Ranohrvati neizvjesni do Krista

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Ranohrvati neizvjesni do Krista (skoro nepoznata nam poviest 2.- 1. st.pr.Kr.): - Izrazito je dosad skoro posve ostala nepoznatom naša ranija antička poviest i kronologia Hrvata, bez neke sigurne dokumentacie negdje od kraja 3. stoljeća pr.Kr. pa sve do polovice 1.st. po Kr., kada za nas nema zamalo nikakvih odredjenih zapisa ni sigurnih arheonalaza.

Poviestni okviri

Tek nakon toga od 2./3.st. počinju za naše kasnoantičke predke, iz luke Tanais na Azovskom moru razmjerno sigurniji pismeni pokazatelji iz par kamenih nadpisa o još iranoidnim Ranohrvatima (npr. Horoathos Sandarsios, itd.). Nakon toga su sve do danas, zamalo iz svakoga idućeg stoljeća, dosad pronalaženi bar poneki pisani ili arheo-pokazatelji koji su izravno poimence ili bar posredno upućivali na naša gibanja i postojanje Hrvata.

Takodjer i kroz više stoljeća prije Krista, tj. negdje bar od II. tisućljeća pr.Kr. pa sve do početka 3.st. pr.Kr., dosad su za svakih par stoljeća već skupljeni o našima ranim pretcima barem poneki razmjerno sigurni pokazatelji, prvo za početnih desetak stoljeća iz ranog Afganistana (satrapia Harauvatiya, itd.), pa potom iz sjevernog Irana pod Ahemenidima i konačno oko Aralskog mora osobito iz delte Amudaryah iz 4.- 3.st. pr.Kr.

Potrebne pretrage

Nakon toga našeg dokumentiranog boravka uz Aral i oko plodne delte Amudaryah (= današnji Uzbekistan), ali zatim kroz par idućih stoljeća sve do Kristova doba svi mogući tragovi Ranohrvata prividno nestaju iz dostupnih poviestnih i arheoložkih izvora, pa potom zasad još nema nikakvih dokumentarnih podataka za nas, sve negdje do doba Kristove smrti oko polovice 1.st. po Kr. (tek nakon čega se opet pojavljuje naša etnogrupa Horoathoi) iz luke Tanais na Azovskom moru.

Prama tomu je zamalo posvema nepoznata i dosad je ostala neizvjestnom, srednjoantička poviest naših predslavenskih Ranohrvata, barem kroz nekih 300 godina srednje antike, tj. približno od kraja 3.st. pr.Kr. pa sve do 1. st. po.Kr., tj. za naših par 'mračnih' stoljeća prije odnosno uoči i u vrieme Kristova života.

Istodobno se tada uopće još uviek niti ne zna, kuda su se dotle naši Ranohrvati barem približno gibali od 3.- 1. st., pri tadanjim njihovim dalekim preselidbama iz prednje Azije sve do jugoiztočne granice Europe, na ovomu značajnom prostranstvu od Aralskog mora pa sve do europskog Azova - i ovo bi trebalo biti ključni problem u budućim iztraživanjima iz ranohrvatske poviesti.

Glavni problemi

Na tomu velikom razmaku s prostranim stepama i pustinjama, ter još i velikom vodenom plohom Kaspijskog mora (tj. jezera), dosad još iz antike nemamo nikakvih navoda, niti bar nekih približnih pismenih ili arheoložkih pokazatelja, koji bi nas razložno usmjeravali na tamošnje postojanje predslavenskih ranijih Hrvata niti na njihove tadanje selidbe kroz ove prostore.

Stoga bi svakako glavni ključni zadatak idućih poredbenih iztraživanja o ovim Ranohrvatima, nakon ranoantičke Perzije i prije kasnoantičkog Tanaisa, nadalje trebalo biti pronalaženje bilo kakvih suvislih tragova o takvim Ranohrvatima iz srednje antike do Kristovog doba približno kroz nekih 300 god., tj.negdje od kraja 3.st. pr.Kr. pa do polovice 1.st. po Kr.

Možda jedini nesigurni pokazatelj za nas iz toga višestoljetnog razdoblja prije Krista bi bio, što je uz ine čete vjerojatno i ranohrvatska konjica negdje iz Kavkaza, pod vodjom Surina (Surenas) navodno sudjelovala u partskoj vojski Arsakida pod kraljem Orodom II.: pri pobjedničkoj bitki god. 57. pr.Kr. kod Carrhae (= perz. Haran) protiv poraženih rimskih legija pod konzulom Crassom, koji je i sam stradao u tom boju. Ovaj ranohrvatski boj se još i kod nas pučki opisno spominje u čakavskom epu s Kvarnera: Čarveni bojovniki zi Harezma (vidi pobliže Prahrvatski ep o Harezmu).

Selidbe srodnih grupa

Jedan od mogućih i možda glavnih koristnih ili bar početnih pokazatelja je taj, što su u približno isto doba kasne antike, izim naše etnogrupe Horoathoi, u njihovu neposrednom susjedstvu oko azovskog Tanaisa takodjer još živjele i neke ine indoiranske etnoplemenske grupe, osobito npr. Sindhi i Roxolani.

Stoga je vrlo vjerojatno, kako su se sve ove indoiranske etnoplemenske skupine, uključivo naše Horoathoi ter ovima srodne Sindhi i Roxolani, ovamo oko Azova doselile negdje u Kristovo doba, vjerojatno približno istodobno i možda sličnim putovima od indoiranskog iztoka, pa bi se i njihovim ranijim poredbenim praćenjem doselidbi možda moglo bar približno odrediti takodjer doba i putanju ranohrvatske doselidbe takodjer i za našu etnogrupu Horoathoi.

Sve ove indoiranske etnoplemenske zajednice, tj. Horoathoi, Sindhi, Roxolani i još ini slični, zajedno s doseljenim pomorskim Grcima u lučkom gradu Tanais, tada su u kasnoj antici od 2.- 3.st. po Kr. ovdje oko Azovskog mora stvorili zajedničko Bosporsko kraljevstvo. Ovomu je na čelu bila arijsko-sarmatska kraljevska dinastia Sauromates, kao iztočni politički saveznik i vazal Rimskog Carstva oko Sredozemlja.

Mogući zaključak

Ovo bi bilo poželjno i najvjerojatnije pretraživati na prostranstvima diljem prednje Azije, tj. izmedju Aralskoga mora na iztoku pa sve do Azovskog mora na zapadu i negdje oko Kaspijskog mora sjeverno od Irana tj. antičke Perzije, približno kroz doba klasične iranske dinastije Arsakida. Tada su ovdje po svemu najveće vjerojatnosti, kako bi se tuda kad-tad morali pronaći bar nekakvi pokazatelji o ovim Ranohrvatima do Kristova doba.

Onaj tko strukovno odkrije neku suvislu stvarnu dokumentaciu (ne tek popularne ideološke priče) o ovom našemu 'mračnom' medjurazdoblju, bio bi ubuduće najzaslužniji za bolje egzaktno upoznavanje ranih Hrvata, ter za stvarno dokumentiranje naše najranije antičke poviesti.

Ipak je znatno veća mogućnost i vjerojatnost, kako će ovo pitanje u dogledno vrieme prije razriešiti idejno neobterećeni strani iztraživači - npr. Rusi, negoli naši balkanski i polustručni jugo-dogmatičari, idejno zadojeni s brojnim predrasudama unitarizma i panslavizma.

Poveznice

Referenca

A condensed digest on yet unresolved problems on the early ancient Croats.

Dobavljeno iz "http://hr.metapedia.org/m/index.php?title=Ranohrvati_neizvjesni_do_Krista&oldid=41770"