Sesvete

Sesvete su staro srednjovjeko naselje i donedavna posebna obćina, a danas prostorno najveća i najiztočnija gradska četvrt Zagreba. Pruža se na 16.523,8 ha ili 165.238 km2 pa zauzima iztočnu četvrtinu prostora grada Zagreba. Na zapadnoj strani graniči s gradskim četvrtima Gornjom i Donjom Dubravom, na jugozapadu s Peščenicom i Žitnjakom, na sjeveru s Krapinsko-zagorskom županijom, a na jugoiztoku sa Zagrebačkom županijom. Uz Veliku Goricu su Sesvete danas jedno od najvećih satelitskih naselja u susjedstvu Zagreba već s oko 90.000 stanovnika, od čega su polovica kajkavci, a ostali većinom doseljeni ikavci s juga. Po svomu osobitom prirodno-vegetacijskom okružju kao i po iznimno arhaičnom lokalnom dialektu starosjedilaca, zagrebéčke Sesvete su prirodno i jezično jedinstvena oaza kontinentalne Hrvatske.

Abstract

Sesvete was a medieval settlement from 14th century in middle Croatia, and now it is the largest eastern district of Zagreb metropolitan area, Croatia. Its medieval Kaykavian name means 'All-Saints' after its main church, and it is located at the eastern margin of the city and now has about 90,000 inhabitants. In Sesvete the autochtones speaik mostly an archaic Kaykavian dialect. Another village Sesvete lies in Podravina valley at Ludbreg in northern Croatia, Varaždin county. A third homonymous Sesvete is in Požega-Slavonia County, Croatia. This minor hamlet is administered as a part of the City of Pleternica. According to national census of 2001, population of the village is 130 only.

Zemljopisne osobitosti

Sesvetsko ozemlje (bivša općina Sesvete) je reljefno dosta šaroliko i pruža se od obale rijeke Save na jugu kod sela Rugvica, pa do istočne Medvednice na sjeveru s kamenim vrhom Lipa. Tu je na sjeveroistoku najveće karbonatno područje Medvednice s oštrim i kamenitim vapnenačkim vrhovima Lipa, Rog i Oštrc, ter prostranim padinama od karbonatnih lapora. U najgrubljim crtama su Sesvete prirodno većinom slične ostaloj zagrebačkoj okolici, ali ipak sadrže i značajne osebujnosti glede lokalne mikrolime i prvotne prirodne vegetacije. Divlja fauna oko Sesveta je manjeviše slična ostaloj zagrebačkoj okolici. Naprotiv se klima na padinama izmedju samih Sesveta i grebena Lipa-Rog dosta razlikuje od ostaloga zagrebačkog prigorja na jugu Medvednice, jer su tu razmjerno češći i najjači vjetrovi unutar sjeverne Hrvatske (sliočni poput Jadrana), osobito na lapornoj visoravni Vejâlnica (= „Vjetrometina“) izmedju sela Planina i Vidovec gdje zato već rade i 2 manje privatne vjetrocentrale.

Uz to su na padini Lipa-Sesvete zbog globalnog zatopljenja i još lokalnoga fenskog učinka (nalik Bavarskoj pod Alpama), oborine ovdje osobito ljeti oskudnije od ostale zagrebačke okolice, pa nekih novijih godina uzastopno na južnim padinama Lipa-Kašina-Čučerje vlada i prava mediteranska suša. Na tim sušnim karbonatima izvrsno uspijevaju vinogradi i smokve (u vrtovama čak lavande i ružmarin), a prirodna su vegetacija prostrani stepski travnjaci sa 7 rijetkih srednjohrvatskih endema. Zbog lokalno toplije fenske klime, ovdje su u sjevernoj Hrvatskoj po karbonatnim obroncima najbolje razvijene na više četvornih kilometara prostrane submediteranske (polusredozemne) šume crnograba i hrasta medunca (Ostrya + Quercus pubescens). Zato su u toj osobitoj pejsažno-vegetacijskoj oazi na oko 9 kv.km površine, brežuljkasti obronci sjeverno od zagrebečkih Sesveta sličniji nutarnjoj Istri ili dalmatinskoj Zagori, negoli ostaloj kopnenoj Hrvatskoj oko Zagreba.

Prirodne značajke Sesveta

Posljedica takvog tla i klime je, da se na sušnim i vjetrovitim južnim padinama Kašina-Čučerje usred kontinenta i daleko od mora ipak prirodno proširila polusredozemna (submediteranska) vegetacija sličnija kao u nutarnjoj Istri i dalmatinskoj Zagori, negoli kao u ostaloj Panoniji (Forenbacher 1911, Lovrić 1982 i 1983, Rac i Lovrić 1988, Lovrić i Rac 2010). Ovi južni brežuljci iznad Sesveta na 200-400m visine su zato u Hrvatskoj najveća oaza primorske vegetacije izvan Jadrana koja tu obrasta ukupno čak 9 četvornih kilometara. Ova klimatska i biljna osobitost je uzrokom, što i tu u kopnenom zaleđu jedino kod Sesveta izvorno postoje domaći kajkavski nazivi za niz južnih vrsta mediteranskoga i subtropskog bilja, južnog voća i inih egzota. Zato se na padinama iznad Sesveta već odavna obilno sade južni nasadi kao fîge (smokve), cimprésa (Cupressus), lôrber (lovor), tamaríska (Tamarix), levânda (lavanda), rožmarîn (ružmarin), pa u novije doba još kivi, oleander, kapari, neke otpornije palme i sl., koji tu sada već rastu podjednako kao nekoć na obali otoka Medvednice u Panonskom moru prije oledbe.

Najvažnije je tu kao divlje-samoniklo iduće južno primorsko bilje, koje je drugdje u našemu kajkavskom zaledju rijetko ili nepoznato zbog vlage i hladnoće, dok samo tu na suho-vjetrovitim padinama Lipa-Kášina-Čučêrje raste masovno poput primorja s jedinstvenim domaćim kajkavskim imenima. Najviše je tih divljih 'mediteranaca' na iztočnom podnožju medvednice po kamenim brégima Pečovje, Pečinica i Komušar gdje uopće ni nema običnoga kontinentalnog bilja iz ostale sjeverne Hrvatske. Tu velike primorske šume sjeverno od Sesveta obilno tvore južna stabla s jedinstvenim kajkavskim imenima: čérni gâber (Ostrya carpinifolia), čérni jésen (Fraxinus ornus), dúbec (Quercus pubescens), méklen (Acer marsicum), brestîč (Ulmus canescens), kostájn (Castanea sativa ssp.hamulata), pa primorsko grmlje mokóvica (Sorbus meridionalis), svíben (Swida australis), glogóvec (Crataegus azarella), trobélika (Lonicera etrusca) i sl. Po strminama i travnjacima suhih južnih padina nad Sesvetama još ima inoga nižeg primorskog bilja većinom bez posebnoga domaćeg imena osim npr. paprótica (Ceterach officinarum), oslákec (Convolvulus cantabricus), šentjânša (Hypericum veronense), itd. Osim tih, u osobitim uvjetima iznad Sesveta divlje raste još 8 posebnih biljaka tj. endema sjeverozapadne Hrvatske kojih inače nema nigdje drugdje u svijetu. Od tih su zbog velikih mirisnih cvjetova njih 3 kajkavski imenovane: modri „sklépnik” (Iris croatica), bijeli “divli klínček” (Dianthus vukotinovici) i žuta “mišekova vúheca” (Pilosella zagrabiensis), dok su inih 5 neuglednih endema za domaće kajkavce ostali bezimeni.

Prirodne znamenitosti

Gorski krajolik Lipa-Rog

Kraški greben Lipa-Rog je istočni viši ogranak Zagrebačke gore i nalazi se u istočnom dijelu parka prirode Medvednica. Lipa je istaknuto bilo strmih strana koje povezuje dva istoimena vrha, Rog (742 m) i Rog (709 m). Za razliku od ostalih dijelom devastiranih dijelova Medvednice, ovaj rubni dio još većinom obiluje bogatim šumskim površinama sa slikovitim brdskim livadama i vidikovcima, koji unatoč blizini velegrada dosad čuvaju osobit gorski ugodjaj.

Dva istoimena markantna vrha, Rog (742 m) i Rog (709 m) se nalaze na istočnoj Medvednici na području Lipe. Veći vrh je zarastao šumskom vegetacijom i ne pruža širi pogled, za razliku od manjeg kamenog najistočnijeg na čijem se vrhu nalazi planinarski dom i razgledna piramida sa širokim vidikom na glavni greben Medvednice, Zagorje i Posavinu. Na poticaj sesvetskih planinara je područje Lipa – Rog 1975. godine izdvojeno i proglašeno rezervatom prirodnih predjela te je stavljeno pod posebnu zaštitu kao "značajni krajolik".

Špilja Velka peč

Špilja Velka Peč je na sjevernoj padini Medvednice na području Lipe, dugačka 35, a visoka do 10 m. Ulazni hodnik širok je 4 m. Do kraja se može doći bez dodatnog osvjetljenja, zahvaljujući veličini špiljskog otvora, kroz koji dopire dovoljno svjetla.

Planinarska kuća Grohot

Grohot je zidana jednokatnica smještena u kestenovoj šumi zapadno od šumovitog vrha Grohota (492 m). Izgradilo ju je i uredilo HPD Blagus iz sesvetskog naselja Blaguše. Kuća je obično otvorena nedjeljom, ali nije opskrbljena. Pored kuće je 14m visoka razgledna piramida koja omogućuje lijep vidik na Medvednicu, Posavinu i Zagorje.

Planinarski dom Vugrovec

Ovaj planinarski dom se nalazi u naselju Vugrovec, na pitomom brežuljku s kojeg se pruža vidik na cijelu vugrovečku dolinu. Na vrhu tog brežuljka je stajao nekada biskupov ljetnikovac, tj. gospodarsko-stambena zgrada koja je služila imanju što ga je u Vugrovcu posjedovala Zagrebačka nadbiskupija. 1840. godine izgradjena je nova kuća u kojoj je stanovao upravitelj biskupskog imanja i gdje se spremalo vino iz poznatih okolnih vinograda zvanih "Šalata". Danas je to planinarski dom koji služi kao izletište Planinarskog društva Sljeme.

Na vrhu brežuljka je vidikovac uređen ljudskom rukom za koga predaja kaže da je načinjen za vrijeme kmetovanja radom okolnih kmetova. Nakon modernizacije (1951.) je objekt električno osvijetljen, dobio je vodu pa je poboljšan prilaz motornim vozilima. Pješački prilaz vodi prekrasnim drvoredima crnogorice i voćnjaka, a zelenilo ljeti i zimi daje ovom brežuljku idiličan izgled.

Gorsko selo Laz

Laz je raštrkano visinsko selo na hrbatu iztočne Medvednice, 20 km sjeverno od Sesveta na tzv. kašinskom prijevoju (391 m), preko kojega u serpentinama vodi asfaltna cesta Sesvete - Kašina - Marija Bistrica. U srednjem vijeku je tu bila opatija Sv. Andrije, pa i danas je ovdje crkva istog svetca. Na brijegu Gradišče u gornjem dijelu sela, vjerojatno je nekoć stajao grad ili tvrdjava.

Satelitsko naselje Zagreba

Sesvete kao istočno satelitsko naselje Zagreba leže 12 km istočno od središta grada Zagreba. Cijelim su svojim područjem smještene izvan urbanih granica glavnoga grada kao naselja. Zauzima čak četvrtinu ukupnoga adminstrativnog prostora grada Zagreba na njegovu sjeveroistočnom dijelu, pa je to najveća gradska četvrt oko hrvatske metropole. Na zapadu se dotiče na gradske četvrti Gornja i Donja Dubrava, a na jugozapadu na četvrt Peščenica-Žitnjak, a na jugu i istoku na Zagrebačku županiju (općina Rugvica i gradić Dugo Selo, općina Brckovljani, grad Sveti Ivan Zelina), a na sjeveru s Krapinsko-zagorskom županijom: općine Marija Bistrica i Gornja Stubica, te gradić Donja Stubica.

U gradskoj četvrti Sesvete, po neslužbenim podacima živi već oko 90.000 stanovnika (više nego npr. Varaždin), a od toga u centru Sesveta stanuje 25.000 stanovnika većinom kajkavskih starosjedilaca. Naselje se razvijalo zbog pogodnog položaja na prijelazu dviju prirodnih sredina – Savske ravnice na jugu i istočnih obronaka Medvednice na sjeveru, neposredno uz glavne prometnice koje povezuju centar Zagreba s istočnom Hrvatskom. Najveći problemi današnjih Sesveta proizlaze iz ubrzanog rasta broja njezinih stanovnika i intenzivne stambene gradnje. Unatoč mnogobrojnim investicijama koje je tu Zagreb uložio u infrastrukturu, potrebe za komunalnom infrastrukturom su vrlo velike osobito na sjevernom dijelu i na prilaznim cestama gradske četvrti Sesvete.

Prigradska naselja Sesveta

Oko najvećih Sesveta se u krugu istočno i sjeveroistočno od Zagreba nalazi još tridesetak sela i zaselaka. Prigradska naselja gradske četvrti (bivše općine) Sesvete jesu: Adamovec, Belovar, Blaguša, Budenec, Cerje, Dobrodol, Dumovec, Đurđekovec, Gajec, Gajišče, Glavnica Dolnja, Glavnica Gornja, Goranec, Jelkovec, Jesenovec, Kašina, Kašinska Sopnica, Kobiljak, Kraljevečki Novaki, Kučilovina, Luka, Lužan, Moravče, Novo Brestje, Paruževina, Planina Dolnja, Planina Gornja, Popovec, Prekvršje, Prepuštovec, Sesvete (zagrebečke), Sesvetska Sela, Sesvetska Selnica, Sesvetska Sopnica, Sesvetski Kraljevec, Soblinec, Staro Brestje, Šašinovec, Šija vrh, Šimunčevec, Vugrovec Dolnji, Vugrovec Gornji, Vurnovec i Žerjavinec.

Cakajski govor Sesvečana

"Cakâjski" nepalatalni govor sličan otočnim 'Bodulima' u kajkavskom zaledju sjeverozapadne Hrvatske je rjedja pojava, dosad jasno očuvana samo na 2 poznata kajkavska područja. Nepalatalna kajkavica se čuje u Prezidu i okolnim brdskim selima u sjeverozapadnom kutu Gorskog Kotara oko izvorišta rijeke Čabranke, gdje njom govore uglavnom starci. Dosad slično cakâjski bez palatala govore i domaći starci iz zaselaka oko zagrebačkih Sesveta (Sesvečânska käjkavica). Sesvetski nepalatalni tj. cakâjski izgovor u kajkavskom kontekstu ima djelomočnu sibilarizaciju palatala zamjenom č > c, š > s, ž > z, žd > dz, što je naizrazitije u naselju Sesvetska Sela i na zapadu Brestjê, a na jugoistoku do Ivànje Reke.

U centru samih Sesveta kod staraca je to još očuvano u tridesetak riječi (gdje ini kajkavci imaju palatale), npr.: crèšnja (trešnja), cvôrek (čvorak), têca (tetak), zàjcek, Turcìni, pa slivnîk (šljivik), smrkaf, stâkor, septàti (šaptati), te bâzul (grah), brezàjnek (brežuljak), zâbec (žabac), zàkel (vreća), zêti (žnjeti žito), zeràti (žderati), zôhar, lazlîvec, Sesvecica (Sesvečanka), itd. Ine fonetske značajke oko Sesveta su još: vokal O često daje U kao cùkur (šećer), pûjcek (odojak), kubâsa, kubìla, veruvàti itd., a dobro je očuvan i stari glas “dz”: mòdzek (mozak), bèdzek (grm bazga) itd. Vidi još pobliže: Käjkafski iz Sesveta.

Kulturne znamenitosti

Prepoznatljiv i najpoznatiji dio Sesveta je stara barokna crkva Svih Svetih po kojoj je od srednjeg vijeka i cijelo okolno naselje dobilo svoje kajkavsko ime. Zatim su tu još značajni slikoviti krajolici Prigorja u sjevernoj okolici (brežuljci, doline, livade, šume, gorski vrhovi Rog i Lipa, vidikovci i bistri potoci), pa domaće vino kraljevina, nogometni klub Croatia i novo stambeno naselje Sopnica-Jelkovec s najviše doseljenika na jugu. Osim toga su Sesvete zavičaj najpoznatijeg kajkavskog pjesnika Dragutina Domjanića i Marijana Badela. Glavne su kulturne ustanove u Sesvetama:

Muzej Prigorja
Knjižnica Sesvete
Narodno sveučilište Sesvete

Uz ovu institucionalnu kulturu, u Sesvetama još postoje razna kulturno-umjetnička društva koja njeguju tradiciju običaja i folklora Sesvetskog prigorja, udruge pjesnika i slikara („Mansarda“ i „Sesvetski likovni umjetnici“), zatim privatne galerije („VB“ i „B“) koje povremeno priređuju izložbe sesvetskih i gostujućih umjetnika, pa prostori koji Sesvećancima nude glazbene sadržaje, kako klasične (crkva Svih Svetih, Narodno sveučilište Sesvete) tako i zabavne, popularne glazbe (športske dvorane i klubovi).

Kurija i muzej Prigorja

Kasnobaroknu sesvetsku kuriju u starom središtu Sesveta su podigli kanonici Zagrebačkog kaptola 1784. godine na svom imanju, u povijesnoj jezgri naselja Sesvete nasuprot crkve Svih Svetih, na raskrižju puteva kojih je trasa nekad prolazila tik uz zgradu kurije. Sesvetska kurija je služila za smještaj kaptolskih službenika na imanju. Također je u početku kurija služila kao postaja diližanse s konjušnicom, gdje su se hranili i mijenjali konji. U kuriji je danas smješten Muzej Prigorja, pa prostorije Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i novootvoreni ugostiteljski objekt. Visoki tavan je adaptiran za izložbeno-galerijski prostor, dok je podrum pregradjen u ugostiteljski objekt.

Danas je ova kurija, pored crkve jedna od rijetkih očuvanih gradjevina iz 18. stoljeća, koje su po sadržaju nutarnjeg prostora bile stambeno-gospodarskog karaktera. Kurija je slobodnostojeća jednokatnica, jednostavnoga masivnog prostora i pravokutnog tlocrta, pokrivena visokim poluskošenim krovištem. U ogradnom zidu uz sjeverno pročelje su simetrično smještena dva široka portala eliptičnog nadvoja kao ulazi na imanje. Svodni podrum je samo pod dijelom zgrade. Prostorije prizemlja imaju svodove, a one na katu ravni strop. Centralno smješten glavni hodnik, u osi sjever-jug, spaja glavni ulaz s gospodarskim na začelju zgrade. Sjeverno pročelje rastvoreno je sa sedam prozorskih osi. Profilirani kameni portal ulaza je ravnog nadvoja, sa zaglavnim kamenom na kojemu je uklesana godina izgradnje. Okviri prozora kata, s uškama i naglašenim klupicama su izvedeni u žbuki. Glatka ploha pročelja je prekinuta profiliranim kordonskim vijencem. Podkrovni je vijenac konkavnog oblika (holkel). Stražnje južno začelje gospodarskog karaktera je skromnije oblikovano.

Sesvetsko gospodarstvo

Sesvete su najveća i najbogatija zagrebačka četvrt, kao idealno područje za razvoj poduzetništva. Privlačnost Sesveta proizlazi iz razmjerno uredjene komunalne infrastrukture i blizine zagrebačke metropople s kojom imaju dobre prometne veze cestama i dvotračnom željeznicom. Sesvete leže na križanju prometnih veza prama zagorskim, podravskim i slavonskim prostorima. Zahvaljujući ovim prometnim i prirodnim čimbenicima, Sesvete tvore važno prometno i infrastrukturno središte u zagrebačkoj regiji.

Sesvete su gospodarsko središte istočne zagrebačke podregije Sesvetsko prigorje, gdje već živi oko 90.000 ljudi. To se područje oduvijek ističe prvorazrednim obrtnicima i poduzetnicima. Tisuće poslovnih sadržaja sa zaposlenima i građanima Sesveta pridonose godišnjem gradskom proračunu Zagreba između 10 i 15% prihoda tj. oko 750 miliuna kuna. U ovakvom produktivnom okružju su našle mjesto mnoge domaće i inozemne tvrtke. Perspektivna gradska četvrt Sesvete je zato odredjena kao glavna gradska zona za razvitak zagrebačkog gospodarstva, što uključuje gradnju proizvodnih pogona.

Glibôki Jarek

Pred dvadesetak godina na sjeveru Sesveta u susjednoj udolini Glibôki Jarek (jugobalkanski tzv. "Duboki Jarak") od strahovite eksplozije vojnog skladišta se zbila jedna od najvećih tragedija u povijesti Sesveta. To se dogodilo 7. travnja 1994. godine, kad je u eksploziji čak 400 tona uskladištenog eksploziva poput vulkanske erupcije koja je uzastopce potrajala kroz par sati, tu u vojnom skladištu 'Duboki Jarak' poginulo šest vojnika.

Još je dvadesetak civila ranjeno od pada eksplozivnih naprava na obližnja naselja u krugu od više kilometara sve do Maksimira, a materialne štete u okolici su bile goleme (i po našim običajima zbog raznih izlika većinom nisu nadoknadjene). Jake uzastopne detonacije uz gusti mračni dim su se čule do samog središta grada Zagreba, a projektili su naokolo padali po samim Sesvetama, Trnovčici, Ravnicama i Svetom Ivanu Zelini.

Šport

Hrvački klub "Sesvete"
Taekwondo klub "Orion"

Sesvetski Kraljevec

Sesvetski Kraljevec leži na putu istočno od Zagreba prama Vrbovcu, Bjelovaru i bližem Dugom Selu. Administrativno je u granicama zagrebačke gradske četvrti Sesvete, 17 km udaljeno od Trga bana Josipa Jelačića. Sjedište je poštanskog ureda broj 10361. To je izvorno bilo kajkavsko selu, gdje su izvornih parsto kajkavaca sada manjina medju novonaseljenim južnim ikavcima. Demografskim bumom tj. doselidbom je to selo nedavno naraslo od 150ak kajkavskih stanovnika krajem 2. svjetskog rata na sada preko 4.000 - ovisno o tomu što se podrazumijeva pod nazivom Kraljevec: i okolni zaselci Kobiljak, Dumovec (ili samo Kraljevec u užem smislu), uglavnom zahvaljujući priljevu Hrvata iz Bosne i Hercegovine i drugih dijelova Hrvatske - Like, Dalmacije, Slavonije, Podravine, obližnjeg Prigorja i Posavine. Prvi veći val je započeo tijekom 1960-ih i 1970-ih kada tu stižu livanjski i duvanjski ikavci, ali val doselidbe jačim i slabijim intenzitetom traje do danas kad je osobito izražen trend doselidbe iz manjih sredina iz cijele Hrvatske u okolicu Zagreba, pa tako i u Kraljevec. Strukturu pučanstva je obilježio i Domovinski rat nakon kojega mnogi ikavski Hrvati iz Bosanske Posavine postaju novi Kraljevčani.

Sesvete Požeške

Istoimene slavonske Sesvete dalje na istoku su manje selo u sastavu grada Pleternice, u Požeško-slavonskoj županiji. Ove slavonske Sesvete se nalaze oko 6 km sjeverno od Pleternice, a susjedna naselja su Gradac i Ašikovci na jugu, Ćosinac i Grabarje na sjeveru, pa Lakušija na zapadu. Prema popisu pučanstva iz 2001. godine, te su slavonske Sesvete imale 130 stanovnika. Ove Sesvete se u 20. st. od 1910. do 1981. navode pod imenom Sesvete Požeške.

Sesvete Podravske

Treće istoimeno selo su još na sjeveru Sesvete Ludbreške kao kajkavsko selo kod Ludbrega u Podravini, u sastavu Općine Sveti Đurđ u Varaždinskoj županiji. Prema popisu pučanstva iz 2001. godine, ovo naselje je imalo 519 stanovnika i 142 obiteljskih kućanstava.

Literatura

Bartolić, Z. 1998: Narušavanje hrvatskih kajkavskih toponima. Sjevernohrvatske teme, knj. 5: 328-346, Matica Hrvatska, Zrinski Čakovec.
Forenbacher, A. 1908: Vegetacione formacije zagrebačke okolice. Rad JAZU 185: 1-80, Zagreb.
Forenbacher, A. 1911: Mediteranski elementi u zagrebačkoj flori. Rad JAZU, 185: 160-166, Zagreb.
Hirc D., Hranilović H. 1905: Prirodni zemljopis Hrvatske, knj. 1. A. Scholtz, 721 str., Zagreb.
Kroneisl, R. 1950: Ptice gore Medvednice. Larus 2: 59-82, JAZU Zagreb.
Lovrić A.Ž. 1982: Prethodna geoekološka snimka kserobazofilne vegetacije Medvednice (profil Stubica-Turopolje). Elaborat 6 str.+ 1 karta, 1 tabela, Prirodna osnova prostornog plana Zagrebačke regije, Urbanistički institut Hrvatske.
Lovrić A.Ž., Lovrić L.M. 1983: Ekološko-vegetacijska i biogeografska bibliografija zagrebačke regije (284 naslova). Elaborat 19 str., u: Prirodna osnova prostornog plana Zagrebačke regije (urednik S. Bertović), Urbanistički institut Hrvatske, Zagreb.
Lovrić A.Ž., Rac M.. i surad. 2013: Kulturne i naravoslovne osebujnosti oko Sesveta. Centar za kulturu i Knjižnica Sesvete (u tisku).
Šatović, F. 1971: Sesvetsko Prigorje, narodne poslovice, pregovori. Kaj, 4 (6): 81-114, Zagreb.
Šatović, F. 1971: Sega po male z Cerske fare. Kaj, 4 (6): 116-126, Zagreb.
Šojat A., Barac-Grum V., Kalinski I., Lončarić M., Zečević V. 1998: Zagrebački kaj (govor grada i prigradskih naselja). Institut za hrvatski jezik, Zagreb, 217 p.

Poveznice

Reference

Adapted and elaborated by GNU-license mostly from WikiSlavia and Wikinfo.