Promina, 1.147 m
Promina (1.147 m) je manja gora u sjevernoj Dalmaciji izmedju Knina na sjeveru i Drniša na jugoiztoku. Na zapadu je omedjena kanjonom rijeke Krke, a na jugu kanjonom Čikole i na iztoku Petrovim poljem. Naziv Promine je antičkog izkona od ilirskog plemena i rimskog grada Promona, koji je prvotno bio glavni grad ranoantičke Liburnije.
Sadržaj
Ime i ine značajke
Promina (latin. Promona) je niža karbonatna planina u Dalmaciji sjeverno od Drniša i južno od Knina u središtu Šibensko-kninske županije. Planina obiluje sadjenom borovom šumom, izvorima i rudnim bogatstvom u podnožju. Ime Promona se nadovezuje na antički delmatski grad koji su na podnožju osnovali ranoantički Liburni. Po njemu je nazvana planina Promina, kao i područje izmedju rijeka Krke i Čikole.
Reljef i vrhovi
Promina je manja gora sjeverne Dalmacije, izmedju Knina na sjeveru i Drniša na jugoistoku. Naziv Promine je antičkog izkona od ilirskog plemena i rimskog grada Promona, koji je prvotno bio glavni grad Liburnije. Na zapadu je omedjena kanjonom rijeke Krke, na jugu kanjonom Čikole i na iztoku Petrovim poljem. Greben Promine ima eliptični oblik sjever-jug kao jednostavna izdužena piramida od 15 km smjerom sjever-jug.
Najviši vrhunac Velika Promina ili Čavnovka je visok 1.147m, a drugi viši jugoistočno je Čavinica 1.109m, pa na sjeverozapadu Orlovac 1.023m i ini susjedni vrhovi niži od 1000m. Koordinate glavnog vrha su 43°55′05″N / 16°11′17″E. Čavnovka nosi ime po prastaroj Čavinoj kapeli koja je u davnini stajala na vrhu prije jugoslavenske vojne gradnje.
U ogradjenom prostoru pri vrhu se nalaze ruševne zgrade i ini ostatci nekadanjeg vojnog kompleksa, a sada tu rade dva telekomunikacijska predajnika na vrhu. Trigonometrijski stup s oznakom samog vrha nalazi se u ogradi uz telekomunikacijske antene. Hodanje uz vanjsku stranu izvan ograde je zabranjeno i opasno zbog zaostalih mina iz Domovinskog rata.
Flora i rudarstvo
Na grebenu rastu nasadi borova (dijelom izgorjeli) i šikare crnograba, uz dosta izvora i rudnog bogatstva na istočnoj padini: ugljen, gips, boksit itd. Na istočnom podnožju Promine uz rub Petrovog polja su nalazišta i rudnici mrkog ugljena kod Siverića i Velušićića i boksita Trbounje, ter gipsa u Petrovom polju. Do vrha vodi nekoliko pješačkih staza i makadamska šumska cesta. U gorskoj flori Promine je dosad poznato 530 raznih biljnih vrsta.
Planinarstvo
Iako je razmjerno niža, izolirana i planinarski atraktivna Promina dominira krajolikom okolnog nižeg područja pa se s nje pruža prekrasan pogled na Miljevački plato te na Krku i Čikolu. S njenog vrha može se vidjeti i Jadransko more od kojeg je udaljena 30 km. Na jugoistočnoj padini je smješten planinarski dom.
Glavni vrh je ogradjen i miniran oko bivše vojarne, gdje je i TV-toranj. Do vrha vodi nekoliko pješačkih staza i šumskih putova. Na samom izlazu iz Drniša, prema Oklaju, počinje prohodna makadamska cesta, koja vijuga serpentinama do samog vrha na 1.148 m nadmorske visine.
Visoravan Miljevci
Na jugu i jugozapadu se masiv Promine nastavlja u nešto nižu Miljevačku visoravan koja je naseljena. Miljevci su raštrkano brdsko naselje i visoravan površine oko 100 četvornih kilometara, zapadno od Drniša izmedju grebena Promine, rijeka Čikole i srednje Krke. Područje Miljevaca broji oko 1100 stanovnika i obuhvaća sedam sela: Bogatić, Brištane, Drinovci, Kaočine, Karalić, Ključ, Širitovci, etnički oduvijek naseljenih isključivo hrvatskim pučanstvom.
Summary
Mt Promina (1147 m) is the westernmost range in Dalmatia taller than 1000m. It is delimited eastwards from major Svilaja mountain by the main road Knin-Drniš, westwards it is bordered by Krka river canyon and southwards by Čikola canyon, a tributary rivulet of Krka confluence. Its slopes have ellyptical circumference along NNW - SSE direction, and its simple conical ridge culminates in Čavnovka peak, 1148 m. By its modest altitude, simple relief and uniform vegetation, Mt Promina is a less prominent Dalmatian range. Its northern and western slopes are gentle descending by wavy hills, and its eastern and southern side are steeper with some cliffy escarpments in eastern side of main peak, and in southern foots at Čikola canyon.
Its main ridge is built of Mesozoic limestone and dolomite, and lower slopes are mostly covered by Tertiary flysch sediments including conglomerate, marls, bauxite, coal, and gypsum deposits, etc. Southwards on the other side of Čikola canyon, Mt Promina is prolonged by lower Karst hills of Moseć range (799 m), and westwards of Krka canyon is the extensive lower plateau of Ravni Kotari up to ports Zadar and Šibenik. In northward foots of Mt Promina is Knin valley and in SE is Drniš valley.
The foots of Mt Promina include two Dalmatian towns, Knin and Drniš, and numerous villages; its gentle slopes are mostly well accessible, and they are almost degraded by iterative fires, cattle browsing, numerous quarries, and extensive deposits from coal and gypsum mines. Scarce natural woods persisted sporadically in its upper ridge and NW slope; other slopes mostly include a mosaic of secondary scrub, replacing grasslands and degraded bare rockfields. The upland flora of Mt Promina do not overpass 530 vascular taxa. By its vegetation, Mt Promina is a minor copy of the similar vegetation in eastward mountain Svilaja (1508 m). Semievergreen fragments of a scarce Mediterranean vegetation occur sporadically at its SW foots in Čikola river canyon.
Literatura
- HIRC, D. 1902: Promina planina. Hrvatski planinar 5: 1 - 3
- ETTINGSHAUSEN, K. 1855: Die eocäne Flora des Monte Promina (Dalmatien). Denk. Akad. Wiss. Wien, 8: 17 - 44 + 14 tab.
- ADAMOVIĆ, L. 1913: Biljnogeografske formacije zagorskih krajeva Dalmacije, Hercegovine i Crne Gore, 2. Vegetacione formacije viših brda i planina. Rad JAZU 195: 113 - 179, Zagreb.
- FORENBACHER, A 1913: Historijski pregled botaničkih istraživanja kraljevine Dalmacije od Visianija do danas. Rad JAZU 202: 51 - 95, Zagreb.
Poveznice
Reference
Adapted and elaborated by GNU-license almost from WikiSlavia (and a minor stub in Croatian Wikipedia).
