Useljeništvo

Useljeništvo (korien. useljeničtvo) ili imigracija je proces doseljavanja pojedinaca ili pučanstva u određeni zemljopisni prostor radi privremene ili trajne promjene stalnog prebivališta, a često je uzrokovan ili motiviran iz gospodarskih, kulturnih, političkih, vjerskih, sigurnosnih ili osobnih razloga. Suprotno tomu je iseljeništvo, premda se oba pojma mogu rabiti za promjenu prebivališta (→ migracija).

Države podrijetla i države primateljice mogu na političkoj razini zaključiti bilateralne sporazume o pružanju prebivališta, programirane i nadzirane kako bi zadovoljli potrebe rada u odredišnoj državi. Takav dogovor može uključivati isporuku sirovina i rad u zamjenu za konačni proizvod i ulaganja u industriju i infrastrukturu u odredišnoj državi.

U pravnom smislu razlikuju se dva oblika useljavanja pojedinaca/pučanstva:

• Zakonito useljavanje (legalna imigracija): doseljavanje u skladu sa zakonskim propisima ili pristankom države primateljice,
• Nezakonito useljavanje (ilegalna imigracija): doseljavanje protivno zakonskim propisima i volji državnih tijela države ulaska useljenika (imigranata).

Masovno useljavanje

Pojam masovnog useljavanja uglavnom se odnosi na nekontrolirano doseljavanje (često niskokvalificiranih) neeuropskih imigranata u Europu od 1945. godine nadalje. Premda ga se često smatra prirodnim i neizbježnim fenomenom, masovno useljavanje ciljano je organizirano i politički promicano. Posljedično tomu, pojavili su se destabilizacijski procesi na štetu domorodačkog europskog pučanstva.

Poveznice

• Civilna invazija
• Dekulturizacija
• Gastarbeiter
• Izbjeglištvo
• Kolonizacija
• Multikulturalizam
• Odnarodba
• Trgovanje ljudima

Vanjske sveze

• Obnova: Leo Marić: „Masovna imigracija i promjena etno-religijske slike Europe”
• Večernji list: Borislav Ristić: „Nije vic da ovo s migrantima prelazi sve granice”