Mura

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Mura (najsjevernija rijeka u Hrvatskoj): - Rijeka Mura (starogrč. Noaros, latin. Murus, njemački Mur, prekomurski Müra, Möra) je najsjevernija i pogranična rijeka u Hrvatskoj, kao prirodna sjeverna granica Medjimorja spram Magjarske i iztočne Slovenije.

Poviestne naznake

Kao značajna alpsko-panonska rijeka, Mura se navodi već od ranije antike pod starogrčkim (helenskim) nazivom Noaros, pa potom u klasično rimsko doba nakon Krista kao Murus, a već je bolje poznata i češće spomenuta nakon selidbi od srednjeg vijeka kao germanski Mur, slavenski Mura, itd.

Zemljopisne značajke

Mura je lijevi i najveći pritok rijeke Drave s dužinom korita oko 480 km. Mura zvire u austrijskim Alpama (nacionalni park Visoke Ture) na nadmorskoj visini od 1.898m, a do Hrvatske dotječe kroz Austriju (330 km), Sloveniju (95 km), pa uz Magjarsku i Hrvatsku (67 km) kao pogranična rijeka. Rječni slijev Mure pokriva 13.800 km2, a najveći grad na toj rijeci je Graz.

Glavni pritoci Mure su Mürz i Sulm u Austriji, ter Ščavnica i Lendava u Sloveniji. Prije ušća u Dravu, u Muru se još kao najdonji pritok ulijeva medjimurska rječica Trnava, koja u Dravu utječe izmedju Legrada u Podravini i Donje Dubrave u Medjimurju, uz močvaru Veliki Pažut koja je zaštićena kao posebni zoološki rezervat.

Vodni režim Mure

Kod nas se rubna Mura u Hrvatskoj obično ne smatra kao značajna rijeka, ali redovne godišnje poplave (o kojima se izvještava na nacionalnoj televiziji) ipak pokazuju kako je riječ o velikoj rijeci, prosječne širine 150-250 metara sa značajnim utjecajem na okolni prostor.

Dana 23. kolovoza 2005. godine zabilježen je najveći vodostaj rijeke Mure u proteklih 120 godina (koliko se vrše sustavna mjerenja). Taj je vodostaj iznosio 506 cm, dok je ranije najviši izmjereni bio 480 cm iz 1989. godine. Ova se pojava zove "stogodišnja voda" jer u pravilu nailazi jednom u stotinjak godina.

Sljedeće će desetljeće pokazati jeli se tu radilo "stogodišnjoj vodi" ili su ovo sad posljedice klimatskih promjena vidljive već u ovom dijelu svijeta. Mura inače ima složeni pluvialno-glacialni (kišno-ledenjački) režim, pa njezin vodostaj ovisi o dva čimbenika: o topljenju alpskih ledenjaka u Austriji, ter o količini kišnih oborina diljem porječja u 4 države kroz koje prolazi.

Ekološko značenje

Mura je u Hrvatskoj jedna od zadnjih razmjerno bolje očuvanih nizinskih rijeka na panonskom sjeveru i to posebno kod nas u svojemu donjem tijeku kod ušća, jer je gornji tijek u Austriji ipak pregradjen brojnim hidroelektranama. Slovenci i Hrvati sve više uvidjaju vrijednost ove rijeke u smislu prirode i eko-turizma, pa se na njoj polako obnavljaju stari mlinovi, a rječne skele tj. brodovi na Muri voze skoro neprestano već duže od stoljeća.

Tijekom 2006. godine osnovana je kod nas Javna ustanova za upravljanje zaštićenim krajolikom rijeke Mure, koja se bavi prirodnim vrijednostima Mure, pa proširuje važnost ove rijeke u javnosti i širje izvan Medjimurja. O Muri je objavljeno tek nekoliko hrvatskih brošura i samo jedna popularna knjiga: "Rijeka Mura u 77 fotografija". Autor knjige je publicist Siniša Golub i knjiga je dvojezična (hrvatski i engleski).

Summary

The Mur (German) or Mura (Croatian, Slovene, and Hungarian) is a river in Central Europe rising in the Hohe Tauern national park of the Central Eastern Alps in Austria, with its source being 1,898 m (6,227 ft) above sea level. It is a major tributary of the Drava, and subsequently the Danube. Tributaries of the Mur include the Mürz, Sulm, Ščavnica and Lendava.

The Mur's total length is around 480 kilometres (300 mi). About 330 km are within the interior of Austria, and 95 km flow in and around Slovenia: i.e. 67 km along the borders with Austria and Croatia, 28 km inside Slovenia), and the rest forms the border between Croatia and Hungary. The largest city on the river is Graz, Austria. Its basin covers an area of 13,800 km2 (5,300 sq mi).

Poveznice

Reference

Adapted mostly from Croatian Wikipedia by GNU license.