Mila Gojsalića

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Mila Gojsalić (Kostanje, ? - Podgradac (Gata), 27. ožujka? 1530.), hrvatska mučenica i narodna junakinja.

Životopis

Podrietlom je iz sela Kostanja u Zagori. Živjela je u vremenu borbi izmedju Poljičke republike i Turaka. Godine 1530., turski Ahmed-paša, hercegovački sandžak, okupio je vojsku od 10 000 vojnika s ciljem osvajanja Poljica. Utaborio se u Podgracu u Gatima. Poljička djevojka Mila Gojsalić na silu je izgubila tjelesnu nevinost u šatoru Ahmed-paše. U zoru je ušla u skladište baruta u turskom taboru i zapalila ga. Poginula je zajedno s Ahmed-pašom i brojnim turskim častnicima i vojnicima. Taj dogodjaj je iznenadio i prestrašio preostalu tursku vojsku pa su Poljičani napali Turke i porazili ih. Prema pučkoj predaji taj se dogodjaj dogodio 27. ožujka 1530. godine.

O njoj je pisao August Šenoa. Mirko Rački naslikao je njezin lik. Njezin lik izklesao je Ivan Meštrović na ušću rijeke Cetine kraj Omiša. Jakov Gotovac je 1951. godine skladao poviestnu operu Mila Gojsalića.

U njezinom rodnom mjestu Kostanju, održava se ljetna kulturna priredba pod nazivom Dani Mile Gojsalić. Na susretu klapa dodjeljuje se kip nazvan po njoj za promidžbu dalmatinske bašćine. I danas u tom selu žive Gojsalići. Uredjena je kuća Mile Gojsalić, u kojoj su pohranjeni zapisi i dokumenti iz 16. stoljeća. Takodjer je i osnvoan HKUD "Mila Gojsalić".


Zborište pusto, nema više vijeća,

po kneževu se stolu vije mah,

izmijenila se zla i dobra sreća,

a slavni barjak sad je pepo, prah:

Nu vazda rodu sveta su

Poljica i vazda slavna Mile Gojslavica.
August Šenoa

Multimedia

       
Mila Gojsalića (opera)