Noć vještica

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Noć vještica je naziv za suvremeni pomodarski običaj s okultnim i novopoganskim motivima održavan u noći s 31. listopada na 1. studenog, odnosno, u večeri Svih svetih. Tijekom vremena je, uz Božić i Dan zahvalnosti, prerasla u jedno od najznačajnijih slavlja u Sjedinjenim Američkim Državama, te je tijekom 1990-ih postala usvojenom i u Europi, uključujući i Hrvatsku.

Naziv

Međunarodni naziv prisvojen i rabljen za taj običaj je engleska složenica Halloween (od All Hallows' Eve → „večer/noć Svih svetih”).

Za razliku od većine ostalih jezika što rabe navedenu složenicu, neki jezici, poput hrvatskoga, slovenskoga, srpskoga, makedonskoga, španjolskoga i portugalskoga, rabe poseban naziv „noć vještica”, dok islandski jezik rabi naziv hrekkjavaka (doslovno: „budnost smicalica”). Međutim, uporaba naziva „noć vještica” također često pogrješno obuhvaća i pojam svetkovine večeri Svih svetih.

Kritike

Često se kao njeno izvorište navode izvorni germanski ili keltski stari običaji (→ Samhain), no ona ima malo toga zajedničkoga s njima i zapravo predstavlja površne elemente kulturnog amerikanizma. Obično je organizirana u potrošačke svrhe, u vidu organizacija noćnih klubskih zabava, prodaje i uporabe predmeta i maski na mrtvačke i čarobnjačke teme, kao i prošnje slastica po kućanstvima u maskama.

U vjerskom smislu je kritizirana načelno zbog okultnih i novopoganskih motiva, te promidžbe kulta smrti. Katolička Crkva ju je službeno osudila 2009. godine kao protukršćanska i opasna slavlja suprotstavljena katoličkoj tradiciji. Neki vjernici-laici i crkvene osobe, na temelju zvuka izgovora, složenicu Halloween pogrješno tumače kao izvedenicu engleskih riječi hell („pakao”) i win („pobijediti”), što bi bila prevedena kao „pobjeda pakla”.

Premda su se i prije popularizacije Noći vještica općenito održavala misna bdjenja u večeri Svih svetih, danas se, kao formalizirani vjerski odgovor na Noć vještica, u nekim gradovima u hrvatskom etničkom prostoru i u nekim hrvatskim katoličkim misijama u njemačkom govornom prostoru, od 2006. godišnje održavaju posebno organizirana misna bdjenja katoličkih vjernika pod nazivom „Holywin - Svetost pobjeđuje”.

U kulturološkom smislu je kritizirana kao jedan od elemenata globalizacije zapadnjačkog društva s namjenom zamjene mjesnih narodnih običaja (→ dekulturizacija). U Hrvatskoj je, među ostalim, kritizirana i shvaćena kao oblik karnevala održavan izvan uobičajenog karnevalskog vremena u zimi i ljeti.

Vanjske sveze