Ranohrvatski arhaizmi suše i vrućine

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Ranohrvatski arhaizmi suše i vrućine (predvukovski pranazivi poništeni od balkanskih Jugosrba): - U starohrvatskim narječjima izvan srbo-vukovskog standarda još od pradavnih vrjemena pa sve do 1. svj. rata (starci na selima i do danas), dugo su se održavali prastari, dosta podrobni i slikoviti izvornohrvatski izrazi za raznolike i osebujne vrjemenske pojave u svezi ljeta, suše i vrućine. Takove ili ovima slične, prastare specifične nazive većinom nisu imali Srbi ni njima slični ini Balkanci.

Uvodne napomene

Stoga su u 20. stoljeću pod unitarnom balkaniziranom Jugoslaviom, takovi osobiti i već razradjeni ranohrvatski arhaizmi za brojne i raznolike ljetne pojave na jugu, kao nepoznati i zato nepotrebni Srbima i inim 'srboidima', od nametljivih jugo-vukovaca su bili uglavnom odreda odbačeni i zanemareni, kao navodno suvišni, nepravilni i nepotrebni "regionalizmi i lokalizmi", tj. u svrhu ukidanja izvorno-hrvatske etnokulture i prisilnog nametanja balkanskog srboslavizma.

Medjutim baš naprotiv, ovo su medju raznim europskim jezicima većinom bili razmjerno najstariji dugotrajni naši domaći nazivi, kojih stvarni izkon često seže daleko u predslavenska doba Praindoeuropljana, sve do pradavnih Hetita, Aveste, itd. Stoga su ovim uškopljavanjem izvorno-hrvatskog jezika po unitarnomu srbo-balkanskom modelu, većinom nasilno nam podrezani raniji izvorno-hrvatski korieni, - a sve to najviše zato, eda bi se svakako nasilno povezalo jezikom rane Hrvate sa Srbima i inima bratskim Slavenima i Balkancima.

Primjerni popis arhaizama

Ovdje se kao najbolje poznati i naizrazitiji primjeri prastaroga toplo-ljetnog nazivlja u izvornom hrvatskomu prije nametnutoga balkanskog Vukopisa, daje do dvadesetak najznačajnijih prastarih uzoraka za ljetne pojave o suši i vrućini, većinom kod kvarnerskih staraca kojih su ranohrvatski većinom predslavenski nazivi bar antičkoga ili čak prapoviestnog izkona nastali pred punih 2 do 5 tisućljeća i održavali se na izvorno-hrvatskim pučkim dialektima sve do nedavna, dokle god ih nije zatukao i iztriebio, silom nam nametnuti novi jugobalkanski Vukopis.

Niže sliede arhaični ljetni primjeri poredani abecedno, a koje su još naši rani predslavenski Prahrvati naučili i govorili već pred 5 do 4 tisućljeća u sušno-vrućem rigvedskom Afganistanu, ter potom pred 3 do 2 tisućljeća u ranoperzijskom Iranu. Nažalost, samo tek poneki od tih pradavnih ranohrvatskih arhaizama su dosad dopušteni u našoj javnosti, ako su se uzpjeli mjestimice održati (označeni iza zvjezdicom). Izvorno naglašeni slog je podebljan i najčešći na kraju ili je bar predzadnji (a ne napried kao sada novo-nametnuti vukopis).

  • vica = blagi vjetrić, lahor: perz. bavek
  • bujméri = izvor-vrelo u kamenoj pustinji: akad. buranum
  • daždêvje = ljetne kiše: perz. duzdeh
  • jambũr = klokot mora, šum valova: perz. zambora
  • martvÿna = oblačna tišina: indoved. martavya
  • mihyrũn = veći jedrenjak, jedrenjača
  • omarÿna = ljetni žar, zagušljiva sparina
  • picigÿn* = loptanje na vodi (moru): perz. piciden
  • potòk* = potok, manji vodotok: rigved. pattoku
  • škorùp* = morska pjena, pjenušavo more
  • šmogôrje = noćna rosa duž morskih obala
  • švitva = noćno svjetlucanje munja oko obzorja
  • taráca = tiha ravna pučina na moru: indoved. taranta
  • zajâtje = zavjetrina, obalni zaklon: indoved. zeyata

Poveznice

Referenca

Original compilation of summer weather examples from NE Adriatic.