Stjepan Ratković
| Stjepan Ratković | |||
|---|---|---|---|
| |||
| Nadimci | Kosta Milin | ||
| Smrt | 1. studenog 1968. Verna, Italia | ||
| Narodnost | Hrvat | ||
| Zanimanje | hrvatski političar, geograf, pedagog, pedagožki pisac, ministar NDH | ||
Ministar nastave/narodne prosvjete
| |||
| Služba | 2. studenog 1941. - 10. listopada 1942. | ||
| Nasljednik | Mile Starčević | ||
Stjepan Ratković (Glina, 10. listopada 1878. - Varna kraj Bolzana, 1. studenog 1968.), hrvatski političar, geograf, pedagog, pedagožki pisac, ministar NDH.
Životopis
Rodjen je u Glini 10. listopada 1878.. Pučku je školu pohadjao u rodnom mjestu, a trgovačku školu i Mušku učiteljsku preparandiju u Sarajevu. Pedagošku visoku školu završio je u Beču ter studij povijesti i zemljopisa na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Službu je započeo u Bosni i Hercegovini 1897. kao učitelj na pučkoj školi u Livnu, a od 1898. je učitelj u Sarajevu i Banja Luci da bi 1905. ponovno predavao u Livnu. Godine 1906. premješten je u Zadar gdje je predavao na Velikoj državnoj gimnaziji s hrvatskim nastavnim jezikom. Od 1907. je profesor na Muškoj učiteljskoj preparandiji u Arbanasima gdje je predavao do 1913. kada je dodijeljen Zemaljskom školskom vijeću kao referent pri Namjesništvu i tu je ostao do početka 1919. Narodno vijeće u Splitu poslalo ga je kao referenta za školstvo u Beograd, a iste te 1919. premješten je u Zagreb u Odjel za bogoštovlje i nastavu pri Zemaljskoj vladi gdje je do 1921. bio medju inim ravnatelj Učiteljskih škola Hrvatske i Slavonije, a potom je djelovao kao pokrajinski školski nadzornik. Od 1924. bio je profesor i rektor Više pedagoške škole. Uzpostavljanjem NDH u travnju 1941. imenovan je državnim tajnikom u Ministarstvu nastave, a u studenome iste godine postavljen je za ministra nastave. Dužnost ministra obnašao je do listopada 1942., a u svibnju 1943. imenovan je za izvanrednog poslanika i opunomoćenog ministra u Berlinu. Ubrzo je dao ostavku na tu dužnost i preselio se u Beč, a nakon rata u Varnu, gradiću pored Bolzana u Italiji, gdje je pune 22 godine predavao zemljopis na kapucinskoj gimnaziji. Umro je u Varni 1. studenog 1968. godine.
Spisateljski rad
Napisao je više djela i školskih priručnika, osobito iz područja političke geografije. Više je godina radio na djelu "Sudbinski faktori u životu i povijesti naroda". Pod tim je naslovom i držao jednogodišnji kolegij na Višoj pedagožkoj školi. Izvadak iz kolegija tiskao je 1935. kao knjigu "Što je narod, narodnost, nacija, pleme, rasa"¸, ali su je tadašnje vlasti zaplijenile. Drugi dio temeljnog djela sbog rata i službe nije završio , a gradja mu je ostala u Zagrebu. Pod pseudonimom Kosta Milin objavio je prema sjećanju dijelove nastavka pod naslovom "Sudbinski faktori u životu naroda", u četiri nastavka, u "Hrvatskoj reviji" (1955./56.), čiji je bio suradnik.
