarodnih kontakata, strane europske i prekomorske zemlje pod kajkaviziranim nazivljem ipak puno bolje poznaju urbani 'purgeri' najviše u Zagrebu, pa donekle u Varaždinu i inim sjevernohrvatskim gradovima. Zato se tu u nastavku navodi ovo purgersko-kajkavsko nazivlje stranih zemalja i naroda s mjestom naglaska označenim podebljanim slogom, prema jedinstvenoj (pojednostavljenoj) akcentuaciji agramerskih purgera. Ovdje su abecedno nabrojeni naši purgersko-kajkavski nazivi stranih zemalja i naroda u Europi, pa posebno u prekomorskim krajevima inih kontinenata izvan Europe. Bliži kajkavski mjestopis u samoj Hrvatskoj i susjednim pograničnim zemljama posebno je još razradjen u paralelnom članku Kajkavski mjestopis.
Strani narodi i jezici u Europi
Kajkavski nazivi stranih naroda i jezika u Europi (nazivi isti kao štokavsko-književni su uglavnom uglavnom izostavljeni): _________________________________________________________________________
Albanac, Šiptar = Albánec albansko dijete, Šiptarčić = Albánček Balkanac, Vlah = Balkanézer > Balkánec Beč (Wien) = Béč Bihać = Biháč bihaćki, iz Bihaća = biščánski > biháčki Bosanac, Bošnjak = Bosánec bosansko dijete = Bosánček Bratislava = Požún Budimpešta (Budapest) = Péšta Bugarska = Bugárija Cigančić, romsko dijete = cigánček Crno more = Črnomórje Crnogorac = Črnogórec crnogorski = črnogórski Čeh = Pémec Čehinja = Pemíca češki (jezik) = pémski Danac = Dánec dansko dijete = Dánček talijansko dijete = Taljánček Egejski arhipelag = Gérški otoki Engleskinja = Englézica Englez = Anglés > Englés Evropljanin = Európljan evropski = evropéjski Finac = Fínec finsko dijete = Fínček Francuska = Francúzija > Francúska francuski (jezik) = francéski Francuskinja = Francúzica Francuz = Francés > Francús Graz (Austrija) = Grádec Grčka = Gérška Hrvatska = Horvácka hrvatski = horvácki Irac = ‘Irec irsko dijete = ‘Irček islandski (iz Islanda) = isláncki Islanđanin = Islánder > Islándec Islanđanka = Islánderica iz Bratislave = požúnski iz Budimpešte = péštanski Jadran = Adriánsko morje jadranski = adriánski jadransko otočje = Adriánski otoki Latvijac = Letónec latvijsko dijete = Letónček Londonac = Londóner Londonka = Londónerica Madrid, glavni grad Španjolske = Madrít Madžar = Vúger > Madjár Madžarska = Vúgerska > Madjárska madžarski (jezik) = vúgerski > madjárski Makedonac = Macedónec Makedonija = Macedónia > Macedónija Makedonka = Macedónica makedonski = macedónski > makedónski makedonsko dijete = Makedónček Marseille (južna Francuska) = Marséj Mostar = Mostár Nijemac = Némec Nizizemka = Holandézica Nizozemac = Holandés nizozemski = holáncki Norvežanin = Norvéžan Njemačka = Némeška njemačko dijete = Némček Olymbos (planina u Grčkoj) = Olímp Pariz, glavni grad Francuske = París Parižanin = Parízer Poljaci = Léhi > Poljáki rijeka Dunav = Dunáj > Dúnav Rom, Ciganin = Cígan Roma = Rím Romkinja, Ciganka = Ciganíca Rumunjska = Sedmográcka rumunjski = sedmográcki Rusija = Rúska > Rúsija Slovenac = Kránjec Slovenija = Kránjska Slovenka = Kranjíca slovenski = kránjski slovensko dijete = Kránjček Strassbourg = Štrásburk Španjolac = Španjólec švedski (jezik) = švécki Švicarac = Švicárec Švicarska = Švíca Talijan = Taliánec > Talján talijanski (jezik) = taljánski Thessaloniki (Grčka) = Solún Ukrajinac = Ukraínec Venecija, Mleci = Mlétki venecijanski = benétački > mlétački
__________________________________________________________________________
Prekomorski nazivi izvan Europe
Kajkavski nazivi prekomorskih zemalja i naroda u svijetu (nazivi isti kao štokavsko-književni su većinom izostavljeni): __________________________________________________________________________
abesinsko dijete = Abesínček Afričanin = Afrikánec afrički = afrikánski Alžir = Algérija > Algír Američanin = Amerikánec američki = amerikánski američko dijete = Amerikánček Arapin = ‘Arap Argentinac = Patagónec > Argentínec Atlantik = Atláncki Oceán atlantski = atláncki Australac = Austrálec austrijski = austriánski Bangkok, glavni grad Tajlanda = Bankók Bangladeš = Bengál Bombay (indijska luka) = Bombáj Brazil = Brazília Brazilac = Brazílec brazilski = braziljánski Burmanac = Birmánec burmanski = birmánski Capetown (luka na jugu Afrike) = Kápštat carigradski = carigrácki Cipar = Cíper crnac = črnec crnačko dijete = crnček crnkinja = črníca Crveno more = Črléno_morje Čileanac = Čileánec dijete iz Brazila = Brazílček dijete iz Filipina = Filipínček Egipat = Misír egipatski = misírski > egíptovski Egipćanin = Egípčan Etiopljanin, Abesinac = Abesínec Filipinac = Filipínec grenlandski (iz Groenlanda) = grenláncki Havaji = Sandvíčki otoki havajski = sandvíčki Indijanac = Indiáner > Indijánec Indijanka = Indiánerica indijansko dijete = Indiánček Indijski ocean = Indiánski Oceán Indokina, Malaja = Malájski Polótok Indonezija = Indiánski otoki Irak = Mezopotámia > Irák Iran = Pérzija > Irán Iranac = Perziánec Iranski, perzijski = perziánski Istanbul, Carigrad = Cárigrat Japan = Japón > Japán Japanac = Japánec japanski = japónski > japánski japansko dijete = Japánček Japansko more = Japónsko morje Jordan = Jordánija > Jordán Kanada = Kanáda kanadski = kanácki Karibi, Srednja Amerika = Západna Indija Karipski otoci = Vékši Antíli Kina = Kitáj kineski = kitájski > kinéski Kineskinja = Kinézica Kinez = Kinés Korejac = Koreánec korejski = koreánski korejsko dijete = Koreánčec Kozaci = Kozák, Kozáki Mali Antili = Ménši_Antíli Marokanac = Marokánec meksički = mehíčki > meksikánski Meksikanac = Mehikánec Meksiko = Mehíko Mikronezija = Karolínski otoki Mongol, Azijat = Mongólec mongolsko dijete = Mongólček Mrtvo more = Mértvo morje New York (luka u SAD) = Nevjórk Nigerija = Gvinéja nigerijski = gvinéjski Novi Zeland = Nova_Zelándija njujorški (iz New Yorka) = nevjórški Palestina, Izrael = Sveta Zémla Peruanac = Peruánec peruansko dijete = Peruánčec Rocky Mountains u SAD = Stenják Sibir, sjeverna Azija = Sibírija Sjeverna Amerika = Severna Amérika Sredozemlje = Mediterán stanovnik Bangladeša = Bengálec stanovnik New Yorka = Nevjórčan Sudan = Sudán Šri Lanka (Ceylon) = Cejlón Tajland, Indokina = Síjam tajlandski, indokineski = sijámski Tasmanijac = Tasmánec Tihi ocean, Pacifik = Vélki Oceán Tunis = Tunízija Tunižanin = Tunízec Tunižanka = Tunízica Turčin = Túrk, Túrki > Túrčin, Túrčini tursko dijete = Túrčec Venezuela = Venecuéla venezuelski = venecuelánski Vijetnam = Anám > Vjetnám Vijetnamac = Anámec > Vjetnámec vijetnamski = anámski > vjetnámski Zairac (Kongoanac) = Kongoánec Židov = Hebréj > Žídof, Žídovi židovski (jezik) = hebréjski > židófski židovsko dijete, Židovčić = Židóvček Žuto (Kinesko) more = Kitájsko morje
________________________________________________________________________________
Glavna literatura
- Fureš R., Jembrih A. (ured.): Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju (zbornik skupova Krapina 2002-2006). Hrvatska udruga Muži zagorskog srca, 587 str. Zabok 2006.
- JAZU / HAZU: Rječnik hrvatskoga kajkavskog književnog jezika (A – P), I – X. Zavod za hrvatski jezik i jezikoslovlje 2500 str, Zagreb 1984-2005.
- Lipljin, T. 2002: Rječnik varaždinskoga kajkavskog govora. Garestin, Varaždin, 1284 str. (2. prošireno izdanje u tisku 2008.)
- A.Ž. Lovrić, M. Rac i surad.: Jen agramerski slovár (Purgerska špreha zagrebéčka, siséčka i petrinjska). Starohrvatski pradialekti knj. II, Znanstveno društvo za proučavanje podrijetla Hrvata (u tisku), Zagreb 2012.
Pogléč takáj
- Države na kajkavici
- Kajkavski mjestopis
- Dialektalni priručnici
- Čakavski mjestopis
- Dialektalni mediji
Reference
An original short digest from above literature, and Wikislavia after GNU-license.
