Predložak:3narječnik-Uvod
Svehrvatski TroNARJEČNIK (dialektni wiki-rječnik 3 glavna + par podnarječja u Hrvatskoj),
štokavsko - kajkavsko - čakavski: auktor prof. Mitjêl Yošamỳa (1897.- 1976.) i surad.
- -- POZOR: -- Dolnji popis je napunjen do tehnički najveće moguće veličine i ne može se više dodavati (samo su još moguće zamjene pogrješaka) !
|
Vsehorvácki troNaréčnik - Vasharváški triBesdŷnik | |
|
Glavnu i prvu okostnicu za ovaj dolje višenarječni rječnik je izgradio pokojni prof. Mitjel Yošamỳa koji je rukopisom nakupio desetak tisuća izvornohrvatskih rieči sa čakavskim, kajkavskim i hrvatsko-štokavskim istoznačnicama: - Idejno nepoželjno tiskanje toga je fizički zapriečila jugo-UDBA njegovim ubojstvom ujesen 1976., - ali je već zbog sumnjivih "vršljanja jugovića" kopia rukopisa skrivena i posmrtno za dvadesetak godina objavljena uz propast Jugo-Balkanije, kao drugi takav hrvatski tronarječnik nakon prvoga davnog Ivana Belostenca (Gazophylacium, 1740.). Pripremni rad na donjem rječniku je glavni auktor prof. M. Yošamỳa započeo već nakon povratka iz sovjetske robije na sibirskom Bajkalu, tj. od 1923., odkad prvo skuplja rukopisom čakavske natuknice iz otoka Krka i grada Senja, - tada još oboje nepalatalni cakavizam do 1970tih: dolaskom u Zagreb 1939, počinje s paralelnim skupljanjem i kajkavskih inačica sjeverozapadne Hrvatske. Do jeseni 1976, kad ga je smrtno likvidirala jugo-UDBA, prvi glavni auktor je rukopisno prikupio tronarječnik s desetak tisuća dialektnih natuknica, od čega su oko 7.000 čakavske s Kvarnera i 3.200 kajkavske oko Zagreba. Od 1993, nastavljači digitaliziraju rukopis s obratnom verzijom englesko-štokavsko-kajkavsko-čakavski uz dalje dopune tronarječnika do 28.700 dialektnih pojmova 2005. U prvomu tiskanom izdanju Baška - 2005. s enciklopedičnih 977 str., po temeljnoj koncepciji osnivača uz posmrtne dopune je bilo preko 20.000 čakavsko-kajkavsko-štokavskih istoznačnica s najviše čakavskih iz Kvarnera (Krk-Rab-Vinodol) i kajkavskih istoznačnica iz Horvátskeg Zagórja i zagrebéčkeg Prigórja. U dugomu proširenom izdanju (Torra editûra) Zagreb - 2005. na 1.224 str. je računalno dodan i prošireni inverzni rječnik štokavsko-kajkavsko-čakavsko-englezki s ukupno 27.800 istoznačnica + prva veća kvarnerska ča-gramatika. Ovo sad je tehnički malo izmjenjeno i napola skraćeno, treće-mrežno izdanje (Trita-nÿlna editûra) za javnu uporabu s oko 12.000 osnovnih-svakodnevnih rieči tj. uglavnom bez rjedjih strukovnih izraza, ograničenih na posebna zanimanja: Još ine dodatne dopune će se (uz registraciu) moći posredno priložiti, bilo tu gore lievo ulazom gumbića "Razgovor", - ili još bolje izravnom dopunom u "Tronarječni Meta-rječnik", priložen tu paralelno za javne dopune s puno više unosivih podataka za sve izvorno-hrvatske dialektne rieči, uz moguće dodatne primjetbe desno (paziti na redoslied). U II. izdanju 2005, prvi dio sadrži povijestni uvod + obširnu dialektnu gramatiku, drugi dio je tronarječni čakavsko-kajkavsko-štokavsko-englezki rječnik, a treći dio (= niže dielom skraćena kopija) je inverzni štokavsko-kajkavsko-čakavski, ter četvrti dio primjerni tekstovi i ini prilozi. Rasporedni model 4 narječja u idućem rječniku glasi: hrvatsko-jekavski (CAPITALS: turkobalkanski iz Bosne) / kajkavski = otočno-čakavski (primorsko-polučakavski + ikavsko-šćakavski). Tu niže sliedi sažeto-skraćena kopija dokumentarno najzanimljivijega, 3. dijela (Trèti dêl) iz monografskoga kvarnersko-zagrebečkeg rječnika s izborom 12.000 običnijih čakavsko-kajkavskih riječi. Ovo dolje je tiskano u monografskoj seriji: _______________________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________________
Važnije pripomene: Medju idućih 12.000 natuknica većinom odabranih iz širje zagrebéčke okolice i čakavske pretežno iz (istočnog) Kvarnera, navode se uglavnom običnije svakodnevne riječi iz domaćeg govora (izvan turističke sezone). Gdje je u dialektnom prievodu za neki štokavski pojam poznato više raznih kajkavskih i čakavskih istoznačnica, prvo se navode najčešći (kvarnerski) izrazi domaćih starosjedilaca uglavnom izmedju 1960. i 1980, a potom iza znaka (< ●) slijede još stariji, sada već rjedji oblici rabljeni samo od domaćih staraca. U zagradi su kao približno-djelomični sinonimi dodane ine opisne i novije natuknice širjega prenesenog značenja, a na kraju su još posebni palatalni oblici (kao SMALL CAPITALS) iz polučakavskoga kopnenog primorja, ako su više različiti od otočno-kvarnerskih. Model predočbe istoznačnica:
Poredbeni kajkavski sinonimi u kurzivu su većinom iz prigradske kajkavice izmedju Zagreba i Varaždina (zato jer ini kajkavci na selima često imaju premalo sinonima za niz primorskih i inih pojmova), a pripadni pojednostavljeni kajkavski naglasak ( ' ) je po zagrebečkem izgovoru, a neke kajkavske izoglose podjednake štokavskima izostale su zbog prostora. Kao štokavski sinonimi na lijevoj strani rječnika su dodani takodjer i poneki najčešći TURCIZMI iz srbsko-bosanskih govora, ako su se dosad dosta rabili u Jugoslaviji. Ovdje nisu uneseni poneki najnoviji barbarizmi, globalizmi i književni balkanizmi koje tu sezonski rabe samo turisti, doseljenici i mladji školarci, tj. ovi se daju samo na lijevoj strani u štokavštini. Kod dialektalnih glagola se većinom navodi infinitiv, prezent i particip prošli, a za imenice se daju nominativi jednine, množine i genitiv plurala – osim kad je taj jednak nominativu singulara (pa je izostavljen). Prikazni model za natuknice je ovdje idući: početno je lijevo najpoznatija zapadno-štokavska natuknica iz srednje Hrvatske (bez razrade već poznatih oblika), pa zatim iza kose crte / slijedi kurzivom kajkavska istoznačnica i na kraju desno nakon ( = ) su jadransko-čakavski oblici - većinom tipski iz otočja: deformirani-poluštokavski s dalmatinskog kopna su većinom izostavljeni jer to više nisu pravi čakavci. Kao najmanje poznate i oblikom razmjerno najdalje od jugo-štokavskih 'standarda', zadnje čakavske istoznačnice desno iz Kvarnerskih otoka se najviše razlikuju od štokavskih, pa su dijelom još dalje razradjene: za imenice je nominativ + genitiv i plural, a za glagole infinitiv + prezent i particip. | |
Prvi i glavni auktor ovog Tronarječnika: Mitjêl Yošamýa - prof. Mihovil Lovrić, Baška na Krku (1897.- 1976.)
-- SveHrvatski TroNARJEČNIK --
Unatrag stotinjak godina je mnogostoljetno hrvatsko pomorstvo (izim tek donekle brodogradnje) pod kontinentsko-jugoslavenskom okupaciom postupno došlo u katastrofalno stanje, ne samo tehničko-financijski nego i kulturno-jezično. Pritom je jugobalkanskim potiskivanjem dosad u poviestnu ropotarnicu većinom izbačeno još pred stoljeće razmjerno bogato naše čakavsko nazivlje, pa uvedeni loši i dielom nestručno-promašeni srboidni istočnobalkanski polunazivi, koji se kod nas inerciom rabe sve dosad. Ovdje su takvi krivi balkanoidni polunazivi nogirani kamo i spadaju: u balkansku ropotarnicu i ako žele, mogu ih još "upražnjavati" srboidni balkanci na pravoslavnim obalama od Boke do Bojane. Pritom je ovime vraćeno pomorsko, obalno i podmorsko nazivlje uglavnom iz čakavice kako se već niz stoljeća uspješno rabilo kroz puno tisućljeće na većini iztočnog Jadrana, od stoljeća VII. pa sve do 1918. Tako postupaju ine kulturne europske zemlje, pa npr. Francuzi za morsko-pomorske pojmove većinom rabe svoje najbogatije bretonske, baskijske i langue'doc nazivlje, Nijemci iz sjevernih obala i Frizijskog otočja itd.,- a samo bi mi Hrvati na Jadranu još trebali podnositi kopneno-žabarsku okupaciu jezikom balkanskih bre Srbalja ?
Hrvatska kajkavica
Izim najbogatijih čakavaca, razmjerno polurazvijeno morsko-primorsko nazivlje još imaju i najjužniji obalni štokavci od Cetine do Boke, gdje su ga takodjer tu većinom nasliedili od ranijih jekavskih čakavaca. Jedino hrvatski kajkavci imaju znatno siromašnije primorsko i obalno nazivlje, dok za otočne i podmorske pojmove većinom nema jasnih posebnih naziva na kajkavici: Zatu je tu u rječniku oko 1/4 di 1/3 takvih, kajkavcima pobliže nepoznatih i neimenovanih sredozemnih pojmova za obale, otoke i podmorje ostalo bez istoznačnica (kajkavskih sinonima), kojima sličnih većinom nemaju ni susjedni polukontinentalni Slovenci (da bi se bar tu posudili). Stoga je idući rječnik manjim dielom tj. oko 1/3 ostao samo dvojezičan čakavsko-štokavski, a kajkavske su istoznačnice većinom umetnute svugdje gdje bar neke postoje i nije se izmišljalo tek za umjetno dopunjavanje. Razlog je taj, što je dalji razvoj kajkavskog nazivlja zaustavljen izbacivanjem kajkavice iz naše javnosti pri nametanju unitarnih balkanskih vukovaca u Hrvatskoj od god. 1892. (magjaron Khuen Hedervary) pa do 1818, kad im je ostvarena balkanska Jugoslavia (tj. Velesrbija), kao razvojni kraj kajkavice kroz iduće stoljeće sve dosad:
Sad još kajkavica stagnira tek u privatnoj domaćoj uporabi i na selima - iako njome tu privatno još uviek manjeviše govori 1/3 (31 %) hrvatskih gradjana tj. kao 3/4 Slovenije. Zbog uštede prostora tj. tehnički prevelikog prikaza, većinom su izostale one kajkavske inačice koje su uglavnom slične štokavskima (izim tek drukčijeg naglaska). Pod nametnutom Jugoslaviom je nepodobna kajkavica (31% Hrvata !) kod nas izbačena iz javnosti i njen je razvitak većinom zastao, pa zato dielom tu nemaju nazivlja za južno-sredozemne, otočne ni podmorske pojmove: Da je nastavljeno, ti južno-kajkavski izrazi bili bi izmedju čakavskih i slovenskih, jamačno drukčiji od štokavsko-balkanskih: stoga ovdje takovi kajkavski pojmovi izostaju i tada se navode samo po 2 štokavsko-čakavske istoznačnice.
TUMAČ ZNAKOVA
Kratice arhajskih izoglosa: ak. akadsko-mezopotamski, sum. sumeranski, het. hetitsko-anatolski, hrw. hurrwuhé-mitanni, rigv. rigvedski-sarasvati, ved. indovedski-samskrit, av. Zend-Avesta, per. perzijski, bas. baskijski-euskara, etr. etrurski-rasenna, gr. grčki, lat. latinski, got. gotsko-ranogermanski, trac. trakijski, veg. krčkoromansko-vegliotski (veklisún), tur-srb. turkosrbski balkanizmi, gr. helensko-starogrčki, lat. latinski, en. engleski, fr. francuski, tal. talianski, hr. izvorno-hrvatski.
Posebne oznake :
| = lokalni liburnijski endemizmi neromansko-predslavenskog izkona (većinom nepoznati izvan otoka),
● = prapoviesni mezopotamsko-indoiranski arhaizmi predslavensko-neromanskog iskona,
◘ = predslavenski antički klasicizmi latinsko-starogrčkog podrijetla,
* = noviji apeninski romanizmi iz venecianskoga i talianskog standarda,
.# = Vukovski jugo-balkanizmi - novonametnuti u tzv. "našem standardu",
$ = noviji globalni internacionalizmi (većinom angloamerički),
<● = sada već rjedji i skoro zaboravljeni relikti javno rabljeni bar u Austrougarskoj do 2. svj. rata.
CAPITALS = novonametnuti jugo-balkanizmi: najviše kroz novi Vukopis, vojsku i jugo-doseljenike. - Prije bar do 1. svj. rata u matičnoj Hrvatskoj većinom su javno nepoznati, izim nekih tek uže uz bosansku granicu u Vojnoj krajini (i treba ih izbaciti).
