Magelanov oblak: Velamaća
Magellanov oblak, Velamáća (južna satelitska galaktika Mliečnog puta): - To je najveća vidljiva svemirska maglica izvan našega Mliečnog puta, koja leži blizu južnoga nebeskog pola. Vidljiva je blizu južnog obzorja već iz tropskih krajeva, ter iz inih južnijih područja Zemlje kao najveća maglica na južnom nebu. U blizini je i drugi Mali Magelanov oblak (za koji naši rani pomorci još nisu imali posebno ime).
Sadržaj
Čakavsko ime Velamáća
Veliki Magellanov oblak je jedan od najbolje vidljivih, posebnih nebeskih pojava pri pomorskim putovanjima do Australije ili do Južne Amerike, pa je to i jedan od riedkih na južnoj nebeskoj polutki s izvornim ranim hrvatsko-čakavskim imenom neovisnim od medjunarodnoga.
Nakon što je tu veliku južnu maglicu prvi odkrio moreplovac Fernando Magellan u južnom zvieždju Zlatna Riba još pred pola tisućljeća od godine 1519, kasnije su istu maglicu uskoro uočili i naši rani čakavski pomorci iz Indijskog Oceana i južnog Atlantika. Prvo je čakavski bila zapisana glagoljicom od 17. stoljeća kao Vela Matja (= "velika pjega"), a kasnije je u prošlim stoljećima iz doba jedrenjaka sve donedavna (20. st.) kod nas označavana kao Velamáća.
Astrognostičke značajke
Veliki Magelanov oblak leži razmjerno bliže južnomu nebeskom polu, unutar zvieždja Zlatna Riba. To je nepravilna galaktika, koja se nalazi na udaljenosti 48,000 pc od našeg Sunca, a radialna brzina njezinog gibanja je 278 ± 3 km/sec. Donedavna se ta galaktika smatrala povezanim satelitom naše galaktike Mliečnog Puta.
Veliki Magellanov oblak je nepravilna prečkasta galaktika, kao veći od dva nebeska „Oblaka“ koji su noću vidljivi golim okom na južnoj nebeskoj polutki i za koje se swve donedavna dugo smatralo kako su sateliti Mliečnog puta. Imena su dobili po portugalskom moreplovcu Fernandu Magellanu, koji ih je prvi zapisao pri svojoj plovidbi oko svieta godine 1519. Prvotno je bio svrstan kao Irr-I nepravilna galaktika, ali se zbog slabe središnje prečke i naznake prečkaste spirale sada navodi kao nepravilna prečkasta galaktika (oznaka klase Sm).
Astronomski sadržaji
Veliki Magellanov oblak se nalazi na udaljenosti oko 170.000 svjetlosnih godina i ima promjer oko 35.000 svjetlosnih godina. Sadrži oko 1010 zviezda i masu izmedju desetine i dvanaistine mase našega Mliečnog puta. U Velikom Magellanovu oblaku se nalazi maglica Tarantula, kao ogromno HII područje (jedno od najvećih poznatih) promjera 900 svj. godina, gdje se dosad intenzivno oblikuju nove zviezde.
Ova galaktika još sadrži brojne oblaka plinova i prašine, pa jata mladih zviezda i ostataka supernova. U ovoj galaktiki je još uviek vidljiv intenzivan proces stvaranja novih zviezda, što je vjerojatno izazvano zbog razmjerno blizkog prolaza pokraj našega Mliečnog puta pred par miliardi godina. 24. veljače 1987. u Velikom Magelanovom oblaku je eksplodirala supernova 1987A. To je najbliža promatrana novija supernova nakon Keplerove supernove iz godine 1604.
Mali Magellanov oblak
Mali Magellanov oblak je spiralna galaktika u neposrednoj blizini Mliečnog puta u zvieždju Tukan. Sa susjednim Velikim Magelanovim oblakom tvori galaktički par. Deklinacia tog objekta je - 72° 48' 0", a rektascenzia 0h 52m 38,0s. Prividna veličina (magnituda) objekta NGC 292 iznosi 2,2 a fotografska magnituda je 2,8. Nalazi se na udaljenosti od 0,064 miliuna parseka od Sunca. NGC 292 je još poznat i pod oznakama SM Nubecula minorPGC 3085 ESO 29-21, A 0051-73, IRAS 00510-7306.
Summary
The Large Magellanic Cloud (= LMC) is a nearby galaxy, and a satellite of the Milky Way. At a distance of slightly less than 50 kiloparsecs (≈163,000 light-years), the LMC is the third closest galaxy to the Milky Way, with the Sagittarius Dwarf Spheroidal (~ 16 kiloparsecs) and the putative Canis Major Dwarf Galaxy (~ 12.9 kiloparsecs) lying closer to the center of the Milky Way. It has a mass equivalent to 1010 solar masses, making it roughly 1/100 as massive as the Milky Way, and a diameter of about 14,000 light-years. The LMC is the fourth largest galaxy in our Local Group, after the Andromeda Galaxy (M31), the Milky Way, and the Triangulum Galaxy (M33).
It is visible as a faint "cloud" in the night sky of the southern hemisphere straddling the border between the constellations of Dorado and Mensa, and it appears from Earth more than 20 times the width of the full moon. While the LMC is often considered an irregular type galaxy (the NASA Extragalactic Database lists them as Irr/SB(s)m), the LMC contains a very prominent bar in its center, suggesting that it may have previously been a barred spiral galaxy. The LMC's irregular appearance is possibly the result of tidal interactions with both the Milky Way and the Small Magellanic Cloud (SMC).
Poveznice
Reference
The introduction is almost an original digest, then others partly translated from Wikipedia by GNU license.
