Snižak, 1.506 m
Snižâk, 1.506m (= izvorno-domaće čakavski, novo-tzv. "Hrvatski Snježnik"): - Risnjak i susjedni Snižâk ili tzv. novi 'Hrvatski Snježnik' (u planinarstvu) su dva najzapadnija vrha u Hrvatskoj, koji su viši iznad 1.500m. U blizini je još zapadnije povezan niži primorski Obruč (1.377 m) i sjeverozapadno na slovenskoj granici vrh Argan (1.388 m) kao prijelaz spram slovenskog Snežnika (1.796 m) tj. najvišeg vrhunca zapadnih Dinarida.
Sadržaj
Etimologia vrha Snižâk/Snježnik
Ovdje se u neposrednoj blizini u zaledju Rijeke, uz hrvatsko-slovensku granicu zapravo nalaze dva vrhunca sličnih naziva kao tzv. planinarski "Snježnik", - a zapravo se izvorno nijedan od njih dva ne zovu kao tzv. štokavski 'Snježnik' (samo u planinarstvu):
Bliže moru nad Kvarnerom je izvorni čakavski Snižâk (1.506 m) ili novije po planinarski tzv. "Hrvatski Snježnik", a tek malo dalje u neposrednom zaledju preko granice je još viši Snežnik (1.796 m) ili tzv. "Slovenski Snježnik" (Notranjski Snežnik).
Primorski Snižâk je to izvorno čakavsko ime dobio po velikim količinama snijega koji se zbog obilja oborina, unatoč blizini mora održava na tomu bijelom vrhu sve do kasnog proljeća.
Jadranski obalni Dinaridi
Jadranski obalni Dinaridi (istočnojadransko gorje s mediteranskim podnožjem): Duž istočnoga jadranskog primorja se pruža Dinarsko kraško gorje visine od 1.300 - 1.900m, okolo većinom naseljeno katoličkim Hrvatima (izim krajnjeg jugoiztoka), pa su u srednjem vieku ovi obalni Dinaridi uglavnom ležali u Kraljevini Hrvatskoj (izim najjužnije Rumije). Nutarnji srednji i sjeverni Dinaridi su polukraški tj. samo su dijelom vapnenački od nečistih karbonata, dok su najtipičniji kraški i većinom kameniti baš jugozapadni primorski lanci, gdje je i nastala naša najranija banovina Dalmacija (Primorska Hrvatska) već u ranom srednjem vieku.
Medju ovima se razlikuju 2 niza: nutarnji polusredozemni, vlažniji i hladniji koji samo na jugozapadnom podnožju imaju submediteransku vegetaciju a u sjeveroistočnom zaledju kontinentalnu, ter pravi obalno-sredozemni lanci uz more koji su spram zaledja polusredozemni a na obalnom podnožju izrazito mediteranski s tvrdolisnom (zimzelenom) vegetacijom uz more: Takvi su najzapadnije Učka 1.405m, pa Bitoraj-Viševica 1.428m, Senjsko Bilo 1.494m, Velebit 1.758m (najduži uz Jadran), Mosor 1.332m, Biokovo 1.762m, Rilić 1158m, Sniježnica Konavoska 1.312m, Orjen 1.894m (najviši uz Jadran), Lovćen 1.769m i Rumija 1.593m (najjužnija u Dinaridima).
Ostali tek u širjem smislu polusredozemno-primorski Dinaridi bližeg zaledja koji ne dosežu do morske obale, imaju samo listopadno submediteransko podnožje na jugozapadnoj primorskoj strani, a inače su u zaledju i na grebenu jasno kontinentalni: Takvi su još npr. Nanos 1.313m, Ćićarija 1.273m, Obruč 1.377m, Risnjak 1.528m, Ličko sredogorje 1.269m, Svilaja 1.508m, Kamešnica 1.849m, Tušnica 1.702m, Čabulja 1.780m, Velež 1.969m, Bjelastica (Leotar) 1.396m i jugoistočni primorski Dinaridi u Crnoj Gori do Prokletija na albanskoj granici.
Reljef Snižâka (tzv. 'Snježnik')
Snižâk (= domaće-čakavski) ili novi popularno-planinarski tzv. "Hrvatski Snježnik" je kraški gorski greben u zaledju Rijeke, na zapadnom rubu Gorskoga kotara. Snižâk je desetak kilometara dugačak, karbonatni kameni greben zapadnije od nešto višeg Risnjaka (1.528 m), koji se pruža u smjeru od sjeverozapada prama jugoiztoku, a okružen je gorskim livadama. Iztočnije ga od glavnog masiva Risnjaka odvaja gorsko sedlo Cajtige na 960 - 1070m.
Važniji vrhovi uzduž kraškoga grebena Snižâka jesu: na jugu spram mora nad uvalom Platak je najviši glavni vrh Snižâk (1.506 m), pa dalje na sjeverozapadu (spram Slovenije) su u tom nizu povezani još desetak inih vrhova iznad 1.400m: Medvrhi - 1.460m, Lazac - 1.426m, Guslice - 1.490m, Planina - 1.426m, Jelenc - 1.442m, Škurina - 1.456m i Medvejci 1.481m.
Iz glavnoga južnog vrha primorskog Snižaka na 1.506m je lijepi pogled na Kvarnerske otoke, Riječki zaljev, Obruč, Risnjak, Istru, i njen najviši vrh Učku, pa na viši slovenski Snežnik u bližem zaledju, a iza njega se ponekad pri dobroj vidljivosti mogu vidjeti i Kamniško-Savinjske Alpe. Gorski masiv Snižaka je smješten zapadno od malo višeg Risnjaka.
Iz vrha Snižaka prama jugoiztoku se mogu vidjeti u Gorskom Kotaru vrhovi Veliki Risnjak (1.528 m), Velika Kapela (1.533 m) i još dalje u pozadini na jugoiztoku Velebit (skup Zavižan-Rajnaci), a južnije se na Kvarneru vide otoci Krk, Cres i u južnoj pozadini vrh Osoršćica na Lošinju.
Biljni pokrov i ekosustav
Biljni pokrov i vršna flora primorskog Snižâka su u glavnim crtama manjeviše slični kao i na susjednomu iztočnijem Risnjaku u okviru nacionalnog parka. U neposrednoj blizini samog vrha Snižâka se u snježnim stijenama nalaze prirodna staništa kraškog runolista (Leontopodinum alpinum ssp. krasense).
16m ispod vrha Snižâka je planinarska kuća 'Snježnik'. Vršno područje tzv. 'Hrvatskog Snježnika' zaštićeno je u Nacionalnom parku Risnjak. Zahvaljujući izdvojenom položaju blizu mora i razmjernoj visini, panoramski pogled koji se pruža iz vidikovca uz vrh na 1.506 metara nad morem je jedan od najljepših u Hrvatskoj.
Poveznice
Reference
Almost original compilation (partly loaded from a minute stub in Croatian Wikipedia by GNU license).
