Stari viek (antika)

Izvor: Metapedia
(Preusmjereno s Stari vijek)
Skoči na: orijentacija, traži

- PROVIZORNO U IZRADBI -

Stari viek (antika): - Stari viek i antika su približno istodobni pojmovi iz ranije poviesti tj. za doba nakon prapoviesti (protohistorie) i prije srednjeg vieka,- ali se ovi ipak razlikuju etnokulturno i prostornim obsegom: antika je osobit uži naziv starovjeke klasične poviesti oko Sredozemlja, a stari viek je uglavnom to isto doba diljem južne Eurazije od Sredozemlja pa do Kine (kao i u Meksiku).

Dotle drugdje u obje Amerike (izim Meksika) kao i u Australiji tada istodobno još vlada predpoviestna nepismenost, pa tamo ni nema starog vieka (niti antike) i tamošnja pisana poviest započinje dielom kasije samo od srednjeg vieka, ili u nepismenoj Australiji i Sjevernoj Americi tek s dolazkom Europljana početkom novog vieka.

Američka 'antiquity'

Popularno-američki pojam njihova "starog vieka", osobito propagiran kroz nestručnu Wikipediu i slične popularističko-amaterske pisanije, posve je drugačiji i skroz suprotan tradicijskomu i stručnom shvaćanju prave izvorne antike kod europskih strukovnih poviestnika: ova ogromna i popularna amero-antika iz Wikipedie nestručno obuhvaća sveukupnu ogromnu poviest svieta prije srednjeg vieka kroz više punih tisućljeća, tj. svu ranije pismenu dugu prapoviest + još klasičnu antiku: sve to kao novi amerikanizirani "stari viek".

Ovo čudno shvaćanje možda i zadovoljava za obje Amerike + Australiju, gdje zapravo niti nemaju pismene prapoviesti i vrlo malo antike (u Meksiku), - ali je to za južnu Euraziju + sjevernu Afriku s višemilenijskim pismenim poviestima prije srednjeg vieka neprihvatljivi amerikanizam i posvemašnja besmislica nametnuta kroz popularno-nestručnu Wikipediu, što je ovdje u kulturnijoj europskoj Metapediji ipak neprihvatljivo i nedopustivo.

Klasična antika

Antika (lat. antiquus = star) je drugo po redu ranije doba euro-mediteranske poviesti izmedju prvotne najranije prapoviesti i trećega ili srednjeg vieka, uglavnom za vrieme starih Grka i Rimljana, pa Kelta, ranih Perzianaca i inih istodobnih uljudbi. Klasični uži strukovni naziv antika se standardno rabi oko Sredozemlja tj. u južnoj Europi i zapadnoj Aziji, dok se drugdje u svietu i osobito južnoj Aziji ovo isto doba klasične poviesti obćenito još zove starim viekom.

Južnoeuropsko-sredozemna antika je trajala tiekom 12 uzastopnih stoljeća tj. s početkom od VIII.st. pr.Kr., a većina poviestnika-klasičara smatraju kako antika u Europi i Sredozemlju završava s propašću Zapadnoga Rimskog Carstva sredinom V.st. po Kr. Kao početak euro-mediteranske antike, već su starovjeki Grci i Rimljani uglavnom prihvatili dva, za njih ključna i približno istodobna dogodjaja oko sredine VIII.st. pr.Kr.: osnutak Rima i prve olimpijske igre.

  • Prve Olimpijske igre ranih Grka, održane su u klasičnoj Olimpiji s početkom god. 776. pr.Kr.
  • Osnutak grada Rima od god. 753, kada započinje i službena rimska poviest (ab Urbe condita).
  • Približno slično s ovima je također zapisan i kod nas na Jadranu od 734. pr.Kr. kod Otranta prvi veći pomorski sukob ranih Grka i flote naših jadranskih Liburna (Libyrnike Thalassokratia), čime hrvatski krajevi javno i pismeno ulaze u tadanju medjunarodnu poviest: iako ipak ima o sjeveroiztoku Jadrana još prije manjih prapoviestnih zapisa već nakon XII.st. pr.Kr.- npr. Satournios pelagos (= rani Jadran), pa kvarnerski pranarod Hythmetoi, otok Kuraktike (= Krk), itd.

Obći Stari viek

Stari viek (lat. antiquitas, fran. antiquité, njem. Altertum, čakav. sionvÿk, srb. drevnost): to je drugo po redu ranije doba iz pismene svietske poviesti diljem južne Eurazije, tj. izmedju prvotne najranije prapoviesti (protohistorie) i trećega ili srednjeg vieka. Unutar toga se klasični i uži istodobni naziv antika standardno rabi oko Sredozemlja tj. u južnoj Europi i zapadnoj Aziji, uglavnom za vrieme starih Grka i Rimljana, - tj. antika je prostorno zapadni euro-mediteranski dio svietskoga starog vieka iz ciele Eurazije.

Stoga kod nas treba jasno razlikovati pridjeve stručno-antički i popularno-"antikni" (koji su u amero-engleskim Wikipediama često slični nestručno-zbrkani):

  • antičko (hrvat. starovjeko) je nešto s datiranim vrjemenskim izkonom iz pravoga antičkog doba.
  • "antikno" znači tek nešto obćenito starinsko ili zastarjelo, tj. bez obzira na stvarnu starost izkona pa je moglo nastati npr. od predpoviesti pa do srednjeg vieka ili još kasnije.
  • Važna napomena: popularno-američki i jako prošireni "stari vijek" (iz Wikipedie itd.) je posve drugačiji, ogromni pojam sveukupne rane poviesti prie srednjeg vieka tj. sva pismena prapoviest + antika (više tisućljeća !), što je za klasičnu europsku Metapediju u Euraziji posve nestručno i neprihvatljivo. Stoga je golemi tzv. "Stari vijek" iz popularnih Wikipedia posvema različit od stručnoga poviestnog Starog vieka iz europske Metapedie, gdje je već prije starog vieka još i posebna duža prapoviest (protohistoria).

Podpodjela antike

U europskoj strukovnoj poviesti se antika obično dieli na tri uzastopna pododiela: rana, srednja i kasna antika.

  • Rana antika se većinom uzima od početka (prve Olimpije i osnutka Rima) pa do smrti Aleksandra Macedonskog god. 323. pr.Kr.
  • Srednja (klasična) antika je doba rimske republike i jedinstvenog Rimskog Carstva u njegovoj punoj snagi prije podjele na zapadno i iztočno, tj. do cara Diokleciana.
  • Kasna antika je već zrelo doba postupnog propadanja antičke uljudbe približno od III.- V.st. po Kr. kad je Rimsko Carstvo već razdieljeno na zapadno i iztočno (potom Bizant), sve do velike selidbe naroda od VI.st. (čime započinje rani Srednji viek).

Hrvatski stari viek

O klasičnoj poviesti antičkih zemalja oko sadanje Hrvatske, kao i o stvarnomu (ne-ideoložkom) izkonu ovdašnjeg pučanstva, vidjeti još pobliže npr. u člancima: Predslavenska Hrvatska, pa Antički južni Panonci, još Iliri (antički Dinarci) i širje Hrvatska u prapoviesti Eurazije.

Standard euro-podjele poviesti

Amerikanizirani pregled poviesti u Wikipediama, osobito za ranija doba se znatno razlikuje od dosadašnjih standarda euro-kontinentalne podjele poviesti, uobičajene kroz 20. stoljeće kako to niže sliedi (nove amero-podjele iz Wikipedie su za poredbu na kraju u zaporkama):

  • 1. Nepismena predpoviest (praehistoria: - samo arheonalazi bez zapisa).
  • 2. Pismena prapoviest (protohistoria ili rani viek): raniji zapisi u Euraziji
    • 2a) Rana prapoviest (halkolit ili bakarno doba u IV/III. tisućljeću): prvi riedki zapisi
    • 2b) Srednja prapoviest (brončano doba: većinom III-II. tisućljeće, amer. "rani stari viek")
    • 2c) Kasna prapoviest (željezno doba: većinom 15.- 9. stoljeće, amer. "srednji stari viek")
  • 3. Stari viek (ili klasično doba Eurazije: većinom od 8.st. pr.Kr.- 5.st.po Kr.: amer. "kasni stari viek") = u Europi + Sredozemlju je to istodobno klasična antika
    • 3a) Rana antika (rana klasika: od 8.- 4.st. pr.Kr. tj. do Aleksandra Macedonskog
    • 3b) Srednja antika (srednja klasika: od 3.st. pr.Kr.- 2.st.po Kr., tj. do Diokleciana
    • 3c) Kasna antika (kasna klasika: od 3.- 5/6.st., tj. do propasti zapadnoga Rimskog Carstva
  • 4. Srednji viek (od propasti zapadnoga Rimskog carstva pa do Kolumba)
  • 5. Novi vijek (nakon Kolumba novije do sadanje doba)

Summary

Euro-Mediterranean classical antiquity (sensu stricto): - The true classical antiquity of Europe, Mediterranean, and West Asia in Euro-Mediterranean professional history almost ends by the disaster of the Western Roman Empire, at the 5/6th century A.D. The starting of Euro-Mediterranean antiquity as accepted by the most true professional historians of mainland Europe (not by popularist Wikipedias) are the next two key classical events proposed yet by Hellenic and Roman historians: the first Greek Olympic games 776 before Chr., and the founding year of Urbs Roma 753 B.C. The popularist promoting of an enormous americanized "antiquity" (as in Wikipedias) even during some prior millennia, here is strongly rejected as a nonsense: it is another separate written protohistory as by the European mainland scientists.

Poveznice

Referenca

Almost original condensed compilation from some classical European histories, available by GNU license.