Hrvatska u prapoviesti Eurazije

Hrvatska u prapoviesti Eurazije (predrimski ranohrvatski prazemljopis Sredozemlja i južne Eurazije od željeznog doba): - U prapoviesti Eurazije se naše hrvatsko ozemlje još pod inim prastarim nazivima, po prvi puta pismeno pojavljuje početkom željeznog doba možda već oko 15.st. pr.Kr. tek pod nesigurnim ranim imenima, a pod jasnim i sigurnim sinonimom barem od 12.st. pr.Kr. Napomena: tzv. 'Evroazija' i 'Euroazija' su polusrbski tj. srbohrvatski kompromisi jugo-vukovaca, a izpravno je Eurazija (tako je i u većini zapadnih zemalja EU). U dogmatsko-unitarnoj "jugoistoriji" komunista, Hrvatska je dosad bezuvjetno bila kasna 'slavenska zemlja' pa je sva ranija naša povijest prije 8. stoljeća dosad bila kao zabranjena izdaja i sva predhodna ranohrvatska baština iz antike i prapovoiesti, po jugokomunističkoj direktivi odozgor bila je ideološki potisnuta i uglavnom kazneno-zabranjena. Zbog toga nastranog 'mozgopranja' (brainwash) i južnoslavenskog izjednačenja je Hrvatima nasilno amputiran sav naš raniji stari viek i prapoviest, koje je ideološko trabunjanje možda čak izgledalo i uvjerljivim - sve dok mu glavni korien nije odnedavna presjekla uglavnom protivna biogenetika za većinu hrvatskog naroda (čiji nam je antički i raniji praizkon time postao posvema drugačijim).

Naime,- najnovije egzaktne biogenetičke analize i poredbe kromosomnog sastava Hrvata (vidi ovo pobliže: Genomi neslavenskih Hrvata, pa još Lažnogenska slavenomania), odnedavna nam sve jasnije i već nepovratno dokazuju, kako stvarno-fizički Hrvati tj. u prosjeku bar njih 3/7 ili čak oko 46%, izkonom niti nisu neki "Slaveni" (izim tek današnjim prisilnim jugo-jezikom), nego su svojim osobitim muškim genomom İ-2 (ranija oznaka Eu7) zapravo izvorni antički Neslaveni bilo domaćeg-dinarskog izkona (ili možda već prije iransko-doseljeni): Ovo nadasve jasno važi za dalmatinsko kopno i otoke, pa za Hercegovinu, srednju Hrvatsku i donju Posavinu, gdje je taj pretežno neslavenski udjel čak od 50-70% domaćeg pučanstva. Naprotiv, tek oko 1/4 do najviše 1/3 hrvatskog pučanstva ili 27-32% su biogenetski sličniji inima pravim Slavenima tj. stvarno su izvorni Slaveni genoma R2a (ili Eu19): ovih je najviše na sjeverozapadu od Međimurja do Istre tj. pretežno duž slovenskih granica (zato su i sami Slovenci imenovani po pretežnim Slavenima). Stoga se domaća antika i prapoviest odnedavna više nikako ne mogu niti smiju tek priglupo i besmisleno ideološki odbacivati kao neka tuđa-strana predpoviest, - jer nas se itekako tiču bar polovice svih Hrvata.

Obće značajke prazemljopisa

U novijim popularnim prikazima (kao Wikipedia i slični net-izvori) zbog nametanja "moderne popkulture", zamalo sva ranija civilizacia prije srednjeg vieka tek šablonski-zbrkano tj. površno i nestručno se naziva tzv. 'antičkom' iz starog vieka, iako su prije toga u južnoj Euraziji već prošla bar 3 razna kulturno-poviesna doba:

• Prvotna najranija prapoviest (protohistorija) od kraja IV. tisućljeća kroz III. tis. do sredine drugoga pr.Kr.: dotad iz naših predpoviesnih krajeva još nema nikakvih viesti izim tek nepisane arheologie.
• Potom sliedi prielazna rana poviest (predantika) ili rani viek u II. tis. do 7.st. pr.Kr. odkad se i naši krajevi prvi put pojavljuju već oskudnim viestima većinom s Jadrana, - što unitarno-dogmatski jugoslavisti prešućuju ili tvrdoglavo odbacuju (razrađeno ovim člankom).
• Konačno tek zatim sliedi prava klasična antika tj. stari viek tek od 6.st. pr.Kr. do 5.st. po Kr., kada se već nižu sve brojnije pismene viesti o hrvatskom ozemlju iz obala i zaleđa.

Sve do sredine II.tis. pr.Kr. su najranije pismene prauljudbe s gradovima još bile razmjerno riedke i uže ograničene, uglavnom samo na Egejske otoke, Egipat, Levant, Mezopotamiju i Indiju.- Naprotiv u okolnim susjednim zemljama istodobno još uviek i dalje traje ranija nepisana predpoviest seljačkih kultura na cielomu europskom kopnu i Africi (izim Egipta). Prvotne prapoviesne gradske uljudbe se početkom antike tj. već prije Rimljana proširuju od Egejskih otoka na zapad uzduž južnoeuropskog Sredozemlja osobito na balkanske obale (tada Haemonia), Italiju i Pirenejski poluotok (prvotna Iberia), pa iz ranog Egipta u Sudan i Jemen (Nubia et Manaia), također iz Mezopotamie u Zakavkazje, Malu Aziju i Iran (Urartu, Anatolia, Persia), pa neovisno još i rana Kina.

Kasnije nove sekundarne uljudbe pojavljuju se još dalje krajem prapoviesti i početkom antike tj. većinom između 18.- 7.st. pr.Kr. uzduž južne Eurazije i sjeverne Afrike: Iberia (rana Španjolska), Italija i tirenski otoci, istočni Jadran (predilirski Hythmethoi i Pelasgoi), grčke obale poluotoka Haemonia (sada tzv. 'Balkan'), Urartui Cheldici južnog Zakavkazja, klasični faraonski Egipat, rana Nubia (sada Sudan), klasična Mezopotamija (Assyria i Babylon), rana Perzija (Elymais i Media), Indo-vedska Samscrita, rana Burma (Dannavati ili Doanas), pa rana Kina, itd.

Razlučba antika / prapoviest

U stručnoj poviesti Europe, klasična antika se od ranije prapoviesti većinom odvaja u VIII.st. pr.Kr., pomoću dva dogovorna zbivanja. Stoga bar u Europi i Sredozemlju, ranija prapoviest bi bila prije VIII.st., dok prava europska antika tj. stari viek započinju tek od sredine VIII.st.:

• Prve Olimpijske igre ranih Grka, održane u Olimpiji god. 776. pr.Kr.
• Osnutak grada Rima od god. 753, kada započinje i službena rimska poviest.
• Približno slično s ovima je i kod nas od 734. pr.Kr. prvi zapisan pomorski sukob ranih Grka i jadranskih Liburna kod Otranta.

Megalitni gradovi željeznog doba

Od ranog početka pa do srednje prapoviesti tj. u brončano doba krajem IV. i kroz III. tisućljeće ter početkom II. tis., prvobitni su gradovi bili građeni samo od sušenih i potom od pečenih opeka. Zatim u rano željezno doba tj. krajem prapoviesti i početkom antike već nastaju bolje utvrđeni čvršći gradovi s megalitnim zidinama često izgrađenim od većih kamenih blokova. Takvi megalitni gradovi su onda bili najviše građeni po Maloj Aziji i jugoiztočnoj Europi, uključivo i kod nas na ranomu iztočnom Jadranu (već prije klasičnih Ilira):

• Anatolia Hethaea = Po Hetitskom carstvu u ranoj Maloj Aziji tada nastaje megalitna prijestolnica Hatuša (Hattushas) i još desetak inih sličnih megalitnih pra-gradova
• Wilusa (= trojanski, ranogrčki: Ilion) = klasična grčko-latinska Troja na sjeverozapadu Male Azije uz Dardanele
• Hellas Achaia (većinom Peloponez) = ranogrčki Ahajci na jugu grade megalitnu priestolnicu Mikenu, pa još megalitni Tyrins i Pylos, Dodona u Epiru, itd.
• Raniji megalitni pra-gradovi iztočnog Jadrana = hitmetska megalitna Kuraktike na predliburnijskom Kvarneru, megalitni Daorson u ranoilirskoj Hercegovini (klasična Chersaia), itd. (- vidi o tomu još ovdje niže).

Ranoantička Iberia

• Iberikos chersonesos = rani Pirinejski poluotok: zatim kasnije antička klasična Hispania + Lusitania (tj. sada Španjolska i Portugal)
• Cynesia = ranoantički Portugal: zatim klasična antička Lusitania
• Iberia = predrimski jugoistok Španjolske: potom klasična antička Hispania
• Tartessos polisma = prvotni iberski grad južne Španjolske već od 13.st. pr.Kr. (sada Huelva u delti Guadalquivir)

Italija i Tirenski otoci

• Tyrrhenoi nesiotes = ranoantički tirenski otočani (sada: Korzika + Sardinia + Sicilia)
• Kyrnios nesos = prvi poznati naziv otoka Korzike krajem prapoviesti i rana antika
• Sardeaton nesos = prvi poznati naziv otoka Sardinije krajem prapoviesti i rana antika
• Sikuloton nesos = prvi poznati naziv otoka Sicilije krajem prapoviesti i rana antika
• Italikos chersonesos = prvotni naziv Apeninskog poluotoka iz rane antike
• Eridanos potamos = prvi poznati naziv rieke Pada (talian. Po) krajem prapoviesti i rana antika

Jadranski Hythmeti i Pelasgi

Za razliku od tada jedva poznate Španjolske i Italije, istočni je Jadran zbog veće blizine Starog Iztoka ipak već bolje poznat s dijelom imenovanim našim mjestima iz ranih feničkih, praperzijskih, ranogrčkih i manje iz inih tadanjih izvora o našima pradavnim obalama i otocima iz završne prapoviesti i rane antike:

• Hyllouria = prvi poznati naziv nutarnje brdske Ilirije krajem prapoviesti i rana atika (sad = Hrvatska + Bosna)
• Pendanaya pedîas = rana Panonska nizina ili potom klasična antička Interamnia (sada Slavonija + Vojvodina)
• Pelasgoi = prvi imenovani stanovnici krajem prapoviesti (prije klasičnih Ilira) iz dalmatinskih otoka, Albanije i Epira
• Ina ranija predilirska ili ranoilirska praplemena iz rane antike imenovana uz iztočni Jadran: Rhundycti et Fecusses u Istri, pa južnije u obalnoj Dalmaciji još Manii, Bullini, Peuketes i drugi jedva poznati (kasnije u rimsko doba ovi većinom nestaju)
• Hythmetia = prvotni pradavni naziv krajem prapoviesti za kasniju antičku Liburniju: to je prije antike bila najsjevernija ranija europska uljudba (srednjovjeki Quarnaro: sada Kvarner)
• Skudra paralia = jugoistočne obale ranog Jadrana: potom rimski Illyricum inferior (sada Albanija + Crna Gora)
• Astraia chersonesos = ranije ime klasičnog poluotoka Histria iz rimske antike (sad Istra)
• Satournios pelagos (pelazgički: Taratta) = prva poznata imena Jadrana iz rane antike i krajem prapoviesti: potom rimski mare Hadriacum iz klasične antike (tek srednjovjeki mletački Adriatico - za tisućljeće kasniji)

Najranija imena gorja

• Hyllourike oreine = prvo poznato ime za klasične antičke Alpes Illyricae (sada Dinaridi)
• Koulikos oros = prvo ranoantičko ime za klasične rimske montes Baebii (sada Velebit)
• Hythmetos oros = prvo ranoantičko ime za klasični rimski mons Lacinius (sada: Bitoraj-Viševica)
• Titurissa oreine = prvo ranoantičko ime za klasični rimski mons Soetovius (sada Svilaja)
• Hadrion oros = prvo ranoantičko ime za klasični rimski mons Vardaeus (sada Biokovo)
• Chormos oros = prvo ranoantičko ime za klasični rimski mons Hormus uz Rhizontikos kolpos tj. Boka Kotorska, kao najviši obalni vrhunac Dalmacije (sada Orjen, 1894m)
• Balissos oros = ranoantičko ime sadanjeg panonskog gorja Papuk-Krdnija u Slavoniji

Najranija imena otoka

• Kressa nesos = prvo ranoantičko ime sjevernojadranskog Cresa: zatim klasična antička insula Crepsa (srednjov. mletački: Cherso)
• Gissa nesos = prvo ranoantičko ime liburnijskog otoka Paga: zatim klasična antička insula Pamodus
• Sissa nesos = prvo ranoantičko ime prije Rimljana za sadanji otok Ugljan
• Keladussai nesoi = prvo ranoantičko ime za klasične rimske insulae Celadussae (srednjov. mletački: Incoronata, sada Kornati)
• Melitussa nesos = prvo ranoantičko ime za južnodalmatski otok Mljet (srednjov. mletački: Meleda)
• Choassa nesos = prvo ranoantičko ime pučinskog otoka Sušac usred Jadrana (srednjov. mletački: Cazza)
• Niassa nesos = prvo ranoantičko ime pučinskog otoka Svetac usred Jadrana (srednjov. mletački: Sant'Andrea)
• Pelargussa nesos = prvo ranoantičko ime pučinskog otoka Palagruža usred Jadrana: potom klasična insula Pelagosa

Najraniji jadranski gradovi

• Kuraktike polisma megalithica = hitmetski prvi veći grad s Jadrana već krajem prapoviesti iz II. tis. pr.Kr., na sjevernom otoku Kourykte (sada grad Krk) građen između 15.- 12.st.: potom klasični rimski Curicum (srednjov. mletački: Veglia - tisućljeće mlađe nije latinski)
• Daorson polisma megalithica = drugi ranoilirski grad početkom antike iztočno uz donju Neretvu (sada Ošanići)
• Tribessa polisma = ranoantički grad u Popovom polju: potom klasična rimska urbs Tribunia u južnoj Dalmaciji (sada Trebinje)
• Olmissa limen = ranoantička luka sadanjeg Omiša u srednjoj Dalmaciji na ušću Cetine (klasično-antički Tillurus)
• Idassa polisma = ranoantički grad sjeverne Dalmacije, zatim klasična Iadera (sada Zadar)
• Skrissa limen = ranoantička luka pod Velebitom: potom klasični rimski portus Vegium (sada Karlobag)

Ranogrčki Ahajci

Navode se samo važniji rani megalitski gradovi krajem prapoviesti na grčkom kopnu i otoku Kreti:

• Hellenoi = prvotni Grci Ahajci krajem prapoviesti uz obale južne Grčke i Egejski otoci
• Achaioi = prva ranogrčka plemena kopnene Grčke od 16.- 11.st. pr.Kr.
• Mikenai = ahajska kraljevska priestolnica krajem prapoviesti nasred poluotoka Peloponez
• Tyrins = rani grad krajem prapoviesti u pokrajini Argolida na iztočnj obali Peloponeza
• Pylos = ahajski rani grad krajem prapoviesti u pokrajini Messenia na Peloponezu
• Thebai = ahajski rani grad krajem prapoviesti iz pokrajine Boeotia u srednjoj Grčkoj
• Dodona = rani grad krajem prapoviesti u Epiru na sjeverozapadu Grčke (sada Dodoni)
• Assiros = rani grad krajem prapoviesti uz poluotok Halkidiku u primorskoj Macedoniji
• Knossos polisma = rani veći kraljevski grad iz prapoviesti na sjeveru otoka Kreta
• Parnassos oros = rano ime gorja Parnas u sredini Grčke: potom rimski mons Parnassus
• Oinussai nesoi = rano ime otočja na jugozapadu Peloponeza, potom rimsko insulae Oenussae

Anatolsko carstvo Hetita

• Hethaia basileia (Hetitski: Nesia) = Hetitsko carstvo krajem prapoviesti u Anatoliji od 18.- 12.st. pr.Kr.
• Kashka = Hetitska primorska pokrajina sjeverne Anatolije uz Crno more krajem prapoviesti
• Arzawa = Hetitska primorska pokrajina jugozapadne Anatolije krajem prapoviesti
• Kishwatna = Hetitska primorska pokrajina južne Anatolije krajem prapoviesti
• Hattushas = gradska priestolnica Hetitskog carstva u središnjoj Anatoliji (sada Bogazköy)
• Purushkada = hetitski nutarnji grad krajem prapoviesti južne Anatolije
• Zalpa = hetitski nutarnji grad krajem prapoviesti sjeverne Anatolije
• Kanesh = hetitski grad iztočne Anatolije krajem prapoviesti i rana antika
• Arinna = hetitski nutarnji grad krajem prapoviesti na sjeveroiztoku Anatolije
• Wilusa (ranogrčki: Ilion) = kasnije antički grčki Troas i klasično rimski Ilium na sjeverozapadu Male Azije uz Dardanele (sada turs. Truva)

Urartu Cheldi uz Kavkaz

• Urartue basileia (urartski: Bihaini) = Alarodsko gorsko carstvo južnog Zakavkazja pod dinastijom Cheldi od 10.- 7.st. pr.Kr., kao najsjevernije carstvo iz rane antike

Urartsko gorje: Dingir

• Dingir-Kazlukh = prvo alarodsko ime klasičnog Kavkaza iz rane antike
• Dingir-Kheldi = alarodsko ime iz rane antike kasnijega primorskog gorja montes Paryadres na sjeveru Anatolije (sada Lazistan)
• Dingir-Hurati = alarodsko ime iz rane antike kasnijeg gorja Ararat na sjeveroiztoku Anatolije
• Dingir-Ulikummi = alarodsko ime iz rane antike kasnijega najvišeg sjeveroiztočnog Taurusa (sada turs. Aladag)
• Dingir-Harabaziti = alarodsko ime iz rane antike kasnijega primorskog gorja montes Alborz uz južne obale Kaspijskog mora (sad iranski Demavand)
• Babana-Kursagal = ranoantičko ime za klasični antički Antitaurus (sada turs. Güneydogu Toros)
• Shattera-Kursagal = ranoantičko akadsko ime za klasično gorje Zagros na jugozapadu antičke Perzije

Urartska rana imena voda

Alarodski ranoantički hidronimi: muer = more, suer = jezero, muna = rieka

• Muer-Nitas = urartske iztočne obale Crnog mora: potom antički klasični Pontus Euxinus
• Muer-Sirshan = urartske zapadne obale Kaspijskog mora: potom antičko klasično Mare Hyrcanum
• Suer-Tushpa = središnje slano jezero Van: potom klasični antički lacus Thospitis
• Suer-Matan = iztočno slano jezero Urmia: potom klasični antički lacus Lychnidis
• Muna-Faz = ranoantičko urartsko ime sadanje rieke Kura u južnom Zakavkazju
• Muna-Dukla = ranoantičko urartsko ime gornjega izvornog diela rieke Tigris
• Muna-Habura = ranoantičko urartsko ime antičke rieke Chenbur (sada Chabur), pritok Eufrata

Urartske savezne pokrajine

• Erach = ranoantička sjeverozapadna pokrajina Urarta uz Crno more: potom klasična Kolhida (Colchis: sada Gruzija)
• Etiuni = ranoantička sjeveroiztočna pokrajina Urarta: kasnije dio klasične Armenije
• Arpahsada = ranoantička primorska pokrajina Urarta na jugozapadu Kaspijskog mora (sada Azerbeidjan)
• Maday = ranoantička jugoiztočna pokrajina Urarta: potom klasična Medija na zapadu Perzije
• Ardini = ranoantička središnja pokrajina Urarta između većih jezera Van i Urmia
• Thogarma = ranoantička zapadna pokrajina Urarta: kasnije klasična Armenia
• Kummuhu = ranoantička jugozapadna pokrajina Urarta uz granicu Sirije: kasnije klasična Commagene

Urartske pomorske luke

• Simudar limen = ranoantička sjevernija luka Urarta na zapadu Kaspijskog mora (sada ruski: Petrovsk)
• Mugan limen = ranoantička urartska luka na jugozapadu Kaspijskog mora (sada Talysh)
• Pasin limen = ranoantička urartska luka na iztoku Crnog mora (sada Poti u Gruziji)
• Rissani limen = ranoantička urartska luka na jugoiztoku Crnog mora (sada turs. Rize)
• Tabal limen = ranoantička urartska luka na jugu Crnog mora: kasnije klasični portus Trapezuntum (sada turs. Trabzon)

Urartski nutarnji gradovi

• Turushpa (ili Tushpa) = urartska carska priestolnica uz jezero Van (sada turs. Toprakkale)
• Erebuni = drugi kraljevski grad ranoantičkih Urarta: danas u Armeniji (sada Yerewan)
• Arzashkun = južniji nutarnji grad i prva najranija priestolnica Urarta (sada Rawandus)
• Tapika = sjeverozapadni nutarnji grad Urarta odakle dolazi carska dinastia (sada turs. Çoruh)
• Meliddu = veći ranoantički grad na zapadu Urartskog carstva, potom klasična Melitene
• Gargamesh = zapadni pogranični grad ranoantičkih Urarta: kasnije klasični Karkemish
• Welikuni = sjeverni ranoantički grad Urarta (sad armenski grad Sewan na jezeru Sewan)
• Eriahi = sjeverniji urartski grad u ranoantičkom Zakavkazju (sada Leninakan)
• Urutur = sjeveroiztočni nutarnji grad ranoantičkih Urarta: kasnije klasični Bastam
• Puladi = iztočniji nutarnji grad u ranoantičkoj pokrajini Arpachsada (sada Sequindal)
• Hangmatana = jugoiztočni pogranični grad u klasičnoj pokrajini Media (sad iranski Hamadan)
• Wishewasi = jugoiztočni nutarnji grad ranoantičkih Urarta (sada Topzawa)
• Harran = južniji pogranični grad ranoantičkih Urarta u sjevernoj Mezopotamiji (sada Sinjar)
• Sushara = južni pogranični grad ranoantičkih Urarta: prije mitanski Suharra (sad Semshara)
• Shibaniba = južni pogranični grad ranih Urarta na sjeveru Mezopotanije: prije mitanski Shibaniki (sada Horsabad)

Sirija: kraljevina Mitanni

• Hurrwuhe-Ehillaku = Mitansko kraljevstvo krajem prapoviesti sjeverne Mezopotamije: potom klasična antička Carduchia (sada Kurdistan)
• Nairi = nutarnja pokrajina usred Mitanskog kraljevstva i prvi raniji začetak ove države
• Subartu = jugoiztočna najranija pokrajina Mitanskog kraljevstva još iz srednje prapoviesti
• Neharina = jugozapadna pogranična pokrajina Mitanskog kraljevstva spram obalnog Libanona
• Nugashe = južno-srednja nizinska pokrajina Mitanskog kraljevstva uzduž rieke Eufrat
• Elamuni = jugoiztočna pogranična pokrajina Mitanskog kraljevstva spram kraljevstva Elam
• Aruhatti = sjeverozapadna granična pokrajina Mitanskog kraljevstva uz granice Hetitskog carstva
• Kishwatna = najzapadnija primorska pokrajina Mitanskog kraljevstva na jugu Anatolije uz granicu Hetitskog carstva

Mitansko veće gorje

Obćeniti nazivi: dingir = planina-gorje, kur = vrhunac, tuhuli = brežuljci-brda

• Dingir-Ulikamma = ranije alarodsko ime sjeveroiztočnog najvišeg Taurusa (sada turs. Aladag)
• Dingir-Pabanhe = ranije alarodsko ime antičkog Antitaurusa (sada turs. Güneydogu Toros)
• Kur-Korusha = pradavno ime gorja između jezera Van i Urmia (sada Mt Bashiça u Kurdistanu)
• Kur-Adallur = rano primorsko gorje na zapadu Sirije: potom klasični antički mons Cassius
• Rashi-Tuhuli = ranije prapoviesno ime za niža brda gornje Mezopotanije (sada Jazireh Hills)

Mitanske važnije rieke

• Arashih = prapoviesno ime klasičnoga antičkog Eufrata (izvori na sjeveru države Mitanni)
• Muna-Dukla = prapoviesno riečno ime klasičnog Tigrisa (izvori na iztoku države Mitanni)
• Muna-Habbura = rano alarodsko ime antičke rieke Chenbur: pritok Eufrata (sada Chabur)
• Muna-Zaban = rano alarodsko ime antičke rieke Zabus: pritok većeg Tigrisa (sada Zab)
• Muna-Arandu = rano alarodsko ime antičke primorske rieke Orontes (utječe u Sredozemlje)

Mitanski veći gradovi

• Washugani = kraljevska priestolnica države Mitanni u sredini uz rieku Habbura (još neiztražena)
• Khoe limen = ranoantička luka, kasnije klasični Issos u sjeveroiztočnom kutu Sredozemlja
• Zalwar = zapadni primorski grad iz prapoviesti uz ušće rieke Orontes (sada Antakya)
• Arwata limen = rana prapoviesna luka na obali Sirije: kasnije antički Tartus (sada Arwad)
• Girgamesh = prapoviesni zapadni grad na rieci Eufrat: kasnije klasični Karkemish
• Shimanum = najsjeverniji brdski grad države Mitanni uz gorje Antitaurus (sada turs. Merdin)
• Karana = nutarnji iztočni grad iz prapoviesti usred kraljevstva Mitanni (sada Sinjar)
• Shibaniki = mitanski nizinski grad na sjeveru Mezopotamije (kasnije dosad Horsabad)
• Akriash = prapoviesni mitanski grad na sjeveroiztočnom rubu Mezopotamije (sada Akra)
• Suharra = rani prapoviesni grad na iztoku kraljevine Mitanni (sada Semshara)
• Chabra = raniji iztočni grad na nutarnjem rubu Mitanskog kraljevstva (sada Senjak)
• Hamazi = najiztočniji pogranični grad uz nutarnji rub kraljevstva Mitanni (sada Suleymania)
• Gasur = rani jugoiztočni grad: dosad najveće nalazište mitanskih klinopisa (sada uz Kirkuk)

Feničani i raniji Izrael

Rana primorska Fenicija

• Phoinikia = rana primorska zemlja na Levantu: uglavnom današnji Libanon krajem prapoviesti
• Orontes potamos = sjeveroistočni rub prapoviesne Fenicije na klasičnoj rieci Oront (prapoviesni Arandu)
• User oros = primorsko brdo na rtu Carmel: južna granica rane Fenicije spram Izraela
• Kur-Labana = rano prapoviesno ime klasičnog gorja Libanon: nutarnji rub primorske Fenicije
• Hermon oros = jugoiztočni planinski rub nutarnje Fenicije na tromeđi Izraela i Sirije
• Ugarit polisma = primorski grad iz prapoviesti na sjeveru Fenicije od 17.-12.st. (sada Ras Shamra)
• Ini veći primorski gradovi u prapoviesti i ranoj antici duž obala Fenicije (redom od sjevera na jug): Gubla (kasnije klasični Biblos: sada Gebal), Tripolis, Beruta (sada Beirut), rana Siduna (klas. antički Sidon), Sarepta, Suri (klas. antički Tyros), itd.

Rano kraljevstvo Izrael

• Israelis basileia = Izraelsko kraljevstvo kasne prapoviesti i rane antike: najveće oko god.1000 pr.Kr.
• Iordanes potamos = klasična rieka Jordan kao iztočni rub Iraela spram nutarnjih polupustinja
• Genezareth limne (hebrejski: Kinnereth) = jezero-lacus Galilaeus iz klasične antike, potom rimski lacus Tiberiadis u srednjoj dolini rieke Jordan
• Iam-ham Melach = antički klasično Mare Mortuum (Mrtvo more) na jugoiztočnom rubu Izraela
• Negeb eremia = sušno-stepska polupustinja na južnom rubu Izraela (sada Negev)
• Yerushalem Hebraice (Aegyp. Urushalom) = rana imena za klasični antički grad Hierosolyma: Jeruzalem priestolnica Izraela
• Ini veći raniji gradovi iz prapoviesti i rane antike Izraela (redom od sjevera na jug): Simira pristina (Samaria classica, Sebaste Romana), Betlechem, Kiryat-Arba (klasični Hebron), Ashkelon (klas. Ascalon), Beersheba, Sodoma, itd.

Rana Afrika: Egipat i Nubia

• Nubia basileia (rano-hamitski: Kush) = prapoviesni Sudan, čiji kraljevi u ranoj antici dielom postaju i egipatskim faraonima
• Napata polisma = prva gradska priestolnica u ranoj antici kraljevine Nubije u Sudanu (god. 860.- 270. pr.Kr.)
• Aegyptus pharaonicus (Misraym) = država egipatskih faraona još od rane prapoviesti tj. od kraja IV. tisućljeća se dalje redom nastavlja nizom dinastija i u II.tis. pr.Kr., a početkom I.tis pr.Kr. tu vladaju i južniji crni faraoni iz Nubije.
• Važniji egipatski gradovi iz kasne prapoviesti i rane antike (redom od sredozemnog sjevera na afrički jug): Sais, Mendes, Tanis, Raemeses, Memphis (faraonska priestolnica), Antinoe, Chemmis, Abydos, Tentyra (klasična antička Dendera), Thebae (klas. Diospolis), Ombos, Syene (sada Aswan), itd.

Rana Arabia: Minaea, Ammonium

U prapoviesti sve do kasne antike, nutarnja Arabija je većinom bila nenastanjena pustinja tek s riedkima povremenim nomadima, a samo se na sjevernom i južnomu naseljenom rubu tada već razvijaju rana kraljevstva:

• Rano kraljevstvo Ammonium = prvotna država Ammonitida (ili Kedraia) je jedva poznata početkom antike u sadanjem kraljevstvu Jordanu: kasnije je u klasičnoj antici to kraljevina Nabataea
• Minaia basileia = prvotna država Himyarita iz rane antike od 12.- 2.st. pr.Kr., pa potom kasnije u klasičnoj antici kraljevina Sabaea u južnom uglu Arabije (sada Jemen)
• Zahar polisma = prapoviesna gradska priestolnica kraljevine Himyarita iz rane antike na jugu Arabije

Mezopotamija: Asirija, Babylon

Nakon propasti prvotnog Sumera i Akada iz mezopotamske ranije prapoviesti, krajem prapoviesti do rane antike se razvijaju 2 glavne najveće države u Mezopotamiji: sjevernija Asirija i južnije Babilon.

• Arashih potamos (akadski u prapoviesti) = klasična antička rieka Euphrates
• Dukla potamos (u prapoviesti) = klasična antička rieka Tigris
• Assyria imperialis (Assyrice: Shinear) = razvijena je najviše u sjevernoj nutarnjoj Mezopotamiji oko Tigrisa od 17.- 7.st. pr.Kr. (prije toga je u asirskoj silnoj promičbi klinopisima unatrag "vječna Asirija" još lažno promaknuta čak u III.tis. umjesto već ranijih stvarnih država Sumera, Akada i pra-Hurita ili HurwUrdu: arheološki dokazanih)
• Veći asirski gradovi: Assur (prije osvojen huritski Libbur), Nineveh (Niniva: sada Mosul), Nuzi (sada Kirkuk), Resen (noviji Kalach), itd.
• Babylonia imperialis = uglavnom južna primorska Mezopotamija od 18.- 7.st. pr.Kr.
• Veći babilonski gradovi: glavni Babylon (akadski: Babîl), Sippar, Eshunna, Isin (sada Bahriat), Larsa (sada Senkare), Lagash (sada Telo), itd.

Rana Perzija: Elymais, Media

• Erran protohistoriae exeuntis (Arran protohistoriae ineuntis) = prvotni Arran rane prapoviesti (Erran rane antike): potom klasična Perzija tj. domaće Parsa (sada Iran)
• Kur-Shattera rane antike (prapoviesni Kur-Sharitha) = gorje jugozapadne Perzije (kasnije Zagros)
• Regnum priscum Elamiticum (Elymais protohistorica) = na jugozapadu buduće antičke Perzije već od prve prapoviesti pa do rane antike manjeviše postoji Elamsko kraljevstvo (naizmjence neovisno pa vazalno) s gradskom priestolnicom Susa. Kasnije na zapadu rane Perzije nastaju i druge države od kojih je prva ranoantička Media:
• Susa = prapoviesni grad i priestolnica kraljevine Elam, najraniji grad na jugozapadu Irana
• Aratta basileia = prapoviesno kraljevstvo na jugoiztoku Irana između Elama i Harappe, od 33.- 25.st. (sada pokrajine Kerman + Sistan)
• Marhasi (ili Warakshe) = prapoviesni grad na jugoiztoku Irana i rana priestolnica kraljevine Aratta (sada Djiroft)
• Maday basileia = ranoantička kraljevina Media od VII.- VI.st. pr.Kr.
• Ecbatana = priestolnica kraljevine Medije: ranije također već urartski grad Hangmatana (sada Hamadan)

Prapoviesna vedska Indija

• Izprva je u prapoviesti rigvedska uljudba najranije Indije od polovice IV.tisuć. bila uglavnom ograničena samo na sjeverozapadu Indije tj. većinom oko sadanje granice Indija/Pakistan, a tek potom se u kasnijoj prapoviesti od II.tis. pr.Kr. to širi i dalje na jugoiztok u Bengal i do rane Burme (Doanas).
• Civilisatio pristina Harappae = klasična indovedska uljudba većinom je izrazito razvijena od 27.- 16.st. pr.Kr.
• Harappa pristina Vedica = pradavni veći grad sjeverozapadne Indije s razmjerno najviše ranih arheonalaza i vedskih zapisa (sada u središnjem Pakistanu)
• Ini slični rani gradovi vedske uljudbe (sadanji indijski nazivi): Amri, Mehrgarh, Kalibangan, Mohenjo-Daro, itd.

Rana Indokina: Doanas/Dannavati

U klasičnoj 'Stražnjoj Indiji' tj. Indokini (ranija "India extra Gangem"), izprva se u prapoviesti rana pismena uljudba pod indijskim utjecajem razvija samo na zapadnom primorju tj. u donedavnoj Burmi (sada Myanmar), dok srednji krajevi zaostaju i tek od kasne antike tu nastaju prve pismene države: Caundinia (sada Tajland) i Acadara (Laos).

• Iztočne obale Indokine (sada Vietnam) u antici su Europljanima još posve nepoznate, premda je tu između god. 2.879–258 pr.Kr. kroz prapoviest i ranu antiku dotle već dugo vladalo prvo kraljevstvo dinastije Hong Bang (tad u Europi nepoznato).
• Dannavati basileia (regnum Doanas) = rana prapoviesna kraljevina mongoloidnih doseljenika s Tibeta, razvijena pod indovedskim utjecajem u Burmi (sada Myanmar) iz kasne prapoviesti i rane antike od god. 1507.- 327. pr.Kr.: kasnije se tu nastavlja još klasična antička kraljevina Argyra na zapadu Indokine (istodobno je već Caundinia u Tajlandu i Acadara u Laosu).

Rana uljudba Serike u Kini

• Najraniji prapoviesni arheonalazi (iz 1959.-2011.) gradske uljudbe iz III.tis pr.Kr. uglavnom još bez zapisa, u Kini su poznati iz prapoviesnog grada Erlitou Wenhua (pokrajina Henan), a potječu iz brončanog doba oko god. 2205.- 1766. pr.Kr.: po kasnije zapisanim kineskim legendama bi to bilo doba prve rane kineske dinastije Xia.
• Prapoviesnom bitkom kod mjesta MingTao oko god. 1600 pr.Kr., car Jie Lu Gui kao zadnji iz dinastije Xia gubi vlast i državu, pa potom u Kini od 16.st. prevlada druga rana dinastija Shang koja je poviesno već bolje i pismeno poznata.
• Shang basileia (Serike prisca) = kinesko carstvo dinastije Shang se razvija na iztoku Kine kroz kasnu prapoviest i ranu antiku, većinom u rječnoj dolini Huang-Ho.
• Kottiaris potamos (Sinice: Huang-Ho: 'Amnis lutea') = ova prva bolje poznata i pismena kineska gradska uljudba se krajem prapovijesti najviše razvija u riečnoj dolini Huang-Ho (= 'Žuta rieka'): grčko-rimski Cottiaris
• Prvi veći kineski gradovi s očuvanim ranim zapisima krajem prapoviesti iz doline Huang-Ho u II. tisućljeću pr.Kr. su osobito: Taixicun, Xingtai, Anyang, Huixian, Luoyang, Erlitou, itd.

Olmeci srednje Amerike

Na sredini između obje Amerike, prvotna uljudba Olmeka u ranom Meksiku postoji već krajem prapoviesti i u ranoj antici:

• Olmeci (domaće Olmecah ili Tenocelome) od XIV.- V. stoljeća najraniji su pismeni narod na jugoiztoku Meksika tj. na jugozapadnoj obali Meksičkog zaljeva. Sve ine domorodačke uljudbe u obje Amerike su puno mlađe poput klasične antike u Euraziji ili tek od srednjeg vieka.

Abstract

Early Croatia in Eurasian proto-history: The hoary geo-cultural position and foreign correlations of Croatian territory within the early pre-Roman protohistory is indicated. Since the starting first hoary civilizations from the earliest protohistory, the next secondary advanced civilizations followed in late protohistory + early antiquity i.e. in II and early I millennium: south Spain, Italy and Tyrrhenic isles, Balkan coasts from Liburnia to Peloponnesus (Pelasgi, Hythmeti, Acheans), Transcaucasia (Urartu), Levant shores (Israel and Phoenicia), pharaonic Egypt, Sudan (Nubia), Mesopotamia (Assyria and Babylon), Persia (Elam and Media), early India, and China.

Vanjski izvornici

• Prvi prapoviesni geo-nazivi
• Predrimski geo-nazivi (latin.)
• Ranoperzijski geo-nazivi (latin.)

Poveznice

• Ranohrvatski megalitni pragradovi
• Ranokvarnerski Hythmeti
• Sredozemni rani pomorci
• Jadransko-čakavski Wiki
• Prapoviestni Prediranci
• Prahrvatski Haraquati
• Swastika (kriševâl)

Referenca

A condensed Croatian translation by GNU license from Vichinfo Latina: Palaeogeonymia prae-Romana, within the Multilingual Wikinfo (http://wikinfo.org/w/index.php/Palaeogeonymia_prae-Romana).