Podprojekt:Meta-ričnik
(Preusmjereno s Tronarječni Meta-rječnik)
|
Pomognite Metapediji i dopunite ga. |
Podprojekt: Meta-ričnik (Izvornohrvatski rječnik štokavsko-kajkavsko-čakavski s etimologiom i prievodima)
- Ovo je novi Trodialektni hrvatski rječnik i dosad prvi takav otvoren na medjumrežju!
PROSLOV: Ovaj novi Meta-ričnik izvornih domaćih rieči iz hrvatskog jezika se sastoji uglavnom od klasičnih hrvatsko-štokavskih, kajkavskih i čakavskih rieči, uz posebno dodane istoznačnice u jugoslavenskom Vukopisu, srbianskom i bošnjačkomu, pa još prievode na englezki, njemački i francezki, kao i etimologie (podrietla) izvornohrvatske rieči, ter njezine bliže izvedenice, uz dodatni opis i još ine napomene. Ostale naknadne tudjice (u Hrvatskoj nepoznate prije 20. stoljeća) se načelno ne unose u ovaj Meta-ričnik, osim samo u prievodu (stupci 2. i 3.), -> a za ino pobliže o tim tudjicama i posudjenicama viditi posebno u drugomu paralelnom popisu: Tudjice u hrvatskom jeziku.
Upozorba! Ovaj Meta-ričnik je tek formalno sličan vukovskomu jugoslavističkom Wječniku (http://hr.wiktionary.org) s kojim se samo dielom prividno preklapa tek u oko 1/4 jekavskih rieči, jer taj lažno-"hrvatski" Wječnik ima puno dodanih novijih srbizama, balkanizama, tucizama i inih jugo-barbarizama, ali uopće ni nema dialektnih ikavskih, čakavskih ni kajkavskih rieči, kao ni inih izvornohrvatskih arhaizama (tzv. "ustaške novokovanice" - većina iz ranijih stoljeća!) zato jer ih nemaju podobni Srbi. Glavni temeljni cilj i svrha ovog Meta-ričnika je upravo pobliži prikaz svih tih nepodobnih, ukinutih i prognanih izvornohrvatskih rieči kojih nema lažnohrvatski Wječnik. Zato je ovo dosad na medjumrežju prvi i jedini izvornohrvatski wiki-rječnik množtva čak oko 2/3 izvornohrvatskih + dialektnih rieči koje su nam izdajničko-okupatorski vukovci pod Jugoslaviom u 20. stoljeću nasilno ukinuli, zabranili i izbacili u poviestnu ropotarnicu.
Pogubnu djelatnost tih tzv. "hrvatskih" vukovaca (= danas Wječnik) jezgrovito navodi V.Novak 1967 (Vuk i Hrvati: str. 561): Tvorci ovog hrvatskog novogovora nisu se vraćali izvornom hrvatskom jeziku koji je bio različit od srpskog, već su samo postojeći srpski koji su ilirci prihvatili, da bi se "približili braći Srbima" pretvarali u novogovor, a to znači davali mu neprimjerene pa i nakazne oblike. Slično još jasnije navodi i prof.dr. Bulczu Laszlo (simpozij INTERCON, Zagreb 1996): "Kratko i jezgrovito rečeno: prošlost je jezika hrvatskoga sjajna, sadašnjost mračna, budućnost neizvjestna ... U djelima se (ranijih) književnika zrcali pravo biće jezika hrvatskoga, pravopisa i porabe jezične. Sve je to obrazbeno blago u XX. stoljeću odvrženo i poslano u ropotarnicu poviesti... Budući nam je izvorni književni izraz hrvatski iz mozga bez traga izpran, ... unatoč mnogostoljetnoj svojoj poviesti, hrvatski je jezik danas lišen prošlosti."
- POSLOVJE: Već ova početna, kraća inačica tronarječnog rječnika sa stotinjak natuknica sve jasnije nam pokazuje, zašto nakon prvotnog Ivana Belostenca sve donedavna preko stoljeća nije bilo sličnih višenarječnih rječnika: upravo zato što iz njih sliede vrlo "nepodobni" idejni zaključci za naše vukovce. Iz nižega početnog popisa je odmah jasno vidljivo, kako oko 1/4 do 1/3 tzv. "književnih" rieči iz nametnutoga Vukovog standarda većinom ne postoje u nijednomu izvornom dialektu katoličkih Hrvata (I. stupac lijevo), nego često samo u II. Yugo-stupcu (sredina): Zapravo su nam takve izvorno nehrvatske rieči tek naknadno od 20. stoljeća pod maskom lažno-"hrvatskog standada", nametnute matičnim Hrvatima pod Jugoslaviom iz srbianskih i bošnjačkih govora u svrhu balkanizacie i jezičnog izjednačenja "Srbohrvata" (uviek na štetu Hrvata i nikad obratno).
S daljim rastom ovoga povećanog 3-narječnog rječnika, taj srboidni paradoks lažnohrvatskog standarda zasigurno ne nestaje, nego će vjerojatno ostati podjednakim ili se čak povećati. Ovo nam zapravo potvrdjuje, kako su maglovite fraze tzv. "hrvatskih" vukovaca o navodnoj tronarječnosti "našega" javnog jezika bile tek ideološka obmana za naivne Hrvate: Ustvari često nisu prihvaćene ni dopuštene čak niti izvorne rieči hrvatskih štokavaca (a kamoli kajkavaca ili čakavaca !), nego su nam pod "štokavskom" maskom većinom nametani tipski iztočni srbo-balkanizmi. Većina europskih država imaju za standard govor glavnog grada ili najrazvienijeg kraja: Hrvatska je dosad najabsurdnija u Europi s javnim govorom kolonialnog tipa, jer "naš" strani-otudjeni standard je izvan našeg ozemlja tj. izmedju bošnjačkoga i crnogorskog (= Vukova Bileća !), što je bez veze s nijednim domaćim govorom matične Hrvatske.
Stoga je sadanji tzv. "hrvatski" književni standard nelegitimno-kolonialan tj. ustvari silom nametnuti jugo-jezik kolonialnih okupatora iz Velesrbie, koji je u matičnoj Hrvatskoj analogno-podjednak kao englezki, španjolski ili francuzki u bivšim afroazijskim koloniama. Zato je posve nesmisleno i licemjerno buniti se npr. protiv novih anglizama ili prije romanizama, - ako se dosad već doslovce do grla davimo u poplavi bezbrojnih nametnutih srbizama, balkanizama i turcizama iz vukovske Jugoslavie: Ovaj lažnohrvatski standard ustvari više niti nije neki "hrvatski" jezik, nego ini otudjen polustrani jugojezik podosta različit od izvornohrvatskog, - a razumijemo ga pod prisilom, jer smo postali dvojezični pa tako kolonialno govorimo u školi i upravi, a doma ili na selu i u diaspori više izvornohrvatski.
Sadržaj
- 1 Tronaréčni horvátski slovâr
- 2 Trobesîdni harvâški ričnik
- 3 A, a
- 4 B, b
- 5 C c
- 6 Ć, ć (ča: Tj, tj)
- 7 Č, č (ča-kaj: Č/Ć)
- 8 D, d
- 9 Dj (jugo: "Đ")
- 10 Gj (jugo: "Dž")
- 11 E, e
- 12 F, f
- 13 G, g
- 14 H, h (ča: Kh)
- 15 I, i
- 16 J, j
- 17 K, k
- 18 L, l
- 19 Lj, lj
- 20 M, m
- 21 N, n
- 22 Nj, nj (kaj: Jn, jn)
- 23 O, o
- 24 P, p
- 25 Q, q
- 26 R, r (kaj: Rr)
- 27 S,s
- 28 Š, š (ča: Sj, sj)
- 29 T, t
- 30 U, u
- 31 V, v
- 32 W, w (ča-kaj: Vu, v')
- 33 X, x (jugo: "Ks")
- 34 Y, y (jugo: "Ji")
- 35 Z, z
- 36 Ž, ž (ča: Zj, zj)
- 37 Tuđice / posuđenice
- 38 Glavna literatura
- 39 Ine poveznice
- 40 Reference
Tronaréčni horvátski slovâr
- KAJKAFSKI ZVLEČEK :
- Jenaki Tronaréčni horvátski slovâr je takâj f' purgerskoj kajkáfščini, kak pervi takof na medmrežju !
PROLÔK: Ovaj nevi Meta-slovâr obuhváča izvîrne domáče reči štokafske, kajkafske i čakafske ze horvátskega jezika, ter zasebno druge ze Vukoveg jugoslovánskega, srbiánskega i bosánskega jezika, pak takaj njihof prevot v' angléščinu, nemščinu i fracéščinu, takajše kakti njih etimológie i bližje zvedenice, ter ine pripômbe. Druge novéjše stranjske reči, nepoznate f' Horvatskoj predi 20teg stoletja, tu nesu uvrščene ar buju vnesene f' jen osobîti paralélni popis: Tudjice u hrvatskom jeziku. Osnoven cil ter poglavîta svrha ovega Meta-slovârja je praf podrôben prikas vseh 2/3 nepodóbneh, odhîčenih i fkinjenih horvátskih reči, ktere na netu nema podóben Vukof "Wječnik".
Trobesîdni harvâški ričnik
- ČAKAVSKA ZIVÊDA :
- Sejni Trobesîdni harvâški ričnik ovdi je ošćè va bodulskoj čakavici, koti parvi takov na mejmrîžju !
PROSLÔVJE: Ov nuovi Meta-ričnik ubjèma pravûšće domàtje riči štokavske, kajkavske i čakavske zi jazika harvàtjeg, ter zisèbno inòke zi Vukovega jazika vlahîskeg, srbiânskeg ter bošnjânega, ter unêh tolnaćîtve va inglêšken, tujêšken i franćêsken, terošćè unêh zaćâla i inòke prinèsi. Novije furèške riči, ke va Harvâškoj bihu nežnâne prija dvajšeteg štolêtja, ovdi nisu valòžene aš bidu popisane va zisèbnen vaporèdnen besidâru: Tudjice u hrvatskom jeziku. Stožêrna meta i poglavîta namira oveg ričnika je nasprâvni velikâz seuneh 2/3 udhîćenih, nepriklâdneh i zapâčenih riči, ke na netu nima podóbni Vukov "Wječnik".
Abstract
An annotated Glossary of the original-classic Croatian words (before WW2 and their erasing in Yugoslavia & replacing by new imposed balkanisms, turkisms, etc.): The following bulk of Croatian words are nearly all ones consequently omitted or erased by admins in the false "Croatian" hr.wiktionary (Wječnik) for the ideological-political presumptions - despite the declared formal "neutrality", and real facts that at least 1/2 or even more Croats use them almost widely up to nowadays.
Jezične kratice
Jezične kratice (rabljene većinom u rubrikama EU-jezici i Etimologia): hr.= klasični izvornohrvatski (prije Jugoslavie), srb.= srbianski (bold !), en.= englezki (bold !), njem.= njemački (kurzivom !), frn.= francezki, tal.= talianski, lat.= latinski, gr.= helenski (starogrčki), per.= perzijski (staroiranski), ind.= indovedski (samscrit), tur.= turski, *rsl.= ranoslavenski - napomena: pred nepisane umjetno-rekonstruirane prajezike je obvezatna *zvjezdica. Kratice i oznake izvornohrvatskih dialekata - koji su lijevo u prvom stupcu:
- št.= izvorno hrvatski jekavsko-štokavski (bold !), većinom prije Jugoslavie u prvom redu gornji - ne jugosrpski Vukopis.
- kaj.= tipski kajkavci: Medjimurje-Zagorje-G.Kotar (kurzivom !), - ne rubni i gradski polukajkavci - 'štokajci'.
- ča.= tipski čakavci: otoci + Istra, - ne kopneni prielazni polučakavci (bliži što-ikavcima).
- (ik.)= štakavsko-ikavci (u zagradi): dodati samo kad su različiti od jekavaca i čakavaca (u 'Wječniku' je to pobrkano) + ini nazivi izvan glavnih dialekata (podnarječja i hibridna polunarječja) samo dolje 4. redak: ne pobrkati ih gore medju 3 glavna dialekta, jer budu izbrisani.
- čakaj. = većina hrvatskih dialekata (izim jugobalkanskog Vukopisa).
- Ini nehrvatski jugo-jezici su posebno u II. stupcu, a gore prvi tzv. "Jugoslavski" je kraće u tablici za jugostandard srpsko-hrvatskog Vukopisa, pa srednji srbianski, niže bošnjački i dolje slovenski.
- III. stupac su neslavenski prievodi u Europi, prvi englezki, pa njemački i francuzki, a na dnu može još koji drugi europski jezik.
Dodatni nastavci (nisu obvezatni - može i naknadno) za izvornohrvatske dialektne rieči:
- Uz imenice dodati -nastavak plurala (može i akuzativa jednine).
- Uz muške zamjenice još -nastavak ženskog roda (može i srednjeg).
- Uz muške pridjeve još -nastavak srednjeg roda tj. priloga (može i za komparativ).
- Uz glagole u infinitivu još 1. lice prezenta (može i particip prošli).
Pozor za grčki !
Etimologia (podrietlo): u većini nestručnih Wikipedia (izim samo pedantne Njemačke Wiki) zbog popularnog neznanja grčkog, površni wikipedisti krivo prepisuju sve grčke posudjenice iz drugačijega novogrčkog (Dhimotiki) umjesto antičkoga helenističkog (starogrčkog) koji je u priglupoj Wikipediji ukinut i zabranjen!: To je dopustivo samo za pravoslavne narode gdje su grecizmi doista novogrčki, ali NE za hrvatski niti ine zapadnoeuropske jezike čiji su medjunarodni helenizmi uglavnom starogrčki preko latinskoga. Zato: za grčke posudjenice NE prenositi ovamo te besmislene pogrješke iz nestručnih Wikipedia (izim njemačke Wiki).
A, a
| DIALEKTI: IzvorniŠTO KAJkavica ČAkavica (IKavica) |
YU-JEZICI: Jugoslavski Srbianski Bošnjački (Slovenski) |
EU-JEZICI: Englezki Njemački Francezki (Ini EUjezik) |
PODRIETLO: Etimologia , Izvedenice (Sinonimi) |
DODATAK: Opisi i ostale napomene |
|---|---|---|---|---|
| abeceda abeceda bukvica |
alfabet azbuka alfabet |
alphabet Alphabet alphabet |
abecedarium,lat. abecedni, abecedarij |
Europski redoslied slova |
| afrički, -ko afrikânski,-ke japrički,-ko |
afrički afrički afrički |
African afrikanisch africain |
lat. africus | . . . |
| američki, -ko amerikânski semerâni,-no (merikani,-no) |
američki američki američki |
American amerikanisch americain |
šp. americano | . . . |
| andjel, -li ajngel, -li angel, -li |
anđeo anđeo anđeo (sl.angel) |
angel Engel angle |
ind. angyras gr. angelos |
. . . |
| arabski, -ko arapski, -ke morèški, -ko |
arapski arapski arapski |
Arabian arabisch arabien |
grč. arabikos šp. moriscos |
. . . |
| australski,-ko australiânski polnébni, -no |
australski australiski austalski (sl.avstralski) |
Australian australisch australien |
latin. Terra Australis |
. . . |
| azijski, -ko aziacki, -ke zihodâni,-no |
azijski aziski azijski |
Asian asiatisch asiatique |
gr. asiatikos | . . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
B, b
| DIALEKTI: IzvorniŠTO KAJkavica ČAkavica (IKavica) |
YU-JEZICI: Jugoslavski Srbianski Bošnjački (Slovenski) |
EU-JEZICI: Englezki Njemački Francezki (Ini EUjezik) |
PODRIETLO: Etimologia , Izvedenice (Sinonimi) |
DODATAK: Opisi i ostale napomene |
|---|---|---|---|---|
| barjak, -ci horúgva,-ve korùgva, -ve |
zastava zastava bajrak |
flag Flag drapeau |
per. beirak mong.horongo izv.barjaktar |
Napomena: "stijeg" nije isto kao barjak, nego stup- koplje na kojemu to visi. |
| bezplatno mukte muhti (badava) |
badava džabe džaba (sl. zastonj) |
gratis kostenlos,-frei gratuit |
turs. cabe indved. muhti hetit. mukssa |
Džabe i badava su noviji turcizmi, a kaj-ča: mukte/muhti su praindoevropski arhaizmi. |
| blagdan,-ni svetek,-tki blajdan,-ni |
praznik praznik praznik |
holiday Festtag,Feiertag vacance, fête |
rus. prazdnik per. bagadana |
Hrv. blagdan je od Avest. bagadana i ind. bhagadan: u Jugi je nametnut pravoslavni rusizam "prazdnik" |
| bog, -govi bok, bogi buõg, bozi |
bog, -ovi bog,-ovi bog/Alah |
god,deity Gott dieu |
perz. baga ind. bhaga |
. . . |
| borovica,-ce brika, -ke smrîć, -ći (smrika, -ke) |
kleka, -ke kleka, -ke (slov. brin) |
juniper Wacholder genévrier |
. . . | Grmaste zimzelene četinjače roda Juniperus: jugolingvisti to većinom zbrkaju s visokim stablom Picea. |
| brdo, -da brek, -egi hlam, -mi (brig,-ovi) |
brdo, -da pobrđe,-a (slov. hrib) |
mount Berg mont |
perz. helm, grč. chelmos gots. hlain |
Većinom slavenski nazivi, a ča: hlam je praindoevropski. |
| brodić,-ći čun, čuni barka, -ke |
lađica,-ce čamac,-mci čamac,-mci (slov. čun) |
boat Boot, Kahn canot,barque |
perz. barkas turs. çam |
. . . |
| budilica,-ce vekerica,-ce urîlo, -la (klepetalo,-la) |
vekerica budilnik veker,-ri (sl. budilka) |
alarm-clock Wecker,Weckuhr reveille-matin |
. . . | Uz Jadran se još rabi i romanizam žve(l)jarin (tal. svegliarino). |
| burište, -ta vetêrnik,-ki spuhotîna,-ne (burnjača,-če) |
vjetrometina,-e vetrometina,-e vjetrenik, -nici |
windward Windseite ventôse,luff |
. . . | Olujni vrh ili burna obala |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
C c
| DIALEKTI: IzvorniŠTO KAJkavica ČAkavica (IKavica) |
YU-JEZICI: Jugoslavski Srbianski Bošnjački (Slovenski) |
EU-JEZICI: Englezki Njemački Francezki (Ini EUjezik) |
PODRIETLO: Etimologia , Izvedenice (Sinonimi) |
DODATAK: Opisi i ostale napomene |
|---|---|---|---|---|
| cendrati, -am kmečati, -čim hinkât, -ân (kiždriti, -in) |
cmizdriti, -im kenjkati,-am kenjkati,-am |
snivel,whimper flennen,heulen pleuricher |
. . . | . . . |
| cieli, -lo celi, -le sion,seune (cio, cilo) |
čitav,-vo čitav čitav (slov.cel) |
entire ganz entier |
hetit. siu,siuna hebr. sion |
čakav. je arhaizam Starog Iztoka, a ini su slavenski. |
| cjeć ar aš (cić) |
zbog -radi zbog (zaradi) |
because, due to weil, da, denn parce que, en raison |
*cětъ. rsl. az perz. ash ind. |
. . . |
| cret, -tovi čret, -ti bujmerîšće,-a |
tresetište,-a tresava,-ve (slov. barje) |
peat-bog Moor tourbiere |
. . . | Močvara obrasla spužvastim mahovinama |
| crnika, -ke črnika, -ke ćrnỳkva, -ve (česmina,-ne) |
česvina česvina česmina (sl.črnika) |
holm-oak Stecheiche yeuse |
. . . | Zimzeleni primorski hrast Quercus ilex: crnika / črnika je zapadno od Cetine, a česmina/česvina istočnije. |
| curica,-ce deklica,-ce deklỳca,-ce (divojčica) |
djevojčica devojčica curetak (sl.deklica) |
missy Mägdelein fillette |
deklek perz. | Slične nazive iz koriena dekl- imaju samo Perzianci,čakavci, kajkavci i Slovenci, a ini tvore iz koriena dev-. |
| cviet,-ovi cvet, -ti ćwit, -ti (cvit,-ovi) |
cvijet cvet đul (sl.cvet) |
flower Blume fleur |
*květъ rsl. | . . . |
| cvieće cvetje ćwitje (cviće) |
cvijeće cveće đulistan (cveti) |
flowers Blumen fleurs |
*květje rsl. gulestan per. |
. . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
Ć, ć (ča: Tj, tj)
| DIALEKTI: IzvorniŠTO KAJkavica ČAkavica (IKavica) |
YU-JEZICI: Jugoslavski Srbianski Bošnjački (Slovenski) |
EU-JEZICI: Englezki Njemački Francezki (Ini EUjezik) |
PODRIETLO: Etimologia , Izvedenice (Sinonimi) |
DODATAK: Opisi i ostale napomene |
|---|---|---|---|---|
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
Č, č (ča-kaj: Č/Ć)
| DIALEKTI: IzvorniŠTO KAJkavica ČAkavica (IKavica) |
YU-JEZICI: Jugoslavski Srbianski Bošnjački (Slovenski) |
EU-JEZICI: Englezki Njemački Francezki (Ini EUjezik) |
PODRIETLO: Etimologia , Izvedenice (Sinonimi) |
DODATAK: Opisi i ostale napomene |
|---|---|---|---|---|
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
| češki, -ko pemski,-ke penski, -ko |
češki češki češki (sl. češki) |
Bohemian tschechisch tchèque |
kaj-ča i eng. su iz: rims. Bioiohemus neolat.Bohemicus |
. . . |
| člana nema jen,jena,jene uõn,onà,unê |
(jugovići nemaju članove) |
a, an ein, eine un, une |
kaj.član = 1 ča.član je kao etrurski: vn, vna, vne |
članovi uz imenice postoje samo kod nekih balkanskih Slavena: bugarski, macedonski, čakavica i kajkavica (ini jugo-jezici to nemaju) |
| čovjek, ljudi (človjek) človek, ludi,ljudje ćlovỳk, judi (čovik, ljudi) |
čovjek čovek insan (sl.človek) |
man, Man homme |
Bošnjački 'insan'= turc. |
U nestručnom 'Wječniku' je pobrkan kopneni što- ikavski "čovik" i čakavski otočno-istarski "človîk" |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
D, d
| DIALEKTI: IzvorniŠTO KAJkavica ČAkavica (IKavica) |
YU-JEZICI: Jugoslavski Srbianski Bošnjački (Slovenski) |
EU-JEZICI: Englezki Njemački Francezki (Ini EUjezik) |
PODRIETLO: Etimologia , Izvedenice (Sinonimi) |
DODATAK: Opisi i ostale napomene |
|---|---|---|---|---|
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
| davni, -no davni, -ne davni, -no |
drevan, -no drevan, -no drevan, -no (sl. davni) |
hoary,pristine uralt vétuste,reculé |
rus. drevnij | Vukovci čine zbrku namećući silom rusko "drevan" što u hrv. već stoljećima znači "drven" (ne star!): - vidi niže drven. |
| dažd, -di dežd, -dje dazd, -dje (dežđ, dežč) |
kiša, -še (sl. dež) |
rain Regen pluie |
*dъždь rsl., per. duzd |
. . . |
| dobnik,-ici dobnjâk,-ki urîlo, -la (klepetalo,-la) |
sat,-ovi sat,-ovi sahat,-ti (slov. ura) |
clock Uhr horologue |
. . . | U Lici je to klepetalo, a dobnjak sad još u Medjimurju, Celju i Vugrovcu kod Zagreba. |
| driemati,-mam dramiti, -mim kunjati, -an |
drijemati dremati,-am (sl. dremati) |
doze,drowse schlummern someiller |
eng. to dream perz. kunyan |
. . . |
| drven, -no drevni, -ne drevni, -no |
drven, -no drven, -no čamov, -vo (sl. lesen) |
woody holzig ligneux |
ča-kaj: drevo | Vukovci čine zbrku namećući silom rusko "drevan" što u hrv. već stoljećima znači "drven" (ne star!): - vidi gore davni. |
| dviesto dvesto dvisto |
dvijesta dvesta dvijesta (sl. dvesto) |
two huundred Zweihundert deux cents |
. . . | Ime broja 200. |
| dvorac, -rci dvorec, -rci palâc, -âci |
zamak,-mkovi zamak, -kovi zamak,-kovi (sl. dvorec) |
castle Schloss château |
gr. palatos | . . . |
| dvostruk,-ko duplišni, -ne dvikràtni, -no (dupli, -lo) |
dvojni, -no dvogub,-bo dvogub,-bo (sl. dvojen) |
duble doppelt double |
lat. duplus | . . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
Dj (jugo: "Đ")
| DIALEKTI: IzvorniŠTO KAJkavica ČAkavica (IKavica) |
YU-JEZICI: Jugoslavski Srbianski Bošnjački (Slovenski) |
EU-JEZICI: Englezki Njemački Francezki (Ini EUjezik) |
PODRIETLO: Etimologia , Izvedenice (Sinonimi) |
DODATAK: Opisi i ostale napomene |
|---|---|---|---|---|
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
Gj (jugo: "Dž")
| DIALEKTI: IzvorniŠTO KAJkavica ČAkavica (IKavica) |
YU-JEZICI: Jugoslavski Srbianski Bošnjački (Slovenski) |
EU-JEZICI: Englezki Njemački Francezki (Ini EUjezik) |
PODRIETLO: Etimologia , Izvedenice (Sinonimi) |
DODATAK: Opisi i ostale napomene |
|---|---|---|---|---|
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
E, e
| DIALEKTI: IzvorniŠTO KAJkavica ČAkavica (IKavica) |
YU-JEZICI: Jugoslavski Srbianski Bošnjački (Slovenski) |
EU-JEZICI: Englezki Njemački Francezki (Ini EUjezik) |
PODRIETLO: Etimologia , Izvedenice (Sinonimi) |
DODATAK: Opisi i ostale napomene |
|---|---|---|---|---|
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
| englezki,-ko anglêški,-ke inglêški, -ko |
engleski engleski engleski (angleški) |
English englisch anglais |
lat.anglicus | . . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
F, f
| DIALEKTI: IzvorniŠTO KAJkavica ČAkavica (IKavica) |
YU-JEZICI: Jugoslavski Srbianski Bošnjački (Slovenski) |
EU-JEZICI: Englezki Njemački Francezki (Ini EUjezik) |
PODRIETLO: Etimologia , Izvedenice (Sinonimi) |
DODATAK: Opisi i ostale napomene |
|---|---|---|---|---|
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
| francuzki,-ko francéski,-ke frančéski,-ko |
francuski francuski francuski (francoski) |
French französisch français |
lat. francicus | . . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
G, g
| DIALEKTI: IzvorniŠTO KAJkavica ČAkavica (IKavica) |
YU-JEZICI: Jugoslavski Srbianski Bošnjački (Slovenski) |
EU-JEZICI: Englezki Njemački Francezki (Ini EUjezik) |
PODRIETLO: Etimologia , Izvedenice (Sinonimi) |
DODATAK: Opisi i ostale napomene |
|---|---|---|---|---|
| glomazan,-zno zdepasti, -te gofast, -to |
kabast, -to kabast,-to (sl. neroden) |
dumpy,stocky plump lourd,encomre |
. . . | Gofast je romanski, a kabast je turcizam. |
| golubinjak,-aci golobinâk, -ki lumbârda, -de (golubinac,-nci) |
golubarnik,-ci golubara, -re golubarnik,-ci |
dovecot Taubenschlag colombier |
. . . | . . . |
| gorje, -ja gora, -re varha, -he (muntanja,-e) |
planina, -ne planina, -ne orman, -ni (sl. planina) |
mountain Gebirge montagne |
lat. montana turs. orman indved. varha |
Dugačko i visoko gorje. |
| gorštak,-aci goranin,-ani gorînac, -nci |
brđanin,-ani brđanin brđanin |
uplander Bergländer montagnard |
. . . | . . . |
| gospodin,-da gospon, -ni misãr, -rje (šjor, gospar) |
gospodin,-da blagorodni efendija,-je (sl. gospod) |
mister Herr monsieur |
tur. efendi tal. signore |
. . . |
| grab, -ovi graber, -bri gabar, -bri |
granica,-ce grab, -ovi (sl. gaber) |
hornbeam Hainbuche charme |
. . . | Listopadno drveće iz roda Carpinus. |
| grm, -mlje grm, -ovje bus, busi (šib, -blje) |
žbun, -nje žbun, -nje džbun,-novi (slov. grm) |
shrub Busch buisson |
turs. cbun | Niže drvenasto bilje bez glavnog stabla. |
| gusar, -ri gusar, -ri šundar, -dre (gusar, -ri) |
pirat, -ti pirat, -ti pirat, -ti (slov. gusar) |
pirate Seeräuber pirate |
grč. peirates perz. gusar Aves. xunder |
Pirat je helenizam, a gusar i šundar su praindoevropski. |
| guska, -ke žuga, -ge uša, uše |
guska utva (slov. gos) |
goose Ganse oie, pecque |
što: starosl. i rus. гусь ča: praeur. i bask. usoa |
Zoonimi za perad Anser anser: uz baskijski usoa je čak. "uša" najstariji naziv guske u Europi, a štok. je mladje slavensko. |
| gušter, -ri jaščer, -ri kušćer, -ri (gustjer,-ri) |
gušter,-ri gušter, -ri (sl. guščer) |
lizard Eidechse lézard |
. . . | . . . |
| guz(ic)a, -ce rit; starka, -e guzîca, -ce (tur, -ovi) |
stražnjica,-ce zadnjica, -ce dupe, -eta (sl. zadnjica) |
buttocks,rump Gesäss derrière |
Avest. guz akad. guzza |
Dupe je kasni turcizam, guz(ic)a praindoevropski, a ino je slavenski. |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
H, h (ča: Kh)
| DIALEKTI: IzvorniŠTO KAJkavica ČAkavica (IKavica) |
YU-JEZICI: Jugoslavski Srbianski Bošnjački (Slovenski) |
EU-JEZICI: Englezki Njemački Francezki (Ini EUjezik) |
PODRIETLO: Etimologia , Izvedenice (Sinonimi) |
DODATAK: Opisi i ostale napomene |
|---|---|---|---|---|
| hlače, -ice hlače, -čke gatje, -tja (brageše,-ice) |
hlače, -ice pantalone pantalone (slov. hlače) |
pants,tights Hosen pantalon |
perz.halač per. halaček |
. . . |
| hrast, -tovi dubec, -bci dubàc, -bcỳ (dub, -bovi) |
rast, -ovi hrast, -ovi (sl. hrast) |
oak Eiche chêne |
. . . | Veće drveće iz roda Quercus. |
| hrvatski, -ko horvátski,-ko harváški,-ko (rvacki, -ko) |
hrvatski (sl. hrvaški) |
Croatian kroatisch croate |
horoathos grč. harahvatiš perz. haraxwati indoved. |
Bez obzira na tumačenja hrv. izkona, većina taj pridjev drže neslavenskim / indoiranskim. |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
I, i
| DIALEKTI: IzvorniŠTO KAJkavica ČAkavica (IKavica) |
YU-JEZICI: Jugoslavski Srbianski Bošnjački (Slovenski) |
EU-JEZICI: Englezki Njemački Francezki (Ini EUjezik) |
PODRIETLO: Etimologia , Izvedenice (Sinonimi) |
DODATAK: Opisi i ostale napomene |
|---|---|---|---|---|
| izliečiti,-čim zlečiti, -im zličiti, -čin |
isceliti, -im iscijeliti-im (sl. pozdraviti) |
heal, cure heilen,genesen guérir |
. . . | . . . |
| inje, inja mras, -azi bršina,-ne (stidje,-ja) |
slana, -ne slana, -ne |
rime Reif frimas |
perz. barsh ind. barsa |
. . . |
| izlučiti,-čim izuzeti,-mem zlućîti, -ćîn |
isključiti,-čim isključiti, -čim (sl. izvzeti) |
exclude ausnehmen exclure,excepter |
ind. zeluchita | (Iz)lučiti je praindoevropski arhaizam, a ino je slavensko. |
| izmaknuti,-nem zmeknut, -nem zemát, -án (zmignuti,-nen) |
izvrdati, -am izbeći,-gnem izvrdati, -am (sl. izogibati) |
avoid,evade entgehen effuir |
. . . | . . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
J, j
| DIALEKTI: IzvorniŠTO KAJkavica ČAkavica (IKavica) |
YU-JEZICI: Jugoslavski Srbianski Bošnjački (Slovenski) |
EU-JEZICI: Englezki Njemački Francezki (Ini EUjezik) |
PODRIETLO: Etimologia , Izvedenice (Sinonimi) |
DODATAK: Opisi i ostale napomene |
|---|---|---|---|---|
| jar protuleti prolîći |
proljeće proleće behar |
spring Frühjahr printemps |
*jarъ rsl.+ rus. jari (= rani), jarovizacia |
. . . |
| jarac, -rci jarec, -rci kozâl, -zli (kozjak,-aci) |
jarac, -rci jarac,-rad (sl. kozel) |
billy-,he-goat Bock bouc |
Avest. kozala akad. kuzela |
Nazivi s jar- su slavenski, a ini s koz- praindoevropski |
| jarak, -rci jarek, -rki jaz, jazi (rov, -vovi) |
rov, -vovi jendek,-eci jendek,-eci (slov. jarek) |
trench,moat Furche fossé |
tur. hendek | Izrovano zemljano korito u polju ili na ratištu. |
| jela, -le jalva, -ve jelva, -ve |
jelka,-ke čam, -ovi (sl. jelka) |
fir Tanne sapin |
turs. çam | Visoke zimzelene četinjače roda Abies |
| jezik,-ici jezik, -ki zajîk,-îki |
jezik jezik jezik |
language Sprache langue |
. . . | . . . |
| jezikoslovlje jezîčnica zaikôvje |
lingvistika lingvistika lingvistika |
linguistics Sprachlehre linguistique |
. . . | . . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
K, k
| DIALEKTI: IzvorniŠTO KAJkavica ČAkavica (IKavica) |
YU-JEZICI: Jugoslavski Srbianski Bošnjački (Slovenski) |
EU-JEZICI: Englezki Njemački Francezki (Ini EUjezik) |
PODRIETLO: Etimologia , Izvedenice (Sinonimi) |
DODATAK: Opisi i ostale napomene |
|---|---|---|---|---|
| kakteja, -je pikavec,-vci nopal, -li |
kaktus, -si kaktus, -si (sl. kakteje) |
cactuses Kakteen cactées |
grč. kaktos lat. Cactaceae špan. nopal |
. . . |
| kamen,-nje menga,-ge kogul, -li (kamik,-ici) |
kamen, -nje kamen, -ovi (sl.kam,kamni) |
stone Stein pierre |
. . . | . . . |
| kipiti, -im vreti, vrem vrutàt, -ân (vriti, vriem) |
kipjeti, -pim ključati, -am ključati, -am (slov. kipeti) |
boil, seethe sieden,wallen bouillir |
. . . | . . . |
| klen, -ovi meklen,-ni šestîla, -le (maklen,-ni) |
javor, -ovi javor, -ovi jahor, -ri (slov. javor) |
maple Ahorn érable |
. . . | Veća listopadna stabla roda Acer: ikav. i čak. "javor" u Hrv. često znači južni zimzeleni Laurus (lovor). |
| klin, -ovi čavel, -vli brukva,-kve |
čavao, -vli ekser, -ri ekser, -ri (sl. žebelj) |
nail, spike Nagel,Niet clou |
lat. clavis tur. ekser |
. . . |
| klinčić, -ći klinček, -ki garòful, -li |
karanfil, -li karanfil, -li (sl. klinčki) |
carnation Nelke oeillet |
gr.karyophyllon | . . . |
| klokan, -ni klokan, -ni klokûn, -ni |
kengur, -ri kengur, -ri (sl. kenguru) |
cangaroo Känguruh kangourou |
aborigin.= gangaruh |
Klokan /-un je izvorni stari naziv od hrvatskih pomoraca. |
| konj, -nji kojn, -jni jizdèn,-ne |
konj parip hat (slov. konj) |
horse Pferd cheval |
konj je slavenski parip mađar. hat = turs. jizden: Vede-Avesta |
Zoonimi stoke Equus caballus: najstariji naš naziv konja je čakavski iz ranoga indoiranskog yazdat = jahati. |
| kostanj, -i kostájn,-jni koštànj,-nji |
kesten, -ovi kesten,-ovi kesten, -ni (sl. kostanj) |
chestnut Kastanie chataigner |
gr. kastanon | Listopadno šumsko stablo (Castanea) s jestivim plodovima. |
| kotao,-tlovi kotel, -tli bronzîn, -ni |
kazan, -ni kazan, -ni kazan, -ni (slov. kotel) |
kettle Kessel chaudron |
turs. kazan | Kazan je kasni turcizam, bronzin je romanski, a ino je slavensko. |
| kralješnica,-e hrptenjáča,-e hribèt, -ti (korej, -ji) |
kičma, -me kičma, -me kičma, -me (sl.hrbtenica) |
spine,backbone Wirbel,Rückgrat épine dorsale |
tur. kiçme tal. correio |
Korej je romanizam, a kičma kasniji turcizam. |
| krug, -ovi kolobar, -ri kolubâr, -ri (kolut, -ti) |
kolut,-ovi kotur, -ri kotur, -ri (slov. krog) |
circle Ring, Reif circle |
. . . | . . . |
| kruška, -ke hruška, -ke hrušva, -ve |
ruška, -ke kruška, -ke (sl. hruška) |
pear Birne poire |
. . . | Drvolika voćka, lat. Pyrus communis. |
| kukac, -kci kukec, -kci kebâr, -rje (kebrica, -e) |
insekat, -kti buba, -be buba, -be (sl. žuželka) |
insect Käfer insect |
. . . | . . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
L, l
| DIALEKTI: IzvorniŠTO KAJkavica ČAkavica (IKavica) |
YU-JEZICI: Jugoslavski Srbianski Bošnjački (Slovenski) |
EU-JEZICI: Englezki Njemački Francezki (Ini EUjezik) |
PODRIETLO: Etimologia , Izvedenice (Sinonimi) |
DODATAK: Opisi i ostale napomene |
|---|---|---|---|---|
| lahor, -ri vetrek, -ki bavica, -ce (vitrić, -ći) |
povjetarac,-rci povetarac,-ci (slov. sapica) |
breeze Brize brise |
per. bavek | . . . |
| liep, -po lepi, lepe šesni,-no (lip, lipo) |
lijep,-po ubav,-vo đederan (slov. lepi) |
nice,beautiful schön beau |
. . . | . . . |
| lokva, -ve berek, -ki kalić, -lci (mlakva,-ve) |
bara, -re bara, -re djol, -li (slov. lokev) |
pond,pool Teich,Tümpel mare |
tur. colar trac. kališ |
. . . |
| loza, -ze trsje, -ja trśje, -śja |
loza, -ze čokot, -ti čokot, -ti (slov. trta) |
vine Weinrebe vigne |
turs. çokot hetit. tuvarsa akad. trti |
Voćna povijuša Vitis vinifera: jugosrb. čokot je kasni turcizam, loza slavenski, trs praindoevropski |
| luka, luke pristanišče,-a porat, porti |
pristanište,-a liman, -ani liman, -ani (sl. pristan) |
harbour Haffen port, rade |
lat. portus grč. limen |
. . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
Lj, lj
| DIALEKTI: IzvorniŠTO KAJkavica ČAkavica (IKavica) |
YU-JEZICI: Jugoslavski Srbianski Bošnjački (Slovenski) |
EU-JEZICI: Englezki Njemački Francezki (Ini EUjezik) |
PODRIETLO: Etimologia , Izvedenice (Sinonimi) |
DODATAK: Opisi i ostale napomene |
|---|---|---|---|---|
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
M, m
| DIALEKTI: IzvorniŠTO KAJkavica ČAkavica (IKavica) |
YU-JEZICI: Jugoslavski Srbianski Bošnjački (Slovenski) |
EU-JEZICI: Englezki Njemački Francezki (Ini EUjezik) |
PODRIETLO: Etimologia , Izvedenice (Sinonimi) |
DODATAK: Opisi i ostale napomene |
|---|---|---|---|---|
| magarac,-rci osel, osli tovar, -ri |
magare,-rad (slov. osel) |
donkey Essel âne, baudet |
kaj.= germanizam što. = turcizam ča: tavar perz. |
Zoonimi stoke Equus asinus: najstariji naš naziv je rani čak. tovar iz perzijskog, ino su noviji germanizmi (osel) i turcizmi (magare). |
| magarčić,-ći oslek, -ki tovàrić, -ći (pule, -lad) |
magarence magarence (slov. oslek) |
assfoal Esselchen bourriquet |
perz. tavarek | Mladunac magarca, Equus asinus: najstariji naš naziv je rani čak. tovarić iz perzijskog, a ino su noviji germanizmi (oslek), turcizmi (magarence) i romanizam (pule). |
| marelica,-ce marelica,-ce marũja, -je armelin,-ni |
kajsija, -je kajsija,-je kajsija, -je (sl. marelica) |
apricot Apricose apricotier |
turs. kaysi gr. armeniakos |
Drvenasta voćka Prunus armeniaca: kajsija je noviji jugo-turcizam, armelin helenizam, a ino je slavensko. |
| močvara,-re mlaka, -ke kukũr, -ûrje (blatina,-ne) |
baruština,-ne baruština, -e djol, -li (slov. barje) |
swamp Stumpf marais |
turs. colar mong. kukunur |
. . . |
| murva, -ve murva, -ve murva, -ve (murva, -e) |
dud, -ovi dud, -ovi dud, -ovi (sl. murva) |
mulberry Maulbeer moûrier |
grč. mourea hetit. muri turs. dut |
Drvolike voćke roda Morus: hrv. je praindoevropski, a jugosrb.= noviji turcizmi (u Hrv. nema "duda" do Jugoslavie) |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
N, n
| DIALEKTI: IzvorniŠTO KAJkavica ČAkavica (IKavica) |
YU-JEZICI: Jugoslavski Srbianski Bošnjački (Slovenski) |
EU-JEZICI: Englezki Njemački Francezki (Ini EUjezik) |
PODRIETLO: Etimologia , Izvedenice (Sinonimi) |
DODATAK: Opisi i ostale napomene |
|---|---|---|---|---|
| naklada, -de naklada, -de editûra, -re |
izdanje,-nja izdanje, -nja (sl. založba) |
publishing,editing Auflage,Ausgabe édition, tirage |
. . . | . . . |
| namet, -ti štibra, -re štibra, -re |
harač, -či harač, -či harač, -či |
polltax,capitation Kopfsteuer capitation |
turs. haraç | . . . |
| naranča, -če narândja,-dje narânźa, -źe |
pomoranđa,-e narandža,-dže (sl.pomaranča) |
orange Pomerange orange |
Avest. narang, indved. narendj |
Južna voćka, Citrus aurantium: srb. i slov. su germanizmi, a hrv. je praindoevropski. |
| nazuvka,-ke štrumfa, -fe bičva, -ve (bječva,-ve) |
čarape čarape (sl.nogavice) |
socks Strumpf chausette |
tur. çorap | Nazuvke i bičve su izvornohrvatske, a štrumfe germanizam i čarape turcizam. |
| nožić, -ći nožek, -ki britvić, -ći |
škljoca,-ce čakija,-je čakija, -je |
clasp-knife Kneife canif |
turs. çaki | Manji džepni nožić ili tzv. 'škljoca'. |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
Nj, nj (kaj: Jn, jn)
| DIALEKTI: IzvorniŠTO KAJkavica ČAkavica (IKavica) |
YU-JEZICI: Jugoslavski Srbianski Bošnjački (Slovenski) |
EU-JEZICI: Englezki Njemački Francezki (Ini EUjezik) |
PODRIETLO: Etimologia , Izvedenice (Sinonimi) |
DODATAK: Opisi i ostale napomene |
|---|---|---|---|---|
| njedra nadra nedrîce |
grudi grudi (slov. prsi) |
bust,breast Brust,Busen sein,poitrine |
. . . | Njedra su izvorno hrvatski, a "grudi" novi srbizam od Jugoslavije. |
| njemački,-ko nemški, -ke tujêški, -ko (nimački,-ko) |
njemački nemački švapski (nemški) |
German deutsch allemand |
što. = niemi ča.= tuđinski |
. . . |
| njihati, -šem zibati, -blem zibàt, -ân (gungati, -am) |
ljuljati, -am klackati,-am ljuljati, -am (sl. gugati) |
swing, dandle wiegen,schaukeln balancer |
. . . | . . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
O, o
| DIALEKTI: IzvorniŠTO KAJkavica ČAkavica (IKavica) |
YU-JEZICI: Jugoslavski Srbianski Bošnjački (Slovenski) |
EU-JEZICI: Englezki Njemački Francezki (Ini EUjezik) |
PODRIETLO: Etimologia , Izvedenice (Sinonimi) |
DODATAK: Opisi i ostale napomene |
|---|---|---|---|---|
| obala, -le obala, -le kraja, -je (mrkenta,-te) |
pobrežje, -ja pobrežje, -ja (slov. obala) |
shore Küste rive,côte |
. . . | . . . |
| odpirač, -či šperhakl, -li ramandêl,-li |
kalauz, -zi kalauz, -zi (sl. odpirač) |
masterkey Speerhackn crochet,rossignol |
. . . | Provalna kuka za bravu: kaj. je germanizam, ča. romanizam, a srb. turcizam. |
| ogoljen,-no plešîvi, -ve plišîv, -vo |
ćelav, -vo ćelav, -vo ćelav, -vo (sl. plešast) |
bald(ing) kahl,glatzig chauve |
kelle turs. pleš rus., plešaty čeh. |
Hrv. pridjevi su slavenski, a ini turkobalkanski. |
| oprava, -ve oprava, -ve barhãn, -ni (vesta, -te) |
haljina, -ne haljina, -ne haljina, -ne (sl. obleka) |
dress,clothes Kleid robe,habit |
indved. barha | Ča: barhan je praindoevropski arhaizam, vesta je romanski, a ino je slavensko. |
| orah, -asi orêh, -hi orýh, -hi (orij,-isi) |
oraj,-asi ora, -asi orev, -vi (slov. oreh) |
walnut Nussbaum noyer |
. . . | Voćka Juglans regia. |
| osa, ose osa, ose kerba, -be |
zolja, -lje zolja,-lje (slov. osa) |
wasp Waspe guêpe |
rus. zol'ia per. kerbe |
. . . |
| osinjak,-aci osinec, -nci kerber, -ri (osinac,-nci) |
osinje gnezdo osinje gnijezdo (slov. osinec) |
wasp-nest Waspennest guêpier |
per. kerber | . . . |
| otimati,-mam obrobiti,-bim šundrati,-ran |
pljačkati,-kam haračiti,-čim haračiti,-čim (slov. ropati) |
pluder, pillage plündren saccager,derober |
tur. haraç Avest. xunder |
Haračiti je noviji turcizam, a šundrati ranoperzijski arhaizam. |
| otok,otoci otok,otoki brač, brači |
ostrvo/otok ostrvo,-va ada, ade (slov.otok) |
island Insel île |
. . . | U Splitu i na otoku Krku i Braču su stoljećima "brači" čakavski naziv otočja (potom zamjenjeni romanskim ižule i školji, pa sada otoci). |
| otrovnica, -e jadováča,-če kratèlj, -i (ljutica,-ce) |
otrovnica, -e čemernica,-e dževerdan,-i |
viper,adder Giftschlange viperine |
rsl.+ rus.kratel' | Otrovne zmije iz skupine Viperidae |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
P, p
| DIALEKTI: IzvorniŠTO KAJkavica ČAkavica (IKavica) |
YU-JEZICI: Jugoslavski Srbianski Bošnjački (Slovenski) |
EU-JEZICI: Englezki Njemački Francezki (Ini EUjezik) |
PODRIETLO: Etimologia , Izvedenice (Sinonimi) |
DODATAK: Opisi i ostale napomene |
|---|---|---|---|---|
| pas, psi pes, pesi paś, pasi |
cucak, cucki ker, -rovi džukela,-le (slov. pes) |
dog Hund chien |
. . . | . . . |
| patka, -ke liga, -ge raca, -ce |
plovka, -ke plovka, -e (slov. raca) |
duck Ente(rich) canard |
. . . | Plivajuća perad, lat. Anas anas. |
| pčela, -le čmela,v-le ula, uli (čela, -le) |
pčela, -le pčela, -le (sl. čebela) |
bee Biene abeille |
starodalm.uv bask. uli ča:ulnik,ulišće |
Ča. je praeuropski, a ini su slavenski. |
| pčelinjak, -aci čmelinjak, -ki ulîšće, -ća (čelinjak,-ci) |
pčelinjak,-ci pčelara, -re (slov. panj) |
apiary,beeskep Bienenhaus ruche |
čak. ula bask. uli |
Ča. je praeuropsko, a ino je slavensko. |
| perina, -ne tuhica, -ce tuhica, -ce (kušin, -ni) |
vanjkuš, -ši jastuk, -uci dušek, -ki (sl. vzglavnik) |
cushion,pillow Polster coussinet |
mađ. vankos turs. duşek |
Kušin je romanski, vanjkuš hungarizam, jastuk i dušek kasniji turcizmi, a perina i tuhica slavenski. |
| pievac, -vci pevec, -vci petèh, -hi (pivac, -vci) |
kokot, -ti petao,-tlovi oroz, -zi (sl. petelin) |
cock Hahn coque |
turs. oroz | Mužjak peradi Gallus domestica: kokot i petao su jugo-srbizmi. |
| pjesma, -me pesen, -sni pisan, -sni (pisma, -me) |
pjesma pesma pjesma (pesem) |
song, poem Lied,Gedicht chanson |
. . . | . . . |
| plahta, -te plahta, -te sekâno, -na (lancun, -ni) |
plafta, -te čaršav, -vi čaršaf, -vi (sl. rjuha) |
sheet Bettuch,Laken drap |
tur . çarşav per. pahatar |
Lancun je romanski, a čaršav kasniji turcizam. |
| plemenit, -to plemenîti, -te žlahtni, -no |
plemenit blagorodan plemenit |
noble edel noble |
slav. pleme polj. šljahta |
Čak. žlahtni je povezano s poljskim šljahta (plemstvo): izvedeno krčko vino žlahtina (plemenito vino) |
| ples, -ovi tanec, -nci verês, -rsi (tanac, -nci) |
igra, -re igra, -re igra, -re (slov. ples) |
dance Tanz danse, bal |
Avest. verez perz. varzeš |
Tanec/ac su germanizmi, ča: veres praindoeuropsko, a ino je slavensko. |
| pliesan,-sni plesen, -sni plisan, -sni |
plijesan plesan,-sni buđa, -đe |
mould Schimmel moisi(ssure) |
. . . | Sitne gljivice Mucorinae, koje stvaraju trulež. |
| pokrivač,-ča deka, -ke pokròvac,-vci (ponjava,-ve) |
deka, -ke ćebe, -ta ćebe, -ta (sl. odeja) |
blanket Decke couverture |
çebe turs. | . . . |
| poljski, -ko polski, -ke lehýški, -ko |
poljski poljski poljski |
Polish polnisch polonais |
. . . | . . . |
| ponikva, -ve ponîkva, -ve ponîkva, -ve (dolac, doci) |
vrtača, -če vrtop, -pi čukur, -ri |
sinkhole Doline cloup |
. . . | Veća kamena udolina na vapnastom krasu |
| ponor, -ri mulda, -de škarîna, -ne (zjalo, -la) |
provalija,-je bezdan, -ni provalija,-je (sl. brezno) |
abyss Schlund abysse |
. . . | Duboka jama u krasu, većinom ulaz ponornice. |
| poplun, -ni poplón, -ni blazina, -ne |
jorgan,-ni jorgan, -ni (sl. blazina) |
quilt Steppdecke couvre-pieds |
tur. yorgan | Jorgan je kasniji turcizam |
| posjednik,-ici gospodâr, -ri barba, -rbe (gazda, -de) |
gazda, -zde posednik,-ci gazda, -de (sl. lastnik) |
master,innkeeper Wirt, Hausherr matîre,propriétaire |
mađ. gaszda tal. barba |
. . . |
| pregača, -če šircl, -cli travêrša, -še (fertun,-ni) |
ferton, -ni kecelja, -e kecelja, -e (sl.predpasnik) |
apron Schürze tablier |
mađ. kecely lat.transversa |
. . . |
| prievoj, -ji sedlo, -la kumba, -be (prelo, -la) |
prijevoj,-ji prevoj, -ji samar, -ri (sl. prelaz) |
pass Joch col |
turs. samar kelt. cumba ind. kumbha |
Većinom su slavenski nazivi, a samar je turski i kumba praindoeuropski |
| prijateljstvo pajdašîja padâjstvo |
drugarstvo drugarstvo (sl.priateljstvo) |
friendship Freudenschaft amicalité |
ča-kaj. je od perz. padašan |
U Europi samo čakavci i kajkavci to tvore iz perzijske osnove, a svi ini iz europskih. |
| priestolje,-a tronuš, -ši gata, gate |
prijesto,-lja presto,-lja prijesto,-lja (sl. prestol) |
throne Thron trône |
gr. thronos perz. ghata |
. . . |
| primorje, -ja primórje, -ja kraýna, -ne |
priobalje, -a priobalje, -a (sl. primorje) |
coastland Küstenland littoral |
. . . | Srb. krajina = pokrajina, ali izvorno ča: krayna = zemlja uz kraje (obalu) |
| prividno, -dan tobože, -žni hinêć, hinjen |
kobajagi kobajagi (sl. navidezno) |
allegedly,ostensibly scheinbar,angeblich quasi, censément |
. . . | . . . |
| prodavaona, -ne štacun,prodavaona butiga, mešet (dućan, -ni) |
prodavaonica,-e prodavnica, -ce dućan, -ni (sl. prodajalna) |
shop,market Laden boutique |
turs. dukkan per. meshet |
"Dućan" u Hrvatskoj nije postojao prije Jugoslavie: nametnuli su ga tek vukovci. |
| pržetina, -ne pražetina, -e fritâja, -je |
kajgana, -ne kajgana, -ne kajgana, -ne |
omelet Eierspeise omlette |
. . . | Kajgana je kasni turcizam, ča: fritaja romanizam, hr.+ kaj. je slavensko. |
| puce, -eta gumb, -bi putac, -ci (botun, -ni) |
dugme, -eta dugme, -ta dugme, -eta (slov. gumb) |
button Knopf bouton |
tur. dogme mađ. gombos hetit. puce |
Puce je praindoevropski arhaizam, gumb je hungarizam, a dugme u hrv. novi turcizam iz Jugoslavie. |
| pučina, -ne prekmórje,-ja kulàp, -pi (kulaf, -fi) |
otvoreno more srb. - ? otvoreno more (sl.oprto morje) |
offing Hochmeer haute-mer |
grč. kolpos | Ča.+ ikav. su helenizmi, što + kaj = slavenski, a ini jugo-jezici bez naziva |
| puhati, -šem pihati, -ham zibrît, -rŷn |
puvati, -šem duvati, -vam duvati, -vam (sl. sopihati) |
blow blasen souffler |
lat. sibillare | . . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
Q, q
| DIALEKTI: IzvorniŠTO KAJkavica ČAkavica (IKavica) |
YU-JEZICI: Jugoslavski Srbianski Bošnjački (Slovenski) |
EU-JEZICI: Englezki Njemački Francezki (Ini EUjezik) |
PODRIETLO: Etimologia , Izvedenice (Sinonimi) |
DODATAK: Opisi i ostale napomene |
|---|---|---|---|---|
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
R, r (kaj: Rr)
| DIALEKTI: IzvorniŠTO KAJkavica ČAkavica (IKavica) |
YU-JEZICI: Jugoslavski Srbianski Bošnjački (Slovenski) |
EU-JEZICI: Englezki Njemački Francezki (Ini EUjezik) |
PODRIETLO: Etimologia , Izvedenice (Sinonimi) |
DODATAK: Opisi i ostale napomene |
|---|---|---|---|---|
| ravnica, -ce ravnina, -ne planûra, -re (plana, -ne) |
ravnica, -ce ravnica,-ce (sl. planota) |
plain Flachland plaine |
lat. planities | Ča, ikav. i slov. je iz latinskog, ino je slavensko. |
| razgovarati,-ram spomînat se,-am seganàt, -ân (pripovidati,-am) |
razgovarati divaniti,-im divaniti, -im (pogovarjati) |
converse besprechen converser |
turs. divan ind. sa-ganita |
divan = turc., čak. seganàt = indoved. sa-ganita, ino je slavenski. |
| remen, -ovi remen, -ni kanîca, -ce (rimen, -ni) |
opasač, -či kajiš, -evi kajiš, -ševi (sl. jermen) |
strap Riemen ceinture |
turs. kaiş tal. canizza indved.opasa |
. . . |
| rieč, -či reč, reči besîda,-de (rič, riči) |
riječ reč riječ (reč) |
word Wort mot |
. . . | . . . |
| rieka, -ke reka, -ke rykva, -ve (rika, -ke) |
rijeka, -ke reka, -ke rijeka, -ke (slov. reka) |
river Fluss,Strom fleuve |
. . . | Veliki vodotok. |
| rječnik,-ici slovâr, -ri besidãr,-âri (ričnik,-ici) |
rječnik rečnik rječnik (slovar) |
dictionary Wörterbuch vocabulaire |
. . . | . . . |
| rt, -ovi ert, erti arta, arte (rat, rati) |
rt, rtovi rt, rtovi burun (slov. ert) |
promontory Erdzunge,Kap promontoire |
per.arta,artek = špic, šiljak |
. . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
S,s
| DIALEKTI: IzvorniŠTO KAJkavica ČAkavica (IKavica) |
YU-JEZICI: Jugoslavski Srbianski Bošnjački (Slovenski) |
EU-JEZICI: Englezki Njemački Francezki (Ini EUjezik) |
PODRIETLO: Etimologia , Izvedenice (Sinonimi) |
DODATAK: Opisi i ostale napomene |
|---|---|---|---|---|
| sajam,-jmovi sejem, -jmi samãn, -ni |
sajam,-movi dernek,-neci dernek,-neci (slov. sejem) |
fair Messe,Markt foire |
polj. sejm turs. dernek ind. samana |
. . . |
| selo, sela ves, vesi vas, vasi (selo, -la) |
selo, sela palanka,-ke mahala, -le (slov. vas,-i) |
village Dorf village |
kelt. vasso perz. vasi Aves. wesi |
Selo je slavenski, palanka i mahala su kasniji turcizmi, a vas i ves su praindoevropski. |
| sidro, -ra sidro, -ra svidro, -ra (ankora, -re) |
lenger, -ri kotva, -ve kotva, -ve (sl. sidro) |
anchor Anker ancre |
. . . | . . . |
| skrovište,-ta jazbina,-ne yzbîna, -ne |
brlog,-ozi brlog (sl. zavetje) |
hiding-place Versteck refuge |
mađ. barlagh | . . . |
| slador, -ri cukor, -ri cukar, -kri |
šećer, -ri šećer, -ri (sl. sladkor) |
sugar Zucker sucre |
turs. şeker perz. sukar indved. cukra |
Slador je slavenski, šećer noviji turcizam, a cukor/ar praindoevropski |
| slap, -ovi sopot, -ti slap, -pi (buk, -ovi) |
vodopad,-di vodopad,-di (slov. slap) |
waterfall Wasserfall cascade |
. . . | . . . |
| sliep, -po slepi, -pe slipi, -po |
slijep, -po ćorav, -vo ćorav, -vo (slov.slep) |
blind blind aveugle |
. . . | Ćorav je turcizam, a ini su slavenski. |
| slovnica slovnica zaikôvje (gramatika) |
gramatika gramatika gramatika (slovnica) |
grammar Grammatik grammaire |
grč.grammatikê | . . . |
| slovo, -va črka, -ke šlovò, -và |
slovo slovo slovo (črka) |
character Buchstabe lettre |
. . . | . . . |
| smreka, -ke smrok, -ki šmrÿkva,-ve |
smrča, -če čam, -ovi (sl. smreka) |
spruce Fichte épicea |
turs. çam | Visoke zimzelene četinjače roda Picea: jugo-lingvisti to većinom zbrkaju s grmićem Juniperus. |
| stjenjak,-ci grič, -či klak, -ki (kuk, -ovi) |
ćuka, -ke ćuka, -ke ćuka, -ke (sl.skalovje) |
crag Felsberg botte,baou |
eng. grike nj. Kalk tur. çuka |
Stjenoviti oštri vrh |
| sudac, -ci sudec, -dci rotnik, -ki (sudnik,-ici) |
kadija, -je sudija, -je kadija, -je (sl. sodnik) |
judge Richter juge,arbitre |
turs. kadi tal. rotta |
Srb. kadija je turcizam, a ča: rotnik romanizam. |
| susjed, -di soset, -di susid, -di |
komšija, -je komšija, -je (slov. sosed) |
neighbor Nachbar voisin |
tur. hamsya | . . . |
| sutjeska,-ke sutina, -ne sirba; get,-ti (stiniva, -ve) |
klisura, -re klisura, -re derben,-nti |
canyon Engtal clue,sillon |
Avest. xirbes perz. ghet |
Uska i stjenovita, klisurasta dolina |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
Š, š (ča: Sj, sj)
| DIALEKTI: IzvorniŠTO KAJkavica ČAkavica (IKavica) |
YU-JEZICI: Jugoslavski Srbianski Bošnjački (Slovenski) |
EU-JEZICI: Englezki Njemački Francezki (Ini EUjezik) |
PODRIETLO: Etimologia , Izvedenice (Sinonimi) |
DODATAK: Opisi i ostale napomene |
|---|---|---|---|---|
| španjolski,-ko španjôlski,-ke španjôli, -lo |
španski španski španski |
Spanish spanisch espagnol |
lat.hispanicus | Napomena: srb. "španski" u hrv. nije jezik nego = kontrolni, nadzornički. |
| špilja, -e peč, peči škulja, -e (spila, -le) |
spilja, -e peštera,-re pećina, -ne (slov. jama) |
cave Höhle grotte |
gr. spelaion | Podzemna veća rupa u vapnastom krasu. |
| štakor, -ri štakor, -rje peštakãn,-ni (pantigana,-e) |
pacov, -vi pacov, -vi (sl. podgana) |
rat Ratte rat |
perz. peškhan | Ča, ikav. i slov. su indoiranski, a ini slavenski. |
| što, čega kaj, česa ča, česa (šta, čega) |
što šta (slov. kaj) |
what was quoi |
što: *čoto rsl. kaj: perz.key balt. kai ča: Avest.cha, ind.ća,kurd.ça |
Samo "što" je slavensko, ali su kaj i ča raniji predslavenski već iz Veda, Aveste, perzijskog, samscrita, baltskih jezika... |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
T, t
| DIALEKTI: IzvorniŠTO KAJkavica ČAkavica (IKavica) |
YU-JEZICI: Jugoslavski Srbianski Bošnjački (Slovenski) |
EU-JEZICI: Englezki Njemački Francezki (Ini EUjezik) |
PODRIETLO: Etimologia , Izvedenice (Sinonimi) |
DODATAK: Opisi i ostale napomene |
|---|---|---|---|---|
| talianski,-ko taljânski,-ke taljânski,-ko |
talijanski italijanski italijanski (italianski) |
Italian italiänisch italien |
lat. italicus | . . . |
| tikva, -ve buča, -če tikva, -ve |
bundeva,-ve bundeva bundeva |
pumpkin Kürbis gourdet |
. . . | Povrće s velikim plodom, lat. Cucurbita pepo: bundeva je tudji srbizam |
| tipka, -ke tipka, -ke tipàlo, -la |
dirka, -ke dirka, -ke taster, -ri (sl. tipka) |
taster Taste touche |
. . . | Gumbić na zvoncu, tipkovnici, glasoviru ... |
| travnjak,-aci travnjak, -ki pustòša, -še (travnik, -ici) |
pustara, -re pustara,-re čajir, -ri (sl. travnik) |
grassland Grassland prairie |
turs. çair | Čajir je turcizam, a ostalo slavenski. |
| trnjak, -aci trnîšče,-ča badalj, -dlji |
trnje trnje trnje |
thornbush Dornbüsche épineraie |
gots. thaurna ča: per. badil |
Štok. je gotsko-ranogermanski, a čakav. iz ranoperzijskog. |
| tuča, -če tuča, -če soldân, -ni (krupa, -pe) |
krupa, -pe grad, -di (slov. toča) |
hail Graupe,Schlo3e grêle, grésil |
. . . | . . . |
| tutanj, -tnji tutnjava, -ve urỹn, -ni (roštanje,-a) |
gruvanje,-a gruvanje,-a gruvanje,-a (sl. grmenje) |
thundering Getöse,Gedröhn grondement |
perz. urin | Roštanje je romanski, ča: urin praindoevropski, a ino je slavenski. |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
U, u
| DIALEKTI: IzvorniŠTO KAJkavica ČAkavica (IKavica) |
YU-JEZICI: Jugoslavski Srbianski Bošnjački (Slovenski) |
EU-JEZICI: Englezki Njemački Francezki (Ini EUjezik) |
PODRIETLO: Etimologia , Izvedenice (Sinonimi) |
DODATAK: Opisi i ostale napomene |
|---|---|---|---|---|
| ugao,uglovi vugel,vugli kantun, -ni |
ćošak,-škovi ćošak, -ovi ćošak, -škovi (slov. vogal) |
angle Ecke,Winkel angle |
ćošak = tur. gr. kanthos Avest. kent |
. . . |
| ukućan,-ni hižâk, -ki hižnik, -ki |
čeljad,-de čeljad (sl.hišnik) |
inmates Gesinde domestiques |
perz. hišue mađ. cseled |
. . . |
| utvrda, -de tvrdjava,-ve vardîna, -ne (tvrdja, -e) |
kula, kule kula, -le kula, kule (sl. utrdba) |
fort Festung forteresse |
tur. kulesi gots. wardja per. vardana |
Kula je kasniji turcizam, a ino je slavenski, ča: vardina je praindoevropski |
| uzorak, -rci mustra, -re modul, -li (mustra, -re) |
kalup, -pi kalup, -pi kalup, -pi (sl. vzorec) |
pattern Muster model |
tur. kalup | Kaj i ik. su germanizmi, ča. romanizam i srb. turcizam. |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
V, v
| DIALEKTI: IzvorniŠTO KAJkavica ČAkavica (IKavica) |
YU-JEZICI: Jugoslavski Srbianski Bošnjački (Slovenski) |
EU-JEZICI: Englezki Njemački Francezki (Ini EUjezik) |
PODRIETLO: Etimologia , Izvedenice (Sinonimi) |
DODATAK: Opisi i ostale napomene |
|---|---|---|---|---|
| veriga, -ge karika, -ke verûga, -ge |
karika,-ke alka, -ke alka, -ke |
iron-ring (Kettel)Ring marteau,heurtoir |
turs. alka lat. verruca |
Alka je turski, karika magjarski, veriga romanski. |
| veža, -že haustor, -ri pile, -lih (portun,-ni) |
dveri kapija, -je kapija, -je (sl. vhod) |
vestibule Haustor vestibule |
turs. kapu lat. portus grč. pilai |
. . . |
| vihor, -ori viher, -hri šijun, -ni |
kijamet, -ti kijamet, -ti (slov. viher) |
storm Sturm tempête |
tur. kiamet per. vihir Aves. siuni hetit. shiun |
Vjetrovi olujne snage: kijamet je turcizam, ino je slavensko, a ča: šijun je praindoevropsko. |
| vjedro,-ra čaber,-bri sić, sići |
hamper,-ri vedro, -a kofa,-e |
bucket Hamper baquet |
per. çabra lat. situla |
Štok. je slavensko, kaj. čaber: ranoperz. i čak. sić = lat. situla |
| vjetar, -tri veter, -tri vitar, -tri |
vjetar, -trovi vetar,-trovi (slov. veter) |
wind Wind vent |
. . . | . . . |
| vrag,-ovi vrak,vragi hudòba,-be (vrag, -azi) |
đavo, -oli đavo,-oli šejtan,-ani (slov. hudič) |
devil Teufel diable |
gots. Wraks grč. diabolos hetit. huda |
Sloven. hudič i čakav. hudoba su praindoevropski, vrag pragermanski Wraks, a đavo grčki diabolos. |
| vreća, -će žakel, -kli vrytja, -tje (vrića, -će) |
kesa, kese kesa, kese džak, -kovi (slov. vrečka) |
sac Sack sac |
grč. sakkos tur. kese, cak |
Kesa i džak su balkanski turcizmi. |
| vrelo, -la izvîr, -ri vrutak,-tki (vrilo, -la) |
izvor, -ri izvor, -ri (slov. izvir) |
fountain Quelle source |
. . . | . . . |
| vrhnje,-nja vrhnje,-nja škorùp, -pi (skorup,-pi) |
vrnje, -nja kajmak, -aci kajmak, -maci (sl. smetana) |
cream Rahm,Sahne crème |
tur. kaimak | . . . |
| vrhunac,-nci špica, -ce vrhòvica, -ce |
čuka,-ke čuka,-ke čuka,-ke (sl. vršič) |
summit Gipfel sommet |
turc. çuka njem. Spitze |
. . . |
| vrt, -tovi vrt, vrti vrtal, vrtli |
bašća, -će bašta,-te bašta, -te (slov. vrt) |
garden Garten jardin |
tur. baştan | Bašta je kasni turcizam, a hrv.+ slo. je slavensko. |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
W, w (ča-kaj: Vu, v')
| DIALEKTI: IzvorniŠTO KAJkavica ČAkavica (IKavica) |
YU-JEZICI: Jugoslavski Srbianski Bošnjački (Slovenski) |
EU-JEZICI: Englezki Njemački Francezki (Ini EUjezik) |
PODRIETLO: Etimologia , Izvedenice (Sinonimi) |
DODATAK: Opisi i ostale napomene |
|---|---|---|---|---|
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
X, x (jugo: "Ks")
| DIALEKTI: IzvorniŠTO KAJkavica ČAkavica (IKavica) |
YU-JEZICI: Jugoslavski Srbianski Bošnjački (Slovenski) |
EU-JEZICI: Englezki Njemački Francezki (Ini EUjezik) |
PODRIETLO: Etimologia , Izvedenice (Sinonimi) |
DODATAK: Opisi i ostale napomene |
|---|---|---|---|---|
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
Y, y (jugo: "Ji")
| DIALEKTI: IzvorniŠTO KAJkavica ČAkavica (IKavica) |
YU-JEZICI: Jugoslavski Srbianski Bošnjački (Slovenski) |
EU-JEZICI: Englezki Njemački Francezki (Ini EUjezik) |
PODRIETLO: Etimologia , Izvedenice (Sinonimi) |
DODATAK: Opisi i ostale napomene |
|---|---|---|---|---|
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
Z, z
| DIALEKTI: IzvorniŠTO KAJkavica ČAkavica (IKavica) |
YU-JEZICI: Jugoslavski Srbianski Bošnjački (Slovenski) |
EU-JEZICI: Englezki Njemački Francezki (Ini EUjezik) |
PODRIETLO: Etimologia , Izvedenice (Sinonimi) |
DODATAK: Opisi i ostale napomene |
|---|---|---|---|---|
| zajedno skupa ziunè (skupno) |
zajedno uđuture uđuture (slov. skupaj) |
together zusammen d'ensemble |
turc. cutur etrur. zvne |
uđuture je turcizam, čak. ziune sliči etrurskomu zvne, a ino je slavensko. |
| zakup, -pi najem, -jmi fit, fiti |
kirija, -je kirija, -je (slov. najem) |
rent, lease Pacht, Miet louage, fret |
turs. kiri | Ča: fit je romanizam, a kirija kasniji turcizam. |
| zaljev, -vi draga, -ge valâda, -de (zaton, -ni) |
zaliv, -vi zaliv, -vi (sl. zaliv) |
gulf Golf golfe |
. . . | . . . |
| zatrti, -trem skoreniti,-im starti, -ren (stribiti, -im) |
istrijebiti, -im istrebiti, -bim istrijebiti,-im (sl. zatreti) |
extirpate,eradicate ausrotten,vertiglen éraciner, extirper |
. . . | . . . |
| zavjetrina,-ne zavetrina, -ne zajâtje, -ja (šotovent,-ti) |
zavjetrina,-ne utoka, -ke utoka, -ke |
leeward Lee abrivent |
tal.sottovento ind. ze-yata |
. . . |
| zdenac, -nci zdenec, -nci bujmer,-èri (studenac,-nci) |
bunar,-ri bunar bunar |
well Brunnen puits |
turs. pinar perz. burim gots. brunna |
Bunar je iz turskog, a bujmer iz gots. ili perz. |
| zmaj, -evi pozôj, -ji žmÿn, -ni |
zmaj, -evi aždaja, -je aždaha, -he (slov. zmaj) |
drake Drache dragon |
per. azdahak | . . . |
| zmija, -je kača, -če kaška,-ke (zmaja,-je) |
zmija, -je zmija, -je (slov. kača) |
snake Schlange serpent |
hetit. kaška | Gmizave beznoge životinje (Ophidia): ča, kaj. i slov. je praindoevropski, ino slavenski. |
| znamenka,-ke znamênka,-ke žlamênka, -ke |
brojka,-ke brojka brojka |
numeral Ziffer chiffre |
. . . | . . . |
| zubar, -bri zuber, -bri bikodlâk,-ki |
bizon bizon bizon |
buffalo Wisent bison |
polj. zuber | Veliko - dlakavo divlje govedo, lat. Bos bison |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
Ž, ž (ča: Zj, zj)
| DIALEKTI: IzvorniŠTO KAJkavica ČAkavica (IKavica) |
YU-JEZICI: Jugoslavski Srbianski Bošnjački (Slovenski) |
EU-JEZICI: Englezki Njemački Francezki (Ini EUjezik) |
PODRIETLO: Etimologia , Izvedenice (Sinonimi) |
DODATAK: Opisi i ostale napomene |
|---|---|---|---|---|
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
| ždriebac,-bci cujzek, -ki hulîć, -ći (ždribac,-pci) |
ždrijebe,-bad ždrebe, -bad (slov. žrebe) |
foal Fohlen,Füllen poulain |
perz. kuzek | Mladunac konja, Equus caballus: štokav. = slavenski, kajkav. = ranoperz., a čak.= gots.-pragerm. |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
| . . . | . . . | . . . | . . . | . . . |
Tuđice / posuđenice
Za ine strane prinove tj. tudjice i posudjenice koje se u hrvatskom jeziku pojavljuju tek od 20. stoljeća tj. iz Jugoslavie, viditi u drugomu paralelnom popisu: > Tudjice u hrvatskom jeziku.
Glavna literatura
- Jozo Dujmušić, 1933-1935: Antibarbarus hrvatskoga jezika. Hrvatska straža V.- VII.
- P. Guberina i K. Krstić: Razlike izmedju hrvatskoga i srpskog književnog jezika. Matica Hrvatska, 218. str., Zagreb 1940.
- J. Ćirilov: Srpsko-hrvatski rečnik varijanti / Hrvatsko-srpski rječnik inačica. Stilos, Beograd 1990.
- Vesna Požgaj Hadži 1999: Temeljne jezične razlike, hrvatski jezik i srpski jezik u kontrastu. Filozofski fakultet, Ljubljana.
- Vladimir Brodnjak: Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika. Školske novine, 639 str. Zagreb 1991. (ili kasnija skraćena izdanja)
- M.H. Mileković i sur.: Ranohrvatska etimologija i poredba hrvatsko-jugoslavenskih razlučnica. Ognjište 9, Karlovac 1999.
- Marijan Krmpotić: Hrvatski jezični priručnik. Kloštar-Ivanić, Agapa 2001.
- Bratoljub Klaić: Rječnik stranih riječi. Školska knjiga, Zagreb 2007, ISBN 978-953-0-40935-4 (većinom europske s malo turcizama i posve bez srbizama)
- Z. Škiljan i B. Laszlo: Hrvatsko-englezki i englezko-hrvatski rječnik obavjestničkog nazivlja. Zagreb 1994.
- Tomislav Sabljak: Rječnik hrvatskoga žargona. VBZ. 376 str., Zagreb-Ljubljana 2001. - (novosadsko-srbohrvatski)
- Ž. Šikić: Hrvatsko-jugosfersko-srbski razlikovni slovar 2010. - (izvorno-hrvatski OK.)
- Hrvatski jezični portal - (novosadsko-srbohrvatski po Liberovom pravopisu)
- Tzv."hrvatski" Wječnik: hr.wiktionary - (poluhrvatski: 1/3 srbski)
Ine poveznice
- Tudjice u hrvatskom jeziku
- Predložak:Metaričnik-uvod
- Mongolski i starohrvatski
- Slovenski i starohrvatski
- Klaić i sur.: Strane riječi
- Njemački i starohrvatski
- Perzijski i starohrvatski
- Bošnjački i jugohrvatski
- Srbianski i jugohrvatski
- Engleski i novohrvatski
- Arabski i starohrvatski
- Balkanski Sprachbund
- Turski i jugohrvatski
- Anglokajkavska spika
- Agrámerska špreha
- Starohrvatski jezik
Reference
Almost original compiled list of dialectal words across Croatia (available by GNU license), combined from many field insights and numerous local glossaries.
