Ova stranica sadrži jedinstvene podatke izvorno nastale u hrvatskom odjelu Wikislavije/Wikinfoa, što su iz sigurnosnih razloga naknadno preneseni i nadopunjavani ovdje, ili u hrvatskoj Metapediji do 2017. godine. Kao jedinstveno autorsko djelo i kao jedini javno dostupan rad u izvornom obliku, stranica je u zatečenom stanju očuvana i trajno zaštićena od bilo kakvoga budućeg uređivanja.

Svehrvatski TroNARJEČNIK (dialektni wiki-rječnik 3 glavna + par podnarječja u Hrvatskoj),
štokavsko - kajkavsko - čakavski: auktor prof. Mitjêl Yošamỳa (1897.- 1976.) i surad.

-- POZOR: -- Dolnji popis je napunjen do tehnički najveće moguće veličine i ne može se više dodavati (samo su još moguće zamjene pogrješaka) !

Svehrvatski TroNARJEČNIK

Vsehorvácki troNaréčnik - Vasharváški triBesdŷnik

Glavnu i prvu okostnicu za ovaj dolje višenarječni rječnik je izgradio pokojni prof. Mitjel Yošamỳa koji je rukopisom nakupio desetak tisuća izvornohrvatskih rieči sa čakavskim, kajkavskim i hrvatsko-štokavskim istoznačnicama: - Idejno nepoželjno tiskanje toga je fizički zapriečila jugo-UDBA njegovim ubojstvom ujesen 1976., - ali je već zbog sumnjivih "vršljanja jugovića" kopia rukopisa skrivena i posmrtno za dvadesetak godina objavljena uz propast Jugo-Balkanije, kao drugi takav hrvatski tronarječnik nakon prvoga davnog Ivana Belostenca (Gazophylacium, 1740.).

Pripremni rad na donjem rječniku je glavni auktor prof. M. Yošamỳa započeo već nakon povratka iz sovjetske robije na sibirskom Bajkalu, tj. od 1923., odkad prvo skuplja rukopisom čakavske natuknice iz otoka Krka i grada Senja, - tada još oboje nepalatalni cakavizam do 1970tih: dolaskom u Zagreb 1939, počinje s paralelnim skupljanjem i kajkavskih inačica sjeverozapadne Hrvatske. Do jeseni 1976, kad ga je smrtno likvidirala jugo-UDBA, prvi glavni auktor je rukopisno prikupio tronarječnik s desetak tisuća dialektnih natuknica, od čega su oko 7.000 čakavske s Kvarnera i 3.200 kajkavske oko Zagreba. Od 1993, nastavljači digitaliziraju rukopis s obratnom verzijom englesko-štokavsko-kajkavsko-čakavski uz dalje dopune tronarječnika do 28.700 dialektnih pojmova 2005.

U prvomu tiskanom izdanju Baška - 2005. s enciklopedičnih 977 str., po temeljnoj koncepciji osnivača uz posmrtne dopune je bilo preko 20.000 čakavsko-kajkavsko-štokavskih istoznačnica s najviše čakavskih iz Kvarnera (Krk-Rab-Vinodol) i kajkavskih istoznačnica iz Horvátskeg Zagórja i zagrebéčkeg Prigórja. U dugomu proširenom izdanju (Torra editûra) Zagreb - 2005. na 1.224 str. je računalno dodan i prošireni inverzni rječnik štokavsko-kajkavsko-čakavsko-englezki s ukupno 27.800 istoznačnica + prva veća kvarnerska ča-gramatika. Ovo sad je tehnički malo izmjenjeno i napola skraćeno, treće-mrežno izdanje (Trita-nÿlna editûra) za javnu uporabu s oko 12.000 osnovnih-svakodnevnih rieči tj. uglavnom bez rjedjih strukovnih izraza, ograničenih na posebna zanimanja: Još ine dodatne dopune će se (uz registraciu) moći posredno priložiti, bilo tu gore lievo ulazom gumbića "Razgovor", - ili još bolje izravnom dopunom u "Tronarječni Meta-rječnik", priložen tu paralelno za javne dopune s puno više unosivih podataka za sve izvorno-hrvatske dialektne rieči, uz moguće dodatne primjetbe desno (paziti na redoslied).

U II. izdanju 2005, prvi dio sadrži povijestni uvod + obširnu dialektnu gramatiku, drugi dio je tronarječni čakavsko-kajkavsko-štokavsko-englezki rječnik, a treći dio (= niže dielom skraćena kopija) je inverzni štokavsko-kajkavsko-čakavski, ter četvrti dio primjerni tekstovi i ini prilozi. Rasporedni model 4 narječja u idućem rječniku glasi: hrvatsko-jekavski (CAPITALS: turkobalkanski iz Bosne) / kajkavski = otočno-čakavski (primorsko-polučakavski + ikavsko-šćakavski). Tu niže sliedi sažeto-skraćena kopija dokumentarno najzanimljivijega, 3. dijela (Trèti dêl) iz monografskoga kvarnersko-zagrebečkeg rječnika s izborom 12.000 običnijih čakavsko-kajkavskih riječi. Ovo dolje je tiskano u monografskoj seriji: _______________________________________________________________________________________

Mitjêl Yošamýa: Štokavsko-kajkavsko-kvarnerski rječnik
- (Shtokavian – Kaykavian – Chakavian glossary of 12,000 usual words)
Ranohrvatski pradialekti, sv. 1: str. 583 - 730, ITG - Zagreb 2005.

_______________________________________________________________________________________

Vlaško-purgersko-solarski slovár ze dvanájst tisúč navâdnih reči.
Bešydãr vlahÿski–gorÿnski–kvarnârski zi dvinâjšt hyâdi svajdànjih besêd, kyõn biše spravjâl va pasânen štolèti Mitjẽl Yošamýa (skopãl Khârk): Uri-Harvâtje, tipârno Sevÿšneg letà .Š.G. (Zagreb 2005):

Važnije pripomene: Medju idućih 12.000 natuknica većinom odabranih iz širje zagrebéčke okolice i čakavske pretežno iz (istočnog) Kvarnera, navode se uglavnom običnije svakodnevne riječi iz domaćeg govora (izvan turističke sezone). Gdje je u dialektnom prievodu za neki štokavski pojam poznato više raznih kajkavskih i čakavskih istoznačnica, prvo se navode najčešći (kvarnerski) izrazi domaćih starosjedilaca uglavnom izmedju 1960. i 1980, a potom iza znaka (< ●) slijede još stariji, sada već rjedji oblici rabljeni samo od domaćih staraca. U zagradi su kao približno-djelomični sinonimi dodane ine opisne i novije natuknice širjega prenesenog značenja, a na kraju su još posebni palatalni oblici (kao SMALL CAPITALS) iz polučakavskoga kopnenog primorja, ako su više različiti od otočno-kvarnerskih. Model predočbe istoznačnica:

1. Lievo početno je što-jekavski oblik iz srednje Hrvatske pisan obično + CAPITALS kao balkansko-bošnjački (turcizmi itd.)
2. U sredini iza razlomka / sliedi sjeverno-kajkavska istoznačnica (većinom iz prostora Zagreb-Varaždin)
3. Zatim iza jednačbe = dolaze otočno-čakavske istoznačnice s Jadrana (većinom Kvarnerski otoci kao još najbolje očuvani čakavci)
4. Desno na kraju su što-ikavski i polučakavski oblici iz kopnene Dalmacije, samo kad su jače različiti od inih predhodnih.
Uneseni su uglavnom dialektni oblici katoličkih govornika iz matične Hrvatske, dok ini oblici od nehrvatskih pravoslavaca + muslimana i inih doseljenika tu (zbog prostora) većinom nisu dodani, izim tek ponekih najpoznatijih tiskom CAPITALS. Takodjer većinom izostaju umjetne (srboidne) jugo-balkanske rieči otudjenih gradjana, koje uglavnom ne rabe izvornohrvatski domaći katolici na selima.

Poredbeni kajkavski sinonimi u kurzivu su većinom iz prigradske kajkavice izmedju Zagreba i Varaždina (zato jer ini kajkavci na selima često imaju premalo sinonima za niz primorskih i inih pojmova), a pripadni pojednostavljeni kajkavski naglasak ( ' ) je po zagrebečkem izgovoru, a neke kajkavske izoglose podjednake štokavskima izostale su zbog prostora. Kao štokavski sinonimi na lijevoj strani rječnika su dodani takodjer i poneki najčešći TURCIZMI iz srbsko-bosanskih govora, ako su se dosad dosta rabili u Jugoslaviji. Ovdje nisu uneseni poneki najnoviji barbarizmi, globalizmi i književni balkanizmi koje tu sezonski rabe samo turisti, doseljenici i mladji školarci, tj. ovi se daju samo na lijevoj strani u štokavštini. Kod dialektalnih glagola se većinom navodi infinitiv, prezent i particip prošli, a za imenice se daju nominativi jednine, množine i genitiv plurala – osim kad je taj jednak nominativu singulara (pa je izostavljen).

Prikazni model za natuknice je ovdje idući: početno je lijevo najpoznatija zapadno-štokavska natuknica iz srednje Hrvatske (bez razrade već poznatih oblika), pa zatim iza kose crte / slijedi kurzivom kajkavska istoznačnica i na kraju desno nakon ( = ) su jadransko-čakavski oblici - većinom tipski iz otočja: deformirani-poluštokavski s dalmatinskog kopna su većinom izostavljeni jer to više nisu pravi čakavci. Kao najmanje poznate i oblikom razmjerno najdalje od jugo-štokavskih 'standarda', zadnje čakavske istoznačnice desno iz Kvarnerskih otoka se najviše razlikuju od štokavskih, pa su dijelom još dalje razradjene: za imenice je nominativ + genitiv i plural, a za glagole infinitiv + prezent i particip.

Prvi i glavni auktor ovog Tronarječnika: Mitjêl Yošamýa - prof. Mihovil Lovrić, Baška na Krku (1897.- 1976.)

-- SveHrvatski TroNARJEČNIK --

Unatrag stotinjak godina je mnogostoljetno hrvatsko pomorstvo (izim tek donekle brodogradnje) pod kontinentsko-jugoslavenskom okupaciom postupno došlo u katastrofalno stanje, ne samo tehničko-financijski nego i kulturno-jezično. Pritom je jugobalkanskim potiskivanjem dosad u poviestnu ropotarnicu većinom izbačeno još pred stoljeće razmjerno bogato naše čakavsko nazivlje, pa uvedeni loši i dielom nestručno-promašeni srboidni istočnobalkanski polunazivi, koji se kod nas inerciom rabe sve dosad. Ovdje su takvi krivi balkanoidni polunazivi nogirani kamo i spadaju: u balkansku ropotarnicu i ako žele, mogu ih još "upražnjavati" srboidni balkanci na pravoslavnim obalama od Boke do Bojane. Pritom je ovime vraćeno pomorsko, obalno i podmorsko nazivlje uglavnom iz čakavice kako se već niz stoljeća uspješno rabilo kroz puno tisućljeće na većini iztočnog Jadrana, od stoljeća VII. pa sve do 1918. Tako postupaju ine kulturne europske zemlje, pa npr. Francuzi za morsko-pomorske pojmove većinom rabe svoje najbogatije bretonske, baskijske i langue'doc nazivlje, Nijemci iz sjevernih obala i Frizijskog otočja itd.,- a samo bi mi Hrvati na Jadranu još trebali podnositi kopneno-žabarsku okupaciu jezikom balkanskih bre Srbalja ?

Hrvatska kajkavica

Izim najbogatijih čakavaca, razmjerno polurazvijeno morsko-primorsko nazivlje još imaju i najjužniji obalni štokavci od Cetine do Boke, gdje su ga takodjer tu većinom nasliedili od ranijih jekavskih čakavaca. Jedino hrvatski kajkavci imaju znatno siromašnije primorsko i obalno nazivlje, dok za otočne i podmorske pojmove većinom nema jasnih posebnih naziva na kajkavici: Zatu je tu u rječniku oko 1/4 di 1/3 takvih, kajkavcima pobliže nepoznatih i neimenovanih sredozemnih pojmova za obale, otoke i podmorje ostalo bez istoznačnica (kajkavskih sinonima), kojima sličnih većinom nemaju ni susjedni polukontinentalni Slovenci (da bi se bar tu posudili). Stoga je idući rječnik manjim dielom tj. oko 1/3 ostao samo dvojezičan čakavsko-štokavski, a kajkavske su istoznačnice većinom umetnute svugdje gdje bar neke postoje i nije se izmišljalo tek za umjetno dopunjavanje. Razlog je taj, što je dalji razvoj kajkavskog nazivlja zaustavljen izbacivanjem kajkavice iz naše javnosti pri nametanju unitarnih balkanskih vukovaca u Hrvatskoj od god. 1892. (magjaron Khuen Hedervary) pa do 1818, kad im je ostvarena balkanska Jugoslavia (tj. Velesrbija), kao razvojni kraj kajkavice kroz iduće stoljeće sve dosad:

Sad još kajkavica stagnira tek u privatnoj domaćoj uporabi i na selima - iako njome tu privatno još uviek manjeviše govori 1/3 (31 %) hrvatskih gradjana tj. kao 3/4 Slovenije. Zbog uštede prostora tj. tehnički prevelikog prikaza, većinom su izostale one kajkavske inačice koje su uglavnom slične štokavskima (izim tek drukčijeg naglaska). Pod nametnutom Jugoslaviom je nepodobna kajkavica (31% Hrvata !) kod nas izbačena iz javnosti i njen je razvitak većinom zastao, pa zato dielom tu nemaju nazivlja za južno-sredozemne, otočne ni podmorske pojmove: Da je nastavljeno, ti južno-kajkavski izrazi bili bi izmedju čakavskih i slovenskih, jamačno drukčiji od štokavsko-balkanskih: stoga ovdje takovi kajkavski pojmovi izostaju i tada se navode samo po 2 štokavsko-čakavske istoznačnice.

TUMAČ ZNAKOVA

Kratice arhajskih izoglosa: ak. akadsko-mezopotamski, sum. sumeranski, het. hetitsko-anatolski, hrw. hurrwuhé-mitanni, rigv. rigvedski-sarasvati, ved. indovedski-samskrit, av. Zend-Avesta, per. perzijski, bas. baskijski-euskara, etr. etrurski-rasenna, gr. grčki, lat. latinski, got. gotsko-ranogermanski, trac. trakijski, veg. krčkoromansko-vegliotski (veklisún), tur-srb. turkosrbski balkanizmi, gr. helensko-starogrčki, lat. latinski, en. engleski, fr. francuski, tal. talianski, hr. izvorno-hrvatski.

Posebne oznake :
| = lokalni liburnijski endemizmi neromansko-predslavenskog izkona (većinom nepoznati izvan otoka),
● = prapoviesni mezopotamsko-indoiranski arhaizmi predslavensko-neromanskog iskona,
◘ = predslavenski antički klasicizmi latinsko-starogrčkog podrijetla,
* = noviji apeninski romanizmi iz venecianskoga i talianskog standarda,
.# = Vukovski jugo-balkanizmi - novonametnuti u tzv. "našem standardu",
$ = noviji globalni internacionalizmi (većinom angloamerički),
<● = sada već rjedji i skoro zaboravljeni relikti javno rabljeni bar u Austrougarskoj do 2. svj. rata.
CAPITALS = novonametnuti jugo-balkanizmi: najviše kroz novi Vukopis, vojsku i jugo-doseljenike. - Prije bar do 1. svj. rata u matičnoj Hrvatskoj većinom su javno nepoznati, izim nekih tek uže uz bosansku granicu u Vojnoj krajini (i treba ih izbaciti).

A - a

abeceda, alfabet / slovár  = bùkvica, -e,-ic
abortus, pobačaj = neroÿtva, -vi,-ah (neroìdbe, -ab)
abortirati, pobaciti / abortêrati = ● neroÿt, neroÿn, -ÿl: avest. na-redaiti
admiral, "flotovodja" = amirâj, -ji $ < ● | marjakÿr, -re,-eh: avest. maryaka, lat. admiratus
admiralski glavni brod = amiràlja, -e* < sionãv, -vi,-ih
adresa, naslov / atrésa = indirìc, -ci* < ● urùdba, -bi,-ah: hrw. ururda
adresirati, nasloviti = indiricàt, -ân,-âl*
advokat, branitelj / fiškál = ◘ avukât, -ti (# udvêtnik, -ki): lyd. avkat, lat. advocatus
aerodrom, zračna luka / érodrom = erodròm, -mi,-ih $ (pòrat ud_loprâni)
afrički, arapski / arábski = morêški, -ka,-ko*
Afrika = Morÿa, -e* (Morèška_kraÿna; Jàprika, -e $)
Afrički kontinent = Morèška_kraÿna (Morÿa*; Jàprika, -ke $)
agava, Agave americana / alója = loparÿna, -ne,-ah (agâva, -ve $)
agresivan, nasilan, samovoljan / goropáden = silovÿt, -ta,-to
agronom, ing. poljoprivrede = agronôm, -i $
ajvar = kavyâl, -li*
akademija; svečana priredba = akademÿa, -e $
akrobacija / vratolomija = braûra, -re,-ũr*
akrobatski / vratolómen = braurân, -na,-no*
ako / ak, če = konè ( kô )
akt, trup, tijelo / kip = tûlo, -la,-ah (# têlo, -a; KÎP, -PI): mong. khüb
aktovka, fascikl / ákntaška = portafòlj, -i*
"AKRAP"(tur.): škorpion / ščipávec = ◘ škraplũn, -ûni,-ih (ŠKRPLJÛN): grč. skorpios, turs. akreb
akumulacija, umjetno jezero / jezeríšče = jezerÿna, -ne
akumulator = kumulâtor, -ri,-or $
"ALAPAČA" (tur.-srb.): hrv. brbljavica, lajavica / žlabráča = tjakulàća, -če,-ah (ćakulôna,-ne)*
alarmirati, uzbuniti = alarmàt, -ân,-âl*
albanski / šípterski = albanêš, -ža,-že*
alfabet, abeceda / slovár = bùkvica, -e,-ic
alge, resine, morsko bilje = krećÿna, -ni,-ah > krećìne, -în
ali, no / al, ampák = ● mà (nû, nút): hetit.+ tohar.+ avest. ma, perz. amâ, gots. nu
alka, karika / ríngel = ◘ anêl, -li (verûga, -ge,-ah): lat. anulus
alkohol, žesta / špírit = ◘ špirÿt, -i,-ih: lat. spiritus
alkoholni / špíritni = ◘ špirÿtni, špirÿtna, -no
Alpe, srednjoeuropske planine = Velehlâmi, -ih
alpinizam, veranje / péntranje = vysàtva, -vi, -ah
alpinistički, penjački = vysâlni, -na,-no
aloja (Aloe) = loparÿca, -ce,-ah (-ÿc)
Altair, glavna zvijezda u Orlu (Aquila) / Piljúh = Laštrÿb, -ba
"AMAJLIJA" (tur.-srb.): hrv. amulet, talisman / medáljica = škapulâr, -ri*
ambar, silos = ◘ granâr, -i: lat. granarium
ambulanta, lječilište / kurórt = ◘ ambulânta,-te,-nt* < ● vidârna, -ne,-ah: av. vidarna, lat. ambulans
američki, indijanski / amerikánski = merikân, -no < ● semerâni, -ne: akad. šimeruni
Američki kontinent, Amerika = Mèrike < Semêrna kraÿna (Semerãye): ak. šimeru, sum. semiru
američki stil života = merikanâda, -de*
Amerika = Mèrike, -ik < ● Semerãy: sumer. semiru, akad. šimeru
Amerikanac / Amerikánec = Merikân, -ni < ● Semerãn, -âne: akad. šimeruni
amfora, ćup / kupa = zjâra, -e, -ah (ûrna, -e*)
amulet, talisman, tur.-srb. “AMAJLIJA” / medáljica = škapulâr, -ri*
analizirati, razraditi / zgrúntati = raždèlat, -an,-al
Ande, južnoamerički Kordiljeri = Kordiljêre, -êr* < Zahôjne Hlâmi
andjelak, andjelčić / ájngelek = ânjelić, -ći* < ● ângelić, -ći: ved. angyras, grč. angelos
andjeo / ájngel = ânjel, -li* < ◘ ângel, -li,-ih: grč. angelos
andjeoski, -o / ájngelski = ◘ angêlni, -na, angêlne: grč. angelikos
anegdota, komedija = ● smišÿna, -ni,-ah (-e): perz. smišin
Antares / Jerína, crvena zvijezda u Škorpionu = ◘ Tjarmâl (Ćrmâlj): arm. Karmir, ved. karmilika
antička ruševina / podori = garcÿna, -ni, ah
antikrist, sotona /● hudóba = šaÿta, -te > ◘ antikrÿšt, -ti: hetit. huda, grč. anti-Christos
antikvitet, starudija / dróndola = štarezÿna, -ne (◘ antîka, -ke): lat. antiquus
antipatičan / grdi = grubotÿna, -aj (◘ antipâtik): grč. antipathikos
apartheid, segregacija = ● lucbÿna, -ni (-e): ved. luchita
aplaudirati, pljeskati / ploskati = pleškàt, -ân,-âl
apoteka, ljekarna / lekárna = špicerÿa, -e*
apotekar, ljekarnik / magíster = špicjêr, -ri*
apotekarica / magístrica = špicjêra, -re,-êr*
april, travanj, IV. mj. / tráven = ◘ abrÿl (tarvànj): lat. Aprilis
apsida u crkvi = kàpić, -ći,-ih
apulski, južnotalijanski = puljêš, -ža,-že*
arak, papir / pákpapir = ● kârta, -te,-ah: hetit. hatura, grč. chartes
arapski, afrički / arábski = morêški, -ka,-ko*
arapski (jezik)= aràbska zaÿk < gân-morèški
arhitektura, zidanje / zidarîja = zidarÿa, -e, -ah
arhiv, pismohrana = ◘ kartulâr, -ri,-ih: lat. chartula
aristokrat, veleposjednik / vélmoža = ◘ pošidênt, -ti: lat. possidens
aristokracija, elita / gospóda = ◘ pošidênti, -ih: lat. possidentes
arkandjeo / arkángjel = ◘ varhângel, -li,-ih: grč. archangelos
Arktur, glavna zvijezda u Volaru (Bootes) = Ostánn, -àna
armirati = ◘ armàt, -ân,-âl: etrur. armu
arsenik, otrovnjak = scemêrnik, -ki (šćemèrnik, -ci)
artiljerac / tópnik = kalunjêr, -ri*
artiljerija / topništvo = kalunì, -ÿh*
asfalt, pločnik / tratvár = salîž, -ži*
asfaltirati / asvaltérati = ◘ taracàt, -ân,-âl (saližàt, -ân*): grč. tarassein
asfaltni, asfaltiran / asvaltérani = ◘ taracân, -àna,-ne (saližân, -àno*): grč. tarasso
aspirin, andol / ašpirîn = špirîni, -ÿn $
astma, gušenje / ásma = zadùha, -hi,-ah (-e, -ûh))
astronom, zvjezdoznalac / neboglédec = zveždoslôv, -vi,-ih
astronomija, zvjezdoznanje = žvezdoslôvje, -ja
ateist, bezvjerac / pógan = pogànac, -nci,-ih*
ateistica, bezvjerka / póganka = poganÿca, -e,-ÿc
atelier, kabinet / študijo = ◘ štûdyo, -ya: lat. studium
atlantski / atláncki = ● semerâni, -na,-no: akad. šimeruni
atlas, pomorska karta = ◘ màpa, -pe,-ah: lat. mappa
atmosfera / ozračje = ârija, -je* < ● hârya: ved. harija
atrakcija, senzacija = ◘ špetâkul, -li: lat. spectaculum
Australija = Oštrâlija $ < Polnêbje 
Australski kontinent, južno kopno = Polnèbna kraÿna
Austrija = Auštrìja (Mića-Tuyẽška)
auto, vozilo / kola = kâri, -ih $ (vitûra, -re*): etrur. karrus, kelt. karros
autobus, -i / ávtobus = autoprûga, -ge,-ah
automatski, patentiran / avtomácki = patentân, -àna,-no $
automehaničar / avtomehaniker = ◘ mekânik, -ci: grč. mechanikos
autoput, autostrada / ávtoput = karocâda, -de*
autoriziran, potpisan / avtorizérani = ◘ firmân, -na,-no: lat. firmatus
auto-taksi = ◘ tàhhi: grč. tachys
autotegljač, prikolica / šleper = lemûr, -ri*
avenija, bulevar, glavna ulica = kuntrâda, -de,-âd*
avet, sablast, utvara / sablázen = blâzna, -ni, -ah
avion, zrakoplov / éroplan = loprân, -ni,-ih (eroplân) $
"AVLIJA" (tur.-srb.), dvorište / dvorîšče = dvôr, -rî,-îh: ved. dvara, yatv. dvaris, tur. avlusu
Azijski kontinent, Azija = Ažya $ < Zihòdna kraÿna (Sionzihòd)
azil, zaklon, sklonište / jazbina = utòka, -ke,-ôk < ● jâta, -te,-ah: ved. yata
azurni, svjetloplav / lihtblau = ◘ ćelèsti, -a,-e < sinjášt, -to (kolûr-nebâh): lat. caelestis, arab. azraq
AŽDAJA, zla žena / oštrokóndja = žminÿna, -aj,-ah > zminìne

B - b

baba, babica / bábek = babà, -è, bâb: perz. babâ
babetina / babuskara = babÿna, -aj,-ah > -ne, -ÿn
bablji, babin / babji = bâbji, -ja, -je
bacati / métati = # hitàt, hitân, hitâl
baciti / hititi = # hìtit, -in,-il
baciti kamen, kamena s’ramena = kamicàt, -ân,-âl
baciti se, skočiti / se hititi = sehìtit, sehìtin, -il
bačva, tur.-srb."BURE" / lágvič = bàcva, -ve,-av < bjècva, -vi,-ah: čeh. bečka
bačva (za slanu ribu) /● barílec = ● barÿl, -ôj,-ôv: akad.+ sumer. bariga
bačvar / píntar = bacvâr, -ri < bjecvâr, -re,-eh
bačvarija, skladište buradi = butâm, -mi*
bačvetina (velika podrumska)= karatêl, -li* (bacvÿna, -ni,-ah)
bačvica, burence /● barílček, lágvič =● barìlac, -lci: akad.+ sumer. bariga
bačvica za vino /● barîlec = bàcvica, -ce,-ic <● barÿl, -lôj,-ôv: akad.+ sum.bariga
badava, besplatno,"DŽABE" (tur.) / grátis =● mùhte (grâtis): ved. mukti, lyd. mukssa
badem, Amygdalus / ◘ mandála = ◘ mêndula, -le,-ul: grč. amygdalon, litv. mandele
bager, rovokopač = loparÿna, -ni,-ah > -ne, -ÿn
bagrem (Robinia) / agácija = kaćÿa, -e,-ah: grč. kakia
bajka, pričica = povêdica, -ce,-ic (fjâba, -e*)
bajta, koliba / huta = potlehÿša, -še,-ah (baràka $): hrw. hišue, perz. kolbe, arab. bayta
baka / ómama = nôna, -e* (štaramàt; velamânda, -de,-ah)
bakalar (Gadus morrhua) = bakalâj, -àje*
bakar ( Cu ) = roãm, râmi, -ih*
bakica / bábek = nônica, -ce,-ic*
balansiranje, oscilacija = balancâda, -e,-âd*
balansirati, uravnotežiti / balancerati = balancàt, -ân*
balavi puž, golač (Limax) = špugólac, -lci,-ih
balega, govedji izmet / drek = kàca, -e*
balet, ples / táncanje = tànac, -nci $ < ● verês, -si,-ih: avest. verez
balerina / balétka = balarÿna, -ne* < ● verzûra, -re,-ah: perz. varzeši
baletan, plesač = balarÿn, -îni* < ● verzûr, -ri,-ih: perz. varzeš
baletni, plesni = ● verêsni, -na,-no: avest. verez
balkon, lodja = pêrgola, -le*
balon (leteći)= balũn, -ûni*
baloner, mantil / mántel =● kabân, -ni,-ih: hrw. kaban
balote (igra) / kuglanje = bôće, bòćah
baltički, skandinavski = tohorâjni, -na,-no
"BALVAN" (tur.-srb.): hrv. brvno, trupac / trúpec = glâvnja, -e (# bravnò, -nâ)
bambus, trstina = štartÿna, -ni,-ah < siontâršt, -ti
● ban, vazal, kancelar, VEZIR (tur.) = ● bân, bâni, -ih: perz. ban, elam.+ akad. bani
bančiti, pijančevati /◘ žvéglati = lokàt, -ân,-âl: gots. sweglo
bankar = bankÿr, -îri
bankina, odbojnik, štitnik / púlfer = udbõj, -ôje,-eh
bankovlasnik, šef banke = sionbankÿr, -ri
bankrot, likvidacija = vabânk (inkônt, -ti*): perz. va-bank
banski = banôv, banòva, banòvo
banski dvor = banôv-palâc, banòveg-palàca
banuti, iznenaditi, prepasti / zblénuti = zibuhnùt, -ên,-ûl: lyk. kbane
bar, BAREM (tur.) = majkòli < mãykol (almèno*)
bara, kaljuža / grézje = zablàtje, -ja (# grêzje, -ah)
barica, lokva / lokev = ● kalÿć, -ìtje,-eh (-ći): perz. kališ, trac. chalas
barjačić, zastavica / fana = bandêrica, -ce, -ic
barjak, zastava / barjak, horúgva = bandêra, -re* < # korùgva, -e,-ah
barjaktar, zastavnik = alfÿr, -ri*
barometar, aneroid / barométer = baromètar, -tri $
barski, močvaran / beréčni = ● kukûrni, -na,-ne: tibet. kukunor
baršun, pliš, tur.-srb. "KADIFA" / samt = ◘ velûd, -ûdi: lat. velutum
barun, grof / komeš = kônte, -i,-ih*
barunica, grofica / komêša = kontêša, -e, -êš*
baruština, močvara / bérek = kukũr, kukûrje, -jeh
BAŠ (tur.), upravo, doista / praf, ríhtik = ● jùšto (šćèto*): ved. jušta, lat. iuste
Bašćanin, stanovnik Baške = Bašćànin, -àni < Bascân, -ne,-eh (PRIMÒRAC, -RCI)
Bašćanska dolina (na jugoistočnom Krku) = Dragabàška (Bescavalle*)
bašćanski, iz Baške, srb. "BÂŠČANSKI" = bašćânski, ka,-ko < bascânski, -ko
"BÂŠČANSKI" (srb.): hrv. bašćânski, iz Baške = bašćânski, -a,-o < bascânski, -o
Baška na Krku (srb. "BAÂŠKOJ") = Bàśka, -ke,-ki (Bescanuova*)
"BÂŠKOJ": srbo-balkanski pridjevski dativ, umjesto imenskog = Bàški
baštinik, nasljednik = redîtor, -ri* (baštyãn, -âne)
baštiniti, naslijediti = reditàt, -ân,-âl*
baterija / lámpica = lampadÿna, -ne* (pištûrka, -ke )
baterija (vojna i uložak) / tašenlámpa = batarÿa, -e $
batić, drveni čekić (za meso itd.) = macolìć, -ći
batina, udaraljka / baštôn = ◘ scapÿna, -ni (šćapìna, -ne): ved. scap, grč. skapos
batinati, mlatiti / baštonati = ● makját, -ân,-âl: bas. makilatu
batinanje / baštonanje = ● makjâda, -e,-ah: bask. makilada
batist, tanko platno = kambrÿk, -i $
Batomalj, selo zapadno od Baške = ◘ Batomâl (Batomaghel*): lat. Batoni malum
batrljak, osakaćen dio uda = | knjakõr, -ôri
batvo, žitna stabljika / betva = sarcîna, -ne,-ÿn*
bazditi, smrditi od pića / pezdeti = pazdìt, -ÿn,-îl
bazga, grm Sambucus / bezga = habâd, -di,-ih
bdijeti / bdeti = nespát, nespîn, nespâl < nešpatnè, nešpynè, nešpalnè
beba, djetešce /● bébek = ditÿć, -ÿći,-ih (bebè, -èa): perz. bebek
bebica, lutka = ◘ pùpica, -ce,-ic (bambîna, -ne*): lat. pupilla
bedak, blesan / dúdek = munjènić, -ći (MÛNJENAC, -NCI)
bedakuša, glupača / bedáča = munjenÿca, -ce,-ah (MÛNJENICA, -IC)
bedastoća, glupost / bedarîja = minćôn, -ni*
BEDEMI (tur.-srb.): hrv. zidine / šánci = merìne, -ÿn* <● kvorÿta, -ah: hebr. koret
bedro, stegno / buncek, bedrica = ◘ plátt, -àti,-ih (kušèt, -ti*)
benzin, gorivo = benžÿna, -ne*
Beograd / Belgrát = Belgràd < Vlaskeûri (BELOGRÂD)
beogradski / belgrádski = belgràdni, -na,-no (# BELGRÀDSKI, -KA,-KO)
berač, žetelac / brač =● jamnÿk, -ôj,-ôv: ved. yamitva
beračica, žetelica = jamnÿca, -ce,-ah
berba (groždja) / jemátva = trgàdba, -be < targàtva, -ve
beskonačan, vjekovječan / nezahóden = vikovÿcni, -na,-no
beskonačno, neprekidno / furtinavék = nasvalÿto
beskonačnost, Calendas Graecas / nigdárjevo = vlaskelèto, -ta (vlâske godÿšće)
besmrtan, nezaboravan / nepozábjen = ● nemârli, -la, nemârle: av. na-maretan
besplatno, badava, tur.-srb. "DŽABE" / gratis = ● mùkte (grâtis): ved. mukti, lyk. mukssa
besposličar, frajer / fakínj = # frajãr, -âri,-ih $
bespuće = ◘ dezêrto, -ti (prezpûtje, -ja): lat. desertum
betonirati, cementirati / zbetonérati = zbetunàt, -ân,-âl $
bez / bres = prèš ( # brèz; # BÈZ): s genitivom
bez- (bes-) kao prefiks / brez- = preš- (u složenicama)
bezbrižan, komforni / komfóren = ◘ komôdan, -dna,-no: lat. commodus
bezbrižnost, opuštenost / komfór = ◘ komoditâd, -di (lagòdba, -bi,-ah): lat. commoditas
bezbroj, milijun / miljón = miljûn, -ni $
bezdan, ponor / brézno =◘ škarÿna, -ne (zjàlo, -la, zjâl): perz. škarnu, lat. escharium
bezgrješnica, nevina / júnferica = rajnÿca,-e,-ah > -ÿc
bezgrješnik, nevinašce / júnfer = rajnÿk, -ôj,-ôv > -ki
beznadje, očaj / zdvojénje = dišperânca, -e,-nc*
bezobrazan / freh  = prezubrâžni, -na,-no
bezobraznik = zbrècak, -ki,-ak
bezrogi, kusat (stoka) = šùti, šùta, šùto (šùša, -še): mong. khuson
bezveznjak, mamlaz / bezvéznik = turuntâš, -ši*
bezvjerac, ateist / pógan = škacavêrni* (prešvèrac, -rci): lat. paganus
bezvjerka, ateistica / póganka = škacavêrna, -ne* (poganÿca)
bezvoljno, polagano / pomálo = kolafjàka* (pomâlo)
bibavica, valovlje = marèta, -te* < ◘ kulàpje, -jeh: grč. kolpoi
bicikla / bicikel = piciklèt, -i, -êt*
bič, tur.-srb. "KANDŽIJA" / korbáč = kurbâc, -ci (škûrja, -e*)
bičevati, šibati / bičúvati = sybátt, sybân, sybâl
biće, stvorenje = zÿtak, zytkì, -îh: mong. biye
biftek, polupečeno meso / natúršnicl = širovÿna, -e,-ah
BiH (Bosna i Hercegovina) = Bošnjà_tar Murlakÿa
bih, bi; bismo, biste = bîn, bîš, bÿ; bìmo, bìte, bìdu
bijah, bijaše = bÿh, bÿš, bÿše
bijasmo, -ste, bijahu = bÿšmo, bÿšte, bÿhu
bijeda / bokčíja =◘ mižêrija, -je: lat. miseria
bijedan, jadan / bogéčki = brîžni, -na,-no
bijednik, jadnik / bógec = nebôg, -gi,-ih (◘ mižêrija)
bijednik, crvić / črvek = tjarvÿna, tjarvÿnaj (crvìne, -ÿn)
bijel / bel = bêli; belẽy, -ÿe; sionbêli < | bokân, -àna,-no: kelt. bel, trac. belios
bijeli luk, Allium sativum / češnják = # cesãn, -âni,-ih (ČEŠÀNJ, -ŠNJÌ)
bijeli oblačići, altokumuli = ovcÿce, -ah
bijeliti se, bjelasati = sebelèt, sebelÿn, -êl
bijelo brašno / nulerica = zêrica, -ce,-ic*
bijesan, ljut / stékli = ◘ furjôš, -ža,-žo (vostrân, -àno): lat. furiosus, yatv. bijasnâ
bik = ● boãk, bakÿ, -ÿh (bâk, -ki): vegl. buak, perz. bak, mong. bükh
bikovski = bakôv, bakòva, bakòvo
bilijun, milijarda: 1.000,000.000 = bilyârda, -de,-rd (miljârda*)
biljarstvo, botanika = sionrêstje, -ja
bilje, raslinstvo, vegetacija / bilînstvo = rêstje, -ja,-ah
biljožder, vegetarijanac = travoÿd, -di,-ih
bilo kamo, kamogod / nékje = digòdare
birač, izbornik = ubÿrnik, -ki,-ih
biračica, izbornica = ubirnÿca, -ce,-ah
biranje, izbor = vôt, -i* < bÿr, byrôj, -ôv
birati, glasovati = votàt, -ân, -âl*
birtaš, krčmar = ◘ tovernâr, -ri,-ih: lat. tabernarius
birtija, krčma = ◘ tovêrna, -e,-ah (-rn): lat. taberna
biser, SEDEF (tur.)/ pérla = bÿšer, byšêrje, -jeh (madrepêrla*)
bisernica - tamburica ● = byšêrnica, -e,-ic: hrw. tan-burim
biskup / bíšof = ◘ bìškup, -pi,-ih: grč. episkopos, prus. bîskup
biskupija, episkopat / biškupija = biškupÿa, -e,-ah*
biskupski / biškupof = ◘ pontifikâlni, -o: lat. pontificalis
biskvit, dvopek / cvíbok = baškòt, -ti* (šuhârki, -ih)
bistar, jasan, vedar / bíster = ćâri, -o* <● kjâr, -ra,-o: etrur. kian
bistrô, snack-bar, točiona pića = špâcij, -je*
biti = bítt, sân < ● êšt, šân: ved. eša, hetit. ešzi
biti - ne biti = biêšt, bišôn, bibîl
biti daleko = ● ćastát, ćastoÿn, ćastâl: perz. dja-sta
biti dugoživ = nemrÿt, nemÿran, nemârl
bitumen, katran / bljak = bjàk, -ki (paklà, -è; katrâm $) : kajk. bljak, engl. black
bitva, vezni stup (u luci) = prêza, -ze*
bitvica barke (za privez) = mankulÿć, -ći,-ÿć*
bivak, ljetni konak / kliét =  kopÿstje, -ja,-ah
bivša, stara prijestolnica = gatÿna, -ni,-ah
bivši, negdašnji = parvànji, -a,-e (⋆ bîvsi, -a,-e)
bivši čelnik, ex-šef = akirÿna, -ne,-ah
biznismen / poslovnják = afarÿšt, -ti,-ih*
bizon, prabik / tur = bakodlãk, -âki,-ih
bjegunac, izbjeglica / begûnec = bigàvica, -ce, -ic
bjelkinja, svjetloputa = belìca, -e,-îc
bjelanjak, bjeloočnica / ájvajs = belnò, -nêg
bjelkast, svjetao / bélčast = belàšt, -ta,-to
bjelji, najbjeliji = belẽy, belÿa, belÿe; sionbêli, -lo
bjelogorica, listače / drévje = drîvje, -eh
bjelušina, biljka Inula candida = ◘ sùrba, -be: ilir. surbe
bjesnilo, pomama / besnóča = ◘ fûrya, -e,-ah: lat. furia
bježati /● kídati = bizjàt, bizÿn, bizjâl: ak. kidani, litv. bégti
bla-bla, nema veze / dudli-múdli = tarla-bàrla
blag, dobrodušan = dusêvni, -na,-ne
blagajnik / kasírer = kasÿr, -ri $: rus. kasír
blagajnica / kasírica = # kasirìca, -e, -ÿc $: rus. kasírša
● blagdan, svetkovina = ● blâjdan, -ni,-ih (fèšta*;  blàgdan): ved. bhagadana
blagoglagoljivi, brbljavac / klopótec = # besedũn, -ni,-ũn
blagoslov, škropljenje / blagoslof = ukropÿtva, -ve,-ah
blagoslovljen, poškropljen = kropjèn, -na,-no
blagosloviti, poškropiti / posvetiti = pokropìt, -în,-îl
blagovaona, dnevni hal / špájscimer = tinêl, -i,-ih*
blanja / hóblič =◘ blànja, -e (tèsla, -e,-ah ): lat. planula
blatan, glibovit / kálen  = # khâlni, -na,-o
blanjati / hóblati = tešlàt, -ân,-âl
blatina, "RIT" / čret = zablàtje, -ja (# grêzje, grêzjah): rus. grjazi
blato, glib, kal / kalec = hjémm, hjèmi, -ih
blaža psovka / vrábec ga_skélil ! = ašti-mÿša !
blebetanje, čavrljanje / klafranje = ćàkule, -ul (ČVOKOTÀNJE, -A): perz. tačavul
blebetati, lupetati / kláfrati = trubìt, trubîn, -îl
blebnuti, izreći = terèć, terecên
blejanje (ovaca) = blèka, -ke
blejati, meketati / béčiti = blyât, -ân, -âl
blenuti, zabezeknuti se = inkantàt, -ân,-âl* (bleznùt, -ên,-ûl)
blesača, bedakuša / bedáča = mũnjenica, -ce,-ic
blesan, bedak, budala / dúdek = trubÿlo, -ta,-ah
blesane, glupane ! / nórc_jen ! = trubÿlo !
blesav, priglup / bléntaf = bènasti, -ta,-to (šempjân*)
blesavac / bedák = šabângo, -gi*
blijed / bledi = ● | perân, -àna,-ne > belàšt, -to (# BLÊD, -DO): ved. perana
blijedožut, žućkast = ◘ zaltášt, -to: grč.  xanthos
blijesak, sijevanje / blic = bliscàva, -ve,-ah
blitva = ◘ blìtva, -ve,-av: grč. bliton
Blizanci, zodijakalno zviježdje Gemini = ● Vârdice: perz. Vardek
blizanci, dvojci / dvójčeki = polùši, -ih < ● dvôjdi, -ih : ved. dvaidhi
blizanka, -inja = polušÿca, -ce,-ah
blizu, nedaleko / blízo = # bližû, blÿzje (prèso*): s genitivom
bližnji = zikârni, zikârne > bližîk, -ki
bljeskati, sijevati / blískati = ◘ lampàt, -ân,-âl (# bliscàt, -ân,-âl): grč. lampein
bljesnuti / blícnuti = zalampàt, -ân,-âl* (ždraknùt, -ên,-ûl)
bljutav, neslan = ◘ mlêdni, -na, -no:  kelt. meld
bljuvati, povraćati / bluvati = rigàt,-ân,-âl (metàt, -ân,-âl)
bljuvotina, povraćanje / zbluvotîna = # rigotÿna, -ne,-ah > -in
bljuzgavica, susnježica / bluzga(vica) = mejšnÿg, -gi
blokiran, zapriječen / zaštópan = blokân, -àna,-no $
blond, plavkast = bjôndi, -da,-do*  (plaûš, -ša,-še)
bludnica, ljubavnica / flójza, flúndra = kûrba, -be $ < divicÿna, -aj,-ah
bluza, vesta / sviter = žùpica, -ce,-ic (šûrka, -e,-ah)
bobica, plod (općenito) = jâgoda, -de: ved. jaguda
boca / fláša = butÿlja, -e,-ah $ (bòca, -ce): rus. butylka, litv. butelis
bockati, peckati / píčiti = štucigàt, -ân,-âl*
bocnuti, munuti, upozoriti / fpíknuti = ždròknut, -en,-ul
bočno, postrance / skrája = zibokâ (vabându*)
bod, poen (u natjecanju) / štih = pùnat, -nti*
bodeč (riba) = ◘ škarpÿna, -ne: grč. skorpaina
bodež, bajunet / bodáš = šćulèt, -i,-ih (štilèt, -i,-êt*)
bodlja / pikec = ◘ tàrna, -ne,-ah (tãr, târni, -ih): gots. thaurnas, litv. terna
bodljikava žičana ograda = žbicÿna, -ne,-ÿn
bodljikavac, bodljasti korov / píkavec =● sikàvac,-vci: ved. sikhavat, ak. sikkatum, aram.  sikketa
bog / bok = bôg, bôzi, -ih <● buõg, bogôj, -ôv: perz. bag, avest. baga, ved. bhaga
bog bogova, vrhovni bog = sionbôg
Boga mi ! = ● ašti-buõga !: av. Ašti-Bagha!
bogalj, bezruki / kripl = knjakÿć, -ìtje, -eh
bogat, -iji / penežlívi, bogáti = ⋆ bogàt, -to < ubÿdni, ubidnẽy: ved. bhogah
bogataš, tur.-srb. "PARAJLIJA" / bogatún, penežlîvec = blagãr, -âre,-eh (bogatûn, -ni,-ũn)
bogatašica = blagarÿca, -ce,-ah (-ÿc)
bogataški, -ko = blagârni, -na,-no (ud_bogatũni)
bogatstvo / bogáctvo = ubidânca, -ce,-nc (bogatÿa, -e)
boginje / ospice = bârse, bârsah*
bogorodica = štomorÿna, -ne* <● elamânda, -de: hrw. eli-manda
BOJA (tur-srb.)/ fárba = ◘ pitûra, -re* (fârba): slov. barva, hrw. barma, lat. pictura, tur. boya
BOJATI (tur.) / fárbati = piturivàt, -ân,-âl*
bojati se = se_bojàt, -în,-âl < sebât, -ân,-âl: ved. bhujati, čeh. bát se, mak. boi se
bojažljivko, plašljivac / splašlîvec = štrahuràlo, -la,-âl
bojište, ratište, tur.-srb. "MEGDAN" = bojnà, -nè,-âh
bojica, olovka u boji / fárbica = ◘ kolûr, -ûri,-ih: lat. color
bojna komanda: hura-naprijed-paljba ! = ● urÿn – hàys – štrylít !
bojni brod = ◘ dragãr, -âri,-ih: grč. drakophoros
bojovnik, ratnik / bójnik = # bojnÿk, -kôj,-ôv (-ki)
bokeljski, iz Boke = bokêšni, -na,-no*
bokobran broda (guma, konop) = pajèt, -ti*
boks, udar šakom = matafân, -ni*
boksati (se) = tambùrat, -an, -al*
boksit, crvena stijena = ● tjarmâl, -li (ČRMÂLJ, -MJÀ): ved. karmilika, armen. karmir
bolesnica / betéžnica = # betêžnica, -e,-ic
bolesnik / betéžnik = # betêžnik, -ci < # bjetêgnik, -iki,-ih
bolest / betég = # betêg, -i,-têg < bjetêg, -gi,-ih: ungar. betegh
bolestan, -o / betéžen = maròt, -ta,-to* (# betêžni, -no)
bolestan (za djecu) = bùbin, -na,-no
boliti (za djecu) = bùbat, -an,-al
bolje / búli = bòje < dobrÿe
boljeti = bolìt, bolÿn, bolêl
bolna, duboka rana = jadvÿna, -e,-ÿn
bolnica / špitál = ◘ ošpitâl, -li: lat. hospitalis
bolni čir, vrijed = vrÿd, vrydôj, -ôv
bolničar, ranarnik, ljekarnik / vérter = ● vidâk, -ki,-ih: perz. videk
bolničarka, medicinska sestra / vérterica = ● vidakÿca, -ce,-ÿc
bolnički, ljekarnički, apotekarski = ● vidârni, -na,-no (ud_špicjêr*)
bolovanje, liječenje = marhûja, -je,-ah
bolovati, liječiti se / betéžati = marhûjat, -an,-al (# betežàt, -ân,-âl)
bomba (manja obična) = buõmba, -be,-mb $
bombardiran, granatiran = zbûmban, -na,-no
bombardiranje, granatiranje = bumbâda, -de,-âd*
bombardirati, granatirati = zbûmbat, -an,-al (bumbardàt, -ân,-âl*)
bombastičan, prenapuhan = bûmbast, -ta,-o*
bombetina, "krmača" = bumbÿna, -ne,-ÿn
bombica, senzacija = bumìć, -ći < bumÿć, -ìtje,-eh
bombon, karamel = cukarÿn, -îni (cukardôrzo*): ved. cukra, perz. sukar
bonaca = bunàca, -ce* < ● tarâca, -ce: hetit. taratta, ved. taranta
bonovi, obveznice / boni = tešère, -ah*
bor / borek = borìć, -ći < ● | macãr, -âri,-ih: hrw. maxri, akad. mehri, nostr."murch"
bor primorski (halepski), Pinus halepensis = halép, -pi* < ◘ pÿn, pinôj, -ôv: lat. pinus
bora, nabor = bâžda, -de,-ah (◘ grîšpa, -pe,-šp): lat. crispa
"BORANIJA" (tur.-srb.): hrv. mahune = fazjolèti, -êt* (mohùnice, -ic)
borati, gužvati / gréšpati = baždát, -ân,-âl (# grìšpat, -an,-al)
borati se, mreškati / se nagrešpati = sebaždàt, -ân,-âl (se_grišpàt, -ân*)
boraviti, stanovati = ● stavát, -ân,-âl: avest. stavât, ved. stavate
bordel, javna kuća / kupleráj = kažÿn, -ni*
borik, borova šuma (Pinetum) / boróvje = borìlje, -lja,-lj < borÿl, -lôj,-ôv
borilac = ● karatân, -àne,-eh: perz. karapan
boriti se / túči se = sebàtit, -in,-il* < ● semakjàt, -ân,-âl: bask. makilatu
borov, crnogorični / borof = ● macàrni, -na,-ne
borovica, kleka (Juniperus) / brinja = smrÿć, -ìtje,-eh > -ći, -ÿć
bos, bosonog, neobut = buõš, bošâ, bošô
Bosanac, Bošnjak / Bosánec = Bošnjân, -àne,-eh
bosanski, bošnjački = bošnjâni, -na,-no
bosiljak, cvijet Ocymum = bašêl, -li*
Bosna = Bošnjà, -njè
bosti / píkati = ● bàdat, -an,-al: ved. badati
bošnjački govor, turkohrvatski = besèda_bošnjâna
botur, rogoz (Typha) = scevãr, scevârje, -eh
božica, vila = ● dÿva, -ve,-ah: avest. daeva, ved. devah
božji, božanski = bôzji, -ja, -je
braća, družba = bratÿa, -ah: ved. bhrata, prus. bratrîkai
brački, iz Brača = broãcki, -ka,-ko
bračni prsten = vêrica, -ce,-ic (vitÿca, -ce)
brada = bradà, -dè, broãd - brada: prus. bardâ
bradica (uska-kozja) = barbùc, -ci* (bradìć, -ći,-ih)
bradurina (duga-čupava) = bradÿna, -ni,-ah < ûsje, -jeh: rus. usy, čeh. vous, 
bradva, turpija / rašpa = ràšpa, -pe,-ah $
brajda, red loze = baràš, -ši
brak = zakòn, -ni, -ih
brakičan, poluslan, slankast = bocátt, -àta,-to
branitelj, odvjetnik / fiškál = ● avukât, -ti (# udvêtnik, -ki):: lyd. avkat, lat. advocatus
brana, ustava, nasip / jas, jazi = bànak, -nki* (naklô, -là, -âh)
braniti, priječiti = kratìt, kratîn, -îl
brašno / moka = # môka, -ke,-ah
brat = broãt, bràti, -ih: ved. bhrata, yatv. bratê
brati, skupiti = pobÿrat, pobÿren, pobÿral
brati groždje = targàt, targân, targâl
bratić (stričev ili tetin sin) / brátec = strinìć, -ći,-ih: yatv. bratika
bratstvo / bratovščina = brašćÿna, -ne
brava = zaklòp, -pi, -ih
bravar / šlóser = kjucâr, -i,-ih (bravâr: čoban, ovčar)
brazda tla = zabõy, -ôje,-eh (grîbja, -je)
brbljati / žlabrati = tjakulàt, -ân,-âl: perz. tačavul
brbljavac, lajavac / žlabravec = tjakulôn, -i,-ih*
brbljavica, lajavica, tur.-srb."ALAPAČA" / žlabráča = tjakulàća, -e,-ah
brci, brkovi / brki = bârkje, bârkjeh (mustàći*)
brdašce, brežuljak / bréščec = gorìca, -e < ● helmác, hlamcì: perz. helmek, grč. chelmos
brdjanin, gorštak / goranin = ● gorÿn, -ôj,-ôv (gorìćanin): per. gorani, bask. gorahani
brdjanka, gorštakinja / goranka = ● gorÿnka, -ke (gorìćanka, -e)
brdjanski, gorštački / goranski = gorÿnski, -ka,-ke
brdo, gora / brek = ● helâm, hlâmi (KLÂM): kurd. helem, perz. helm, got. hláins
bredja, skotna / bréja = brÿa, brÿe (škòtna, škòtno)
breme, tovar = brìme, brimjà; brimêj, -êh > -ena, -ên
breskva, Prunus persica = prâška, -ke,-ah > -šk
brežuljak, brdašce / breščec = gorìca, -e < ● helmác, hlamcì: perz. helmek, grč. chelmos
brico, brijač / barbír = britvâc, -ci (◘ barbÿr, -îri): lat. barbaries
bridjeti, vijati (vjetar) / vejati = ◘ zibrítt, -ÿn,-ÿl: lat. sibillare
briga, napor = mântra, -re*
brijačnica = britvarÿa, -e
brijalica / razíraparat = makineta-zabrÿt
brijanje = brîtje, -ja,-ah
brijati / brívati = ● brÿtvat, brÿtvan, -al: ved. bhrinati, perz. burridan
brijati se / brivati = ● sebrÿtvat, -an,-al: ved. sa-bhrinati, perz. burridan
brijeg, brdo / breg = ◘ brÿg, -ôj,-ôv: kelt. briga, trac. berga, ved. bherg
brijest, drvo Ulmus / brést = brèšt, brèsti, -ih
brijestik, -ova šuma (Ulmetum)/ bréstje = brestrÿć, -îći,-ih
brijestov / brestof = brestôv, -òva, -vo
brinuti, uznemiriti = brižìt, brižîn, -îl
brinuti se, skrbiti / brígati se = škarbèt, -ÿn,-êl
brisati, osušiti = šušìt -în,-îl (špugàt*)
britanski, iz V. Britanije / angléški = inglêški, -ko $ < tudòrni, -ne
britva / razírmeser = brìtva, -e,-av: trac. brilon
brizgati, štrcati mlazom / šprícati = kuželàt, -ân
brižan, dobroćudan = dušêvni, -na,-ne
brižljiv, obazriv = škàrbni, -na,-no
brkati, remetiti = barkátt, barkân, barkâl
brkonja = barkÿna, -ni (mustaćôn, -i*)
brkovi / mustáči = bàrk, barkÿ, -ÿh
brljoriti, valjati se u blatu = sehjuštàt, -ân,-âl
brlog / jazbina = # yzbìna, yzbìne, -ah (-în)
brnistra, grm Spartium = panêštra, -e,-ah*
brnjica, nagubica = muzjarôl, -li*
brod (veći) / ladja = ◘ noãv, nâvi, -ih: perz. navi, ved. nava, etrur. navs
brodar, srb. ”LADJAR” = brodâr, -ri,-ih (vaporìšt, -ti*)
brodarenje, plovidba, srb. ”LADJARENJE” = navÿg, -gi: perz. navi
brodica, "LADJA" = ● bârka, -ke,-ah (brodìć, -ći,-ih): egip. baris, perz. barkaš
brodogradnja = ● oršãn, -âni, -ih : aram. harsana
brodogradilište = škvêr, -ri*
brodograditelj =◘ kalafât, -ti: grč. kalaphates
brodolom, "AVARIJA" = havâr, havârje, -eh: perz. havar
brodolomnički = havàrni, -na, havàrne
brodotočac = ◘ bÿša, -še: grč. byssos
brodovlje, flota = ● noãvje, nâvjeh: ved.+ perz. navya, avest. navaya
brodska kobilica = kolûmba, kolùmbe, -mb*
brodska krma = krmâ, -mê < karmà, -mì,-âh
brodski pod, parket = pajôl, -li,-ih*
brojan, mnogi = ● tràtni, -na,-ne > mlògi, -ga,-go
brojka / znamenka = ◘ lùmer, -ri (# zlamênka, -e): lat. numerus
brojati / cáltati = kontàt, -ân,-âl* (# brojìt, -în)
bronca, mjed / mésink = râma, -me (otân*)
brončan, mjeden / mesingan = ràmeni, -na,-ne
broš, kopča / šnála = puntapèt, -ti,-êt*
brstiti, jesti grmlje = barštìt, -ÿn,-ÿl
bršljan (Hedera) / bršlen = bršćân, -i < barstjân
bruh, hernija / kila = kìla, -e,-ah: prus. kîla, arab. kilot
bruka, sramota / škandál = ◘ škandâl, -li (vascÿna, -ne,-ah): grč. skandalon
brundalo, gundjalo = njurgàvac, -vci
brundanje, prepirka = rogobôrje, -ja,-ah
brundati / múmlati = njurgàt, -ân, -âl
brusiti / šlajfati = brušítt, -ÿn,-ÿl
brvno, tur.-srb. "BALVAN" / trupec = glâvnja, -e (# bravnò, -nâ)
brz, brži / brs, brziji = barzÿ, -â,-ô; barzẽy, -ÿa,-ÿe; sionbàrz (◘ švèlti): trac. barzas, etr. svalta
brzati, žuriti / štraftati = barzát, barzân, barzâl
brzina = barzîna, -e,-ÿn < baržÿna, -ni,-ah
brzo, odmah, smjesta / hitro = dÿlje (šùbito*)
brzoglas, telefon = ◘ telifôn, -i: grč. tele-phone
brzojav, telegram, fax = ◘ telegrâm, -mi (depèša, -še,-êš*): grč. tele-gramma
brzojaviti, telegrafirati = telegrafàt, -ân-âl $
brzoplet, površan / splóhni =  # splòhni, -na,-no
brzopleto, površno / sploh = alavÿa*  (# splòh)
brzoplov = regatjêr, -ri* (barzanâv, -vi)
brzoplovka (uskočki brod za olujno more) = ormanÿca, -ce,-ÿc
brži, najbrži = brzìji, najbrzìji < barzẽy, barzÿa, barzÿe; sionbàrz, -zo
bube, insekti / kúkci = švÿrje, -jeh
bubanj, turs. "TALAMBAS" = ● balobân, -àne, -eh: perz. balaban, mong. bümbör
bubnjić = balabânić, -ìtje,-eh: perz. balobanek
bubnuti, lupiti glavom = žoknùt, -ên,-ûl*
bubotak, udar laktom (upozorba)= bófac, -fci* (ždròk, ždrokì, -ÿh)
bubreg / bubrek = ◘ bubrÿg, -gôj, -ôv (# BÙBREG, -EŽI): mong. böbgür
bucmasta ženska, debeljuca = debelÿca, -ce,-ah
bučan, gromoglasan, -no = ● jambûrni, -na,-ne: akad.+ perz. zambor
bučno, svečano pjevati = ● gangàt, -ân,-âl: ved. gangata
bućkati, krčkati = kjonkàt, -ân,-âl*
"BUDALA" (turs.): blesan, bedak / dúdek = trubÿlo, -la,-ah: turs. budle
budan, suvisao / buden = budân, budnà, -nò: perz. budan
budilica / vékerica = žvejarÿn, -ni,-ih*
buditi, osvijestiti / drámiti = # budítt, budÿn, budÿl: engl. dream
budnica; jutarnja misa = zôrnica, -e,-ic
budući, idući, srb."NAREDNI" / dohojduči = dojdûć
budžet, proračun = bilânca, -ce,-nc*
buffet, gostiona / birtíja = oštarÿa, -e*
bugačica, upijača = špugàca, -ce,-ah
bugarski / bulgarski = bulgarêš, -ža,-že*
bugarski jezik = bulgârska zaÿk < gân-bulgarêš
buha, gamad Pulex / béha = buhâ, -hê, bûh < bjehà, bjehÿ, -âh: čeh. blecha
buhara, buvljak = buhoserìna, -ne,-ÿn < bjehoserÿna, -ni,-ah
bujad, velika paprat / preprot = paprutÿna, -ne,-ah
bujadnica, papratište = paprûtnjak, -ki,-ih
bujati, bubriti / nabúčiti = bubrìt, -ÿn,-îl (bumbàt, -ân,-âl*)
buka, šum / lárma = šušûr, -ri* <● jambũr, -ûri,-ih: perz. zambor
bukač, galamdžija = halabùto, -ti*
buket, kitica, rukovet = šćutác, -àci,-ih
bukvan, tupoglavac = bukvÿna, -ni,-ah (-ne)
bukvane tupoglavi ! / drevo bukovo ! = ka-bukvÿna !
"BULJUK" (tur.-srb.): hrv. gomila, mnoštvo = ● cûda (ČÙDO): gots. thiuda
BUNAR (tur-srb.): zdenac / štúbel = funtâna, -e* <● buÿmer,-ère,-eh: hrw. burim, ak. buranum
● buncek, svinjska nožica = škînka, -ke,-nk (žnjùt, -ti): nostr.”žbunka”, ved. bhugna, irs. bog
bunda, gunj = ● šubâr, -ri (◘ pelÿa, -e): lat. pellis, hrw. šubaru, rus. šúba
bunja, kamena štala = komârda, -de,-ah > -rd
bura, sjeveroistočnjak = bùra, -re: avest. buryaš, rus.-kazak. buran
buran = ● bûrni, -no: ved. bhurni
"BURE" (tur.-srb.): hrv. bačva / lágvič = ● barÿl, -ôj,-ôv > bàcva, -ve: akad.+ sum. bariga
burg, gradina, kaštel = ◘ kaslÿr, -i (kaštÿl, -i): etrur. kastru, lat. castellum
"BURGIJA" (tur-srb.): hrv. bušilica, vrtalo / vrtálec = trapân, -ni* < svidôr, -ri,-ih
burica, slaba bura (jutarnji vjetrić) = burÿn, -ni,-ih: rus. buran, mong. boran
burište, vjetrometina / veternik = spuhotÿna, -ne (barlavênto*)
burobran, zaštitni zid / vetrobran = murâda, -de,-âd*
busen, grmić / grmek = busÿć, -ìtje,-eh (garmÿć, -ći)
busenić, snop kose = pàhalj, -hlji < pahãl, -âli,-ih 
busola, kompas = bùšula, -le, -ul*
bušenje / rovanje = ● kavàtje, -eh: ved. khavati
bušilica, vrtalo, tur.-srb. "BURGIJA" / borvínta = trapân, -ni* < svidorÿna, -ne,-ÿn
bušiti, tur.-srb.“BURGIJATI”/ vrtati =● kavátt, -ân,-âl (trapanàt, -ân*): ved. khavati
bušotina, izjedina / rovina = ● târma, -mi,-ah: hrw. tarma
butina, meso od šunke / buncek = košèt, -ti*

C - c

cakavac, nepalatalni govornik = cakàvac, -vci,-ac
cakavizam, nepalatalni govor / snekanje = cakàvica, -ce (● bôdulska besèda): avest. Bodyul-besas
cakavski, nepalatalni / snekavi = cakàvi, -va,-vo
caklina / glazúra = šćeklìna, -e < sceklÿna, -ni,-ah
caklina na zubima / sceklina = krûnica, -ce, -ic
capkati, tapkati = tapátt, tapân, tapâl
car, gospodar, -ri /● cesar = ● cesâr, cesârje, -jeh > -ri: akad. kisari
carica, gospodarica / cesarica = cesârica, -e,-ah > -ic: akad. kisari
carina, kontrola = filânca, -e, -nc*
carinik, kontrolor = filânc, -ci* (ucÿtnik, -ki)
carstvo, velevlast / orság = cesârstvo, -va <● carmàda, -de: hrw. sarmada
cedulja, etiketa, naljepnica = ćêdula, -le $: čeh. cedule
celofan, folija, nylon = prožÿrnik, -iki,-ih
cement, beton / cimént = bitũn, -ûni $, (ćimênt, -ti*)
cementirati, betonirati = zbitunàt, -ân,-âl $
cementni, betonski = bitûnski, -ka,-ko
centar, sredina, središte / sredîšče = šrÿda, -de,-ah (sredà, -dè,-êd: srijeda)
cenzurirati = cenzuràt, -ân, -âl*
cepelin, leteći balon = sionmÿh, -hôj,-ôv
cer, stablo Quercus cerris = ● cerÿć, -ìtje,-eh > -ći,-ÿć: hrw. tsera, etr. cervi
ceriti  se, hihotati = hahlitjàt, -ân, -âl
cesta, kolni put = cìsta, -e,-ah (strâda, -e*)
cestarina / putarina = # putarÿna, -e,-ÿn
"CICIJA" (tur.-srb.): škrtac, štedljivac / žmúkler = šparjôž, -i $: tur. titiz
ciča zima, jaka studen / stric-vújc = išće-zec’màt
ciganin, rom / cígan = cigân, -ni,-ân
ciganiti, natezati se = seciganàt, -ân-âl
ciganka, romkinja / ciganica = ciganìca, -e,-ÿc
cigara = španjulèta, -e, -êt*
cigareta / cigarétla = cigâr, -i,-âr $
cigaret-papir, avionski papir = kartafîna, kartefîne*
cigáršpic, usnik pušača = bukîn, -ni*
cigla, opeka = ● matũn, -ûni,-ih > -ũn: akad.+ sumer. matún
cijel / cel = cîl, cîlo < ● siõn, seunè, -êh: hetit. siu, siuna
cijena, taksa / pristojba = tarîfa, -fe,-ÿf*: litv. cena
cijeniti / štimati = cynìt, cynîn, cynîl (štimàt, -ân $)
cijepan, raskoljen = rasîćen, -no < ● topòrni, -ne: perz. tapar
cijepati, raskoliti / scepati = toporìt, toporÿn, -ÿl
cijepiti = navarnùt, -ên,-ûl (cipìt, -în,-îl)
cijev / šlauf = ◘ tũb, tûbi, -ih (CJÊV, -VI): lat. tubus
cikcak, amo-tamo / sim-tám = # šimtàm: akad. šym, tohar. täm
cik-cak plovidba (protiv vjetra) = burdÿž, -ži*
cikorija, sladna kavovina = dîvka, -ke
cilj, tur.-srb. "NIŠAN" /● meta = tûrga, -ge* (● metà, metè, -âh): avest. maetha
ciljati, srb."NIŠANITI" / šícati = turgàt, -ân,-âl
cimet, začin Cinnamomum = kanèla, -le*
cink ( Zn ), lim = štânj, -nja* (žìng, -gi $)
cionist, veležidov = sionžÿd, seunežÿdi
cionizam, židovstvo = seunežÿdi, -ih
cipal, riba Mugil = mujêl, -li* (◘ cìpal, cìpli): grč. kephalos, lat. cephalus
ciparski, iz Cipra =◘ kupàrni,-o: grč. kyprios
cipela / postóla = # poštôl, poštòli, -ih
cipelar, postolar / šúster =◘ kaligêr, -ri (postolâr, -i,-ih): grč. kaligeros, lat. caligarius
cipelice (dječje) = postolìći, -ih < poštolÿtje, -eh
cirkulirati, kružiti /● kólati = ● kolàt, -ân,-âl: ved. kolati
cirkusant, akrobat = ◘ akrobât, -ti,-ât: grč. akrobates
cisterna, vodosprem / četernja = ◘ štêrna, -ne (dazdenÿk, -ki): lat. cisterna
citron, limun (Citrus) = lemũn, -ûni,-ih $
civilni, gradjanski / púrgerski = gradârski, -ka,-ko
cjedilo / zajher = pinjàvica, -ce,-ic (cidÿlka, -ke,-lk)
cjelokupan, svekolik = ● | siõn, seunà; seunè, -êh: hetit. siu, siuna
"CJELOV" (srb.): hrv. poljubac / púsa =● bušÿć, -ìtje (cmôk, -kì): perz. busek
"CJELIVATI" (srb.): poljubiti / púsiti =● bušnùt, -ên, -ûl (cmoknùt, -ên,-ûl): perz. busiden
cjelovit, bogovjetan = dragovìt, -ta,-to
cjepanica (drva) = polèno, -na (kalnÿca, -ce)
cjepidlačiti (na kapaljku) / cepidláčiti = dat-na’kanèlu
cjepidlaka, sitničar / picájzla = picižlàka, -e
cjevanica, velika kost / cevanica = koštÿna, -ne
cjevčica, kapilara = kanèlica, -e,-ic*
cmizdriti = hinkàt, -ân,-âl (# kiždrìt, -ÿn)
cóflek, privjesak kape = cùf, -fi,-ih*
cokule, gojzerice = brušyãn, brušyâni, -ih
cret, tresetište, srb."RIT"/ čret = bujmerÿšće, -ća,-ah > -šć
crijep, -ovi / črep =◘ kùpa, -pe (opûk, opùki, -ih; ČRÎP, -I): lat. coppus
crijepić, komad crijepa / črepek = kùpica, -e,-ic
crijevni, guzni / črevni = ćrÿvni, -na,-no (ulÿtni, -na,-no)
crijevo / črevo = ćrÿvo, -va,-ah (ulÿta, -e,-ah ): polj. jelito
crknuti, uginuti = krepàt,  -ân,-âl
crkotina, strvina = krepalîna, -ne (škotÿna, -aj,-ah)
crkva, hram / církva = crîkva, -e,-av <● ćrÿkva, -ah: toh. tserekwa, grč. kyrike, yatv. kirke
crkveni, svećenički / cirkveni = crîkveni, -na,-no < ćrÿkveni, -ne
crkvenjak, djakon / mežnar = žàkan, -kni* (kàpar, -ri)
crkvica = kapèla, -le* (ćrÿkvica, -e,-ic)
crn / črn, črnejši = carnî, -nà,-nò <● tjârni; ćarnẽy: perz. taren
crnac, crnokožac / črnec = tjarnàć, -ći,-ih (ćarnàc, -ci)
crne naušnice = mõrić, -ći*
crnica, humus = tjarnÿca, -ce,-ah (ćrnìca, -ÿc)
crnina, crna nošnja / črnína = tjarjèvica, -ce,-ic
crniti se / se črnéti = setjarnìt, -ÿn,-ÿl (se_ćarnìt; ČRNÌT_SE)
crnji, najcrnji / črnéjši, naj- = crnìji, najcrnìji < ćarnẽy, ćarnÿa, -e; sionćàrn, -o
crnka, crnokosa = môrica, -ce, -ah
crnkast, taman / temni = ◘ škûri, -ra,-ro (ćarnášt, -ta,-to): gots. skura
crno vino / črnják = # tjarnâk, -ki,-ih
crnogorica, četinjače (Coniferae) / bóreki = ● | macârje, -eh: hrw. maxri, akad. mehri
crnogorični, borov = ● macàrni, macàrno
crnokošuljaš, srb. "MANTIJAŠ" / črnorízec = popÿna, -aj,-ah
crnomanjast, tamne kože / črnokóžen = sajàvac, -vci,-ih (moràst, -to*)
crnomorski, iz Crnog mora = ◘ pônski, -ka,-ko: lat. ponticus
crpiti / púmpati = manigàt, -ân,-âl* (tjarpìt, -în,-îl)
crta, linija / štrih = rîza, -e,-ah
crtač, dizajner / risač = ubrÿznik, -ki,-ih
crtaći, likovni = rizâlni, -na,-ne
crtati /● risati = dišenjàt, -ân,-âl* (rizàt, -ân,-âl): ved. drisati
crtež / risanje = dišènj, -i* (rîzje, rîzjeh)
crtica, prugica = rîgica, -ce,-ah (RÎŽICA, -CE,-IC)
crv, ličinka / črf = ● guÿca, -ce,-ah; tjârv, -vÿ,-ÿh (ČÀRV): toh. tsarwo, ved. carvac, per.  guyek
crvanje, crvljivost = carvìtje, -jeh
crven, -o / črlén = cavjèn, -na,-ne (carvên, -no): slov. črmljèn, ladin. cochen
crven-bijeli-plavi (hrvatski barjak) = cavjèn-bokân-kukûr (ČRVÊN-BÊLI-PLAVÌ)
crvendač, ptica Erithacus = pitrîn, -ni*
crveni luk, Allium cepa / lukec = kapùla, -le*
crvenica, terra-rossa / črlenica = ● | šupèla, -le,-ah (telarùša, -še*): etrur. šupele
crvenkast, ružičast / roznâti = ◘ rôzi, -za,-zo (cavjenášt, -ta,-to): avest. raozha
crvenokožac / črlenokožec = ◘ cavjenàc, -àci,-ih (carljenàc, -ncì,-âc)
crvenosmedj, ridji / rjávi, -vo = rÿd, rÿa, rÿe
crvić, glistica / črvek = ● guÿca, -ce (● ćarvác, -ci): ved. carvac, perz. guyek
crvljiv, natruo / črvív = ◘ bìšav,-va,-vo (# tjarvÿv, -va,-vo): grč. bysseos
crvljivost, crvanje = ● carvìtje, -jeh: ved. carvati
crvotočina / črvojédina = ◘ bÿša, -še (# tjarvoÿd, -di,-ih): grč. byssos
cuclati, dudati / cecati = cuncàt, -ân, -âl (ćùćat)
cukati, trgati zubobolja / cúkati = tlyât, -ân,-âl
cupkati, tapkati = tapátt, tapân, tapâl
cura, tinejdjerka /● púca = golicÿna, -aj,-ah: tamil. poccu, kavk. puti, nostr.”puti”
curica /● dékle = malìca, -ce,-ÿc <● # deklÿca, -ce: perz. dekle
curiti, lijevati = tocítt, tocÿn, tocÿl (curít, -ÿn,-êl)
curkati, kapati = pišćátt, pišćân, pišćâl
cvasti, cvjetati / cvéti = ćvatìt, ćvatÿn, ćvatÿl
cvijeće, cvjetnjak / cvétje = cvîtje, -ja < ćvÿtje, -ja,-ah: ukr. cvittja
cvijet / cvet = rôžica, -ce,-ic* < ćuÿt, ćvitôj, -ôv: lit. kvit, čeh. kviti, ukr. kvitka
cvijet bosiljak (Ocymum basilicum) = bašêl, -li*
cvijet ivančica (Leucanthemum) / ivánščica = hermêl, -li*: čeh. hermánek
cvijet klinčac (Dianthus) / klínček = garòful, -li*
cvijet ljiljan (Lilium) / lelúja = žićarôža, -že* (rožica_Santôna)
cvijet ljubičica (Viola) / fijólčica = fjôlica, -e,-ic*
cvijet orhideja (Ophrys) / kokica = bućoãn, -âni,-ih
cvijet perunika (Iris) / sklépnjak = kukùrika, -ke,-ik: mong. kukrükh
cvijet ruža (Rosa) / roža = luzâr, -ri,-ih*
cvijet sunovrat (Narcissus) = bôžice, -ic
cvijet visibaba (Galanthus) = višbàba, -e,-ah
cvijet zmijak (Scorzonera) = sinjôrica, -ce,-ic*
cvijet zvončić (Campanula) / zvónčeki = ◘ angèlica, -ce,-ic: grč. angelikos
cvjećarnica / cvetárna = ćvetârka, -ke,-ah (cvitârka, -rk)
cvjetača / karfiól = kaũl, kaûli: grč. kaulon, perz. kulče
cvjetne latice, vjenčić, rozeta = ◘ rûsula, -le: lat. rosula
cvjetni, cvatući / geblúmt = ćvÿtni, -na,-no
cvjetati, cvasti / cveti = ćvatìt, ćvatÿn, ćvatÿl
cvrčak, kukac Cicada / čvrček = tjarcâk, tjarcâki, -ih (ČIČIRÂK, ČIČIRKÌ)
cvrčati, zrikati / čvrčeti =● zincát, -ân,-âl (tjarcìt, -ÿn): bask. zintzatu
cvrkut, pijukanje = cvarlîk, -ki,-ih (ČVRLIKÀNJE, -A)
cvrkutati, pijukati = cvarlikàt, -ân,-âl (ČVRLJIKÀT, -ÂN): čeh. cvirlikat
cvrljiti, cijediti mast = zicvìrat, -an,-al

Ć - ć (ča: Tj - tj)

će / bu = te- (spojen prefiks pred glagolom)
"ĆEBE" (tur-srb.): deka = biljàc, biljcì < bÿec, byêci, -ih (PUNJÀVA, -E,-ÂV)
ĆELA (tur.-srb.): hrv. plješina, tonzura = # plisÿna, -ni,-ah > -ne, -ÿn: rus. pleš, turs. kelle
ĆELAV (tur.-srb.): hrv. ogolio, plješiv / plešív = # plisÿv, -ìva,-vo: čeh. plešaty
ćelavac, golo brdo / plešívica = plisÿvac, -vci,-ih
ćemo, ćete, će /● búmo, búte, búju = tèmo, tète, tèju: ved. bhumi, bhuti
Ćićarija, gorje u Istri 1273 m / Čičerîja = # Ćićerìja <● Kircarÿa: hrw. Kirkhi
"ĆILIM" (tur-srb.): prostirač, sag / tébih = ◘ tapêd, -di (raknò, -nà): etr. tapes, tur. kilim
ćirilica, vukopis / cirílica = vlaske-škrabòtje, -eh (# cirilìca, -ce)
“ĆOPAV” (tur.-srb.): hrv. šepav, kljast / šantaf = knjakâv, -àva,-vo (còtav, -vo*): turs. čolpa
“ĆOPAVAC” (tur.-srb.): hrv. šepavac / šantavec = còto, -ti*: turs. čolpa
"ĆORAV" (tur.-srb.): hrv. slijep / slepi = šlÿpi, -pa,-po (orbân, -àna,-no*; ĆÒRAV, -VO)
"ĆOŠAK"(tur-srb.): kut, ugao / vúgel =◘ kantũn, -ûni,-ih: av. kent, grč. kanthos, bas. kantoin
"ĆOŠKAST" (tur.-srb.): hrv. uglat, kutni / vugleni = kvâdri, -ra,-ro*: turs. čoše
ću, ćeš, će /● bum, buš, bu = tèn, tèš, tê (⋆ ĆU, ĆEŠ, ĆE): ved. bhuti, bhumi
"ĆUFTE" (tur.-srb.): hrv. odrezak / šnícel = polpèta, -e,-êt*: turs. küfte
ćup, amfora / pehrâr = zjâra, -re,-ah (◘ ûrna, -ne): lat. urna, grč. amphora
"ĆUPRIJA" (tur-srb.): hrv. most = muõšt, moštÿ, -ÿh (pùnat, -nti*): turs. köprü
"ĆUSKIJA" (tur-srb.): poluga, motka / štánga = prâlica, -e,-ic (àšpa, -e*): tur. küskü

Č - č (ča: Čj - čj)

čabar, vjedro /● čéber =● scebãr, -ârje,-eh: hrw. čabra
čačkalica; mršavko / cánšteker = štikadênt, -i,-ih*
čačkati zube = štikàt, -ân, -âl*
čadja, gar / saje = ● sâje, sâjah: perz. saye
čadjav, garav /● sájav = ● saÿn, sajnà, -nè > sajâv, -àva,-vo: perz. saje
"ČADOR" (tur.-srb.): šator / celt = cêlta, -te,-lt $: hrw. šatur, akad. šattera
čahura (puščana)= kàpsula, -le $
čaj, -evi / čájek = ◘ cãy, câje, câjeh: perz. cai, mong. tsay
čajni, čajno = ◘ cajnÿ, -nà,-nò: mong. tsayny
ČAK (tur.), dapače, itekako / páče = altrokè*
čakavština = besèda ižulâna < ● bôdulska bješÿd: avest. Bodyul-besas
čaklja (dragmar), brodski štap s kukom = grampÿn, -ni,-ÿn*
čalabrknuti, okusiti, prezalogajiti = ● tascàtt, -ân (prigrîšt) > tašćát: per.tašten
ČAMAC (tur.): hrv. brodica, barka / čun = ◘ bârka, -ke,-ah: egip. baris, perz. barkaš
čamčić, kajak, barčica / čunek = kaÿć, kaÿći, -ih $
čamac s lampom za ribe = svićarìca, -ce,-ÿc < švitjarÿca, -ce,-ah
čangrizav, mrzovoljan = # grîntav, -va,-vo $
čaranje / cópranje = ● mâtra, -re,-ah > bahorÿa, -e (štrigarìja*): av. mathra, ved. mantra
ČARAPE (tur-srb.): nazuvke, bječve / štrúmfe = kalcèta, -te* (bìćve, bìćav): turs. çorap
čarapice (dječje) / štrúmfice = | hovẽyca, -ce,-ic > kalcètice, -ic*
čarati, vračati / cóprati = ● mantràt, -ân,-âl (bahorìt, -ÿn,-ÿl): ved. mantrita
čaroban, urečen / scópran = ● mantrân, -àna,-ne: ved. mantrana
čarobnjak / copernják = bahòrac, -rci,-ac > štrigũn, -ûni*
čarobnica, vračara / cópernica = bahôrnica, -ce,-ic
čarolija / copraríja = ● mâtra, -re,-ah (bahorÿa, -e): avest. mathra, ved. mantra
"ČARŠAV" (tur-srb.): plahta = lancũn, -ûni* < ● sekâno, -eg: per. sehane, ak. pahatar, tur. čaršaf
"ČARŠIJA" (tur-srb.): tržnica /plac = ◘ plàca, -ce,-ah: vegl. plassa, lat. platea, turs. čarši
časna sestra, redovnica / opática = kolùdrica, -ce,-yc
časnik, oficir = kapurâl, -li $  < satenÿk, -kôj,-ôv
časopis, godišnjak, almanah = letopÿs, -ìsi,-ih
čast, ugled = ◘ dignitâd, -di: lat. dignitas
čaša /● kupica = ◘ zmũl, zmulÿ, -îh (žmûlj, -lji); hrw. kupatar, perz. zul, kurd. zmoul
čaška, čašica / štémpl = žmulÿć, -ìtje,-eh (bićerîn, -ni*)
čavao, klin, tur.-srb. "EKSER" / ◘ čável = brùkva, -vi,-ah > # câval, -vli,-al: lat. clavus
čavlić, klinac / čávlek = brùkvica, -ce,-ah > -ic
čavrljanje, blebetanje / žlábranje = ćàkule, -ul (ČVOKOTÀNJE, -NJA): perz. tačavul
čega, -mu, čim / čésa, čému = ● cesà, cên, cÿn > cegà, cemù: toh. casa, casi, lyk. cezi, cehi
čegrtaljka / škrebetáljka = roštàlica, -ce,-ic < škrpàljka, -ke
čekanje, kašnjenje / čakanje = štênta, -te,-nt*
čekati / čákati = cèkat, -an,-al
ČEKIĆ (tur.-srb.): hrv. batić, malj / kladívec = batÿć, -ći,-ih: tur. čekiš
čekinja, svinjska dlaka = scetÿna, -ni,-ah > šćetìne, -ÿn
čeličana, željezara = # fuzÿna, -ne,-ah > -žÿn
čelični, "GVOZDENI" = ocâlni, -na, ocâlne
čelik, srb. "GVOŽDJE" / gus = ocãl, ocâli, -ih: čeh.+ kajk. ócel
čelik-čelo, jaki žičani konop (dizalice, tegljači) / sájla = lancâna, -ne,-ân*
čeljust, usne vilice / gúbec = làloka, -ke (dêšni, -ih)
čelnik, poglavar / glavaš = # glavâš, -ši,-ih < ◘ akÿr, -oj,-ov: grč. kyros
čelo = celò, celà, celâh
čempres, drvo Cupressus / ciprésa = cîmpres, -si* < ◘ kupãr, -âri,-ih: grč. kyparis
čep, brtvilo / štopl = štròp, -pi* < ● cèp, cepÿ, -îh: etrur. cep
čepić, manji čep / čepek = cepìć, -ći,-ÿć
"ČESMA" (tur.-srb.): hrv. pipa, slavina za vodu / špínja = špîna, -ne,-ah $
čest = gûsti, gûsta, gûsto
čestica, trun, zrnce = cetàc, cetàci, -ih
čestica tla, parcela = umêjak, -jki > ◘ particèla, -le: lat. particula
često, redovno = šegvìto* (gûsto)
česvina, zimzeleni hrast Quercus ilex = ćrnìka, -ke,-îk < tjarnÿkva, -ve,-kav (ČRNÌKA, -ÎK)
češagija za vunu = garbûja, -je,-ah: rus. grebënka
češalj, češljevi = cesâl, cèsli (grebùja, -je,-ah)
češati, svrbjeti / čohati = ◘ sarbítt, sarbÿn, sarbêl: gots. swairban
češer, borova šiška = šìškva, -ve,-ah > šìške
češki / pémski = pênski, -ka,-ko: lat. bohemicus
češki (jezik) = pènska zaÿk
češljanje, frizura = prudêl, -li, -ih*
češljati / česati = cesjàt, cesjân, cesjâl
češljati se / se česati = secesjàt, -ân,-âl
češljugar, ptica Carduelis / štíglec, cajzlín = ◘ kadarèlac, -lci (gadarêl, -li*): lat.  carduelis
češnjak, bijeli luk = cesãn, -âni,-ih (ČEŠÀNJ, ČEŠNJÌ): litv. česnakas
četina, iglica bora = # šćèt, -ti < scétt, -èti,-ih: rus. šćet, lat. saeta
četinjače, crnogorica (Coniferae)/ boróvje = ● | macârje, -jeh: hrw. maxri, ak. mehri 
četiri, 4 / čétri = cetìre <● cetÿr, -eh,-en (ČETÌRE): ved. catur, av. cathru, toh. ctwer
četka / kefa = bruškÿn, -îni* (šćètica, -e,-ic)
četkanje / kefanje = bruškinâda, -e,-âd*
četkati / kefati = bruškinàt, -ân,-âl*
četkica za zube / kefica = bruškinìć, -ći
četnik, srbenda = sionvlàh, seunevlàhi, -ih
četništvo, srbovanje = vlahorÿa, -e,-ah
četrdeset, 40 / štirdeset = cetadesêt < ● cetirdešêt, -ih: ved. caturdasa, yatv. keturdesimt
četrdesetero, -etorica = kvarnârje, -jeh
četrdesetjedan, -dva,-tri = cetardesêt-jedân, -dvâ,-trî < cetirdešjèn, -dvÿ,-trÿ
četristo, br. 400 = cetirštotÿn <● cetÿrašto: ved. catursata
četristoti = cetàrstoti, -ta,-to <● cetÿraštar, -ta,-te 
četrnaest, br. 14 / četrnajst = cetarnâjst < cetirnâyšet, -ih
četvero, četvorica = cetÿrje < ● | cetÿrdi: ved. čaturdi, avest. cathwaro
četverogodišnji = cetirlètni, -na,-no
četverokut, kvadrat = kvadrèt, -ti,-êt*
četverostruko / štirikrat = cetardùplo <● cetyrtràt: ved. caturtarat
četvorica = ● cetÿrje, -jeh: ved. caturya, prus. keturjai
četvorka (u igri), znamenka 4 = cetrìca, -ce < cetarÿca, -e
četvrt (grada); kvadrant = kvartÿr, -ri,-ih*
četvrtak, četvrtkom / četrtek = cetirtàk, cetirkôn: prus. ketwîrtiks yatv. ketvirtikas
četvrti / četrti = ● cetÿrti, -eg (◘ kvârti): ved. caturtha, lat. quartus
četvrtina / frtálj = kvàrat, -rti* <● cetârt: ved. caturtha
četvrtkom, u četvrtak = cetirkôn (va_cetirtàk)
čeznuti, žuditi / hlepiti = # hlepìt, hlepÿn, -ÿl
"ČIBUK" (tur.-srb.): hrv. lula / fájfa = pìpa, -e, pÿp*: hetit. lulim, perz. lule, turs. čubuk
čiji = cigôv, cigòva, -vo; cigòveg, -en,-in, pl. cigòve, -eh,-en (ČÌGOV, -VA,-O)
čik, opušak (od cigarete) = makûl, -li,-ûl* (ćìka, -ke)
"ČIKA" (srb.): hrv. striko / stríček = ● bârba, -be,-ah: hrw. barba, ved. strika
čim, baš, upravo / praf = ovcàs (apêna*)
čini, urok / copraríja = ● mâtra, -re,-ah: avest. mathra, ved. mantra
"ČINIJA" (tur.-srb.): hrv. zdjela / súpentof = terîna, -e, -ÿn* (padèla, -le*)
činiti se, izgledati = separìt, -ÿn, -ÿl
činovnik / beámter = ◘ oficijâl, -li < služâbnik, -iki,-ih: lat. officialis
čipka, vez = merlÿć, -ìtje,-eh (rekâm, -mi*)
čipkica, uvezak = rekâmić, -ći*
čips, hrskavci = ◘ hroštũl, -ûli,-ih: lat. crustulum
čips od krumpira = kumpÿr-hroštûl
čist = cìst, -ìji, naj- < ● cistÿ, -tâ,-ô; cistẽy, cistÿe; sioncìst: avest. cista, prus. skistan
čistač, smetlar, pometač / pucer = škovacÿn, -ni*
čistačica, pometačica = škovacÿna, -e,-ÿn*
čistilište =◘ prakatôrij (cistilÿšće, -a,-šć): lat. purgatorium, prus. skîstikan
čistiona, praonica / puceráj = cistÿlnica, -ce,-ic
čišći, najčišći = cistìji, najcistìji < ● cistẽy, cistÿa, -ÿe; sioncìst, -to: avest. cista
čitanje, literatura / čtenje = štÿvo, -va, -ah
čitaonica, knjižnica = citâlnica < štilnÿca,-e
čitatelj, lektor / čitavec = štylác, -àci,-ih > -lcî, -ÿh
čitati / čtéti = # cìtat, -an,-al < štítt, štên, štÿl
čizme / škórnje = # škôrni, -ih: yatv. skarnê
čižak, zelenčica, pjevica Chrysomitris = lugarÿć, -ći
član: neodredjeni (a, ein) / jen, jéna, jéno = ◘ uõn, unâ, unê: etrur. vn, vna, vne
član: odredjeni (the, der, le) = uõv, vâ, vô <● sẽy, sÿa, sÿe: hetit. siya, gots. sa, sia
članak, odlomak, paragraf / člen = šćenàk, -nkì < scenák, -àki,-ih
čmar, guzni šupak = guzÿšnjak, -ki,-ih
čoban, ovčar / pastîr = còban, -ni < bravâr, -ri,-ih: vegl. braviár: perz. čuban, rus. čabán
čobanin, sirovi divljak = bravarÿna, -ne
čobanski, ovčarski / pastîrski = bravârni, -na, -ne
čokolada = cikulâta, -ti,-ih (ČEKULÂTA, -E,-ÂT) $: aztečki xokolatl
"ČOKOT" (tur.-srb.): loza /● ters = ● # târsje, -jeh: akad.+ hrw. trši, hetit. tuwarsa
"ČORBA" (tur-srb.): hrv. juha = juhà, juhê, -âh: ved. yusha, perz. juš, turs. čorba
čovječanstvo, ljudstvo / človéštvo = seuneyûde, -eh
čovjek / čóvek = covìk < slovÿk, -ka; ljudi: yûde; ukr. colovik
čr (čakavski + kajkavski): štokavski "cr" = bodulsko-cakavski: ćar- (veyski: ● tjar-)
čudak = lêro, -ri*
čuditi se = mirakulàt, -ân,-âl*
čudo, spektakl = ◘ mirâkul, -li,-ih: lat. miraculum
čudovište, nakaza / bazilísk = ● mantràtja, -e (cudovîšće, -šć): ved. mantritya, av. mathrasca
čuješ li, jesi li čuo ? / kaj si čul ? = šicûl ?
čunj, stožac / kégla = štôzje, -a,-ah (stožàc)
čupanje (kose) / oskubavanje = kosmànje, -a
čupati / púkati = ◘ skubìt, -în,-îl: gots. skiuban
čupav, dlakav / kosmáti = ◘ kosmât, kosmàta, -to: etrur. komate
čupkati (groždje itd.) = pulètkat, -an,-al
čuti, slušati / sluhnuti = slišìt, -în,-îl: ved. srusati
čuti, čujem, čuo / čut = cútt, cuyẽn, cũul
čuvati = ● šiguràt, -ân,-âl > # cuvàt, -ân,-âl: hrw. siggurat
čuvar, stražar / pazîtel = ● šigũr, -ûri,-ih (cuvâr, -ri): hrw. sigguru, etrur. tevarath
čuvar vinograda = pudãr, pudâri,-ih
čuvarkuća, Sempervivum / treskovnják =◘ šemprevÿva, -ve
čvarci / ocvírki = ucìrak, ucÿrki, -ih ( # ocvìrak, -rki)
čvor, splet / vúzel = gròp, -pi* (švôra, -e)
čvorast, kvrgav / vúzlan = švorlÿv, -va,-o
čvoruga, kvrga = švôrac, -rci,-ih
čvrst = cvâršt, cvarštâ, -tô; cvarštẽy, cvarštÿa, -ÿe; sioncvàršt, -to (# ČVRST)
čvršći, naj- = cvarštẽy, cvarštÿa, -ÿe; sioncvàršt, -to (ČVRSTÌJI, NAJČVRSTÌJI)

D - d

da, jeste, tako je / je-je = ◘ jâ (jê; šî*): gots. ja, yatv. jâ
da (veznik) = dàr (kô), često izostaje i zamjenjuje ga: za + infinitiv
da (balkansko dadakanje u namjeri) = nema kod domaćih otočana na Kvarneru: za + infinitiv
dadakanje (da + prezent glagola) / kajk. za + infinitiv = za + infinitiv
dagnja, školjka Mytilus = mùšul, -li $: čeh. mušle
dakako, tako je = jejê ( ja-jâ )
dahtanje, zaduha /● píhanje = ● pihavÿna, -ni,-ah > -ne, -ÿn: hetit. pihasasi
dahtati, teško disati / sóptati  = pihtàt, pihtân, -âl: hetit. pihasasi, rus. soplo, sopka
dajbog, daj Bože ! = ajtubôg !
dakle /● anda = ● andà (alôra*): hetit. anda, vegl. andú
daktilograf, upisnik = tipãr, -âri,-ih
daktilografica, tipkačica = tiparÿca, -e,-ah
dalek, udaljen = ● dalgÿ, -gâ,-gô (DÀLG, -GO):  het. dalugaeš, oset. dargh, litv. delgha
daleko, dalje, naj- / dálko, dálše =● dalgô, prôć, sionprôć: het. dalugaeš, rus. dólgo
dalekozor, dogled = karnotjâl -li,-ih*
dali ? : jeli ? / jel ? = ál ?
dalje, drugamo, nekamo / proč = ● ća !: perz. dja
dalje, najdalje / proč = # prôć, sionprôć
dalje- (prefiks glagola) = ● ća-: perz. dja
dalji, naj- = dalgìji, naj- < ● dalgẽy, dalgÿe; siondalgì, -gò: hetit. siu-dalugaeš, rus. dólgij
daljina, udaljenost / dalečína = # dalešÿna, -ni,-ah > -ne
Dalmatinac / Dalmatiner = # Dalmatînac, -nci < ● Delmatÿn, -ni,-ih: grč. Delmatoi
dalmatinski = # dalmatînski, -ka,-ko < ● delmàcki, -ke
● dama / milostíva = sinjôra, -re* <● elamisàra, -e,-ah: akad. ela-misaru, sumer. dam
dan, dana, dani /◘ den = dnê, dnêva, dnì, dnevâh: ved. denam, irs. denus, mong. den
dan varanja, 1. travnja = varàvica, -ce,-ic
danas / denes = danàske (# danàs)
dandanas = dankedên
današnji = danàski, -ka,-ko: prus. dêiniska
danguba, neradnik / niškorísti = zgubidân, -ni (# niškorÿsti; škivafadÿga*)
Danica, planet Venera / Denica = Većernica < Zvicèrna, -ne: yatv. Deinâna, prus. Deinâina
danju, dnevno = dnevũn (vadnè)
danomice, svakodnevno = sagdnè
danski, iz Danske = danêški, -ka,-ko*
dapače, itekako, ČAK (tur.) / pače = altrokè*
dar, srb. "POKLON" / gešénk = ● dârje, -ja,-ah: hetit. daruš, perz. darai (hr. poklon: čak. poklònac)
"DARMAR" (tur-srb.): hrv. zbrka, metež, gužva = ● gungùla, -le,-ah (smûtnja): ved. gangal
darovan, srb. "POKLONJEN" = darivân, -àna,-no: perz. dara (hr. poklonjen: ča. kjaknùt, -to)
darovanje = darivànja, -ah
darovati, srb."POKLONITI" / šénkati = regalàt, -ân,-âl* (podarìt, -ÿn,-ÿl)
darovnica, pismeni poklon = darovšćìna, -ne,-ÿn < darovscÿna, -ni,-ah
daska / deska = madÿr, -îri,-ih* (# daskà, -ê,-âk)
dašćara, koliba = potlehÿša, -še,-ah (baràka $): hrw. hišue, perz. kolbe, arab. daskara
dašćica, letvica /déskica = daskÿca, -e,-ÿc
dati = dátt, daẽn, dâl (# dàt, dân): hetit. da, avest. dadhat, čeh.+ rus. dat
datulja, palma Phoenix = ◘ dàtul, -li,-ih: grč. daktylon
datum / nadnevak = vadnê, vadnêvi, -ih
davanje = davànja, -ah
davati = davátt, -ân,-âl (⋆ DÂVAT, DÂJEN, -AL)
daviti, gušiti / gútiti = ● duhàt, -ân,-âl: perz. duhaden
davljenje, gušenje / zaduha = ● duhàtva, -vi,-ah
davnina, pradoba = sionvÿk, -ôj,-ôv
debela rit, guzina / ritica = guzicÿna, -e,-ah
debeljko, trbonja / debeljúh, búcko = # bucvân, -ni,-ih (tustomêso)
debeljuca, bucmasta ženska = debelÿca, -ce,-ÿc
debelo crijevo = ulÿta, -te,-ah (dûmba, -be*): polj. jelito
debelokožac, cinik = ubràž_ka’poplàt
debeo / búcmasti = debêl, -èla,-lo; deblẽy, deblÿe; siondebêl (dèbji, naj-)
deblji, naj- / dépši, naj- = dèbji, najdèbji < deblẽy, deblÿa, -e; siondebêl, -lo
deblo, stablo / stéblo = ● štûp, štûpi, -ih (# STABLÒ, -LÀ, STABÂL): ved. stup, toh. štun
decembar, prosinac,  XII. mjes. / prezimec = ◘ dećêmbar: lat. December
decenij, desetljeće = ◘ dekâda, -de: grč. dekas
debljati, toviti / debeliti = debelìt, -ÿn,-ÿl
degradiran, ponižen = degradân, -àna,-no*
degradirati, poniziti = degradàt, -ân,-âl*
deka, tur.-srb. "ĆEBE" / ponjáva = biljàc, biljcì < bÿec, byêci, -ih (PUNJÀVA, -VE,-ÂV)
dekagram, 10 grama = dèk, -ki $
deklamirati, uzvikivati = ◘ klamàt, -ân,-âl (najrèć, najrecên, najrèkal): lat. clamare
delfin = ◘ dupîn, -ni (orkùlica, -ce,-ic):  perz. duhas, grč. delphis
delikatesa, desert / oblizék, náhšpajz = ◘ delîcija, -je,-ij: lat. deliciae
delikatesni, ukusan / špájsni = guštôz, -za,-zo* (◘ deliciôš, -ža,-žo)
demižon, veća pletena boca = bocũn, -ûni,-ih
demon, zloduh / hudóba, denevír =● mrátt, -àti,-ih: ved. mrita
demonizirati, sotonizirati = ● mràtit, -in,-il: ved. mrita
Deneb: glavna zvijezda u Labudu (Cygnus) / Petrov_Kríš = Križnÿca, -ce
denuncijant, podkazivač / špijún = lezbÿn, -ni*
denunciranje, podkazivanje / špijonéranje = lezbinâda, -e,-âd*
denuncirati, podkazati / špijonírati = lezbinàt, -ân,-âl
deran, dječak / hlápec = # klapác, -àci,-ih > -pcî, -âc
deranje, trganje / paranje = darmàtva, -ve,-tav
derati, trgati / parati = darmàt, -ân,-âl (zdîrat, -an,-al)
derišta, dječurlija = mularÿa, -e (dicìna, -e)
"DERNEK" (tur-srb.): hr. ● blagdan, svetkovina = fèšta, -e* < ● blâjdan, -ni: ved. bhagadana
deset, br. 10 = dešêt, -tih (djêći*): rigv. des, litv. dešimt, prus. desîmts
desetak, oko 10 / céner = dešetàk < dešetôrje, -jeh
desetero, desetorica = desetòri, -ih < dešetôrje, -jeh
deseti,  X. = dèšeti, -to < dešêtar: prus. desîmtis
desetina (doprinos), tur.-srb. "UŠUR" = dizmâr, -ri* (dešetìnac, -nci): prus. desumptinê
desetljeće, decenij = ◘ dekâda, -e: grč. dekas
desetljetni = ◘ dekâdni, -o: gr. dekades
desetorka (u igrama), znamenka 10 / desetáča = desetìca, -ce < dešetÿca
"DESITI SE" (srb.): dogoditi se / se pripétiti = sezgodìt, -ÿn,-ÿl (se_trèfit, -in,-il)
desni, desno = # prâvi, -va, prâve: yatv. desinas
desničari, konzervativci = dritabânda, -de: avest. drita, gots. bandi
destilacija, prepecanje = lambikâda, -e,-âd*
destiliran = lambikân, àna,-no*
destilirati, prepecati = lambikàt, -ân,-âl*
dešnjak, desnoruki / desnják = pravorùki, -ka,-o
detaljan, pedantan / precizni = ◘ prećÿz, -za,-zo: lat. praecisus
detonirati, eksplodirati / púknuti = lumbardàt, -ân,-âl*
DEVA (tur.) / drómedar = ● kamÿla, -le,-ÿl: ak.+ aram. gammalu, grč. kamelos, turs. deve
devedeset, br. 90 = # devedesêt, -ih < devedèš
devedesetijedan, -dva,-tri (91, 92, 93 ...) = devedešjên, devedešdvâ, devedeštrî ...
devet, br. 9 = devêt, -tih
devetero, -orica = devetòri, -ih < devetôrje, -eh
devetnaest, br. 19 / devétnajst = devetnâjst < devetnâjšet, -ih
dezertirati, izbjeći = dezertàt, -ân,-âl*
dići, dignem = dvígnut, dvígnen, dvígnul
dijabetes, šećerna bolest = cukarîna, -ne,-ÿn*
dijeliti / déliti = dylítt, dylîn, dylîl
dijeta, post = dyẽta, -te, dyẽt $
dijete / déte = dîte, dìteta < dytè, dytjà, dytjù, dytjũn: čeh. díte
djeca = dicâ, dicê, dicÿ, dicù, dicôn (DÌCA, -E)
dim = # dîm, dîmi: yatv. dûmas
dimiti, pušiti / fájfati = ● dimàt, -ân,-mêl: perz. dimat
dimnjačar / dímničar = špacakamîn, -ni* (# dimnicâr, -ri)
dimnjak, tur.-srb. "ODŽAK" / rafunk = ● komîn, -ni,-ih (fumâr, -ri*): hrw. kamanu
dina, nanos pijeska / sipina = sipũn, -ûni,-ih
Dinaridi, balkansko gorje = Vlaskehlâmi (Vlahÿske muntànje)
dinja = milũn, -ûni (melôn)*: vegl. miláun
dinstati, pirjati = šufigàt, -ân,-âl*
dio, dijel / diél = dêl, dêli < dÿl, dylôj, -ôv
dioba, djelidba = dilÿtva, -ve,-av
dionica, polog, učešće / délnica = dilbenÿca, -e
diple, 2-cjevna frula = mišnÿce, -ah (duplìce)
dirati, petljati (se) = ● sepacàt, sepacân, -âl: ved. sa-pachita
dirati, doticati / pípati = ● takát, -ân,-âl: akad.+ sum. taka, gots. têkan, nostr."tika"
direkt (udar u boksu) = kacòt, -ti,-ôt*
direktor, ravnatelj / derektor = deretûr, -ri* < akÿr, -ri,-ih
dirigent, zborovodja / kapelnik = kapêlnik, -ki,-ih*
dirnuti, dotaći / pipnuti = ● vatakàt, vatakân, -âl: akad.+ sumer. taka
disciplina, stega = ◘ dišiplîna, -ne,-ÿn: lat. disciplina
disciplinirati, uvježbati / zmúštrat = # muštràt, -ân $
diskont, rasprodaja = diškônt, -ti $ < | rotkùšba, -bi,-ah
div, gorostas, orijaš, tur-srb. "DŽIN" = covicìna, -ne,-ÿn < slovicÿna, -aj,-ah
"DIVANITI" (tur.): razgovarati / spomínjati se = ● seganàt, -ân,-âl: ved. sa-ganita
divljač / dévlač = žvÿrje, -eh (manjabalîna, -ne*)
divljački, zvjerski / zverinji = žvÿrni, -na,-no
divlja loza, vinjaga / rozga = lozìna, -ne,-ÿn < ● taršÿna, -ni,-ah
divlja patka / ligica = fulîga, -ge,-ÿg* (mornaràca)
divlja salata / radič = radíć, -ìći,-ih: grč. radikia
divlja svinja / véper =● gudò, gudì, -îh (dibli_prasàc): akad.+ sumer. gud
divlja višnja (Cerasus) = ● šenùda, -di,-ah (senjùda, -de): hrw. šennur, akad. šalluru
divljak, urodjenik / divlák = dibloãk, diblâki, -ih (◘ bàrbar, -ri): lat. barbarus
divljakuša, vlahinja, neotesana = vlanjèsa, -se,-ês
divljariti, podivljati = diblacít, -ÿn,-ÿl
divlje povrće = blitvÿna, -ne,-ah > -ÿn
divlji, šumski = dìbli, -la,-le (# dîvji): čeh. diblik
divno, krasno, super / hércik = šupèro*
dizajn, nacrt / obris = dišènj, -nji* (ubrÿzje, -jeh)
dizajner, crtač / risač = ubrÿznik, -ki,-ih
dizalica, kran = argân, -ni, -ih*
dizanje, uzdizanje = dvÿžba, -bi,-ah (-e)
dizenterija, driskavica / sráčkalica = sîda, -e,-ah*
djakon, crkvenjak / mežnar = žàkan, -kni* (kàpar,-i)
djavao, vrag / ◘ vrak = vroãg, vrâgi,-ih < # hudòba; (jàval, -vli): lat. diabolus, gots. wraks
dječak, deran / déčec = # klapác, -ci,-ih > -pcî, -âc
dječja kolica / kíndervagen = karocèt, -i*
dječje cipelice = postolìći, -ih < poštolÿtje, -jeh
dječje pelene / plenice = # plenÿce, plenÿcah
dječji, djetinjast = ditînjski, -ka,-o < ditÿnški, -ke
dječurlija, derišta = mularÿa, -e (dicìna, -ne)
djed / ótata = nôno* < dÿd, dydôj, dydôv (dèd, -di): perz. djedd
djedica / dédek = nônić, -ći*
djedovina, imovno naslijedje = dedìna, -ne,-ÿn < didÿna, -ni,-ah
djelatnik, namještenik / delávec = ◘ oficjâl, -li (služâbnik, -ki): yatv. dailnîkas
djelatnica, namještenica = služâbnica, -ce
djelić, mali dio / zrézek = delìć, -ći
djenovski, iz Genove = ženovêš, -ža,-že*
djenuti, staviti / métnuti = dèt, dinên, dêl
"DJERDAN" (tur.-srb.): ogrlica, niska = peruzÿna, -ne,-ah (kolâjna $): rigv. niska
djetelina, trolist / détela = ditelìna, -ne < ditêjna, -ni,-ah
djetešce, beba /● bébek = ditÿć, -ÿći,-ih (# bebè, -èa; bambîn, -ni*): perz. bebek
djetinjast, dječji = ditînjski, -ka,-ko < ditÿnški, -ke
djetinjstvo = ditÿnštvo, -va,-av
djetlić (ptica Dryocopus) / détel = dytêl, -li,-ih
djever, mužev brat = kuvãd, kuvâdi, -ih*
djeveruša (u svatovima) = parvà-divÿca, -ce
djevica, vila = dÿva, -ve,-ah: ved. daeva
djevičanski = ◘ divÿnski, -ko (vêrgin, -ne*): lat. divinus, lyd. divnali, litv. dieviškas
djevojački, djevičanski = ◘ divÿnski, -ka,-ko: lyd. divnali, lat. divinus
djevojčica /● déklica = malìca, -ce < ● deklÿca, -ce: perz. dekle
djevojčura, prostitutka / flúndra = kûrba, -be $ < divicÿna, -aj,-ah
djevojka, djevica / divójka = divÿca, -e,-ah (# divôjka, -ke,-jak)
"DJON" (tur.-srb.): potplat = # poplàt, -ti,-ih (korâm, -mi*): turs. gön
"DJOZLUK" (tur.): naočale / cvíkeri = ocjâli, ocjâlih: perz. naučaul
"DJUBRENJE" (tur.-srb.): hrv. gnojidba = gnôjba, -bi,-ah: tur. gübre
"DJUBRIŠTE" (tur.-srb.): hrv. gnojište = gnoÿšće, -a,-šć: tur. gübre
"DJUBRITI" (tur.-srb.): hrv. gnojiti = gnoÿt, -ÿn,-ÿl
"DJUTURE" (tur.-srb.): hrv. odoka, približno, bez mjere = azvàca*
dlačica, paperje = perÿć, perÿtje, -eh
dlaka, vlas = žlàka, -ke, žloãk < ũus, ûsi, ûsih: rus. us, usy čeh. vous
dlakav, -vo = žlakâv, žlakàva, -vo
dlakavac, krznaš / kožuhar = ◘ pelÿac, pelîjci, -ac: lat. pellitus
dlaketina, dlaka u jelu = žlacÿna, -ne,-ah
dlan, zapešće = peštjê, -jà,-âh (matafân, -ni*)
dlijeto (za kamen i drvo) / štémajzl = ◘ škarpêl, -li: lat. scalpellum
dnevnica, nadnica = žurnâda, -de, -âd*
dnevnik, tjednik, novine / cájtunk = zjurnâl, -li*
dno mora, dubina / globina = fôndo, -da* < galbÿna, -ne
dno klanca, gudura = podagêt, -ti,-ih
do = ◘ dô: lyd. do, het. de
doba, vrijeme / cajt = vrîme, -ena < vrÿme, vrymjâ, -âh: rus. vremja
dobar, bolji / dober, bólši =⋆ dòbar, bôlji, naj- < dobâr, dobrẽy, -ÿa, siondobâr
dobro, tako je, O.K. = ◘ bèn ! (# dobrô !): etrur. beni, lat. bene
dobro došli ! (pozdrav gostu) = ste-prišlÿ !
dobrobit, milosrdje / milošča = ● karitâd, -di: hetit. karitya, lat. caritas, vegl. karituót
dobrodušan, blag = dusêvni, -na,-no: čeh. duševny
dobrota, dobrohotnost / dobrota = dobròšt, -šti,-ih
docapkati, dotapkati = dotapát, dotapân, dotapâl
doći, stići / dojti = prÿt, -den,-šal (arivàt, -ân,-âl*): čeh. pryit
dočuti, će čuti = tecùt, tecujên, tecûl
dodatak, privaga / cúbok = žûnta, -te,-nt*
dodati = pridêt, pridenên, pridêl (žuntàt, -ân*)
dodatni, priložen = parnesên, parnesèna, -ne
dodavši, dodajući =  parnesûć
dogadjati se, zbivati, srb. ”DEŠAVATI” / pripétiti se = setrèfit, -in,-il $ (se_dogâjat, -an,-al)
doglavnik, podšef = mejakÿr, -re,-eh
dogled / dalekozor = karnoćâl, -li, -ih*
dogodine, nagodinu / klétu = dolèta (# kletû)
dogoditi se, srb. "DESITI" / pripétiti se = tratát, -ân,-âl* < sezgodìt, -ÿn,-îl (se_trèfit)
dogovor, pogodba = ◘ kuntràt, -ti (napràva, -ve): lat. contractum
dogovoriti se, nagoditi = senacinìt, -ÿn,-êl
dograditi, dozidati = prizidàt, -ân, -âl
doista, stvarno, zbilja / správno = # nasprâvno (vêro*)
dojahati, dovesti se / dojašiti = doyzdìt, -în,-îl
dojenče; sisanče = šošÿć, šošÿtje, -jeh
dojilja, muzlica = muzÿca, -ce (margàra, -ri,-ah*)
dojiti, sisati / cíkiti = doÿt, -ÿn,-ÿl (šošìt, -ÿn,-ÿl): ved. dheil
dojka, sisa / cíka = cìca, -ce < šošÿna, -ni,-ah
dok, kad / če = doklèn (# ćê)
dokaz, svjedočanstvo = švidòtja, -je,-ah > ◘ ateštât, -ti: lat. attestatum
dokazati = ◘ certifikàt, -ân,-âl (skazàt; pritvarjàt, -ân,-âl)
dokazati se, istaknuti = safirmàt, -ân,-âl*
dokazivati, opravdavati = skazÿvat, -an,-al > dokaživàt, -ân,-âl
dokle, sve dok / dokat = poklén (fînke*)
dokoljenice / štrumfe = hoyẽv, -êve, -ah > gamàsje*
dokrajčiti, završiti / skončati = ◘ finìt, -ÿn,-îl (# skonsát, -ân, -âl): lat. finire
doktor, liječnik = ◘ dohtũr, -ûri: lat. doctor
doktorat, doktoriranje = dohturâda, -de,-âd*
doktorica, liječnica = doturÿca, -ce*
doktorirati, iskazati se = dohturàt, -ân,-âl
doktrina, vjeronauk = lontrÿna, -ne,-ÿn*
dokument, isprava = ◘ dekumênt, -ti (lištÿna, -ne): lat. documentum, čeh. listina
dolama (kožna), kožur / kožúh = kožúp, kožùpi, -ih
dolazak, pristizanje = arivâda, -de,-âd* < doÿzd, -di,-ih
dolina, zavala = ◘ duõl, dolÿ, -ÿh: gots. dal, perz. dolena
dolje, niže / dele = dòlika, dolÿe, siondòli
dom, kuća = ● dumÿć, -ìtje,-eh : akad.+ aram. dadmu, lat. domus, čeh. dum
doma, kod kuće / domóv = dòmaka < # domuõv: čeh. domov
domaći kruh (s peke) = kolùba, -be,-ah
domaćica, kućanica / hížnica = kutjârka, -ke,-rk (kùćnica, -ce,-ic)
domazet, priženjeni = ● | jošâna, -ne,-ah: ved. yoshana
domet, puškomet / sežaj = natîr, -ri*
domišljat, snalažljiv = inženjôš, -ža,-žo*
domjenak, zakuska = marendîn, -ni* (domjènca, -ce,-nc)
domoljub, rodoljub = ◘  patryòt, -ti: grč. patriotes
domorodac, zemljak / láncman = pezân, -ni*: fran. paysan
domovina, zavičaj = mandalÿna, -ne,-ah
domovinski, zavičajni = vejânski, -ka,-ke
donijeti / donésti = parnêšt, -nesên, -èsel (prinêst, -èsal; DONÊST, -ÈSEN): yatv. nest
donje rublje, futar / únterveš = intîma, -me,-ah*
donji, najdonji = zdôlni, zdolnẽy, siondôlni
dopis, papir, arak = ● kârta, -e: grč. charta, hetit. hatura
dopisnica, razglednica / ánzickarta = ● kartulÿn, -i (kartolîna*): hetit. hatuars
dopiti, ispiti = najpìt, najpyẽn, najpÿl
doplivati, doplutati / doplávati = # doplavàt, -ân,-âl
dopodne, prije podne = dopôlne
doprinos, prilog, dodatak / prinések = | parnèš, -ši,-ih
dopust, godišnji odmor / úrlab = fêrije*
dopustiti, dozvoliti = dopuštìt, -în,-îl (tešmìt, -ÿn,-ÿl)
dopuštati, dozvoljavati / dopúščati = dopustjàt, -ân,-âl
dopušten, dozvoljen / dopuščen = dopûšćen, -na,-no < pûstjen, -na,-ne
doputovati, pristići / prihajati = arivàt, -ân,-âl*
doručak, zajutrak / gáblec = marênda,-e, marênd*
doručkovati, užinati / frúštikati = marendàt, -ân,-âl*
dosad / dosedá = dosadà
dosadan, zamoran = štufân, -na,-no*
dosaditi, zamoriti / tupiti = štufàt, -ân,-âl*
dosadjivanje, gnjavaža / tentanje = ◘ tênta, -te,-ah: etrur. tentv
doseći, dokučiti = dosêć, dosežên, dosègal
doseljenik, pridošlica / dotepénec = venturÿn, -ni,-ih*
dosežan, sposoban = ◘ kapàc, -ca,-co: lat. capax, litv. kapak
dosta = bàsta (dòsti): perz. bastan
dostići, dotrčati / pritéči = pritêć, pritecên, -tèkal (dostìgnut, -en,-ul)
došiti, prešiti = tesÿt, tesyẽn, tesÿl
dotaći, dirnuti / pípnuti = ● vatakàt, vatakân, -âl: akad.+ sumer. taka
dotapkati, docapkati = dotapát, dotapân, dotapâl
doticati, dirati / dotikávati =● takátt, -ân,-âl: akad.+ sumer. taka, gots. têkan
dotični, isti = pricîž, -žo* < | seyõn, seunâ, seunê
dotjerati, natjerati = dognàt, -ân,-âl < ● prignàt, -ân,-âl: ved. pari-gnanti
dotrčati / dotéči = pritêć, -cên,-kal > # dotêć, -cên,-kal
doušnik, špijun / špicl = žbîr, žbìri, -ih*
doveden, priveden / dopélan = # dopèlan, -na,-no > ● pripelân, -àna,-ne: ved. pari-pelate
dovesti / dopélat =● pripèlat, -an,-al (dovêst, -èzen,-zal): ved. pari-pelate
dovesti se, dojahati / dojášiti = doyzdìt, doyzdîn, -îl
dovidjenja ! / bok ! = navidòva !
dovoditi, privoditi / pripélati = # pripelàvat, -an, -al: ved. pari-pelate
dovraga, idi k vragu ! / vrak_te zél! = ● hod’vapìpe! (ajmalôra !*): ved. hodati-vi-pippal
dovratnik, kućni prag / štok = stâlba, -bi,-ah > -be
dovršen, obavljen / fértik = ◘ fìnjen, -na,-no (gotôv, -òva,-vo): lat. finitus
dozidati, dograditi / doštúkati = prizidàt, -ân,-âl
dozrijeti, sazrijeti / zreleti = zdrÿt, zdryẽn, zdrÿl: bask. zoritu
dozvola, dopuštenje / dopuščénje = promèš, -ši,-ih*
dozvoliti, dopustiti = dopuštìt, -în,-îl (tešmìt, -ÿn,-ÿl)
dozvoljavati, dopuštati / dopuščati = dopušćàt, -ân,-âl
dozvoljen, dopušten / dopúščen = dopûšćen, -na,-no < pûstjen, -na,-ne
drača, grm Paliurus = ◘ tarnâk, -ki,-ih: gots. thaurnas
draga, ljubavnica / frájla = jubìca, -ce,-ah
dragi, ljubavnik = dragÿć, dragìtje, -eh
drangulije, svaštarije / drondole = šklatarÿe, -ah
dražba, likvidacija / bankrót = inkânt, -ti*
dražeje, tablete / pílule = pîrule, pîrulah*
dražestan, umiljat = ◘ gracyôš, -ža,-žo: lat. gratiosus
dražiti, napipavati / šlátati = # šlatàt, -ân,-âl
drek, sranje = govnò, -nà,-âh: ved. gohana
dremljivac, pospanac = lalÿć, -ìći,-ih
"DREVAN" = čakav. + kajkavski: drven, šumski
"DREVNINA" = čakavski: drvenarija, drvna gradja
drhtati, tresti se, tur-srb. "TITRATI" / se tépsti = ● setèpst, -pên,-al (darhtàt, -ân): avest. sa-tep
drhtavica, groznica = darhtaÿca, -ce,-ah
drijemati / knjávati = ● kunjàt, -ân,-âl (tanjàt, -ân,-âl*): perz. kunyan
drijen (grm Cornus mas) / drenulja = drenùlva, -vi,-ah
drjemuckati = bišpàt, bišpÿn, -âl (lalìt, -în)
drljača, grablja / brána = grabûja, -je,-ah (žubàtja, -je)
drndati se (makadamom) / drúckati = zgruhàt, -ân,-âl
drobiti, mrviti = stupát, stupân, -âl (● peštàt, -ân,-âl): avest. pešotanu
drogerija, parfumerija = špicerÿa, -e*
dronjak, krpa / cánjek = štràca, -ce, štràcah*
dronjavac, odrpanac / canjúga = štracìna, -ne* (strusìna, -ne)
drózd, ptica Turdus / bránjug = kosìć, -ći
dršćući (u strahu, u groznici) = darhtêć
drug, prijatelj, ● jaran /● pajdáš = kumpànj, -i*: hrw. yarani, perz. padaš, litv. draugé
drugačije, inače / drugáč = druhcÿe (# drugâc; # DRUGAČÌJE)
drugamo, nekamo, dalje / proč = ća!: per. dja
drugarica, prijateljica / pajdašíca = kumpanjìca, -ce*
drugarstvo, prijateljstvo /● pajdašíja = ● padâjstvo, -va: perz. padašan
drugdje = inodÿ (drugdîr): ukr. inodi
drugi, II. = # drûgi, -a,-o < ● | tòrri, -ra,-e (◘ šekôndi): ved. antar, rus. vtorój, lat. secundus
drugi - ostali = ● inòki, -ka,-ke < | tartòri, -re (ÎNI, -O): oset. inae, ukr. inši, čeh. iny
drugi put, kasnije = inotràtt (kàšnje)
drukčiji, različit / drugáči = ● inàki, -ka,-ke: perz. inač, etrur. ichnac
društven, druželjubiv = druzêvni, -na,-e
društvo, udruga / drúžba = # drûzba, -be,-zb (kumpanÿa, -e*)
družba, braća = bratÿa, -ah: ved. bhrata
družba, pjevački zbor = klàpa, -pe,-ah
druželjubiv, društven = druzêvni, -a,-o
družiti se, sastajati se /● se pajdášiti = sedruzìt, -ÿn,-ÿl: perz. padašan
drva / lésje = # lêsa, -sje,-ah (drveće: drîvje)
drveće, bjelogorica / drévje = drîvje, -ah
drvenarija, drvna gradja = lenjâm, -mi* (drevnÿna, -ne,-ah)
drven, šumski / drévni = # drêvni, -na,-no: litv. dreva, čeh. dreveny
drvenjak, celuloza = fruštànj, -i*
drvo, stablo / steblo = ● štûp, -i,-ih (darvò, -à,-âh; drvò): ved. stup, tohar. štun, yatv. derva
drvo smreka, Picea abies = ● šmrÿkva, -ve,-ah: avest. sarmaka
drvodjelstvo, stolarija / tišleráj = marangunÿa, -e*
drvožder, grizlica u drvu = darvoÿd, -di,-ih
drzak, osoran = ◘ arogânt, -ta,-to (okosÿtt, okosÿta, -te): lat. arrogans
držak, držalo = ◘ toporîšće, -ća,-šć (◘ darzàlo, -la): trac. darzales, germ. tepperex
držak kormila = ◘ jârgula, -e,-ah: lat. argula
držak na alatu / toporíšče = ◘ toporîšće, -ća,-šć: germ. tepperex
držalo pisaljke / štilo = ◘ štîlo, -a: gr. stylos
držati = ● darzátt, -ÿn,-âl (# DRŽÀT, -ÎN): avest. darezyati, hetit. tarhzi
država, vlast / orság = ● # darzèla, -le: perz. darezra
državnik, dužnosnik = ● darzelân, -àni,-ih: av. darezra
dubina / globína = dalbîna, -ne < # galbÿna, -ni,-ah
dubinomjer = škandâj,-àje* (šônder, -eri $)
dubok / glibóki = dumbòk, dùbji < # galbôki, galbẽy, siongalbòk: yat. galinis, ukr. gliboki
duboka noć, iza ponoći = popolnôc, -ci,-ih (štraûra, -re*)
DUĆAN (tur.): prodavaona / špeceráj = butîga, -ge* < ● mešét, -ti,-ih: ak. mešgetu, tur. dukkân
DUĆANĆIĆ, mini-market = butîgica, -ce,-ic < mićamešèt, -ti,-ih
DUĆANSKI (tur-srb.): hrv. trgovinski = butîžni, -na,-no (ud_butigÿr): turs. dukkanli
DUD (tur.-srb.), voće Morus = ● mûrva, -ve,-ah > -av: hetit. muri, grč. mourea, turs. dut
dudati / cúclati = tjućàt, -ân,-âl (dječji izraz: # cikìt, -ÿn,-îl)
DUDICA za bebu (tur.): hrv. cucla / cúclek = šošÿn, šošîni, -ih: tur. dudak
DUDOV (turs.) = ● mûrvin, -na,-no: hetit. muryan, grč. moureion
dug / kredit = ● dàrza, -ze,-ah (DÀRŽA, -ŽE,-RŽ): per. darz, avest. darez, ved. dharma
dugačak / dugi, dužiji = ● dalgÿ, -gâ,-ô (DLGÌ): hetit. dalugaeš, oset. dargh, litv. delgha,
duga na nebu = bozylûk, -lûki, -ih: sumer. duga
duge čarape, hulahupke = hoyẽv, hojẽve, -ah
dugonja, gorostas = ● dalganÿna, -aj,-ah: hetit. dalugaeš
"DUGME" (tur.-srb.): hrv. puce / gumb = botũn, -i* < ● putàc, -ci,-ih: lyc. puce, turs. dogme
duh, duša = ● jàmna, -ne,-ah: avest. yamna, kelt. dusios, arab. ruh
duhan (Nicotiana) / tobák = tabàk, -ki $: arab. dukhan
dukat, zlatnik = cekÿn, -ni, -ih (bajòk, -i)*
duplikat, kopija = ◘ duplÿca, -ce,-ÿc: lat. duplex
duplja, šupljina / lúknja = duhlìna, -ne < duhẽy, -êje,-eh
duplo, dvaput 2 X / dvokrát = dvapûti < dvitràtt
dupsti, svrdlati = dalbátt, -ân: litv. daltba
duša, duh / dúhek = ● | jàmna, -ne,-ah : av. yamna
"DUŠEK" (tur.-srb.): jastuk / vájnkuš = kušîn, -i* <● tuhÿca, -ce: hrw. tuhul
dušica, žižak, vječno svjetlo = ◘ lumÿn, -i: lat. lumen
dušnik, grkljan = duhàlo, -a,-ah (garkjân, -i)
duž, mimo = ● alâj: s genitivom (lajõn, lajunè: s nominativom): grč. alae, hrw. allai
dužan, obvezan / dúžen = obligân, -no* < ● dârzni, -na,-e: perz. darsa, avest. darez
duži, naj- = dalgìji, naj- < ● dalgẽy, dalgÿe; siondalgì,-gò: hetit. siu-dalugaeš, rus. dólgij
dužnosnik, državnik = ● darzelân, -àni,-ih: av. darezra
dva (2)= dvâ, dvî < duÿ, duâ; -ÿh,-ÿn,-ÿmi:  avest. duya, ved.+ litv. dui, prus. dwâi
dvadeset, br. 20 = dvâjšet (vênti*): rigv. dvadasa, yatv. dvadesimt
dvadesetak, oko 20 = dvajsetàk < dvajštôrje, -jeh
dvadesetero, dvadesetorica = dvajstòri, -ih < dvajštôrje, -jeh
dvadeseti,  XX. = dvâjseti, -ta,-o < ● dvâjšetar
dvadesetjedan, -dva,-tri ... = dvajstjedân, -dvâ,-trî ... < dvajšetarjên, -dvÿ,-trÿ ...
dvanaest, 12 / dvanajst = # dvanâjst < dvinâjšet
dvanaesti,  XII./ dvanajsti = dvanâjsti < dvinâjšti, -a,-o
dvanaestero, dvanajstorica = dvinayštôrje
dvije, tri, četiri tisuće: 2-, 3-, 4.000 = dvimiljâr, trimiljâr, cetyr-miljâri
dvaput / dvakrát = dvapûti < # dvitrátt
dveri, portal / háustor = portũn, -ni* <◘ pìle, -ah: grč. pylai, prus.+ yatv. dvaris
dvije, -ju / dve = dvî, -îh,-în < duê, duâh, -ân,-àmi
dvocjevka, lovačka puška = duplÿca, -e,-ah
dvogodišnji = dvilètni, -na, -no
dvojba, sumnja = primÿšal, primÿšli,-ih
dvojben, sumnjiv = šumlÿv, -va,-vo
dvoje, -ica = dvôji < ● dvõydi, -ih: av. dvaidi, ved. dvaidhi, čeh. dvojí
dvojiti, sumnjati = šuminàt, -ân,-âl (sušpetàt, -ân,-âl*)
dvojka (u igri), znamenka dva / cvájer = dvìca, -ce < duÿca, -e
dvokolica / táčke = karjôlica, -e* (taulàc, -i)
dvoličan, licemjeran = ◘ farizêjski, -ka,-ko: grč. phariseos
dvolitra, boca 2 litre = dupljâk, -kì
dvomedja, razdjelnica = sejmèja, -je,-ah
dvopek, biskvit = šuhârki, -ih (baškòt, -i)
dvorac, palača = ◘ palâc, -âci,-ih: grč. palatos, čeh. palác
dvorana, prostorija = sâla, -e,-ah: ved. sala
dvored, dvojnost = duplÿca, -ce, -ÿc*
dvori, veća palača = ◘ palacũn, -ni: grč. palation
dvorište, okućnica / dvoríšče = ● dvôr, -rî,-îh: ved. dvara, yatv. dvaris, gots. dáuri
dvoriti, paziti = têndit, têndin, -il*
dvorski; kaštelanski = kaštÿlni, -na,-ne
dvosjed = dvisèd, -di < duisÿd, dvisidôj, -ôv: kelt. essedum
dvosjekli bodež = ● dvisÿka, -ke: ved. dvisikha
dvospolac, travestit = pincûrlo, -li*
dvostruk / dúpli = ◘ duplÿn, duplîna, -no: lat. duplus
dvostruki špijun, špijunčina = žbirÿna, -ne
dvotočke ( : ) = goripikác (dvipikàc : )

Dž - dž (kaj: Gj, ča: -/-)

Tzv."Dž - dž" je novi strani glas u hrvatskom (turcizmi, anglizmi itd.): u kajkavici postoji
tek srednji prielaz Gj (Đ/Dž - đ/dž), a u pravoj čakavici nema sličnog izim sibilar Dz - dz. 
"DŽABE" (tur.-srb.): besplatno, badava / gratis = ● mùkte: ved. mukti, lyk. mukssa
"DŽAK" (tur.-srb.): hrv. vreća / žákel = vrìća, -će, vrÿć < vrÿtja, -e,-ah
džamija, mošeja / gjamia = dzamÿa, -e, -ah $
"DŽELAT" (tur.-srb.): krvnik, koljač / krvolízec = bojân, -ne,-eh > -ni, -ân
džem, marmelada / pékmes = marmolâda, -e,-âd* (marmelâda $)
džemper, vunena vesta = vardakôl, -li* (dzampêr, -ri $)
DŽEP / žep = zépp, zepÿ, -ÿh (# žèp, žèpi): arab. geyb, slov. žep, turs.-srb.“džep”
džepić, manji džep / žépek = žepìć, -ći
džepni / žepni = žèpni, -a,-o
džez (jazz), nova glazba / gjes = dzés, -si $
DŽEZVA, fildjan za kavu = ◘ kogûma, -me (šurÿć, -ìtje; kogumìca, -ce*): lat. cucuma
"DŽIGERICA"(tur-srb.): jetra = jetrâ, jetâr < yâtra, -râh: čeh.+ kaj. jatra, turs. čiger
džija, uzvik za tjeranje mazge i konja / bista ! = # bistáh !
"DŽIN" (tur.-srb.): div, gorostas, orijaš / kòlos = covicìna, -ne,-ÿn < slovicÿna, -aj,-ah
džin (alkoholno piće) / gjin = dzÿn, -ni $
džip (jeep), terenski auto / gjip = dzÿp, -pi $
džokej, športski jahač / gjokéj = dzokẽy, -èji $
"DŽUKELA" (tur.-srb.): hrv. stara psina / cúcek = takân, -ni* (pašÿna, -ne)
"DŽUMBUS" (tur-srb.): zbrka, metež, gužva / gungula = ● gungùla, -e,-ah (smûtnja): ved. gangal
džungla, prašuma / djungla = dzûngla, -e $ (siondarmũn)
džus (voćni sok) / gjus = dzús, -si $

E - e

egipatski, istočnoafrički / misirski =● mišÿrni, -na,-no: akad. musuru
ekselencija, uglednik = ◘ ilustrìšimuš <● elamisâr, -re,-eh: akad. eli-misaru, lat. illustrisimus
"EKSER" (tur.-srb.): hrv. čavao / čável = brùkva, -vi,-ah (# câval, -vli,-al): lat. clavus
eksplodirati, detonirati / púknuti = lumbardàt, -ân,-âl*
ekspres, hitno / žúrno = ešprès $ < ◘ barzô, -ÿe, sionbarzô: trac. burzas, rsl. barza
ekspresni, hitan / žúrni = prìšan, -šna,-šno: ved. presha
ekvator, tropi = polnèb > ekvâtor $
ekvatorski, tropski = polnèbni, -na,-no
ekvinokcij, ravnodnevica = kvâtri, -ih*
ekvivalentan, istovrijedan / glajh = sejvrÿdni, -na,-o
elastičan, rastezljiv = laštikân, -àna,-no $
elastičnost, rastezanje = laštikâda, -de,-âd*
elegantan, moderan / šik = šìki $
električar, instalater / elektriker = ◘ lètrićar, -ri: grč. elektrides
električni, strujni / električen = lètrišni, -na,-no $
električni roštilj, pećnica / kóher = argânza, -e*
elektrika, struja = ◘ lètrika, -ke < tarnà, -nè,-âh: grč. elektron, gots. thaurnas
elisa, brodski propeler = propèla, -e,-êl*
elita, aristokracija = ◘ pošidênti, -ih: lat. possidentes
E-mail, telefaks = hitropÿs, -si,-ih
emajl, glazura = ceklà, -lê,-âh > vernîš, -ži*
emajliran, glaziran / glazérani = vernižân, -na,-no* (ceklân, -àna,-no)
emajliranje, lakiranje = vernižâda, -e,-âd*
emajlirati, glazirati / glazérati = ceklàt,-ân (vernižàt*)
enciklopedija, sveznanje = velikâz, velekâzi, -ih
endivija (salata) / prajzerica = invidÿa, -e,-ij*
engleski / angléški = inglêški, -ka,-o* <  tudòrni, -ne
engleski jezik = inglêška zaÿk < gan-tudòrni 
en’ti mater, u p.m.! = ● | manda-vôška !
en’ti prababu, u 3 p.m! = ● | trojmânda-vôška!
ERGELA (tur.), konjušnica = štalãy, -âje, -eh: ved. sthalika
erodirati, rastočiti / razlókati =● zilòkat, -an,-al: bask. zilokatu
escajg, pribor za jelo / éscajg = žlicnÿk, -ki,-ih 
eskadra, flotila = škvâdra, -re (marîna, -ne)*
estuarni, lagunski = mejmôrni, -na,-ne
eter, prostor / limbuš = ◘ lÿmb, -bi: lat. limbus
eto, evo = ● èko ! ( nà ! ): etr. eca, lyk. eke
evandjelje / evangjélje = ◘ evangêli, -ih: grč. euangeloi
evandjelist / evangjelîst = vangelÿšt, -i,-ih $
evandjeoski / evangjélski = ◘ vangelskì, -ô: gr. euangelikos
evo, eto = ● èko ! ( nà ! ): etr. eca, lyk. eke
evo ti, eto ga ! = èkola !*

F - f

faks, telefax, E-mail = hitropÿs, -si,-ih
falsifikat, krivotvorba = falšarÿa, -e $
fantazija, mašta / tlápnja = ◘ fantažÿa, -e: grč. phantasia
fantastičan, maštovit / fantastičen = ◘ fantâstik, fantàstika, -ko: grč. phantastikos
fantazirati, maštati / fantazérati = ◘ fantaštikàt, -ân,-âl: grč. phantastikein
faraon, car = ◘ faraũn, -ûni,-ih: grč. pharaon
farmacija, liječenje / lekárna = likarÿa, -e < ● vidàrna, -ne: avest. vidarna
fasada, pročelje = procêli, -ih (fasâda $)
fascikl, aktovka / ákntaška = portafòlj, -i*
fasung, provijant / fásunk = ◘ spîza, spîze: lat. expensa
fašírati, oblijepiti brašnom / fašérati = vamokàt, -ân
faširana šnicla, kosani odrezak / šnícel = polpèta*
fašnik, mesopust / fašnjak = mesopùšt, -ti,-ih
favela, slum, sumnjivo naselje = ◘ škuribânda, -de,-nd: gots. skura-bandi
fazan, gnjetao / petelîn = petešìć, -ći,-ih (dibli_petèh)
februar, veljača, II. mjesec = ◘ febrâr (vejàca, -ce): lat. Februarius
federmadrác, jogi = štramàc, -mcì* < ● šùšta, -te,-ah: hetit. šašta
feferon, ljuta paprika = paperûn, -ni*
FEREDŽA (tur.): hrv. veo / šlájer = bandèla, -le,-êl*
fen (sušni fenski vjetar) = ôštro, -reg
"FENJER" (tur.-srb.): lampa / lámpaš = feralÿć, -ìtje,-jeh > -ći
feribot, trajekt = tralêkt, -ti*
ferije, godišnji odmor / úrlab = štajûn, -ni*
ferijalni, sezonski = štajũnski, -a,-o*
fijaker, kočija = ◘ karòca, -ce,-ôc: lat. carruca
fijuk, huka vjetra = zibrÿtva, -ve,-av
fijukati, hučati (vjetar) = ◘ zibrítt, -ÿn,-ÿl: lat. sibillare, špan. soplar
fiksirati, gledati u oči = gjedìt_fišo
FILDJAN (tur.), djezva za kavu = ◘ kogûma, -me (šurÿć, -ìtje; kogumìca, -ce*): lat. cucuma
filozof, mislilac, mudrac / mudriján = ● mudrâk, -ki,-ih: akad.+ hrw. mudarki
filtriran, procjedjen / procédjen = filtrân, -àna,-no*
filtrirati, procijediti = filtràt, -ân,-âl*
fin, kvalitetan / fíni = fànjski, -ka,-o $
finski, baltički = mejtohòrni, -na,-ne
firman, krizman = bermân, -na,-no*
firmanje, sv. potvrda / krizma = bêrma, -e,-rm*
firmati / krizmati = bermàt, bermân, bermâl*
firnajs, bezbojni lak / fírnis = vernÿš, -i*
"FIŠEK" (tur.-srb.): hrv. naboj, puščani metak = patrôna, -ne*
fitilj, štapin (mine) = kôrda, -e,-rd*
fitobentos, vodeno rašće = krèćje, -jeh
flaster = impastâr, -ri *
flaša, boca / fláša = butÿlja, -e,-lj $ (veća: bocũn, -ûni): rus. butylka, litv. butelis
flekast, pjegav / pírgast = ● pirgân, -àna,-no: akad. pirga, hrw. pirig
fliš, glinenac / lapor = ◘ màrna, -ne (nylác, -àci): lat. marga
flišni / laporni = ◘ màrni, -na,-no: lat. marga
floridski, iz Floride = floridâni < artasemèrni, -ne
flota, brodovlje = marîna, -ne* < ● nâvje, -jeh: ved.+ perz. navya, avest. navaya
flotila, eskadra = škvâdra, -dre*
folija, celofan, nylon / prozîrnica = prožÿrnik, -iki,-ih
Fomalhaut: glavna zvijezda iz Južne Ribe (uz južni obzor) / Žerjáv = Nylòva, -ve
fontana, zdenac / štúbel = ◘ funtâna, -ne < ● buÿmer, -ère: etrur. phuntia, lat. fontanus
formiran, oblikovan / formérani = ◘ formân, -àna,-no: lat. formatus
formular, obrazac / obrázec = ◘ môdul, -li: lat. modulus
fosfor ( P ) = ◘ svitlàc, -àci < švytlác, -cÿ: trac. svitas
fotelja, naslonjač / naslanjáč = poltrôna, -ne*
fotografija, fotoslika / fotka = letrâta, -e,-ât*
fotograf, fotoslikar / slikár = letratÿšt, -šti,-ih*
fotografirati, slikati / fotograférati = letràt, -ân,-âl*
Francuska = Franćèska (FRANCÛSKA)
francuski = franćèski, -a,-o* < geldÿški, -o)
francuski jezik = franćèska zaÿk < gan-geldyãn 
franjevac, redovnik / frater = ◘ frâtar, -tri,-ih: lat. frater
frankirati, staviti marku ili biljeg / frankérati = bulátt, -ân,-âl* (biligàt, -ân): mong. bilig
frizura, češljanje = prudêl, -li,-êl* (flizûra, -re,-ûr $): got. frisiaz
frižider, hladnjak / ájskasn = jacêra, -re* < ● baršadÿn, -oj,-ov: perz. baršadan
frotir, ručnik = suhamân, -ni* < tarÿlo, -la
frula /◘ žvégla = ● šûrla, -le,-ah > -rl: perz. zurla, bask. xirula, gots. sweglo
fućkaljka, zviždaljka / fučka = piskâlka, -e,-ah > -lk
fućkanje, zvižduk / piščanje = fišćâda, -de,-âd*
fućkati, pjevušiti / fúčkati = tarankàt, -ân,-âl* (fišćàt, -ân,-âl*)
futar, podstava /◘ fúter = ◘ flôdra, -re (podmèt, -ti,-ih): gots. fodra
fútrati, podstaviti / podstávlati = ◘ flodràt, -ân,-âl: got. fodra
futrola (za naočale) / etujî = oćalîn, -ni*

G - g

ga, mu (kraća zamjenica) = nêg, nên, nÿn
gacati, gaziti po blatu / šljapkati = hjuštàt, -ân,-âl
gaće, podgaće = budânti, -nt*
gaćice (slip i kupaće) / gačke = budantÿne, -ÿn*
gadan, odvratan / grdi = # odùrni, -na, odùrne
gadjenje, odbojnost / gadarîje = ◘ faštîdi, -ih: lat. fastidium
gaj, šuma / fústa = drmûn, -ni <◘ darmũn, -ûne,-eh: grč. drymon, perz. darin
GAJDE (tur.-srb.): diple / dúde = mišnÿce, mišnÿcah (mišnjìce, -ÿc)
"GAJTAN" (tur.-srb.): kabel (za struju) / žnóra = gâbel, -eli $: turs. kaytan
galama, vika / lárma = krišćàva, -ve,-ah (# galâma, -me)
galamdžija, bukač = halabùto, -ti*
galamiti, vikati / lármati = krišćát, -ÿn,-âl (larmàt, -ân,-âl $)
galanterija, sitna roba = šuškarÿa, -e
galeb (Larus) = kalèb, -bi < kalúb, -ùbi,-ih
galebić, mladi galeb / galebek = martîn, -ni
galija = ◘ galÿca, -ce,-ah > -ÿc: ilir. galaia, grč. galeas
galijot, veslač = galyòt, -ti,-ih*
galon, stara mjera obujma: 4,5 litre = galũn, -ûni,-ih $
galop, konjski trk / kalóp = halópp, -òpi: perz. gellep
galopirati / kalopérati = halopátt, -ân,-âl: perz. gellep
gamad / gamat = gùba, -be,-ah (nylãd, nylâdi)
gamad buha (Pulex) / beha = buhà, -è, bûh < bjehà, bjehÿ, -âh
gamad stjenica (Cimex) / stenîca = ◘ cimêš, -ži < nylãd, nylâdi,-ih
gangsteri u Americi = šundre-merikâne
gar, čadja / sáje = ● sãye, sâjah: perz. saje
garav, čadjav / sájav = # sajâv, -àva,-vo < ● saÿn, saynà, -nè: perz. saje, prus. garaws
garda, osiguranje / stráža =● sigùrba, -be,-rb: hrw. sigguru
garbin, jugozapadni vjetar / júgovina = lebìć, -ći,-ih < ● garbÿn, -ôj: perz. gharbi
garderoba / rúšnica = # rušnÿca, -ce,-ah > -ÿc
gasiti se / se ftrnuti = setarnút, setarnên, -ûl: akad.+ sumer. ghasis
gašenje = utarnûtje, -tja
gat, lučki pristan = ◘ mûl, mulà; -lì, -ÿh (rîva, -ve*): etrur. mula, lat. moles
gatić, manji molo = rîvica, -ce,-ic*
gatara, vračara / cópernica = bahôrnica, -ce,-ic (tvârnica, -ce,-ic)
gatanje, vračanje / coprarija = bahorÿa, -e (⋆ gatànja, -ah)
gavran / krámpač = kavrân, ni < kaurãn, -âni,-ih: litv. gaura
gavun, riba Atherina = agûn, -nì*
gazda, gospodar = ● bârba, -be,-ah: hrw. barba, perz. bârbar, vegl. buárba
gaziti po blatu / gacati = hjustàt, -ân,-âl
gdje ?, kamo ? / de ?, kam ? =◘ kadÿ ?: lyk.+ ukr. kudy, kašmir. katy
gemišt, poluvino / gemíšt = bevânda, -de,-nd* (polôvnik, -ki)
general / vojskovodja = ženerâl, -li* < jezdakÿr, -re,-eh
generalisimus, car / cesar = ● cesâr, -ri (sionakÿr, -re,-eh): akad. kisari
gerila, partizanski rat = gvêrica, -ce,-ic*
germa, kvasac / gérma = kvasÿna, -ne < kuãš, kvâši, -ih
gestikulirati, govoriti prstima = ganàt-vamòte, ganâl-vamòte
gibati, srb. "KRETATI" / meknuti = ◘ môvit, -in,-il (# gibàt, -ân,-âl): lat. movere
gibati se, srb. "KRETATI SE" / se meknuti = ◘ semòvit, -in,-il
giljotina, velika sjekira = toporÿna, -ni,-ah > -ne, -ÿn
gimnastika, tjelovježba / gómbanje =◘ ženàstika, -ke,-ik: grč. gymnastike
gimnazija, viša škola / višja šola = ◘ žinazìja, -je,-ij (jenazÿa*): grč. gymnasion
girlanda, lovorov vijenac / lorberov venec = feštũn, -ûni*
gizdavac, kicoš = muškardîn, -ni*
glačalo / pégla = sumprèš, -ši* < ◘ tîgla, -e,-ah (# glacÿlo, -la): etrur. tigel
glačanje / peglanje = glacÿtva, -ve,-av > -ìdba, -be
glačati / peglati = sumprešàt, -ân,-âl* <◘ tiglát, -ân,-âl
glačati cipele, laštiti / víksati = patinàt, -ân,-âl*
glad, ogladnjelost = # gloãd, glâdi < | alšètva, -vi,-ah: yatv. alkinas
gladak, ravan / gladek = lìši, -ša, -šo*
gladan / láčen = # làcan, làcno; lacnẽy < | alšèti, alšète: yatv. alkis, arab. halčan
gladiti / drágati = galdítt, -ÿn,-ÿl (milítt, -ÿn,-êl): yatv. milêt, litv. myléti
gladiti, polirati / glancati = luštràt, -ân,-âl* <● lascìt, -ÿn,-îl: ved. lascita
gladovati, postiti / gladúvati = neištné, neynné, neyalné
glagoljica, starohrvatsko pismo = glagòlica, -e
glasine, ogovaranje / trač = glâsje, -jeh
glasnik / kurîr = teklÿć, -ìći,-ih
glasovanje, izbori / vota = vòti, -ih* < prebÿr, -ôj,-ôv
glasovati, birati / glasati = votàt, -ân, -âl*
glasovir, klavir = ◘ harmônij, -i: grč. harmonia
glasovit, čuven / znamenîti = ◘ famôš, -ža,-žo: lat. famosus
glava = # glavà, -vê < mûja, -je,-ah (u romanskim frazama: tèšta, -te*)
glavica = # glavìca, -ce,-ÿc < muÿć, muìtje, -eh
glavić, tučak = batòć, -ći,-ôć* (omûjak, -jki)
glavešina, kolovodja / glaváš = kâpo* < akirÿna, -aj,-ah
glavetina, glavurda / tikvan = mujâca, -ce,-ah
glavni, najvažniji / poglaviti =● siõn, seunâ, seunê: hetit. siu, siuna
glavni vodja, generalisimus = sionakÿr, -re
glavni vrhunac, najviši vrh = varhòvica, -ce,-ic (sionvârh)
glavonošci, oktopodi / pólipi = maćìni, -ih < | macÿnaj, -ah
glavonja / tikvan = glavàca, -ce (mujãr, -âri,-ih)
glazba, svirka, muzika = sòp, sopÿ, -ÿh
glazbalo = štrumênt, štrumenti, -nt*
glazbeni, muzički / mužikálen = ◘ | sopêlni, -na,-ne: etrur. suplu, špan. soplar
glazbenik, svirač / glazbár, mužikáš = sopác, sopcì, -ÿh
glaziran, emajliran = vernižân, -na,-no* (ceklân, -àno)
glazirati, emajlirati = vernižàt, -ân,-âl* (ceklàt, -ân)
glazura, caklina / ceklina = vernîš, -ži* (sceklÿna, -e)
gledaj, vidi ! (uzvik) =  # poglẽj !
gledalište, tribina / gledalîšče = vedûta, -te, -ût*
gledalac, motritelj / gledalec = zornîk, -i < zornÿk, -ôj
glede, u pogledu = gledêć
gledati / gledeti = gledít, gledÿn, gledÿl
glede, odnosno = zimẽjuć
gledište, polazište, uporište / štándpunkt = puntadûra, -re*
gležanj = gnât, gnâti, -ih (kÿćica, -ce,-ic)
glib, blato / kal = zablàtje, -ja,-ah < # grêzje, -ja,-ah
glibovit, blatan =  kâlni,  kâlna,  kâlno
glina, ilovača / ilovec = gnîla, -le: perz. gil
glinenac / lapor = ◘ màrna, -ne (gnilác, -àci): lat. marga
gliser, brzi čamac = motoškàf, -fi*
glista / črf = glištâ, -tê <● gùja, -je,-ah: perz. guya
glistica, crvić / črvek =● guÿca, -ce (● ćarvàc, -ci): perz. guyek, ved. carvac
gljiva (Fungi) / gliva = pećûrga, -ge,-rg < petjûrva, -vi,-ah (# GLJÎVA, -E, GLJÎV)
globa, porez / štíbra = ◘ mûlta, -te,-lt (# štîbra, -re,-ah): lat. multa
globiti, kazniti = ◘ multàt, -ân,-âl: lat. multatio
globus, zemljina kugla / krogla = krûgla, -gle,-gal < ◘ gâlba, -be: hebr. galil
glog, grm Crataegus / glók = glòh, glohÿ, -ÿh: čeh. hloh
glomazan, nespretan / pléntraf = ● gòfast, -ta,-to: egipt. gofa
gluh = šôrdo, -da*
gluhonijem / gluhonémi = ◘ mûto, mûta: hetit. mutai, lat. mutus
gluhonja, nagluhi / gluhak = gluhanÿna, -ni,-ah
gluma, pretvaranje = hìmba, -be,-mb < hînba, -e,-ah
glumac (kazališni itd.) = teatrÿšt, -ti*
glumatanje, imitiranje = ◘ pantomîna, -me,-ÿn: grč. pantomimos
glumatati, pretvarati se = hinÿvat, -an,-al
glumiti, predstavljati / hiniti = hinítt, hinÿn, -îl
glupača, bedakuša, / bedáča = munjenÿca, -ce,-ah > -ÿc
glupariti, ludovati / bedáriti = šempjàt, -ân,-âl*
glupost / bedastóča = ludarÿa, -e (minćôn, -ni*)
gmaz, zmaj / pozój = žmÿn, žmynà > zmînj
gmazovi, reptili / plazílci = zmîni, -ih < žmynôj, -ôv
gmazovski, zmajski / pozójni = žmînski, -ka,-ko (ud_žmÿni)
gmizati, puziti / plaziti = gmÿšt, gmizên, gmÿzal
gnijev, ljutnja / srčba = gnÿv, -vôj,-ôv
gniječiti, stiskati / stezati = gnjavìt, -ÿn,-ÿl
gnijezditi se, komešati se / se gnezditi = senjazdìt, -ÿn,-îl
gnijezdo / gnezdo = njazlô, -lâ,-âh < ◘ fašanàs, -si (GNJAZDÒ,  -DÂ,-ZD): grč. fassanasa
gnjavaža, dosadjivanje / tentanje = ◘ tênta, -te,-ah > -nt: etrur. tentv
gnjavator, danguba / dosadnják = têntor, -ri,-ih*
gnjaviti / túpiti = # mucìt, -în,-îl (maltretàt, -ân,-âl*)
gnjaviti se, izmoriti / štrapacírati = štrapacàt, -ân,-âl $
gnjecav, omekšao (voće itd.) = mècavi, -va,-vo
gnječenje, prešanje  = gnavÿtva, -ve,-tav
gnječilo, gnječilica = gnjavâr, -ri,-ih (-âr)
gnječiti, prešati / gnesti = zgnavìt, -în,-îl < žnjavìt, -ÿn,-ÿl
gnjetao, fazan = petešÿć, -ći,-ih (dibli_petèh)
gnjezdašce / gnezdece = njazlÿć, -ìtje,-eh > -ći, -ÿć
gnjezdište / gnézde = ◘ fašanàs, -si,-ih (njazlà, -âh): grč. fassanasa
gnjida, uš (Cimex) / vuš = cimêž, -ži* < nÿda, -di,-ah
gnjio, truli / gnil = gnîl, -la,-lo (nÿli, -la,-le)
gnjile rajčice = pomidorÿne, -ah
gnjilež, pljesnivost / vuhlivost =● trûlba, trûlbe: aram. tlula
gnjurac, ronilac = znòrac, znôrci, -ih (autonomni: šototàjer, -ri*)
gnjurati, roniti = bužnút, -ên,-ûl (fundàt*) < ◘ neràt, -ân: etrur. neri
gnoj, iscjedak / gnjoj = gnuõj, gnojâ (gnjôj)
gnojenje, upala = opârnica, -ce,-ic
gnojidba, tur.-srb. "DJUBRENJE" = gnôjba, -bi,-ah
gnojište, tur.-srb. "DJUBRIŠTE" = gnojîšće, -ća,-šć < gnoÿstje, -ja,-ah
gnojiti, tur.-srb. "DJUBRITI" = gnoÿt, -ÿn,-ÿl
gnojnica, septička jama = fõnja, -e,-ah*
goblen, vez = štikatûra, -re,-ûr*
godina / godíšče = # godÿstje, godÿstja, -ah (letò, -tâ)
godišnjak, časopis, almanah = letopÿs, -i,-ih
godišnje, ove godine = segòda
godišnji, ljetni, ljetošni = lêtni, -na,-o
godovnjak, godišnjak = ● | hajàna, -ne,-ah: ved. hayana
gojzerice / cókule = brušjãn, brušjâne, -neh*
gol, srb. "NAG" / goli = golÿ, -lâ,-lô (# GÔLI, -A,-O)
golem, svekolik = ● siõn, seunà; seunè, -êh: hetit. siu, siuna
golet, golo brdo / pleš = plisÿna, -ne
goli kras, kršine = ● krasÿna, -ne,-ah: bask. kraska
goli puž, balavac (Limax) / goláč = špugòlac, -lci,-ih
golovrati = galigùt, -ta,-te: perz. guta
golub / táubek = golùb, -bi,-ih <◘ lumbãr, lumbâre, -eh (# GÒLUB): lat. columba
golubica / táubica = golùbica, -ce,-ic <◘ lumbarÿca, -ce,-ah: lat. columbella
golubić, mlad golub / golubek = ◘ lumbarÿć, -ìtje,-eh
golubinjak, golubarnik = golubìnac, -nci < lumbârda, -de,-ah*
golublji / golobinji = golùbji, -ja,-je (ud_lumbâri)
goluždravac, derište / hlápec = golác, -àci,-ih
goluždravka, balavica = golÿca, -ce, -ah
goluždrav, ogoljen = galicân, -àna,-ne (zgolacân, -na,-no)
gomila, mnoštvo, turs. "BULJUK" = ◘ cûda (ČÙDO): gots. thiuda
goniti, tjerati stoku = gonítt, gonÿn, -ÿl
goniti se, pariti stoku = ● sefrajàt, -ân,-âl: avest. frayati
gora, brdo / brek = ● helâm, hlâmi,-ih (KLÂM): per. helm, kurd. helem, got. hláins, grč. chelmos
gorak, trpak /● žúhek, žukiji = ● zùhak, zùtka, -ko (ŽÛFKI, ŽÛFKO): perz. zuhak
goranin, iz Gorskog Kotara = gorìnac, -nci < ● gorÿn, -ôj,-ôv: perz. gorani, bask. gorahani
gorčica / senf = gortjùla, -le,-ah (gorćÿlo)
gore / ober = ● gòrika, gorÿe, siongorÿe: bask. goraki
gorje, planina = ◘ muntànja, -nje < ● vârhe, varhôv: ved. varha, avest. variš, lat. montana
gorjeti / kuriti =● gorítt, gorÿn, gorêl (# kurìt): bask. goritu, avest. garema, yatv. garêt
gornji, naj- / óber = zgôrni, gornẽy, siongôrni
gorostas, dugonja, div = ● dalganÿna, -aj,-ah (slovicÿna, -ne,-ah): hetit. dalugaeš
gorski, visinski = ● vàrski, -ka; vàrske, -eh (gorìnji, -a,-e): ved. varsma, avest. variš
gorsko podnožje / prigorje = podgôrje, -ja,-ah
gorsko sedlo = ● kùmba, -bi,-ah: ved. kumbha, kelt. cumba
gorštak, brdjanin / goran = gorìnac, -nci < ● gorÿn, -ôj,-ôv: perz. gorani, bask. gorahani
gorštakinja, brdjanka / goranka = gorÿnka, -ke,-ah (gorìcanka, -ke): avest. garayo
gorštački, brdjanski / goranski = ● gorÿnski, -ka,-ke: bask. goratasun
gospoda, elita = sinjorÿa, -e* < ●| misârje, -eh: ak.+ sum. misaru, etrur. mastreuc, prus. mistran
gospodar / gazda = gošpodâr, -ri,-ih: perz. gaspandar
gospodin, -da / gospon = šjôr, -ri* <◘ misãr, misâri, -ih: akad.+ sum. misaru, prus. mistran
gospodja, dama / milostíva = šjôra, -re* <● | misàra, -re,-ah (#GÒSPOJA): etr. macstrev
gospodjica, gospodična / frájlica = šjôrica, -ce,-ic (šinjorîna, -ne)*
gospodski = gospôški, -ka,-ko < ◘ | misàrni, -na,-ne: etrur. macstarna, prus. mistran
gost = guõšt, goštÿ, -ÿh: ved. goshti
gostiona, krčma, buffet / birtíja = ◘ tavèrna, -ne,-ah: lat. taberna
gostionica (bolja), restoran / oštarîja = oštarÿa, oštarÿe*
gostioničar, konobar / birtáš = oštâr, -ri,-ih
gostioničarka, konobarica / birtašica = oštarìca, -e,-ÿc
gotovan, "LEZILEB" / niškorísti = papa-inbòka*
gotovo, svršeno = finîto* (srb.”GOTOVO” - skoro: vàlje, debòto*)
govedina / govédina = volòvina, -ne,-in (govêdina, -ne,-in)
govedji, kravlji = volûji, -ja,-je < ◘ vicÿlji, -lja,-e: lat. vitellinus
govedji umak = pašticâda, -e,-âd*
govedo, krava = # kravà, -vê,-âv <◘ vÿca, -ce,-ah
govnar, sroljo / drékavec = kenjàvac, -vci,-ih
govnariti, srati / zadrekati = kenjàt, kenjân, -âl
govno, izmet / drek = kenjác, -njcî,-ÿh
govor, jezik = zaÿk, -ki < ● gân, gâni, -ih:  indoved. gan
govor, riječ / reč = besèda, -de < ● bješÿd, -ôj,-ôv: ved. bheša, perz. besas
govorancija; duga molitva = litanÿa, -e*
govoreći, govorno = ● ganâjuć: ved. ganayati
govoriti / reči = ⋆ govorìt, -în,-êl < ● ganát, -ân,-âl: ved. ganita
govoriti strani jezik, spikati / špréhati = parlàt, -ân,-âl*
govoriti uzalud, reći gluhomu = zidu_ganàt, zidu_ganân, -âl
govorkati (napola) = parlatàt,-ân,-âl* < birèć, birecên, birèkal
govornica, zastupnica = # besednìca, -ce,-ÿc
govornik / govorlívec = besêdnik, -i < bješÿdnik, -ki,-ih
govorništvo, govorenje = # besedîšće, -ća,, -šć
govorno, govoreći = ● ganâjuć: ved. ganayati
gozba / blagúvanje = pjatânca, -ce, pjatânc*
grab (Carpinus) / gráber = gàbar, -bri <● khabãr, kabârje, -eh: hrw. karbar
grabež, otimačina, tur.-srb. "JAGMA" = agvantâda, -de,-âd*: turs. yagma
grabljivac, kleptoman = rukavÿna, -ìne,-ah
grabilo, rovokopač / báger = loparÿna, -ne,-ah > -ÿn
grablja, drljača = grabûja, -je,-ah (žubàtja)
grabljati, ravnati tlo = grabûjat, -an,-al
grabljivice, ptičurine = veletìći, -ih < pulÿnaj, -nah*
grabov / grabof = gabârni, -na,-no < ● kabàrni, -na,-ne
grabova šuma, Carpinetum / grabérje = kabârnik, -ki,-ih
grad / grat = grâd < ● ûri, -ih: akad.+ sum.+ aram. uru, hrw.uri, irs.urra, bask. iri
gradić, predgradje /◘ vároš = # gradìć, -ći: perz. variš
gradijent, stupnjevanje = stupÿna, -ne
gradilište kao lokacija = mestÿšće, -šća,-šć > # gradilîšće, -šća
gradilište, radionica / báuštela = storÿšće, -a,-ah > -šć
gradina, ruševina / podori = merîšće, -a* < ● kvorÿta, -ah: hebr. koret
graditelj, projektant = ◘ arhitêkt, -kti,-kt: grč. architektos
graditi =⋆ zidàt, -ân,-âl < ● urtát, -ân,-âl: bask. hiritartu
gradjanin, gospodin / púrger = gradãr, -âri,-ih
gradjanski, civilni / púrgerski = gradârski, -a,-o
gradnja, zidanje = zidarÿa, -e,-ah
gradonačelnik = ◘ poteštât, -ti (knêz, -zi): lat. potestas (štokavski “knez”: bân)
gradonačelnikov, podžupni = knezôv, -òva,-o
gradski, gospodski = grâdni, -na, grâdno
grafit, ugljik = ugjêv, ugjêvi, -ih
grah, povrće Phaseolus / bažul = fažôl, -i,-ih: grč.phaseolos, veg. fasuóli, čeh. fazole
grah s tijestom (varivo) = paštafažôl, -li*
graktati, kreštati (ptice) / kreščati = kvakát, -ân,-âl: čeh. kvakat
gramatika / slóvnica = zaykôvje, -eh (gramàtika, -ke): grč. grammatike
gramofon = ◘ gramafôn, -ni: grč. gramma  + phonos
gramzljiv, lakom = ingôrd, -da,-do*
gramzljivac, lakomac / gramzlîvec = golûš, -ži,-ih*
gramzljivica, lakomica = golužàća, -e*
grana, ogranak / vehja = kìta, -ti,-ah (-e)
granati se, račvati = rasohàt, -ân,-âl
granatiran, bombardiran / bumbárdani = zbûmban, -na,-no
granatiranje, bombardiranje = bumbâda, -e,-âd* 
granatirati, bombardirati = zbûmbat, -an,-al (bumbardàt, -ân,-âl*)
granica / médja = # mêja, -e (◘ kunfîn, -ni): lat. confinis, ved. madhya, ukr. meža
graničiti / médjiti = meÿtt, meÿn, meÿl
granični, rubni / medjášni = mèjni, -no < meÿn, meynâ, -nê
granje, krošnja / véhje = kìtje, kitjêh
grašak (Pisum) / grášek = ◘ bÿzje, bÿzjeh > bîži, -ih: grč. piseos
grba, kvrga / púklja = ● gôba, -be,-ah (švôrac, -rci): akad. geba, sumer. gaba
grbav / puklaf = krèbjav, krebjàva, -vo (gôbav, -àvo)
grbavac / puklavec = krebjàvac, -vci,-ih (gôbo, -i*)
grbavica / puklavica = gôbica, -ce,-ic
grbavost, pogrbljenost / púklavost = # krebjàvost, -ti
grbina, greben = ◘ gârba, -be,-ah: litv. garba
grč, grčenje / krč = # kârc, karcÿ, -ÿh < škÿp, škupôj, -ôv
grčiti se / se krčiti = sekarcìt, -ÿn,-ÿl
grčki, grčko / gérški = gàrski, -ka,-ko < ◘ ylêni, -na,-ne: grč. Hellenes, lat. graecus
grčki (jezik) = gàrska zaÿk < ● gan-ylêni
grditi, psovati / špótati = # špotàt, špotân, -âl $
greben, kičma / hrbet = ● hribèt, -ti,-ih: hrw. hirib, čeh. hrbet
greben (u moru) = ● sîka, -ke,-ah: ved. sikha, perz. sika, etrur. sica
grebenčić, morska hrid = ● sîkica, -ce, -ah > -ic: aram. sikketa, akad. sikkatum
grebenast, rebrast = # hribètni, -na,-no
grebenski, sljemenski = šlìmeni, -na,-no
greda / fósna = tavalũn, -ûni* (ÿgo, ÿga, ÿgah)
gredica, parcelica, lijeha = umêjcić, -ći
grepsti, strugati / grebati = gratàt, gratân, -âl
Grgur, otok kod Raba = Šagargûr < ◘ Arta (San_Gregorio*): avest.+ hrw. arta
grickati, krckati / hroštati = hruštàt, -ân, -âl
grijalica, pećnica = gîzba, -be,-zb > argânza*, -ze
grijati / greti = teplìt, teplÿn, teplÿl
grijeh / greh = grîh, grîsi <● grÿh, -hôj,-ôv: perz. girih
griješka, pogreška = ◘ defèt, -ti: lat. defectum
griješnik / gréšnik = grÿšnik, -ki,-ih (-ici, -ik)
grilje, rebrenice / šalapórke = grìlje* (peršyâne, -eh)
grimizan, ljubičast = | šamân, -àna,-ne > ◘ vinân, -na,-no: lat. vineus
gripa, nahlada / nazep = namorÿna, -ni,-ah > -ne, -ÿn
gristi = # grîšt, -zen,-zal < grizìt, -zên,-âl
gristi se, žderati se = sepoydàt, -ân,-âl
grizlica / tekut = ušênki < usjenâk, -âki,-ih
grizlica u drvu, drvožder = darvoÿd, -di,-ih
grkljan, dušnik = duhàlo, -la (garkjân, -ni; # GRKLJÂN): litv. gerklé
grlić, grlo boce = garlâk, -ki,-ih  (bokîn, -i*)
grlo, vrat = ● gútt, gùti, -ih: akad.+ sumer. gutar, kelt. gutus, perz. guta, irs. guth
grm, šiblje = búss, bùsi, -ih (gârm, -mì,-ÿh)
grm borovica (Juniperus) / kleka = smrÿć, -ìtje,-eh
grm drača (Paliurus) = ◘ tarnâk, -ki,-ih: gots. thaurnas
grm drijen (Cornus mas) / drenulja = drenùlva, -vi,-ah
grm kupina (Rubus) / črna_ jágoda = oštrùga, -ge,-ah
grm negnjil (Laburnum) = zanovÿta, -te,-ah
grm oleander (Nerium) / olijánder = lyândar, -dri,-ih*
grm ružmarin (Rosmarinus) / rožmarîn = ◘ lusmarÿn, -ni
grm trnula (Prunus spinosa) / bezjáča = ćarnatâr, ćarnetàrni, -ih
grm veprina (Ruscus) / fraterščina = fratrÿna, -ni,-ah
grm vučac (Lycium) = belatàrna, -ne,-ah
grm zečjak (Cytisus) = ditêlnik, -ki,-ih
grm žuka (Spartium) = brnistra, -re < panêštra, -re,-tar*
grmić, busen = busÿć, -ìtje,-eh (garmÿć, -ći)
grmjeti, tutnjiti / grumit = roštàt, -ân,-âl (garmìt)
grmljavina, jeka groma / germlávina = roštÿna, -ni,-ah (-e,-ÿn): yatv. gruminis
grmlje, šibljak / grmóvje = busje, -jeh > bùsih
grmuša, pjevica Sylvia atricapilla = smokvàrić, -ći
"GRNČARIJA" (srb.): hrv. keramika, lončarija = terâje, -jah*
grob / greb = tòmba, -be,-mb $ (# grêb, grebî, -îh): yatv. graban
grobar = picimôrt, -ti* (# grobâr, -ri,-ih)
groblje / cíntor, grobje =◘ cimìter, -tri* (gajén, -ène,-eh): fran. cayenne, lat. coemeterium
grobnica, mauzolej / greb = râka, -ke < ◘ ràkva, -vi,-ah: trac. rakas, litv. rakti
grof, barun / baron = kônte, -ti,-ih*
grofica, barunica / baronica = kontêša, -e, -êš*
grom, gromovi / gromi = ròšt, roštÿ, -îh
gromada, veći kamen = ● kôgul, -li: hrw. kagalu, urart. kogu
gromobran = ◘ kalamÿt, -ti: grč. kalamites
gromovnik = ● triskàvac, -vci,-ih (TRESKÀVAC): bask. triskantza, hetit. tarhunnas
grotlo, ulaz podpalublja = bokapôrta*
grozd, -ovi / grost = # grôzd, grozdà; grozdì, -ÿh
grozdić / grozdek = cefùljica, -ce,-ic (grozdÿć, -ći, -ÿć)
groždje / grózdje = gròzdije, -ja,-ah (grôžje, -zj)
groždjice, rozine = šûhva, -vi,-ah
groznica / zímica =◘ fîbra, -re (trešjàvica, -ce,-ic): lat. fibra
grozničav, fibrozan = ◘ fibrôš, fibrôža, -žo: lat. fibrosus
grub, ružan / grdi = grûb, grùbji < # gârdi, gardẽy, siongàrd
grubijan / divlâk = karònja, -nje,-nj*
gruda, grumen (zemlje, snijega) / gléba = grûna, -ne: yatv. grudas
grudati se (snijegom) = secupàt, -ân,-âl
grudi, ženska prsa / njedra = nadrÿce, -ah > nedrÿc: čeh. nadra
grudna bradavica / cícka = šošóc, šošòci,-ih
grudnjak / búznhalter = cìcnjak, -ki (buštÿna, -ne,-ah)
◘ grunt, zemljoposjed = stânje, -nja* < ● bihâć, -ći: hrw. bihay, gots. grundus
gubica, ralje / láloka, gúbec = # làloka, -ke (uštÿna, -ni,-ah): avest. uxti, kelt. gobbo
gubitak, gubljenje = zgubîtje, -ja
gucnuti, utažiti žedj = zmocìt-ušti, zmocÿn-ušti
guditi, svirati violinu = gušlàt, gušlân, -âl
gudura, klanac / sútina =◘ gêt, -ti,-ih <● sÿrbe, -eh: avest. xirbes, armen. ghet
guja otrovnica, zla žena = scemerÿna, -aj,-ah
gukanje = gragôr, -rje,-eh > gugùt, -ti,-ih
gulaš, mesno varivo = zvacèt, -ti (žvacèt)* 
gumb, ● puce, tur.-srb. "DUGME" = botũn, -ni* < ● putàc, -ci,-ih: lyk. puce
gumbić, srb. "DUGMENCE" / gúmbek = botunìć, -ći (pùcić, -ìtje,-eh)
gumica, lastika = lâštik, -ki*
gumice za vezanje = gômice, -ic $
gumno (za žito) = guvnô, -nâ, -âh
gundjalo, brundalo / jamrak = njurgàvac, -vci
gundjati, mrmljati / jámrati =● njurgàt, -ân,-âl (⋆ brundàt): bask. njurnjuratu
gunj, bunda / pelc = šubâr, -âri < ◘ pelÿa, -e: lat. pellis, hrw. šubar, rus. šúba
guranje, udaranje = heznûtje, -ja
gurati, nametati / drúkati = ● rìvat, -an,-al: ved. rinvati, afgan. porivahel
gurati se, nametati = segnjèst, segnjetên, segnjêl
gurnuti, turiti / drúknuti =● rinítt, -ên,-ÿl: ved. rnoti
gusak, mužjak guske = gùsan, -ni < ● ùšan, -ni,-ih: bask. usoa
gusar, hajduk / tolvaj =● šũndar, -dre: avest. xunder
gusarica, gusarski brod = šundrôn, -ni,-ih*
gusarski harambaša =● šundrakÿr, -ri, -reh
gusjenica, ličinka / káčica = gušìnac, -nci (kusìnica, -ce)
guska / žugica = # gùska, -ke,-sak < ● | ûša, ûše, -ah: bask. usoa
gusle, violina = gušlì, gušlâh > # gùsal
guša = ● gûta, -te,-tah (dvibrâdi, -ih): perz. guta, kelt. gutus, irs. guth
gušći, najgušći = guštẽy, siongùšti
gušenje, astma / ásma = zadùha, -he,-ah > -ûh
gušiti, daviti / gutiti = ● gutít, -ÿn,-ÿl (◘ duhàt, -ân,-âl): ak.+ sum. gutar, per. duhaden
gušter-veći (Lacerta) / jáščer = kùstjer, -ri < # yascèr, -èri
gušterica mala (Podarcis) / gúščer = kustjèrica, -ce, -ic
gušterov, gušterski = ◘ jascêrni, -na,-ne (ud_kùstjeri): lat. lacertinus
gutati = gucàt, gucân, gucâl
gutljaj, -ji = gucãy, gucâje, -eh
guzetina, debela rit = guzicÿna, -ne,-ah
guzina, dupe = buždekûla* (guzÿcar, -ri,-ih)
guzni, crijevni = ulÿtni, -na,-ne
gužva, metež = ● gungùla, -le,-lah: perz. gangal
gužvati, borati / grešpati = baždát, -ân,-âl (◘ grìšpat, -an,-al): lat. crispare
"GVOZDENI" (srb.): čeličan / gusani = ocâlni, -na,-no
"GVOŽDJE" (srb.): čelik / gus = ocãl, ocâli, -ih

H - h (ča: Kh - kh)

hajati, mariti / marati = baćilàt, -ân,-âl* (ubâdat, -an,-al)
hajde-de, daj podji ! = hod-hótt !
hajde, idemo ! = hótt, hòte !
hajde naprijed! = ● àla !: akad.+ sum. a-la
hajdemo, idemo, odlazimo ! = remoća! (homoćà!)
HAJDUK (tur.), razbojnik / tolvaj =● šũndar, -dre,-ah: avest.  xunder
hala, dvorana = sâla, -le,-ah: ved. sala
haljina / óprava =● barhâna, -e,-ah: ved. barha
haljinica (dječja) / ópravica = kotîžica, -e,-ic*
halo, hej ! = uõj !
halva, voćna galerta = konfèti, -êt*
hamajlija, talisman / medáljica = škapulâr, -i*
hamburger, sendvič = panÿn, -îni*
hamper, kablić /● čáber = ◘ sìć, sići < kabâl, -bli: hrw. čabra, hebr. kab, etrur. sitha
"HANUMA" (tur.): supruga, mladenka = ◘ spôža, -e,-ôž: lat. sponsa
● hapsana, sudski pritvor / rešt = kapo-degvârda* (◘ arèšt, -ti): hrw. hupšena, lat. arrestum
HARAČ (tur.), veliki namet = štibrÿna, -ne,-ah > -ÿn
HARAČITI (tur.-srb.): hrv. oglobiti, opljačkati = multàt, -ân,-âl*
HARAMBAŠA (tur.), hajdučki vojvoda = ● šundrakÿr, -re,-eh
harmonika (usna-mala) = organèt, -ti* 
harmonika (veća-ručna) = varmônika, -ke,-ik
● hasura, slamarica = štûra, -re,-tûr*: akad.+ sumer. hasuúr, hrw. hasimuru
havelok, kućni ogrtač = kaftân, -ni $: engl. caftan, rus. kaftan
háustor, ulaz-veža, tur.-srb. "KAPIJA" = portũn, -ni* <◘ pîle, -ah: grč. pylai
hebrejski, židovski / židófski = židÿnski, -ka,-ko < ◘ hebrâjški, -ka,-ke: grč. hebraios 
hej, halo ! = uõj !
hektolitar (100 l) = štolìtar, -tri,-ar $
heljda, povrće Fagopyrum /● hájda = # hàjda, -de: perz. halda
hemeroidi, šuljevi = maravèli* < guzÿšniki, -ih
hemisfera, polukugla = mejgâlba, -be,-ah
hendikepiran, invalidan = ◘ lazàri, -ra,-ro: hebr. eleazar
hercegovački = ◘ murlâski, -ka,-ko > morlâški, -ko: grč. mauroblachos
hibrid, križanac / križánec = baštârd, -di*
hidrofit, vodena biljka = krèć, -ći,-ih
hihotanje, smijurija = smišÿvica, -ce,-ic
hihotati, ceriti se = hahlitjàt, -ân, -âl
hiljada, tisuća /● jézero = ◘ hyâd, -di,-ih (◘ miljâr, -ri): perz. hezare, grč. hilios, etrur. milarvs
himna, pjesma = ● gânga, -ge,-ah: rigv. gamga, ved. gangha
hir, "mušica" u glavi = kaprìca, -ce $: perz. hir, hetit. hirun
hirovit, promjenjiv, prevrtljiv = vehjâv, -àva,-vo
histeria, rastrojenost = živcanÿca, -ce,-ÿc
historičar, povjesničak / póvjesnik = povêdnik, -ki,-ih > štôrik*
historia, povijest = štôrija, -je* < ● povêde, -dah
hitac, izbačaj = udmèt, -ti, -ih
hitan, ekspresni / žúrni = ● prìšan, -šno: ved. presha, het. parlessar
hitar, okretan / hiter = zvêlti, -to* < ◘ švèlti, -ta,-to: etrur. švalta, vegl. svelt
hitno, ekspres / žúrno = ◘ barzô, -ÿe, sionbarzô (ešprès $): trac. burzas, rsl.barza
hitnuti, odbaciti / hititi = udvarnùt, -nên, -nûl
hitrost, okretnost / hitrîna = žveltèca, -ce* < ◘ šveltÿna, -ne: etrur. švalthas
hlače (domaće - radne) = gàće, gâć < gâtje, -jah: ungar. gacsya
hlače (odijela, uniforme) = bragèše, -êš*
hlačetine (prljave, poderane) = gaćÿni, -ah
hlačice, kratke hlače / hláčke, špílhoze = bragèšice, -ic
hladan / mrzli = maržlÿ, -â,-ô; marzlẽy, -lÿe; sionmaržlì (hlâjni, -no)
hladetina (od mesa), tur.-srb. "PIHTIJA" = žaladÿa, -e*
hladionik, frižider / ájskasn = jacêra, -re* <● baršadÿn, -oj,-ov: perz. baršadan
hladniji, najhladniji / hladnéjši = # hladnìji, naj- < marzlẽy, marzlÿa,-e; sionmaržlì,-lò
hladno-vlažni istočnjak = levantâra, -re*
hladnoća, studen = štÿdje, štÿdjeh (maržlìna, -ne,-ÿn)
hladovina, zasjena / hladîšče = hladÿstje, -ja,-ah
hlapiti, ispariti / shlapeti = zvampìt, -în, -îl
hljebčić, kruščić / krúhek = kolùbica, -e,-ic
hoblić, blanja / hoblič = ◘ blànja, -nje (tèsla, -le,-ah): lat. planula, mong. khobla
hobotnica, Octopus / pólip = hobôtnica, -e,-ic < kubòtnica, -ce,-ah
hodati = hodítt, hodÿn, -dêl: ved. hodati
hodeći, u hodu / hodêč = redûć
hodnik, prolaz /● gánjak = koridûr, -ri*: ved. ganjaka
hodočasnik /● kúmek, romár = pelegrÿn, -îni*: akad.+ hrw. kumeki
hoduckati, zastajkivati = birèšt, birên, -šâl
hofirant, udvarač = frajâr, -ri,-âr*
holandski, nizozemski = holandêški, -ka,-o $
homogen, istorodan / istoroden = sejbÿrni, -na,-ne
homoniman, istoznačan = sejôn, sejunè
homoseksualac, peder / hómič =● merdÿna, -ne: perz. merdane
horizont, obzor / obzôrje = obzovò, -vâ (obzòva, -ve)
hostija, pričest / pričeščanje = ● ôštija, -je,-ah: ved. oshtya
hot-dog, naresci dvopeka (kruh u šnitama) = hruštìnac, -înci
hotel, odmaralište = hotêl, -li $ < khonãt, konâti, -ih: mong. khonag
hotimice, namjerno / hoteči = hotêć
hrabar, odvažan / batrív = kurjôš, kurjôža, -žo*
hrabrost, smjelost / batrîvost = kurâja* < šmihònost, -ti
hračak, ispljuvak / hráček = hripotÿna, -ni,-ah > -ne, -ÿn
hramati, šepati / cotati = cotàt, cotân, cotâl*
hrana, jelo = ÿtje, ÿtja, -ah > jîlo, -la
hranilica (za ptice i ine ljubimce) = manjarôla, -le*
hranitelj, zaštitnik = hranÿtel, -li (padrôn, -ni*)
hraniti, dati jelo = dat-ÿšt, dan-ÿšt, dal-ÿšt
hrast, Quercus / dubec = dubàc, dubcî,-ÿh: akad. daluba
hrast cer = ● cerÿć, -ìtje,-eh > -ći, -ÿć: hrw. tsera, etrur. cervi
hrastik, hrastova šuma (Quercetum) / hrástje = dûbje, -eh
hrastov / dubof = dubnÿ, dubnà, dubnò
hrastov žir / želúd =● šelútt, šelùti, -ih (# želùd, -i): akad. šelu, sumer. šeli
hrastovina / dubovina = dubòvina, -ne,-in: akad. daluba
hrbat, sljeme / hrbet = slìme, -ena,-men < šlÿme, šlymjâ, -âh
hrdja, srb. ”RDJA” = ružÿna, -ne,-ah*
hrdjast, smedji / hrdjav = # harjâv, harjàva, -vo (arjâv)
hrenovka, tanka kobasa = luganÿga, -ge,-ÿg*
hrid, morski greben / hrib = ● sîka, -ke: ved. sikha, perz. sika, etrur. sica
hridina, obalni greben = gròta, -te, -tah*
hrkanje = hropÿtva, -vi,-ah > -ve, -tav
hrkati, krkljati = ◘ hropìt, -ÿn,-pêl: got. hrôpjan
hrom, šepav / šepaf, cotaf = còtav, cotàva, -vo*
hropac (na samrti) = hropót, -òti, -ih
hrpa, gomila /● kup = ● kùp, kùpi, -ih: perz. kup, litv. kopa, trac. kapas
hrskati, griskati = # hroštàt, hroštân, -âl
hrskavci, čips = ◘ hroštũl, -ûli,-ih: lat. crustuli
hrskavica, otvrdnuće / škornja =  škôrna, -ne
hrušt, kornjaš Melolontha / hrušč = ● gaštropân, -ni,-ih: perz. gazendran
hrvanje, tučnjava = karàtva, -ve,-tav
Hrvat / Horvát = ● Harvât, -tje,-eh > -ti,-ât: av. Harauvati, ved. Haraquati, rigv. Haraxvati
Hrvatica = Hrvatìca, -ce,-ÿc < Harvàtka, -tke
hrvati se = premòć, -òren, -ògal (seharvàt)
Hrvatska / Horvácka = Harvâška, -ke < ● Harvatÿa, -e: avest. Harauvatya
hrvatski / horvácki = harvâški, -ko < ● harvàtje, -ja: avest. harahvatiš, perz. harauvati
hrvatski (jezik) / horvacki = harvâška zaÿk < gan-harvâtje 
hrzati (konj) = harzítt, harzÿn, -ÿl
htjeti / štéti = utêt, utên, -êl (HÒTIT): av. hyet
huckati, podbadati / púciti = štuligàt, -ân,-âl*
hučati vjetar, fijukati = ◘ zibrítt, -ÿn,-ÿl: lat. sibilare, špan. soplar
huka, tutanj orkana = ● urÿn, -nôj: perz. urin
huka vjetra, fijuk =◘ zibrÿtva, -e,-av: lat. sibillus
hula-hop (igra) = migàvica, -ce (tiramôla*)
hulahupke, duge čarape / štrámple = | hoyẽv, hojêve, -ah
huligane jedan ! / drípec_jeden ! = maletÿno !
huliganstvo, psina = fakinâža, -že,-âž $
huliti, psovati / špótati = beštimàt, -ân,-âl* (vragát, -ân,-âl)
huljenje, psovanje / špotanje = beštimâda, -de,-âd*  (psôst, -ti,-ih)
hura, živio (živjeli) ! = ● urÿn !: perz. urin
hvala, zahvala / falenje = falá, falè (# hvalâ, hvalê)
hvala ti, hvala vam! / fala Vami! = falàti, falàvan !
hvaliti / fáliti = # hvalìt, -ÿn,-ÿl
hvarski, iz Hvara = hvârski, -ka,-ko < huõrni, -ne
hvastanje, razmetanje / špínčenje = floćâda, -e,-âd*
hvastati se, razmetati / se špínčiti = floćàt, -ân,-âl*
hvat, stara mjera dužine 190 cm / séžen = # sežànj, sežnjì, sežânj
hvatati, loviti / fátati = ● capivàt, -ân,-âl: perz. capidan

I - i (ča: Y - y)

i, pa / pak, ter = i < ● tàr: perz.+ ukr. ta, rumun. iar
iako, premda / prem = ● magàri (koprén): akad. makhar, perz. magar, magarinke
ičiji, nečiji = necigôv, necigòva, -ve
ići / péti, pem, íšel =● rèšt, rên, šâl: ved. hreshati, perz. raštan, hetit. it
ideja, zamisao / šlágvort = namÿšal, namìšli, -ih
idem, ideš, ide / pem, peš, pe = ● rên, rêš, rê
idemo, idete, idu / pémo, péte, péju = ● remò, reštè, redû: per. raštan
idemo, hajdemo, odlazimo !/ pemo_próč = homoćà ! <● remoćá !: perz. rusten-dja
identičan, istovjetan = sejôv, sejovè
idiot, kreten, ludjak = mûnjenac, -nci (munjêl, -li*)
idiotski, kretenski, sulud = ◘ mûnjen, -na,-no: gots. munan, mong. munug
idući, budući, srb."NAREDNI" / dohojduči = # dojdûć
igla = iglâ, -lê, igâl < ● yglà, -lè,-âh: akad.+ hrw. ibri, arab. ibra, yatv. aigula
iglica bora, četina = ◘ scètica, -ce,-ic < šćèt, -ti: lat. saeta, rus. šćet
igrač lopte (nogometaš itd.) = balunêr, -ri*
igračka = igrâja, -je,-ah (zjogâtul, -li*)
igralište, stadion / igralîšče = igrìšće, -šća,-šć < igrÿstje, -ja,-jah
igrati / igrat = ygrátt, ygrân, ygrâl (JÌGRAT, -AN,-AL)
igrati košarku; nositi koš = koneštràt, -ân,-âl
igrati loptom (ruko-nogomet) / se loptati = balotàt, -ân*
igrati se, zabaviti = | syrgát, syrgân, -âl > se_igràt
igrati boće, boćati = seboćàt, -ân, -âl
ih, im (kraća zamjenica)= nêh, nên, nÿm
ikada / kajkoli = igdÿr
ikavica (štokavska) = morlâška besèda < murlâska besÿd 
ikoji = ikÿ, ikâ, ikê
ikona, sveta slika = figûra, -re,-ûr*
ikra, kavijar = butârga, -ge* (mrÿšć, -ći)
ili, bilo / il, íliti = òli <● alé: bas. ala, sum. ulu
ilovača, glina / ilovec = gnîla, -le: perz. gil
ilustracija, slikovnica = ◘ iluštrâcija, -je,-ij: lat. illustratum
iluzija, mašta / tlápnja =◘ fantažÿa, -e: grč. phantasia
iluzoran, maštovit = ◘ fantâstik, fantàstika, -ko: grč. phantastikos
imanje, posjed / dobro = stânje, -nja < ● bihâć, -ći,-ih: hrw. bihay
imetak, posjedovanje = imànije, -ija (#IMÂNJE)
imati, posjedovati / iméti = imÿt, imÿn, imêl (jìmit, jìman, -al)
imati proljev / drískati = # driškàt, -ân,-âl
ime, imena = jîme, jimêna, jimên < ÿme, ymjâ; ymêj, -êh
imela (na drvu) = mêla, -le,-ah (bìska, -ke*)
imendan, rodjendan / godóvno = # godôv, godòve, -eh
imenjak, slavljenik / godóvnik = # godôvnik, -iki,-ih
imenski plural od -ác, -àk = -àci, -àki
imenovan, postavljen = ◘ nominân, -àna,-no: lat. nominatus
imenovati, naznačiti = ◘ nominàt, -ân,-âl: lat. nomino
imitacija, umjetni surogat / erzác = falšÿna, -e,-ÿn
imitiranje, glumatanje / imitéranje = ◘ pantomîna, -ne,-ÿn: grč. pantomimos
implementirati, postaviti = impjantàt, -ân*
inače, drugačije / drugáč = druhcÿe
"INAT" (tur.-srb.): hrv. prkos, otpor / truc = ◘ dešpèt, -ti,-ih: lat. despectum, turs. inat
INATITI (tur.): hrv. prkositi / trucírati = netèt, -ên,-êl < netetnè, netené, netelnè: tur. inatčy
Indijanac, crvenokožac / Indijaner = Indijân, -ni $ < ● Semerãn, -âne,-eh: akad. šimeruni
indijanski, američki / amerikánski = merikâni, -no < ● semerâjni, -na,-ne: akad. šimeruni
indijski = indyân, -na,-no $ < yndrân, -âna,-âne: ved. Indra, rigv. Jendrah
indikativni, uputni / pokazni = skazâlni, -na,-no
indokineski, malajski = zadyndrân, -na,-ne
inercija, zamah = brivâda, -de,-âd*
informativni, izvještajni / zveščeni = pravjân, -àna,-ne
informiranje, izvještavanje = pravjànja, -ah
informirati, izvjestiti / zvestiti = ◘ informàt, -ân,-âl (pravját, -ân,-âl): lat. informare
ini, ostali = ● | tartòri, -ra,-re > inòki, -ka,-ke: avest. ainya, oset. inae, čeh. iny
inje, mraz / sreš = štÿdje, -jeh: yatv. inis
injekcija, medicinska šprica = špûnta, -te,-nt*
inozemstvo, tudjina / fremt =● juškanÿa, -e,-ah: perz. jahani
insekti, bube, člankonošci / kukec, kukci = švÿrje, -jeh
inspektor, nadzornik = ◘ inšpicjènt, -nti,-nt (špân, -ni,-ih): lat. inspiciens
intelekt, inteligencija = ◘ telegênca, -ce: lat. intellegentia
inteligentan, -lektualan = ◘ telegênt, -nta,-to: lat. intellegens
interesantan, zanimljiv / zanímiv = trešântan, -tno $
internat, školski dom = konvÿkt, -ti*
intervju (interview)= intervîšta, -te,-št*
intrigant, spletkar = brìglo, -li, -ih*
invalidan, hendikepiran = ◘ lazàri, -ra,-ro: hebr. eleazar
invalidnost, tjelesna mana = magànja, -e,-nj*
inventura, popisati robu = dvyć-bilâncu*
inženjer, stručnjak = inžinîr, -ri,-îr $
ipak, makar / vendar = magàri (intânto*)
iranski, perzijski = peršyãn, -âna,-no $
iredenta, talijanaštvo = seunè-digići, -ih
iredentist, talijanaš = siondìgić, seune-digići
is- (iz-) / ze- = ● zi- (z-) kao prefiks: ved. ze-, bask.+ avest.+ ukr. zi-
iscijediti / scedíti = štrukàt, -ân,-âl*
iscjedak, gnojenje = ocidìna, -ne < ožmincÿna
iscrpiti, premoriti / štrapacírati = štrapacàt, -ân,-âl $ (štrakàt, -ân,-âl*)
iscrpljen, premoren / štrapacéran = štrakân, -na,-no*
iscuriti, istočiti = stocít, -în,-îl < zitocìt, -ÿn,-ÿl
iseliti se = ◘ emigràt, -ân,-âl: lat. emigrare
iseljenik, izbjeglica / izbeglica = ◘ emigrânt, -ti: lat. emigrans
ishodišni, početni, uzročni = zacâlni, -na,-no: rus. načáljnij
ishrana, jedenje = manjâda, -de,-âd*
isisati, ispiti / iscúclati = zicùcat, -an,-al (vašošìt, -în,-îl)
iskašljati se = seskašjàt, -ân,-âl
iskaznica, kartica s brojem = kartèla, -le*
iskefan, očetkan = bruškinân, -na,-no*
iskesiti se = serìlit, -in, -il
iskeziti, kesiti se = bećìt, -în, -îl
iskeziti se, izbuljiti oči = sezbecìt, -ÿn,-ÿl
iskljucati / pozóbati = vazobàt, -ân,-âl
isključen, izdvojen / zlúčen = eliminân, -àna,-no*
isključiti, izdvojiti / zlúčiti = eliminàt, -ân,-âl* < ● zilucít, -ÿn,-îl: ved. ze-luchita
iskočiti, izmaknuti / zglájzati = ● ziheznùt, -ên,-ûl
iskolčati, zabiti motke = takjàt, -ân,-âl*
iskop, rudnik = kâva, -ve* < ● khâv, kâvi: ved. kha, perz. kaav
iskopati / skópati = skopàt, -ân,-âl
iskoračiti, zakoračiti = shodìt, -ÿn,-êl
iskorak, podest = shódd, shodÿ, -ÿh
iskoristiti / izrabiti = tehasnìt, -ÿn,-îl
iskotiti, namnožiti / nakotiti = vakotìt, -în, -îl
iskovati = skovàt, skujên, skovâl
iskra, varnica = ÿškra, -re,-ah (iskrà): čeh. jiskra
iskrcati se (s broda) = zbarkàt, -kân* (skarcàt, -cân,-câl)
iskriti = iškrít, -ÿn,-ÿl: čeh. jiskrit
iskriviti se / nahériti = sekrivìt, -ÿn,-îl
iskrivljavanje, svijanje = zavarnûtje, -ja
iskusan, vješt = prâtik, -ko* (vìcni, -a,-o)
iskusiti, isprobati = zguštàt, -ân,-âl
iskušenje, kušnja / skúšnja = # zikùsa, -se,-ah
islamizirati = potûrcit, -in, -il
islamist, panarabist = sionmôro, -ri
islamizam, panarabizam = seunemorÿe, -eh
ispaša, napasanje = popâs, popâsi, -ih
ispariti, hlapiti / shlapeti = zvampìt, -ÿn, -ÿl
ispečen = špecên, špecèna, -no
ispeći / speči = # spèć, špecên, spèkal
ispeći, će peći = tepèć, tepecên, tepèkal
ispeglan, izglačan / spéglan = sumprešân, -na,-no* <◘ tiglân, -àna,-ne: etrur. tigel
ispikati, izbosti / spikati = ● zibàdat, -an,-al: ved. ze-badati
ispiliti, prepiliti / spilíti = napilàt, napilân, -âl (# spilìt, -ÿn)
ispit, odgovaranje / prifunk = ◘ ežâm, -mi: lat. examen, rus. ekzámen
ispitan, istražen = ◘ ežaminân, -àna,-no: lat. examinatus
ispitati, istražiti / spitati = spitàt, -ân,-âl (ežaminàt, -ân,-âl*)
ispiti, isisati / scúcati = zicùcat, -an,-al (vašošìt, -în,-îl)
ispitivanje, istraga /● zvedanje = pitànja, pitànjah: ved. ze-veda
ispitni, istražni, upitni /● zvedni,-o = pitâlni, -na,-no: ved. ze-veda
ispjegati / zaflékati = maćàt, -ân,-âl < ● pirgát, -ân,-âl: akad. pirga, hrw. pirig
isplatiti se = sešplatìt, sešplatÿn, -îl
isplesti = ziplêšt, zipletên, ziplêl
ispljuskati = zifliskàt, -ân, -âl
ispljuvak / hráček = # hrècak, -ćki (hripotÿna, -ne,-ÿn)
ispod, ozdola / spot = dešòto* (zipòd, spòd; UZDÔLA) s instrumentalom: ukr. zispodu
ispon, uzvisina = visoćÿna, -ni,-nah: av. vis
isposlovati, postići = ● zvartít, zvartÿn, zvartêl: ved. ze-vartti
ispovijed / spovêt = spovêda, -de,-êd < špovÿd, špovidôj, -ôv
ispovijedati (druge) / spovêdati = špovidàt, -ân,-âl
ispovijedati se / se spovêdati = sešpovêt, -vên, -vêl
ispovjedaonica / spovedâlnica = zipovêdnica, -ce,-ic (špovidâlnica, -ce,-ic)
ispovjednički / spovêdni = špovîdni, -na,-ne
ispran, prepran = režentân, -àna,-no*
isprašiti, istepsti / stépsti = strunìt, -în,-îl
isprati, preprati / spláhuti = režentàt, -ân, -âl* (zipràt, -ân,-âl)
isprava, dokument = ◘ dekumênt, -ti* (lištÿna, -ne): lat. documentum
ispravak, korektura = ◘ korecyũn, -ûni: lat. correctio
ispravan, vjerodostojan / eht = pravûšći, -a,-e
ispraviti, korigirati = koreÿt, -ÿn,-ÿl*
ispravljen, korigiran = korejân, -na,-no*
isprazniti = spraznìt, -în,-îl
ispred, naprijed / spret = šprÿda; sprîd: s genitivom < pridôn, pridunè: s nominativom
isprepasti, prestrašiti = uštràšit, -in,-il
isprobati, istražiti = špermentàt, -ân,-âl*
isprositi, izmoliti = ⋆ sprosìt, -în,-îl < narèć, narecên, narèkal
isprugan, zebrast / štráfasti = rîgasti, -ta,-to*
ispružiti, poleći / polêgnuti = nagnùt, -ên,-ûl (# LÈĆ, LÈGNEN, LÈGAL)
ispuh, ventilacija / áuspuh = odùha, -hi,-ah (auskùper, -ri $)
ispuhati, otpuhnuti = spuhátt, spuhân, -âl
ispustiti = spušćàt, -ân,-âl
istarski, iz Istre = istryânski, -ka,-ko* (yštrânski, -ka,-ke)
isteći / izcuriti = # zicurìt, -în, -îl
istepsti, isprašiti / stépsti = strunìt, -în, -îl
istezati, izvući / izvléči = šayãt, šayãn, šayãl: breton. sachan
isti, jednak / glajh = ◘ egâl, -la,-le (sejnì, sejnà, sejnè): lat. egalis
isti, dotični = pricîž, -žo* < | seyõn, seunâ, seunê
istina = ● ištÿna, -ni,-ah (jìstina, -ne): perz. istibta
istinski, istinit = ištinìt, -ta,-to
istjerati / stírati = ● zignàt, -ân,-âl: ved. ghnanti
isto, jednako = sejnê (jednô)
istočni / vishóden = levântski, -ka,-ko* (zihòdni, -ne)
istočnjak, kosooki = zihodân, -àne,-eh
istočnjački, orientalni = ◘ pônski, -ka,-ko: grč. pontikos
istočnije, na istok = vazihòd
istočnjak, hladno-vlažni vjetar = levantâra, -e*
istočnoafrički, egipatski / misirski = mišÿrni, -na,-o
istodoban, istovremen = sejdôbni, -na,-no
istodobno, odjednom / najémput = vajentràt (najednûć; z’jenîn_tiron)
istoga, toga dotičnog / téga = segunêg
istok / vishod = levânt, -ta* (zihód, -da)
istom, tek / tekar = tekác (têkar)
istomu, tome dotičnom / tému = semunên
istopiti, rastočiti / razlókati = ● zilôkat, zilôkan, -al: bask. zilokatu
istorodan, homogen = sejbÿrni, -na,-o
istostruk, jednakomjeran = sejtràtni, -no
istovjetan, identičan = sejôv, sejovà, -vè
istovremen, istodoban = sejdôbni, -na,-o
istovrijedan, ekvivalentan = sejvrÿdni, -e
istoznačan, homoniman = sejôn, sejunè
istraga, ispitivanje = pitànja, pitànjah
istraživati, proučavati = ◘ študyàt, -ân,-âl < ● jemivàt, -ân,-âl: ved. yamati, lat. studere
istražni, ispitni, upitni = pitâlni, -na,-ne
istrjebljenje, izumiranje = izumrÿtje, -ja
istreniran, uvježban / zmuštran = zmùštran, -na,-no
istrenirati, uvježbati / zgómbati = zmùštrat, -an,-al*
istresati, popadati / strúsiti = trunítt, -în, -îl
istrgnuti, iščupati / strgati = # zitargàt, -ân,-âl
istrijebiti, iskorjeniti / skoréniti = skorenìt, -ÿn,-ÿl
istrijebljen, iskorjenjen = skorênjen, -na,-no
istrusiti, nalokati se / se nažvéglati = škorlàt, -ân,-âl*
istući, zatući = štûc, štucên, štùkal
istući, šibati (za djecu) = âcit, âcin, âcil
isturiti, prčiti = ● parcítt, parcÿn, parcÿl: avest. paracit
isukati, trgnuti = ● suknùt, -ên,-ûl: ved. sukavat
Isus-Krist / Jézuš-Krístuš = Išukârst, Išukàrsta
Isusov, Kristov = Išušov, -va,-vo < Išukárstov, -ve
isusovac / ježuvíta = ◘ ješuÿt, -i,-ih: hebr. Ješua
isušivanje, sušenje = šušìtva, -tve, -tav
iščašiti = scètit, -in,-il (šćupìt, -ÿn): perz. isčat
iščeprkati / ščeprkati = sceparkàt, -ân,-âl
iščupati, istrgnuti / spúknuti = zitargàt, -ân,-âl
itd. ( etc. ) / itak-dale = iprôć
itekako, dapače = altrokè*
ivančica, cvijet Leucanthemum / ivánščica = hermẽl, -êli,-ih > -êl: čeh. hermánek
Ivandan, Ivanjski krijes = Ivànje, -a < Štivànje, -eh
iver, trijeska / špránja = šćìka, -ke,-ah
iz /● ze = ● ud : indoved. ud
iz- (is-)/ aus-, z- =● ud- (z-) kao prefiks: ved. ud-
iza- (prefiks) = zad-
iza, straga, odzada = zoãd < zadôn, zadunê
izabirati, odabirati / zbirati = ● zbiràt, -ân,-âl: ved. ze-berate
izabran, odabran / zebran = zibrân, -na,-no: ved. ze-berate, ukr. zibran
izabrati, odabrati / zebráti = zibràt, zbirân, -âl: ukr. zibrat
izaći / izhájati, péti_vun = zìt, zidên, zìšel
izagnati, istjerati (stoku na pašu) = ● zignàt, -ân,-âl: ved. ze-gnanti
izbaciti, hitnuti / ishitati = ● udvarnùt, -ên,-ûl: ved. ud-varune
izbacivati = ● hitàvat, -an,-al: ved. hitavat
izbačaj, hitac = udmèt, -ti, -ih
izbavitelj, spasilac = škapulêr, -ri* < ● bùkša, -še: perz. bukša
izbavitaljica, spasiteljica = škapulêra, -re,-êr*
izbaviti, riješiti se = škapulàt, -ân,-âl* < bukšàt, -ân,-âl
izbjeći, izmaknuti = zemátt, -ân,-âl (vabÿć, -ÿgnen, -ìgal)
izbjegavanje, izmicanje = zemàtva, -ve
izbjeglica, bjegunac / izbeglica = bigàvica, -ce, -ic
izblebetati, izlajati = zlànut, -en,-ul > zlajàt, -ên,-âl
izbljuvati, porigati / zblúvati = sezrîgat, -an,-al
izboj, mladica = parcÿć, -ìtje (zapèrak, -êrci)
izbor, biranje = bîr, -ri,-ih < bÿr, birôj, -ôv
izbori, glasovanje = vôti, -ih* < prebÿr, -ôj,-ôv
izbosti / ispikati = ● zibàdat, zibàdan, -al: ved. ze-badati
izbrbljati, blebnuti = ● sezarèć, -ècen,-èkal (terèć, terecên, terèkal): ved. sa-ric
izbušiti, izrupičati = naškuljàt, -ân,-âl
izčitati (sve) = najštìt, najštyẽn, najštÿl
izbori, glasovanje / glasúvanje = vòti, -ih* < prebÿr, -ôj,-ôv
izbornik, birač = ubÿrnik, -ki, -ih
izbornica, biračica = ubirnÿca, -ce,-ic
izbušiti, prošupljiti / prelúknjati  = preškujàt, -ân,-âl
izdahnuti, uzdahnuti / zdéhnuti = # vazdehnùt, -ên,-ûl
izdajnik = ◘ traditûr, -ri (predàvac, -vci,-ih): lat. traditor
izdajnica = traditûra, -re,-ûr*
izdaleka, iz daljine / zdalêk = zidâlga: čeh. zdalky
izdati se, iskazati = ● serèć, serecên, serèkal: ved. sa-ric
izderati se, izvikati = zbrufàt, -ân,-âl*
izdići se, uzdići = ● sehaltàt, -ân,-âl: akad. haldi, hrw. heldi
izdržati / zdržati =◘ zdùrat, -an,-al: lat. durare
izdvojen, isključen /● zlúčen = ◘ eliminân, -àna,-no: lat. eliminatus, ved. ze-luchita
izdvojiti / izlúčiti = izolàt, -ân,-âl* < ● zilucìt, -ÿn,-ÿl: ved. ze-luchita
izgladnjelost, oslabjelost = debulèca, -ce,-êc*
izgladnjen, pregladnio = ziglâjen, -na,-no
izgled, oblik = ◘ fôrma, -rme,-rm: lat. forma
izgleda, čini se = meparÿ *
izgledati, zamišljati = parivàt, -ân, -âl*
izglodati, oštetiti = ● peštát, peštân, -âl: etrur. pestu, avest. peshotanu
izgon (stoke, izbjeglica) = progòn, -ni,-ah
izgoriti, pregoriti / pogoreti = ● zgorít, zgorÿn, zgorêl: bask. zi-goritu
izgoriti - popušiti / skúriti = # skurìt, -ÿn,-ÿl
izgovor, izlika = škûža, -e, -ûž*
izgovoriti se, izmaći = škužàt, -ân,-âl*
izgrabiti, iskopati / skópati = dešpićàt, -ân,-âl*
izgraditi, napraviti / naréditi = ◘ storìt, -în,-îl: gots. stiurjan
izgradnja, stvaranje = storÿtva, -tve,-tav
izgred, košmar / kravál = ● gungùla, -le,-ah > -ûl: ved. gangal
izgrudati, zatrpati snijegom = nacùpat, -an,-al
izgubiti / zgubiti = zgubìt, -în,-îl <● zivargnùt, -ên,-ûl: avest. zi-varganta
izgubiti se, zalutati / se zgúbiti = segubìt, -în,-îl
izgubljen = zgûbjen, -na,-no
izgurati, istisnuti /● zrívati = ● zrìvat, -an,-al: ved. ze-rinvati
izigravajući, praveći se = hinêć
izigravati, praviti se / špílati = hinìt, -ÿn,-ÿl > secinít, -ÿn,-êl (delat_fîntu)
izim, osim = nerê < nerené
izjadati, potužiti se = sezjadìt, -ÿn, -ÿl
izjeden, požderan / požêran = poydên, -èna,-no
izjedina, bušotina = ● târma, -mi,-ah > -me, -rm: hrw. tarma
izjednačiti, sravniti / zglíhati = prispodòbit, -in,-il < paršpodòbit, -in,-il
izjelica, proždrljivac / požderúh = # požerûh, -hi,-ih
izjesti, pojesti = poÿst, poÿden, poÿl (teÿšt, teÿn, teÿl)
izjuriti, odletiti / zletiti = najzît, -zidên, -zìšal
izkrampati, razrovati = zmaškinàt, -ân,-âl*
izlajati, izblebetati = zlànut, -en,-ul (zlajàt, -ên,-âl)
izlaz, ishod / áusgank = zilêz, zlêzi, -ih
izlaz sunca, istok / vishód = zihód, -a
izleći = zlêć, zlegnên, zlègal
izlegnuti, okotiti = škotít, škotÿn, škotÿl
izlet, putovanje = ● gìta, -te, gît: akad.+ sumer. ghita
izletjeti / odprhnuti = zletít, -în, zletêl
izležavati se, naspavati = selebrít, -ÿn,-ÿl
izlika, izgovor = škûža, -že, -ûž*
izliti, proliti / zlevati = štocít, -ÿn,-ÿl (zlìt, zlyẽn, zlÿl)
izlog, stakleni kredenc = veltrÿna, -ne*
izložak, uzorak = kampyũn, -ûni* (zilòzjak, zilòški, -ih)
izložba, predstava = zilôzba, -be, -zab
izložen, predstavljen = ◘ prežentân, -àna,-no: lat. praesens
izložiti, predstaviti = ◘ prežentàt, -ân,-âl (zilozìt, -ÿn,-îl): lat. praesento
izmaći, izbjeći / zmeknuti = zilêznut, -en,-ul (zmìgnut, -en,-ul)
izmaglica, zamagljenost = fuškàc, -ci,-âc*
izmaknuti, ukloniti se / vújti = zipuÿt, -ÿn,-ÿl (se_ognùt, -ên,-ûl)
izmamiti, izmusti / féhtati = zmalÿšt, zmalÿn, zmalÿl
izmedju, napola / met- = # mèd: s akuzativom < | mejõn, mejunê: s nominativom
izmedju rebara = mejlebârni, -na,-no
izmetina, ekskrement / dréki = podrêpnjak, -aci,-ak
izmicanje, izbjegavanje = zemàtva, -vi,-ah (zleznûtje, -tja)
izmisliti / zmísliti = žventàt, -ân,-âl*
izmišljati, kombinirati / kombinerati = inžinjâvat, -an,-al*
izmjeničan, zamjenski = vaporèdni, -na,-no
izmjeniti, smijeniti / zmeniti = zminìt, -ÿn,-îl
izmjeriti, uzeti mjeru / zmériti = zet-mìru, zel-mìru (UZET_MÈRU, UZEL_MÈRU)
izmlatiti, nalupati / stuči = ● strìskat, -an,-al (◘ speštàt,-âl): bas. triskatu, etr. pestu, av. pešotanu
izmoriti, gnjaviti se / štrapacírati = # štrapacàt, -ân,-âl $
izmučiti, napatiti / zmučiti = zmucìt, zmucÿn, -ÿl
izmusti, izmamiti / isfehtati = zmalÿšt, zmalÿn, -ÿl
iznad, odozgor / zverh = ● gòri > zgôru (UZGÔRA): bask. gori, kelt. gorre, ved. giri
iznajmljen, unajmljen = fitân, -àna,-no*
iznajmljivati = fitàvat, -an, -al*
iznenada, nenadano / znebúha = # zibùha
iznenaditi, prepasti, tur.-srb."BANUTI" / zblenuti = zibuhnùt, -ên,-ûl
iznenadjenje = zibuhnûtje, -ja
iznevjeriti, izdati = škacavèrit, -in,-il*
iznići, proklijati = zmiknùt, -ên,-ûl
iznikao, proklijali = zmìknjen, -na,-no
iznova, ponovno / znéva = # zinôva: čeh. znovu
iznutra, unutar = znûtri < | vaõn, vaunê: s nominativom
iznutrice, žlundre / rájžlec = trìpice, trìpic* (crivàca, -âc)
izrabiti, iskoristiti = tehasnìt, -în,-îl
izračunati = skontàt, -ân,-âl* (# zracunàt, -ân,-âl)
izraditi, napraviti / zdélati = zdèlat, -an,-al
izravnan, poravnan / zglíhan = livelân, -àno*
izravnati, poravnati / zglíhati = livelàt, -ân,-âl*
izorati, preorati = zoràt, -ân,-âl
izradjen, proizveden = ◘ fabrikân, -na,-no (◘ stôren, -no): lat. fabricatus, gots. stiurjan
izraniti = ziranìt, ziranÿn, ziranîl
izraslina, tumor, rak = zjâva, -ve,-ah
izrasti, narasti / zrásti = zrêst, zrestên, zrestâl
izravnati, nivelirati / zrávnati = # zravnàt, -ân,-âl (livelàt, -ân,-âl $)
izravno, pravo / praf, dirékt = ● drìto (parvÿć): avest. drita
izraz, rečenica = ● bješÿd, -dôj,-ôv > besèda, -de,-êd: ved. bheša, avest. besas
izraz lica, grimasa = mutrÿa, -e,-îj*
izreći, izgovoriti / zreči = ● ziganàt, -ân,-âl: ved. ze-ganita
izreka, uzrečica /● zgánka = ◘ provêrba, -be,-rb (● zigânka, -ke): ved. ze-gan, lat. proverbium
izrezati, rasjeći / zrezati = zrìzat, zrìzjen, zrìzal
izroditi (mnogo) = najroÿt, -roÿn, -roÿl
izroniti = zbùžnut, zbùžnen, zbùžnul < ◘ zneràt, -ân,-âl: etrur. neri
izronjenje = znorÿtva, -vi,-ah > -tav
izrovati, raskopati = loparàt, -ân,-âl > # raz’kopât, -ân,-âl (RASKOPÀT)
izubijati, zatući = zitâlc, zitalcên, zitàlcal
izudarati, unesrećiti = pehàt, pehân, -âl
izum, pronalazak = inžènj, -nji* < ujêtva, -tve
izumiranje, istrjebljenje = izumrÿtje, -tja
izumrijeti = ● zimrÿt, zimrên, zimârl: ved. ze-mrita
izumro, pradobni = zimârli, zimârla, -rlo
izustiti, progovoriti / zreči = proslòvit, -in,-il
izuti obuću / zvléči, zvlékel = # zût, zujẽn, zûl < zivâlc, zvalcên, zvàlkal
izuti se (cipele, čarape) = sezùt, sezujẽn, sezûl: čeh. zout se
izvadak, abstract / zrézek = štràt, -ti* < ● zivêda, -de,-ah: ved. ze-vede
izvaditi, izvući / zvleči = znetvân, znamen-vân, znelvân
izvagati se = semirìt, semirîn, semirîl (SE_MÈRIT, SE_MÈRIN)
izvagati, vagnuti = popezàt, -ân,-âl*
izvan, izuzev / odzvén = defôra* (# udzvân: s genitivom)
izvana, vani = žvanâ (defôra*)
izvanredan, strahovit = ◘ tremêndi, -da,-do: lat. tremendus
izvanski, vanjski = zvànji, -nja,-nje < vadvôrni, -na,-no
izvesti, iznijeti /● izpélati = ● zipelàt, zipelân, zipelâl: ved. ze-pelate
izvidnica, ophodnja = stražÿšće, -šća, -šć
izvikati se, izderati = zbrufàt, -ân,-âl*
izviranje, vrenje = vrutàva, -ve,-ah
izvirati = vrutátt, -ân,-âl > zvìrat, -an
izvještaj, izvješće, raport = prâvje, -ja,-ah > ◘ repôrt, -ti: lat. reportum
izvještajni, informativni = pravjân, -àna,-no
izvještavanje, informiranje = pravjànja, -ah
izvjestitelj, novinar = zjurnalÿšt, -ti*
izvjestiti, objaviti = pravjàt, -ân,-âl > ◘ reportàt, -ân,-âl: lat. reportare
izvježbati (se) / se zvežbati = ◘ pratikàt, -ân,-âl: grč. praktikein
izvježban, istreniran / zmúštrani = # zmùštran, -na,-no
izvježbati, istrenirati / zmúštrati = # zmùštrat, -an,-al
izvlačiti se, praviti se lud = prat-rukÿ, pral-rukÿ
izvod, sažetak / zrézek = štràt, -ti* < ● zivêda, -de,-ah: ved. ze-veda
izvolite, molim ! / prósim ! = pjažâjte !*
izvoljeti, svidjati se = pjažàt, -ân,-âl*
izvor / zvir = vrutàk, -tkì < ● buÿmer, -ère,-eh (# ÌZVOR): ak. buranum, hrw. burim, got. brunna
izvorić, vrelce / zviranjek = zdencÿć, -ći,-ih < ● bujmèrić, -ìtje,-eh: akad. buranum
izvorni, pravi, originalan / izvirni, originalen = pravûšći, -šća,-e
izvornik, original / mática = matÿca, -ce,-ah
izvorski, podvirni = ● bujmêrni, -na,-no: akad. buranum
izvor-voda, izvornica = bujmèrica, -ce,-ic
izvrgnuti, izložiti = ● zivargnùt, -ên,-ûl: ved. ze-varganta
izvrsno, odlično / fest = fànj $
izvrstan, odličan = fànjski, -ska,-ko $ < ● sûni, sûna, sûne: ved. suna
izvršiti, obaviti / zbáviti = tevarsìt, tevarsÿn, -ÿl
izvući, istezati / zvléči = šayãt, -ãn,-ãl > # zvlêć, zvalcên, zvlèkal: breton. sachan
izvući (brod na obalu) = navûć, -ucên, -ùkal
izvući se, proći glatko = pasàt_lišo, pasâl_lišo*

J - j

ja, mene, -ni / jas =⋆ jà, menè, -nì <# yãs, manê, manÿ, manũn: av. azem, mak. jas, litv. as
jablan, stablo Populus /◘ póplen =  jablâm, -mi,-ih < lÿb, libôj, -ôv
jablanov = jablanôv, -òva,-vo < lÿbni, -a,-e
jabuka / jabólka = #jabùka, -e,-ûk <● jabâlha, -hi,-ah: hrw. yamcha
jači, najjači =⋆ jàci, najjàci < silnẽy, silnÿa, -e; sionsilèn, -no
jadan, bijedan / úbogi = brîžni, -na,-no
jadikovati, kukati / jámrati = ajmekàt, -ân,-âl* (grîntat, -an,-al)
jadnik, bijednik = ◘ mižêrija, -je < ● nebôg, -gi,-ih : av. nabaga, ved. na-bahga, lat. miseria
Jadran, -sko more = Adrijânsko môre* < ● Sinjemôri, Sinjemorà: hrw. Sinay-muer
jadranski / adrijánski = ◘ adrijânski, -ka,-ko (sinjemôrni, -na,-ne): lat. adriaticus
jaglac, cvijet Primula / trubéntica = ◘ sopÿlice, -ic (cmarkàvica, -ce): etr. suplu, špan. soplillo
"JAGMA" (tur.-srb.): hrv. grabež, otimačina = agvantâda, -de,-âd*: turs. yagma
jagoda, voće Fragaria /● jáguda = frâgulica, -ce,-ic*: indoved. jaguda
jagodica prsta = mìsca, -ce,-ah (mîšća, -šć)
jahač, konjanik = jezdâk, jezdakÿ, -îh
jahanje, konjica = kavalerÿa, -e* < jezãd, jezâdije, -eh
jahati, jezditi / jášiti = ● yzdìt, -în,-îl: avest. yazdat
jaje / jájce = #  jâje, jâja, jâj
jak, jači, naj- =⋆ jâk, jàci, najjàci < silén, -èna,-no; silnẽy, -ÿa; sionsilèn
jakna, vesta / réklec = jakèta, -te,-êt*
jama /◘ graba = škûlja, -e,-ah: gots. graba
jamac, žirant = garânt, -ti* < odgovôrnik, -iki,-ih
jamica, udubina / grábica = kâvica, -ce,-ic: perz. kavaki
jamski, rudnički = kavàrni, -na, kavàrno
janje, janjci /◘ ágnec = janãc, jânci < mjelÿć, -ìći,-ih: hetit. iyant, lat. agnus, rum. miel
janjad /◘ ágneci = jancìći, -ih < mjelÿtje, -jeh 
janjeći, janjeće = jancêv, -èva,-vo (ud_mjelÿći)
janjetina, ovčje meso = jancèvina, -ne,-in (suha janjetina: kaštradîna, -ne*)
janjetina-suha = jancâg, -gi > kaštradÿna, -ne* 
januar, siječanj, I. mj. / prósinec = ◘ jenâr (sîcanj): lat. Januarius, aram. sikketa, ak. sikkatum
jao ! / joj ! = âjme ! (avà !*)
japanski, iz Japana / japónski = japonêski, -ka,-ko* (# japanêški, -ko)
japanski jezik = japonêška zaÿk < gan-zihòdni 
jarac, kozjak / kozél = prâz, -zi < ● kozâl, -zlì,-ÿh: hrw. kozala, ak. kazela, rus.+ čeh. kozel
jarad, jarići = kozlìtje, -jeh
jarak u polju, tur.-srb. "JENDEK" / járek = jâz, -i < yãž, yâžje, -eh: turs. hendek
jaram, rudo = ● oÿć, oÿtje, -eh: ved. yuji
● jaran, drug, prijatelj / prijátel = kumpànj, -nji*: hrw. yarani
jarbol, katarka = ◘ jârbul, -li (jadrÿlo, -la,-ah): lat. arbor
jarbolić, drugi manji jarbol jedrenjaka = jarbulèt, -ti*
jarebica, ptica Alectoris / jéreb = orêbica, -ce,-ic
jarić / kózlek = kozlÿć, -îći,-ih
jaruga, vododerina, suho korito / strúga = ricÿna, -ne,-ah (fjumêra, -re,-êr*)
jasan, vedar, bistar / bíster = ćâri, -ro* < ● kjâr, -ra,-ro: etrur. kian, lat. clarus
jasen, stablo Fraxinus = jesén, -èni, -ih
jasenik, šuma Fraxinetum = jesenÿć, -ći,-ćih
jasenov = jesenôv, jesenòva, -vo
jasle = ● jarâ, -rê,-âh (⋆ jàšle, jasâl): perz. jar
jaslice, štalica = perkát, -àti* < ● jârica, -e,-ic: perz. jarek
jastog, rak Palinurus = ◘ jâstog, -gi (jaštròg, -gi,-ih): grč. astakos
jastreb (Falco) = jàstrib, -bi < ● laštrÿb, -ôj,-ôv: hrw. aršib, gruz. arciv
jastučnica, presvlaka / vájnkušnica = mâžica, -ce > kušinêlica, -ce,-ic*
jastuk, tur.-srb. "DUŠEK" / vájnkuš = kušîn, -ni* <● tuhÿca, -ce: hrw. tuhul
jastučić / vajnkušek = kušinìć, -ći,-ih (kušinêl, -èli,-êl)*
jato (ptica, kukaca) / čréda = # cerêda, -de,-ah: ved. yatam
jauk, zapomaganje = ◘ lamênt, -ti (# vapâj): lat. lamentum
jaukati, zapomagati / jáfkati = ◘ lamentàt, -ân,-âl (vapìt, -ÿn): lat. lamentare, got. wôpjan
"JAVAŠLUK" (tur.-srb.): nemar, nered / šlamperáj = hantàvost, -ti (šporkìca,-ce*): hrw. hanta
javiti =⋆ javìt, -în,-îl (dat_žnàt, dal_žnàt)
javiti se, odazvati = seozvát, -ân,-âl (⋆ se_javít, -ÿn): čeh. ozvat se
javni, općinski / gmajni = ◘ komûnski, -ka, -ko: lat. communis
javni sat = ● urÿl, urylôj, -ôv: ved. horila
javni WC / klošmerl  = pišarôl, -li*
javor, klen, drvo Acer / meklen = šestÿla, -le,-ah (čakavski javôr: lovor - Laurus)
javorov / meklenof = šestìlov, šestilòva, -vo < šestÿlni, -na,-ne: yatv. javaras
javorova šuma, Aceretum / javórje = šestÿlac, -lci,-ih
jazbina, brlog = izbÿna, izbÿne, -ah > -ÿn
je, ju, joj (kraća zamjenica) = nê, nû, nôn
ječam, žito Hordeum / geršl, jáčmen = jacmÿk, -ôj,-ôv (špiljàc, -cì*)
ječati, odjekivati = ubzehivàt, -ân, -âl
ječmen, od ječma / geršlof, jačmeni = jarcèni, -na,-no
ječmenac, upala očnog kapka = jacmÿkac, -kci,-ih (jašmìkac, -ci,-ac)
jedan / jen = jedân, jenôga < ● jenÿ, jenêg, -ên, -ÿn: grč. eis, ved. eka, litv. vienas
jedamput, jednom, 1 X / jenkrát = # jentrátt (jednûć)
jedanaest, br. 11 / jedanajst = jedanâjst < jenâjšet, -ih
jedanaestero, jedanajstorica = jednajstòri, -ih < jenajštôrje, -eh
jedanaesti,  XI./ jedanajsti = jedanâjsti, -ta,-to < jenàjšeti, -to
jedem, jedeš, jede / jem, ješ, je = ÿn, ÿš, ÿ > jin, jiš, ji
jedemo, jedete, jedu / jémo, jéte, jéju = ymò, yštè, ydû
jedenje, prehrana /● hásanje = ÿtje, ÿtja, -ah: hrw. hasuvan
jedinstvo, zajedništvo / jedinost = # jedÿnošt, -ti,-ih
jedna / jéna = jednà < jenâ, -nê,-nôj,-nû,-ôn: hrw.+ ved. eka
jednak, odredjen, istoznačan / glajh = sejõn, sejunê
jednak, isti / glajh = ◘ egâl, -la,-le (sejôn, sejnà, sejnè): lat. egalis
jednakomjeran, istostruk = sejtràtni, -ne
jedno = jednô, jednôga < jenê, jenêg, jenên, jenÿn
jednogodišnji, sezonski = ozÿm, -ìma,-mo
jednom, jedamput, 1 X / jempút = jentrát (jednûć)
jednostruk = jednìti, -ta, -to
jedrenjača, veći jedrenjak = jadrÿlac, -lci,-ac < mihyrũn, -ûne,-eh
jedrenjak na 1 jarbol = bracêra, -re,-ah > -er
jedrenjak na 2 jarbola = trabàkul, -li*
jedrenje, plovidba = mihyrànja, -ànjah
jedrilica / jedrenjáča = jadrÿlica, -ce,-ic
jedriti, ploviti = jadràt, jadrÿn, -âl < mihyràt, -ân,-âl
jedro, jedrilje = jadrò, -rà,-âh < mihÿre, -eh (JÂNDRA, -DAR)
jeduckati, griskati = biÿšt, biÿn, biyâl
jedući, za vrijeme jela = ydûć
jedva, jedvice / komaj = # komâj (apêna*)
jeftin, jeftiniji, naj- / jéftin, jeftinéjši = cénn, cenÿa, sioncèn > najcenìji
jeftino = cené, cenÿe, sioncenè > najcenìje
jeftinoća, tričarija = bagatèla, -le*
jegulja, riba Anguilla = ûgor, -ri,-ih (◘ angùja, -je): lat. anguilla, čeh. úhor
jeka, odjek = obzèha, -he,-êh < ubzêha, -ah
jela, stablo Abies / jálva = jêlva, -ve,-lv < yelvâ, -vî,-âh
jelen, Cervus =⋆ jelèn, -ni,-ên < jelÿn, -ôj,-ôv
jeli, srb. “DA LI” ? / jel ? = àl ?
jelo, hrana /● hása = ÿtje, ÿtja, -ah (jîlo, -a): hrw. hasuwan
"JENDEK" (tur.-srb.): jarak u polju / járek = jâz, -i < yãž, yâžje, -jeh: turs. hendek
jer, zbog, budući (da)/● ar = aš (bôj, perkè*): perz. ar
jesam, jesi, jest = sàn, sî, jê < šân, šÿ, èš
jesen (i drvo jasen, Fraxinus) = jesén, -èni, -ih
jesenos, najesen = vajesèn (spodžimÿ)
jesenji, -ski = jesènski, -ka, -ko
jesti /● hásati = ● ÿšt, ÿn, yâl (JÎST, JIDÊN, JÎL): hrw. hasuvan, bas. jasta, per. yaštan, čeh. jíst
jesti (za djecu) / pápati = pâpit, -in,-il: čeh. papat
jetra, hepar / jatra = # jatrà, jatrâh (jêtra, jetâr;⋆ ŽIGÈRICA): čeh. játra, turs. djiger
jeza, strava / fraz = ● sârši, -ih (ježûr, -ri): hrw. serši, akad. sereše
jezditi, jahati / jášiti = ● yzdítt, -în,-îl: av. yazdat
jezero = yezèri, -ih < | kukũr, -ûre,-eh: hrw. suer, yatv. azeran, litv. ežeras, čeh. yazero
jezgra, srž, nukleus = pùpa, -pe, -ah
jezičak, jezičac / jezíčec = zaÿcić, -ći (mićazaÿk, -ki)
jezičina, lajavica = sionzaÿk, -ki
jezični = zaykôvni, -na, zaykôvne
jezik, govor / jazik = zaÿk, -ki < ● gãn, -ni,-ih: ved. gan
jezik u ustima / jazik = zaÿk, -kôj,-ôv (ŽALJÌK, -KI)
jogi-madrac / federmadrác = štramàc, -mcì* < ● šùšta, -te,-ah: hetit. šašta
jogurt, kiselo mlijeko = | koyãta, -te, kojâtah
joj, jao ! = âjme ! (avà ! *)
"JOK !" (tur.-srb.): hrv. nije, nema ! / ni, néje = nî < niné: čeh. není
"JORGAN" (tur-srb.): hrv. poplun, perina / štépdeka = blazÿna, -ne,-ah > -ÿn: turs. yorgan
jučer / fčéra = cêra
jučerašnji = cerâjni, -na, cerâjno
jug = # jûg, -a < sorÿn, -nà
jugić, slabo  jugo = juzÿn, -ni,-ih
jugoistok, SE = jugolevânt, -ta
jugopolicija (u komunizmu) = ⋆milîcija, -je
jugopolicijski = ⋆milîcijski, -ka,-ko
Jugoslavija = Jûga, -ge < Vlahorÿa, -e
jugošpijunaža, tajna policija =⋆ Udba, -be
jugošpijun, tajni agent = ⋆ udbâš, -ši,-ih
jugovina, vlažno-topli južnjak = jùgo, jugâ
jugozapad, jugozapadni vjetar, SW = ● garbÿn, -îni,-ih: perz. garbi, arab. gharb
jugozapadni vjetar, garbin = lebÿć, -ći,-ih*
juha, tur.-srb. "ČORBA" = juhà, juhê, -âh: ved. yusha, perz. juš, turs. čorba
junak, morski vuk / vítez = ● marjãn, -âni,-ih: hrw. marianni, ved. maryah, avest. marya
juneći, teleći / teléči = telétji, -tja,-tje < ◘ vicìlji, -lja,-lje: lat. vitellus
junica, manja kravica / buša = telìca, -ce,-ÿc < | vÿca, -ce,-ah*
jurcati, utrkivati se / špríntati = štercàt, -ân,-âl (darcàt, -ân,-âl)
jureći, u zaletu = barzâjuć
juriti, trčati / láufati = tèć, tecên, tèkal: perz. tekab
jurnjava, trka = brivâda, -de* (barzàtva, -ve,-ah)
jurnuti, ubrzati / zaláufati = abrivàt, -ân,-âl* (barzàt, -ân,-âl)
jutarnja misa = zôrnica, -ce, -ic
jutro zemlje (mjera tla) = yuẽr, juêri, -ih
jutros, ujutro = segjùtra
južni = # jûžni, -na,-no < sorÿnji, -nja,-nje
južnije, na jug = vasorÿn
južnotalianski, apulski dialekt = besèda-puljêša

K - k

"KA" (srb.): hrv. k, do, prema / sprám = prî, špràm
kabanica, ogrtač / mantel = kabân, kabàni, -ih (incerâda, -e,-âd*): hrw. kaban
kabel (za struju), turs.-srb. "GAJTAN" / žnora = gâbel, -li $: turs. kaytan
kabinet, atelier = ◘ štûdyo, -a: lat. studium
kabina broda, kupé vlaka = gabîna, -ne,-ÿn*
kablić, kotlić = ◘ sigâl, -gli (◘ kabãl, -blì): hebr. kab, lat. situla
kaćun, cvijet Orchis = karòćica, -ce,-ic
kaćun veliki, papučica (Cypripedium) = sionbućân, -ni,-ih
kad / kat = kadà: hetit. katta, ved. cada, avest. kadâ, litv.+ vegl. kadá
kada, posuda za pranje / bádevan = bânja, -e* (peràtja, -je,-ah)
"KADAR" (tur.-srb.): hrv. sposoban, dosežan = ◘ kapàc, -ca,-co: lat. capax, litv. kapaka
kadet, brodski oficir = kadèt, -ti,-êt*
kadgod, katkad, ponekad = talôra* (kagótt)
"KADIFA" (tur.-srb.): baršun, pliš / samt = ◘ velûd, -ûdi: lat. velutum
kadulja (Salvia) / žálfija = kùš, -ši,-ih < kûš, kûšje, -eh
kafić, bar, bistrô = špâcij, -je*
kahlica, noćna posuda / kibla = varcÿna, -ne,-ah
"KAJGANA" (tur.-srb.): hrv. pražetina, omlet / ájeršpajs = fritâj, -je,-eh*: turs. kaygan
"KAJIŠ" (tur.-srb.): hrv. opasač, remen = kanìca, -ce* (pãs, pâsi, -ih): ved. opasa
kajkavica, kajkavski dialekt / kajkafščina = pùrgerska besèda < gorÿnska_bješÿd
"KAJMAK"(tur-srb.): hrv. vrhnje, pjena / šlak = škorúp, -ùpje,-eh > skorùpi: turs. kaynak
"KAJSIJA" (tur.-srb.): hrv. marelica = armelÿn, -i* (marhûja, -e,-ah): turs. kaysi
kakav / kakof, kakovo = kakuõv, kakôva, kakôvo
kako / kak = kakò: vegl. kakó
kako si ? / kak si kaj ? = casicâ ?
kako-tako, nekako ide ! = serÿvan !
"KALAJ" (tur.-srb.): kositar / cin = otãn, otâne (otũn, -ni)*
"KALAUZ" (tur.-srb.): hrv. odpirač / špérhakla $ = ramandêl, -li*
"KALDRMA"(tur-srb.): makadam, loš put = putÿna, -e,-ah (ražputìna, -ÿn): turs. kaldirmi
kaljuža, dno broda = šantÿna, -e,-ÿn*
kalkulirati, računati / grúntati = racunàt, -ân, -âl
KALUP (tur.), uzorak / modl = kopÿto, -a,-ah > kopÿt
"KAMA" (tur.-srb.): dvosjekli bodež = ● dvisÿka, -ke,-ah: ved. dvisikha, turs. kama
kamen / menga = kamÿk < ● kôgul, -li,-ih (kôgula, -le): hrw. kogu, akad. kagalu, rsl. kamyk
kamen medjaš, putni kamen = myâš, -ši
kamena uvalica = bokÿć, -ìtje,-eh >-ìći
kamenac, ovapnjenje / léhnjak = ● šadrÿna, -ne,-ah > -ÿn: perz. sadrah
kamenčić, kamičak / kaménček = kamìcić, -ći < ● kogulÿć, -ìći,-ih: akad. kagalu
kamenica, školjka Ostrea = ◘ òštriga, -ge,-ig: grč. ostreon
kamenit, stjenovit / kámni = kamênski, -ka,-ko: hrw. kammaena
kamenjara, kršje / grížje = ◘ hrùsta, -ti,-ah: lat. frustum
kamenje, šljunak / šoder = kamîci, -cih < ● kogulÿtje, -jeh: akad. kagalu
kamenolom / kamenár = kâva, -ve < ◘ petrÿna, -ne,-ah: grč. petrinos, perz. kaav, ved. kha
kamenorezac, klesar = kamenâr, -ri,-ih (kjesâr)
kamenovati, nabacati kamenje = šćokàt -ân,-âl < scokát, -ân 
kamilica, čaj / čajek = ◘ kamonìla, -le,-ah: lat. Chamomilla
kamin, ognjište = komÿn, -ni,-ih: hrw. kamanu, čeh. komín
kamo, u što ? = ● vacé ? (VÂČ ?): ved. vi-ca
kamogod, bilo kamo / kamgot = digòd
kamuflaža, prerušavanje = traveštÿt, -ti*
kanalizacija, izljev / ausgus = kenjàra, -re, -ah
kanape, kauč = sofà, -fê, -âh*
kanarinac, Serinus canaria / karnálec = kanarÿn, -ni*
kancelar, vazal, ban, turs. VEZIR = ● bân, bâni, -ih: perz. ban, elam.+ hrw. bani
kancelarija, ured, poslovnica / pisarna = ◘ ufîcij, -je: lat. officium
kandelabar, stup = kolôna, -ne* (ostán, -àni,-ih)
kandidiranje, kandidatura = balotaćûn, -ni*
KANDŽA, pandža (tur.) / parkl = scapôr, -rje,-eh (ćabrũn, -ûni*)
"KANDŽIJA" (tur.-srb.): hrv. bič / korbáč = # kurbâc, -ci (škûrja, -je*)
kanibal / ljudožder = manjômin, -ni,-in*
kaniti, namjeravati = namiràt, -ân,-âl < namìšlit, -in,-il
kanjon, klanac / sútina = ◘ gêt, -ti,-ih (● sÿrba, -be): armen. ghet, avest. xirbes
kanta, metalna posuda / píksa = ● làta, -te,-ah (bujôl*): nostr.+ ved. lat, hrw. latta
kantica, metalna šalica = làtica, -ce, -ic
kantina, zalogajnica, javna kuhinja = ◘ mênza, -ze: lat. mensa
kantar, ručna vaga = ◘ štatîra, -re: lat. statera, veg. statáira
kao, poput / kákti = kakô < ● kòti: lyd. kot, kašmir. kotu, sardin. komenti
kap, kapljica / kapla = kâpja, -je,-jah: hrw. kapi
kap, bolni udar / šlak = kuõlp, kôlpi, -ih*
kapa / beretka = berît, -ti <● bjerÿt, -ôj,-ôv: ved. bharat
kapacitet, sposobnost = ◘ kapacitâd, -di,-âd: lat. capacitas
kapak oka, vjedja, = vÿa, vÿe, vÿah
kapaljka, ukapnica / kápalica = kapÿlo, -la,-ah
kapara, predujam = akônt, -ti* (# kàpara, -re,-ar)
kapati, rositi kišica / škrapati = kropít, -ÿn,-ÿl (# ROSÍT, -ÎN,-ÎL)
kapci, zaklopci prozora / šalapórke = ◘ škûre, -ah: gots. skura
Kapela: glavna zvijezda u Kočijašu (Auriga) / Kozél = Kozàrica
kapelica = kapèlica, -e,-ic < ćrÿkvica, -e,-ic
Kapelsko gorje, Velika Kapela 1533 m = Kapèla < Belevàrhe
kapetan, pomorac = kapitân, -ni $ < ● navakÿr, -ri,-ih: ved. navacara, perz. navi-akir
kapica = berìtica, -ce (mićabjerÿt, -ti)
"KAPIJA" (tur-srb.): hrv. veža, portal / háustor = portũn, -ûni* < ◘ pìle, -ah: grč. pylai, tur. kapu
kapilara, cjevčica = kanèlica, -ce,-ic*
kaptol, svećenički zbor = ◘ kapìtul, -li: lat. capitulum
kapulica, kisele lučice / lúkeci = kapùlica, -e,-ic
kaput, sako / kapút = kapût, -ûti: etrur. capvtis, vegl. kapuót
kaput (zimski), gunj = jaketũn, -ûni*
kaputić, jakna = jakètica, -ce,-ic*
kaputić (kraći ženski) = kapotîn, -i*: etr. kaputis
karabinjer, žandar = zendâr, -ri,-ih $ (jendâr, -ri*)
karambol, sudar, sraz / cuzámenštos = tohnà, -è,-âh
karamel, bombon = cukarÿn, -îni (cukardôrzo*)
"KARANFIL"(tur-srb.): hrv. klinčac, Dianthus / klínček = garòful, -li*: turs. karanfil
karantena, zarazna bolnica = lazarèt, -ti*
karbitka, rudarska lampa = garbûra, -re*
kardinal = ◘ gardinâl, -li,-ih: lat. cardinalis
kardinalan, ključni = štozêrni, -na, -ne
kardinalski, nadbiskupski = ◘ pontifikâlni, -na,-no: lat. pontificalis
karfiól, cvjetača = ◘ kaũl, kaûli, -ih (ćìmula, -le*): grč. kaulon, perz. kulče
karika, alka / ring = ◘ anêl, -li* (verûga, -ge,-ah): lat. anulus
kariran = pepîta* (indecl.) < ◘ zârni, -na,-ne: etrur. zara
karirati; kockati = zarátt, zarân, -âl
karmine (posmrtna svečanost) = marlÿna, -ne,-ÿn: prus. sârmenes
karneval, poklade / fašnik = ◘ kolèdve, -ah (kolède): lat. calendae
karnevalske maškare = barbarùsje, -jah
karniša za zastor = bonegrâcija, -je,-ij*
karta (pomorska), atlas = ◘ màpa, -pe,-ah: lat. mappa
kartanje, igra karata = brìškule, -ul*
kartaš, kockar = zarnÿk, zarnîki, -ih
kartati se = briškulàt, briškulân, -âl*
karton, papirna kutija / škatulja = kartũn, -ûni,-ih*
kasa, računalo = kàsa, -se* (zbirnÿk, -koj,-ov)
kasan, zakašnjeli / késni = # kàsni, -na,-no < ⋆ kèšni, -ne
"KASAPIN"(tur-srb.): mesar = ● bikâr, -ri,-ih (# mesâr): aram. bekkari, veg. bekuór, tur. kasap
"KASAPITI" (tur.-srb.): hrv. mesariti, sjeći meso = ● bikarìt, -ÿn,-ÿl: aram. bekkari
kasica (za milodare) = škrâbica, -ce,-ic
kasica-prasica (za štednju) = šparnjâk, -ki
kasnije, nakon /● pótom = # potlén: s genitivom (kàšnje, # KASNÌJE): tohar. postam
kasniti, čekati = štentàt, -ân, -âl*
kaspijski = zgornemôrni, -na,-ne
kašalj / kášel =● kasãy, kasâje, -eh: ved. kasah
kašica (dječje jelo) = ◘ pâpica, -ce,-ic: etr. papen
"KAŠIKA" (tur.-srb.): hrv. žlica = kućâr, -âri,-ih* (zlìca, -ce)
kašljajući, u kašlju = hropêć
kašljati, hripati / bréhati = kasját, -ên,-âl > hripjàt, -ân,-âl (# KÀŠLJAT, -EN,-AL)
kašnjenje, čekanje = štênta, -te,-nt*
kaštel, gradina, dvorac / dvorec = kaslîr, -ri* <◘ kaštÿl, -li: etr. kastru, grč. kastron, lat. castellum
kaštelanski; dvorski = kaštÿlni, -na,-no
kat, katovi = pôd, pòdi, -ih
katalog, popis = lìšta, -te, lîšt $
katedrala, prvostolnica = kantridâl, -li*
katkad, ponekad / kadgot = talôra* (kagótt)
katran, bitumen / bljak = bjàk, -ki < ● paklà, -è (katrâm, -mi*) : kajk. bljak, engl. black
katun, pastirski stan / márof = stân, -i <● istàn, -ne  perz. istan, hetit. istanas, arab. kâtun
kauč, kanape = sofà, -fê, -âh*
kaučuk, guma = gumilàštika, -ke*
kauguma, žvakalica = žnjàka, -ke,-âk
kava = kafà, -è $: arab. kahva
kavana, kafić = kafetarÿa, -e,-ah* (špâcij*)
"KAVEZ" (tur.-srb.): hrv. krletka /● gájba = # gâjba, -be (kapunêra, -re*): perz. gaibe
"KAVGA" (srb.): svadja, tučnjava = barùfa, -e,-ûf* (karàtva, -e,-ah): yatv. kavja
kavijar, ikra = butârga, -ge* (mrÿšt, -ti) 
kavovina, cikorija, sladna kava = dîvka, -ke
"KAZAN" (tur.-srb.): hrv. kotao, željezni lonac = bronzÿn, -îni,-ih: turs. kazan
kazalište = ◘ teâtar, -tri: grč. theatron
kazaljke (na satu)/ cájgeri = švêre, švêrah (sfera, -re)*
kazalo, rječnik / slovár  = besidâr, -ri < ● bješydãr, -âre,-eh (BESEDÂRNIK): ved. bhašita
kazati / véliti = prâvit, -in,-il <◘ velìt, -ÿn,-êl: hrw. vali, kelt. velit, čeh.+ rus. velét
kazeta (za glazbu) = kašètica, -ce,-ic $
kazivač, govornik = besêdnik, -ici < bešÿdnik, -iki, -ih
kazna, presuda = ◘ karstîg, -gi (osũd, -ûdi): lat. castigo
kazniti, osuditi = ◘ karstigàt, -ân,-âl: lat. castigare
kažiprst, 2. prst / kazálec = # kazàlac, -lci,-ih
kažnjavati = ◘ kaštigâvat, -an,-al: lat. castigare
kći, kćerka / hčér  = # kćî, kćère < ● htjèra, -re,-ah: tohar. tkacer, kelt. hwaer, arm. kher
"KECELJA" (srb.): pregača / fértel = ◘ travêrša, -še,-rš: lat. transversa
"KEFA" (tur.-srb.): hrv. četka = bruškÿn, -ni* (šćètica, -ce,-ic): turs. kefe
"KEFANJE" (tur.-srb.): hrv. četkanje = bruškinâda, -de,-âd*
"KEFATI" (tur.-srb.): hrv. četkati = bruškinàt, -ân,-âl*
kefica za zube, četkica = bruškinìć, -ći
keks, kolačić = ● galetÿna, -ne,-ÿn: akad. galeani
kelje, povrće = ◘ zêlije, -ja (ZÊLJE): frig. zelkia, trac. zelma, čeh.+ slov. zeli
kemija, sintetika, plastika = ◘ kimÿka, -ke: grč. chemeia
kemijati, sintetizirati / spánčati = mišturbàt, -ân,-âl*
kengur / klókan = # klokũn, -ûni,-ih
keramika, lončarija, srb."GRNČARIJA" = terâje, -jah*
"KESA" (tur.-srb.): hrv. vrećica / móšnja = vrìćica, -e,-ic (šakèt*)
kesiti se, iskeziti = bećìt, -în, -îl
kesten, voće Castanea /◘ kostájn = # koštânj, -i,-ih (marôn, -ni*): grč. kastanon
kestenast, tamnosmedj = ◘ koštâjnev, -va,-vo (marôn* - indecl.): grč. kastaneos
kicoš, gizdavac = muškardîn, -ni*
"KIČMA" (tur-srb.): hrv. greben, hrbat /● hrib = # hribét, -èti,-ih: hrw. hirib, turs. kičme
kifla, pecivo kao polumjesec / kífel = kiflÿn, -îni $
kihanje / cíhanje = cihàtva, -ve,-ah
kihati / cíhati = # cihátt, cihân, cihâl
"KIJAMET" (tur.-srb.): hrv. nevrijeme, mećava = nivêra, -re,-ah* (grubo-vrÿme; LIVÊRA)
kikiriki, orašac = bacÿć, -ìtje,-eh >-ći*
kikotati, ceriti se = hišćàt, -ân,-âl < hiscátt, -ân
kilogram / kila = kilò, kilà, kìli, -ih $: vegl. kil
kim, komorač / kiml = gromác, -àci,-ih (KROMÂČ): grč. marathron
kineski, iz Kine / kitájski = kinêš, -ža,-že $< # kitãjni, -na,-no: mong. khattay
kineski jezik = kinêška zaÿk < gan-kitâjni 
kiosk (turc.) = kazjòt, -ti (kažotìć, -ći)*
kip, akt, trup = ◘ štâtua, -ue ( # kîp, -i): lat. statua, mong. khüb
kipić, kumir, idol / kípec = štatuèla, -e,-êl*
kipjeti, vrijeti, srb."KLJUČATI" / kipiti = ◘ vrutátt, -ân,-âl: litv. vírti, etrur. vrsum
"KIRIJA" (tur.-srb.): hrv. najam, zakup, stanarina / nájem = fìt, -ti*: turs. kire
kiseli krastavci = kumàrice, -ic* < kumarìtje, -eh
kiselica, korov Rumex = kisèlcina, -ne,-in
kiselina, -e = # kÿs, kîsi, kîsih
kiselkast, nezreo = grêšti, -ta,-to* (nicûl, -la,-lo)
kiselo mlijeko, jogurt = koyãta, -te, kojâtah
kiselost ( pH ) = kislÿna, -ne,-ah > -ÿn
kiseo /● žúki = ● # zùhak, zùfka, -fko (⋆ kišêl, -lo): perz. zuhak
kist / pínzel = pinêl, -li $ (šćutác, àci,-ih)
kiša / dešt = ● dàzd, dazdì, -ÿh (DÂŽ, DÀŽDI): perz. duzd, rsl. dežd
kišiti = ● dazdít, -ÿn,-êl (DAŽDÊT,  -ÎN): perz. duzden
kišni vjetar = ● dazdyâk, -ki,-ih: perz. duzdek
kišni, kišovit / déžni = dazdêvni, -na,-ne (daždêvni, -no): rus. doždlívnij
kišnica, voda od kiše = dazdêvka, -ke,-vk (DAŽJÊVKA)
kišobran / ambrela* = rêbica, -ce,-ic (◘ umbrêla, -le): lat. umbella
kišobranar = umbrelâr, -ri*
kišobrančić, štitac = ◘ umbrêlica, -ce,-ic: lat. umbelula
kišurina, pljusak = siondâzd, -je,-eh (sumprehâda, -de)
kit (za staklo) = štúk, -ki*
kit,-ovi (Cetacea) = ◘ balêna, -ne < ◘ orkûl, orkùli, -ih: lat. orcus, lat. balaena
kita, penis / pímpek = ● lulÿć, -ìtje,-eh (◘ pimpilÿn): ak. lulim, trac. bambalon, prus. pimpas
kitica, rukovet, buket / púšlek = šćutác, -àci,-ih
kitić (mladi) = orkùlić, -ìtje,-jeh (mića_balêna)
kitolov = orkulàtva, -vi,-ah > -ve, -tv
kitolovac = balenjêr, -ri,-êr* < ◘ | orkatũr, -ûri,-ih: grč. orchamos
"KIVAN" (tur.-srb.): hrv. nabrušen, bijesan, razdražen = ostrân, -àna,-ne
klada, trupac, tur.-srb. ”BALVAN” / glávnja = glâvnja, -e,-ah
kladica, mali panj = hrebÿć, -ìtje,-jeh
kladiti se = škomètit, -in, -il*
klamerica, spajalica = puntapèt, -ti* (glâma, -me,-ah)
klanac, gudura / kómor = ◘ gêt, -ti,-ih (● sÿrbe, -eh): avest. xirbes, hrv. ghet, armen. get
klančić, tjesnac / klánčec = getàc, -ci,-âc
klanjam se, moje poštovanje = ● ela-elâ !: akad.+ hebr. eli-eli
klaonica = macêl, -li*
klas (žitni) = metlÿca, -ce,-ah > -ÿc
klavir / glasovir = ◘ harmônij, -e: grč. harmonia
klecanje, poklon = poklònac, -nci (poklòn, -ni)
kleknuti = kjaknùt, kjaknên, -ûl
kleka, borovica, grm Juniperus / brika = smrÿć, -ìći,-ih
klekovina, grmljak Juniperetum = smrìtje, -jeh
klen, javor (Acer) / meklen = šestÿla, -li,-ah > šestìle, -ÿl
klepetanje, kuckanje = klapàtva, -vi,-ah
klepetati, lupetati = klapatàt, -ân,-âl
klerik, sjemeništarac = popìć, -ći (žaknìć, -ći*)
klesar, kamenorezac = kamenâr, -i (kjesâr, -i)
klesati / štémati = kjesàt, kjesân, -âl
kleti, psovati / špotati = beštimàt, -ân,-âl* (kyẽt, kunên, kyẽl)
kletva, prokletstvo = beštîma, -me* (kjêtva, -ve,-av)
kletva (zaziv) = ● àšti !: hrw. ašti, arm. astem
kletva: crko’dabogda! = najbiš-krepâl!
kleveta, srb. "OBJEDA" / trač = potvôrba, -bi,-ah
klevetanje, psovanje / tráčanje = beštimâda, -de* (šporka-zaÿk)
klevetati, srb."OBJEDITI" / tráčati = potvorìt, -în,-îl
klijanje, nicanje = miknûtje, -ja
klijati, niknuti = miknùt, miknên, miknûl
kliješta / kléšče = # klîšća, -šć < klÿstja, -ah
kliješta uska, kombinirke / šífcange = tanâje, -âj*
klijetka, stanica, pregrada = pretîn, -ni < pretÿn, -ôj,-ôv: ukr. peretin
kliker / špekula = bîgulica, -ce,-ic (šćînka, -ke,-nk*)
kliktati (ptica) = kulicàt, kulicân, -âl
klima / pódnebje = vrymjâ, -âh: rus. vremja
klimanje, ljuljanje / njíhanje = kymàtva, -ve
klimati, zibati / njíhati = kymát, -ân,-âl: čeh. kymácet
klin, veliki čavao = ◘ kũnj, kûnji, -ih (brokvûn, -ni*): lat. cuneus
klinčac, tur.-srb. "KARANFIL", lat. Dianthus / klínček = garòful, -li*
klip kukuruza = tulàc, -lcî,-îh (glavicìna, -ne)
klistir, purgativ = ◘ pûrga, -ge (servicjâl, -li*): lat. purgo
klisurasta obala = sajàlo, -la < garmÿna, -ne,-ah
klisure, zidine = sajavcÿna, -ne < ● kvorÿta, -ah: hebr. koret
klisurina, stjenčuga = ● garmâda, -de,-ah (šajavcìna, -ne,-ÿn): perz. ghar
klizav, ljigav = hûzni, -na,-ne (fûzni, -o)
klizavica, poledica = huzàvica, -e,-ic < ● baršÿca, -ce,-ah: ved. barša, perz. barš
klizište, sklizalište / sklizîšče = fuzác, -ci,-ih < huzâjna, -ne,-ah
kliziti, sklizati, skijati = fuzìt, -în,-îl < huzítt, huzÿn, -ÿl
kljast, sakat = knjakâv, -àva,-vo (còtav, -o*)
kljaštriti, skraćivati grane = klastrát, -ân,-âl
kljova, veći očnjak / ščrba = klôv, -vi,-ih (žubìna, -e)
kljucati, zobati = # zobàt, zobjên, zobâl < scopát, -ân,-âl
ključ, ključevi / kluč = klûc, klùci, -ih (⋆ KLJÛČ,  -ČI)
ključanica = klucànica, -ce,-ic (⋆ KLJÛČANICA)
"KLJUČANJE" (srb.): hrv. vrijenje, kipljenje = vrutàva, -ve,-ah
ključar, bravar = kjucâr, -âri, -ih (čakav. bravâr = ovčar, čoban)
"KLJUČATI"(srb.): hrv. vrijeti, kipjeti = ◘ vrutátt, -ân,-âl: etrur. vrsum, litv. virti
ključić / ključek = kjucÿć, -ìći (mićakjûc, mićekjûci)
ključni, kardinalan = štozêrni, -na, štozêrno
kljun (broda) = špirũn, špirûni, -ih*
kljuse, raga, stari konj = izdÿna, -aj,-ah
kloaka, septička jama = fònja, -nje,-nj*
klokan, kengur = klokũn, -ûni, -ih
klokot, krkljanje = glogõy, glogôje, -eh
klokot mora, šum valova = ● zambũr, -ûri,-ih: akad.+ perz. zambor
klonulost, kljenut = klenûtje, -ja,-ah
klonuti, oslabiti = klenùt, -ên,-ûl
kloparanje drvenih natikača (klompe) = cavatâda, -de,-âd*
klopka, lovna jama = làbor, labôri, -ih*
klopotati, lepetati krilima = krelutàt, -ân,-âl
klupa = bànak, bânki*
klupica, sjedalica /● šámlek = bancÿć, bancìtje, -jeh > -ći, -ÿć: perz. šamla
klupko = klùtko, -ke,-ah (KLÛFKO, -KA)
klupko vune, kudjelja = kudÿa, -e,-ah > kudìlja
kmet, poljodjelac / težák = # težãk, težakì: prus.+ litv. kumetis
knedla, valjušak / knedel = valcÿć, -ìći,-ih (njòk, -ki*)
knjiga / kniga = ◘ lÿbar, lÿbri: lat. liber
književni, pravopisni = gramatikâlni, -no $ (zaykôvni, -na,-ne)
knjižica, molitvenik = librìć, -ći*
knjižnica, čitaonica / čitábnica = štilnÿca, -ce (citôvnica, -ce,-ic)
koban, odsudan, sudbinski = ošùdni, -na,-no: čeh. osudny
kobasica / vuršt, klobása = kolbasìca, -ce,-ÿc <● korbàša, -ah: perz. khor, rus. kolbasá
kobila / kubíla =◘ kubÿla, -e,-ah > kobÿl: kelt. cabalos, lat. caballus
kobilica broda = kolûmba, -be,-ah > -mb*
kobilji, -ski = kobìlski, -ka,-ko (ud_kubÿli)
kocelj, oglodano voće = uzòbak, -bki,-ak
kocka, kvadrat = kvadrêl, -li* < ◘ zâra, -re,-ah: etrur. zara
kockar, kartaš = zarnÿk, zarnÿki, -ih
kockati / karirati = ◘ zarátt, zarân, -âl
kockica, kvadratić = kvadrèlić, -ći (mićazâra, -re,-ah*)
kockovlje, šahovnica = ● | zârje, -jeh (Zârje = grad Zadar): etrur. zara
kočenje / ríkverc = šijâda, -e,-ah > -âd*
kočija / fijáker = ◘ karòca, -ce,-ah: lat. carruca
kočiti / brémzati = šijàt, -ân,-âl*
kočničar / bremzer = šijàvac, -vci, -ih*
kod, uz, pored / pólak = kòl < # pòli
kofer, putni kovčeg = valîža, -že,-îž*
koferić, kovčežić = baulìć, -ći,-ih (valîžica, -ce,-ic)*
koga, komu, kim = kogà, -mù < kegâ, kemû, kegũn
kojekakav, svakakav = šakakôv, šakakòva, -vo (#SVÀKAKOV, -VA,-VO)
kojekuda, svagdje, svukud / segdí = # sekâm
koješta, svašta = švacèsa
koji = ● koÿ, koyã, koyẽ: av. koi, per. koja
kojigod, bilo koji = kigòdare, kagòdare, kegòdare
kojino (franc. lequel) = | kyõn, kaunâ, keunê
koketa, afektirana dama = šjora-odcùkara*
koketirati, umiljavati se = mahàt-zrepũn
kokica (manja) / čúčica = kokošìca, -ce,-ic
kokice kukuruzne, popcorn = pucnjakì, -îh
kokodakati, kvocati = koškát, -ân,-âl < ● kakućàt, -ân,-âl: perz. kakuče
kokoš (Gallus) / čúča = kòkoša, -še,-oš < kokôsja, -je,-ah (# KÒKOŠ, -ŠI)
kokošinjac, kavez /● gájba = kapunêra, -re,-êr* (# gâjba, -be): perz. gaibe
kokošji, kokošin = kokôsji, -je (ud_kvòškah)
kokot, pijevac / pévec = petèh, -hi,-êh: rus. petúh
kokotić, cvijet Delphinium = kukùrić, -ći,-ih: mong. kukrükh
kola, zaprega / vos = ◘ kâri, -ih (vuõž, vôži): etrur. carra, kelt. carros, lat. carrus
kolac (za vrt), motka, čaklja = tàkja, -je,-ah* (⋆ KOLÀC, KOLCÌ)
kolač, slastica / mélšpajs = šlatkô, -kêg ( # kulâc, -ci): čeh.+ kaj. koláč
kolačić, keks = ● galetîna, -ne,-ÿn: akad. galeani
kolar = ◘ karpantjêr, -ri: lat. carpentarius
kolega, suradnik, partner = kumpànj, -i*
kolegij, senat, vijeće = sinjorÿa, -je* < ● misârje, -jeh): akad. misaru, etrur. mastreuc
koleraba / kelerábica = koromâda, -de,-âd*
koliba, prizemnica / potleušica = baràka, -ke $ (potlehÿša, -še,-ah): hrw. hišue, perz. kolbe
kolica (dječja) / kíndervagen = karocèt, -ti*
kolijevka /● zíbka = ● # zìkva, -ve,-av: hrw. zikša, akad. zikšu
koliki, -ko / kólki = # kòlki, -ka,-ko (kulîk, kulìka, -ko)
koljač, masovni ubojica = sionmôrnik, -ki > bojân, -ni*
koljeno, naraštaj / kolene = golèno, -na,-ah (kolèno, -ên)
koljenović / plemenitáš = ● matãn, -âne,-eh: hrw. mitanni
kolodvor, peron = štacyũn, -ûni,-ih*
kolotur, obruč / ríngel = kolumbâr, -ri,-ih 
koloturić (za dizanje jedra na čamcu) = bucèlić, -ći*
koloturnik (za dizanje većeg jedra) = bucêl, -li,-ih*
kolovodja, glavešina = kâpo* < akirÿna, -aj,-ah
kolovoz, august, VIII.mj./ velkoméšnjak = ◘ agûšt: lat. Augustus
kolovrat (na udici) = motovÿlo, -la,-ah
kolutati očima = verját, verjân, -âl
komad, dio, tur.-srb. "PARČE" / komát = kùs, -si,-ih (frêgula, -le,-ul*)
komadić, kriška / falačec = fètica, -ce,-ic (bokûn, -ni*): perz. felče
komadičak, djelić = bokunìć, -ći*
komarac, Culicidae / komarec = popadâš, -ši,-ih*
kombine, ženska podkošulja = maja-vašpalîni*
kombinirati, izmišljati = inžinjâvat, -an,-al*
kombinirke, uska  kliješta / šífcange = tanâje, -âj*
komedija, anegdota = smišìna, -ne,-ÿn <● smišÿna, -ni,-ah: perz. smišin
komešati se, gnijezditi se = senjazdìt, -ÿn,-ÿl
komet, repatica / repáča = žvezdÿna, -ne,-ah (žvezdâ_zrepũn; šalamũna, -ne*)
komforan, bezbrižan = ◘ komôdan, -dna,-no: lat. commodus
komisija, povjerenstvo = ◘ komišũn, -ûni,-ih: lat. commissum
komoda, niži ormar s ladicama = ◘ psìha, -he,-ÿh  (borò*)
komorač / kiml (Foeniculum )= gromác, -àci,-ih (KROMÂČ): grč. marathron
komorika (Alaternus) = ◘ komorÿć, -ći: lat. comarus
komotan, opušten / lóker = komôd, -da,-do $
kompanija, udruženje / drúžba = kumpanÿa, -e*
komparacija, poredba = paršpodòba, -e,-ah
komparativni, poredbeni = prispodòbni, -na,-no < paršpodòbni, -ne
kompas, busola = bùšula, -e,-ah > -ul*
kompozitor, skladatelj = ◘ kumpožitûr, -ri: lat. compositor
"KOMŠIJA" (tur.-srb.): hrv. susjed = sušèd, -di,-ih > -êd: turs. hamsiya
"KOMŠINICA" (srb.): hrv. susjeda = sušèda, -de,-ah > susêd
komunalije, režije / komunikálije = kontrabuciôni*
komunist, socijalist = komunìšt, -ti $
komunizam, socijalizam = šujabânda, -de (komunìžan $)
komunjare, crvena banda = šundre-vašûju, šundrah-vašûju
komušina, žitna slama = šepurÿna, -ni,-ah
konac, nit = drètva, -vi,-ah (žìca, -ce, žÿc)
konačno, napokon / éndlih = najpòtle (inšôma*)
kondukter (vozila) = biljetâr, -ri*
konfiskacija, zaplijena = sekvèštra, -re*
konfiscirati, zaplijeniti = sekveštràt,-ân*
konforan, bezbrižan = komôdan, -dna,-no*
kongres, skup, sastanak = koferênca, -ce,-nc*
konj, pastuh / kojn =⋆ kônj, konjì < ● | yzdén, yzdène, -eh
konjanik, jahač = jezdâk, jezdakÿ, -îh
konjica, -ištvo / kavalêrija = kavalerÿa, -e* < | jezãd, -âdye, -eh
konjić, ždrijebe / cújzek = ždribàc, -bcì < hulÿć, -tje,-eh (konjìć, -ći)
konjogojac / konjâr = konjâr, -ri,-ih
konjski, -ko / kôjnski = kôjnski, -ka,-ko (ud_yzdène)
konjski trk, galop = halóp, -òpi: per. gellep
konjušnica, ergela = ● štalãy, -âje,-eh: ved. sthalika
konobar, gostioničar / kélner = oštâr, -i,-ih
konobarica, gostioničarka / kélnerica = oštarÿca, -ce,-ÿc
konopac / štrik = ◘ konòp, -pi,-ih (špâg, -gi*): grč. kannabis, lat. canapus
konopčić, uzica / špágica = špagÿć, -ći,-ih (cìmica, -ce,-ic: za privez barke)
konopljika, grm Vitex = konopÿka, -ke,-ah
konstruirati = inženjàt, inženjân, -âl $
kontinent, kopno = telafêrma, -me,-rm* < kraÿna, -ne,-ah
kontinentalac, neplivač = zjâbar, -ri,-ih (vlàh, -hi)
kontinentalni, kopneni = kraÿnski, -ka,-ke
kontrola, pregled / inšpékcija = vižîta, -te* < ublezãy, -âje,-eh
kontroliran, pod nadzorom = kontrolân, -àna,-no*
kontrolirati, pregledati / inšpicérati = kontrolàt, -ân,-âl*
kontrolor, carinik = filânc, -ci* (ucÿtnik, -ki)
konzerva = kunzjêrva, -ve (konžêrva)*
konzervativci, desničari = dritabânda, -de: avest. drita, gots. bandi
kopač, zemljoradnik / težâk = loparân, loparàni, -ih > težâk
kopačica / težakica = lopârka, -ke,-rk
kopati, okopavati / štíhati  = pihjàt, -ân,-âl (loparàt, -ân,-âl): rigv. koppam
"KOPČA" (tur.-srb.): kvačica, spona / šnála = kućân, -ni,-ih (šuštìna, -ne)*: turs. kopča
kopčati, spojiti / zakváčiti = botunàt, -ân,-âl
kopile, nezakonito dijete / fáčuk = mulàc, mulcì, -âc
kopiran, prepisan = kopyân, -na,-no $
kopirati, prepisati = kopyàt, -ân,-âl $
kopitati se, valjati preko glave = tumbulàt, -ân,-âl*
kopito; kalup = kopÿto, -ta,-ah > kopÿt
koplje /● súlica = ● sjùlica, -ce,-ah (kopîšće, -ća,-šć): ved. sulika
kopneni, kontinentalni = kraÿnski, -ka,-ko
kopno, kontinent = telafêrma, -me,-rm* < kraÿna, -ne,-ah
kopriva, korov Urtica = ◘ vazgàvica, -ce,-ah (UŽGÀVICA, -E,-IC): gots. wazgwô
kora (drveta) = skvorâ, -rê,-âh (korkà, -kè,-âh): holan. schors, lužič. skora
koralj / králuš, -šje = ◘ korãl, korâli, -ih: grč. korallon
koraljni otoci, atoli = ● šadrÿni, -ah: perz. sadrah
korejski, iz Koreje = artazihòdni, -a,-e
korektura, ispravak = korecyũn, -ni*
korigiran, ispravljen = korejân, -jàna,-no*
korigirati, ispraviti = koreÿt, -ÿn,-ÿl*
korijen / kóren = korèn, -ni,-ih < korenÿkva, -ve,-av
korijenje, splet korijena / korénčeki = žilarÿa, -e,-ah (korenÿca, -ce,-yc)
korist, zarada / fájda = interès, -si $ <● # hasnà, -nê,-âh: avest. hesnya, perz. ahsana
koristiti, trebati /● rábiti =● rabìt, rabÿn,-ÿl (duperàt, -ân,-âl*): sumer. rabu
koristiti, zaraditi = ● hasnìt, -în: perz. hašan
korito, naćve / koríto = kopànja, -e,-nj
korjenčići, splet korijenja / korénčeki = korenÿca, -ce,-ÿc (žilarÿa, -e)
kormilar = ◘ timunjêr, -ri (navigâć, -ći,-ih): lat. temones
kormilariti = timunàt, -ân,-âl*
kormilarnica (broda) = timunjêra, -re,-êr*
kormilo (općenito) = ◘ timũn, -ûni,-ih: lat. temonis
kormilo - manje na čamcu = timunìć, -ći
kormilo - veliko brodsko = ● rimèš, -ši: hrw. rimuš
kormoran, vranac = žmèrag, žmêrgi, -ih*
kornjača, Chelonia / žélva = pokrovàta, -te,-ah > -ât
kornjaš, kukac (Coleoptera) = kebâr, kêbri, -ih: perz. kerbe
korov /● drač = travÿna, -ne,-ÿn (prelôg, -gi,-ih): perz. diraht
korumpirati, podmititi, potplatiti = pod’kupìt, pod’kupÿn, -ÿl (POTKÛPIT, -IN)
kosa, vlas / láseki = vlâši, -ih (kosà, -sè)
kosa, kosilica = kuõsje, kôsjeh < kosÿra, kosìraj, -ah
kosac / kosec = kosàc, -scî,-âc < kosirÿka, -ke,-ah
kosac, dugonogi pauk (Phalangida) = papavùk, -ki,-ih
kosani odrezak / faširani_šnícel = polpèta, -e,-êt*
kosilica, kosa = kuõsje, kôsjeh < kosÿra, kosìraj, -ah
kosina, klizište = fuzác, -àci,-ih < huzâjna, -ne,-ah
kosište, držak kose =⋆ kosîšće, -ća,-šć < kosiràtja, -je,-ah
kositar, tur.-srb. "KALAJ" / cin = otãn, otâne (otũn, -ni*)
kositi = kosítt, kosÿn, -îl
kosmat, vlasast = vlasâv, -va,-vo < ũsni, -no
kosnik, pramčani štap (za trokutno jedro) = baštũn, -ûni* 
kosooki, azijatski / pésjan = pašoglàv, -vi,-ih
kost =⋆ kôst, kostì < ● kuõšt, kvoštÿ, -ÿh: hetit. kaštai, lat. costae
kost (riblja) = ● dràtja, -je,-ah (DRÂČA, -ČE,-ÂČ): perz. diraht
kostur, skelet /◘ kóstje = ● koštjê, -êh: hetit. kaštai, lat. costae
koš (veći za sijeno) = ◘ koneštrûn, -ni (krosnà, -ê): grč. konistrion (KROSNÂ: tkalački stan)
košanica, sjenokos (livada) = senokòš, -ši (senokòsja, -je)
košara = ◘ konêštra, -re,-ah: grč. konistra
košarka; izrada koševa = koneštrÿna, -ne
košarkaš, nosač koša = ◘ koneštrân, -àne,-eh: grč. konistrion
košćat (riba puna kostiju) = ● dracÿv, -va,-ve (DRÀČIV, -VO): perz. diraht
košmar, zbrka = ● gungùla, -le,-ah: ved. gangal
košnica, pčelinjak / čmelinják = ulîšće, -ća,-šć < ● ulÿstje, -ja,-ah: bask. ulitxa
košnja, kosidba = kosìdba, -be,-db < kosÿtva, -vi,-ah
koštani, okoštan = koštjèn, -na,-ne: avest. astvant
koštica (ploda) = košćÿca, -ce,-ah > košćÿc
košulja / rubača = ◘ kosùlja, -lje,-ah (stomànja, -nje*): lat. casula
košuljica (dječja) = kamižòtić, -ći,-ić (stomânjica, -ce,-ic)*
kotač, srb. "TOČAK" / kólo = # kòlo, kòla < kolò, -là,-âh: čeh. kolo
kotao, željezni lonac, tur.-srb. "KAZAN" = kotâl, -tlì (bronzîn, -ni*): turs. kazan
kotao za voće = ◘ mastêl, -èli,-ih (mašćêl): lat. mastellum
kotar, kanton, distrikt / hátar = ◘ dištrèt, -ti,-êt: lat. districtum
kotlić, kablić = ◘ sigâl, siglì, -ÿh (kabâl, kablì, -âl): etr. sitha, lat. situla, hebr. kab
kotlina, veća zavala / pódolje = dolcÿna, -ni,-ah > -ne, -ÿn
kotrljati, valjati / kéglati = vajàt, -ân,-âl
kovač, metalac = # kovâc, -ci < fuzynâr, -re,-eh*
kovačnica / fužína = # kovacìja, -je < ◘ fuzÿna, -ne,-ah: lat. fusiones
kovanice, sitniš, tur.-srb."KUSUR" / nófčeki = šoldÿn, -îni* (◘ munîda, -de): lat. moneta
kovati = # kovàt, kujên, -vâl < fuzynàt, -ân,-âl*
kovčeg / kofer =  valîža, -e,-îž* < valÿzja, -je,-ah: mong. khövtsas
kovčežić / koferić = baulìć, -ći,-ih (valîžica, -ce,-ic*)
koverta, omotnica = knÿga, -ge,-ah (kupêrta, -e*)
kovitlac, vrtloženje = ● vihÿrje, -eh: perz. vi’ir
kovitlati, vijoriti olujom = ● šyunàt, -ân,-âl: avest. siuni
kovrčast, rudlast / lóknast = runkâv, -àva,-vo (ricân, -àno*)
kovrčati, ondulirati / vélnati = runkàt, -ân,-âl (ricàt, -ân,-âl*)
kovrčica, uvojak / lókna = ◘ rìca, -ce, rÿc (rũnka,-ke; švilàc,-lcì): etr. ric, lat. ricae
koza, stoka Capra = kozà, -zè,-âh
kozar, uzgajač koza = kozarÿn, -îni,-ih
kozara, kozji tor = kozlâr, -ri,-ih
kozetina, divlja koza = kozìna, -ne,-ÿn < kozlÿna, -ni,-ah
kozjak, jarac / kozél = prâz, -zi < ● # kozâl, -zlì,-ÿh: hrw. kozala, ak. kozela, rus.+ čeh. kozel
kozlac otrovni, Arum / káčjak = štârk, -kî, -ÿh
koža = kožà, -žè, kôž 
koža za cipele / ščévje = scêvja, scêvjah
kožna traka (za cipele itd.) = opûta, -te,-ah
kožnat, kožast / ščevjeni = # scevjèni, -na,-ne
kožni, na koži = paltên, paltèna, -ne
kožni namaz, loj = serîna, -ne*
kožur, kožna jakna = kozúp, -ùpi, -ih (kožũn, -ûni,-ûn)
kračun / lokot = ◘ krakũn, -ûni (samoklòp, -pi,-ih): grč. chorakion, lat. characium
kradja, lopovluk = tâtva, -vi, -ah (-ve)
kradljivac, lopov = lupêž, -ži < tatãr, tatâre, -eh: litv. tati
kradljivica = lupêzica, -ce,-ah (lupêžica, -ic)
kraduckati (pomalo) = bizêt, bizamên, bizêl
kragna, ovratnik / kragen = celebũn, -ûni (kolèt, -ti; kularÿn,-ni)*
kraj, svršetak / fájrunt = skonsũn, -ûni,-ih
krajina, oblast, županija / vármedja = jûnta, -te,-nt*
krajnici, mandule = švôre, švôrah
krajnji rok (dead-line); terminal = ◘ têrmen, -ni: etrur. termenes
krajnji sjever, sjeverni pol = siontohôr (veliko: Siontohor = Arktik)
krakovi (polipa) = troãk, trâki, -ih: litv. trak
krakun, Octopus macropus = kubótt, -òti,-ih
kralj, vladar / kral = #krâlj, -i <◘ kruõl, kerôli, -ih: kurd.+ oset. keral
kralježak (u ledjima) = paternòšt, -ti*
kraljevi = kerôli, -ih (kralj: kruõl): kurd.+ oset. keral
kraljević, princ = krolèvić, -ìtje,-eh > -ći,-ić
kraljevna, princeza = krolèvica, -ce, -ic
kraljevski / kralof, -lova,-lovo = kraljêv, -èva,-vo < kerôlni, -na,-ne
kraljevstvo, kraljevina = krolêstvo, -va
kraljić, podkralj = mejkruõl, mejkerôli
kramp, pijuk = mašklÿn, -ni* < scapũn, -ûni
krampati = capunàt, -ân,-âl
krampić, geološki čekić / krampek = capunìć, -ći,-ih  (maškinÿć, -ći*)
krampus, strašilo za djecu / bau-bau = babàu $
krasopis, pisanje = ◘ škritûra, -re, -ûr: lat. scriptura
krasotica, ljepotica = šesnadÿva, -ve,-ah
krasta, prišt = prîšć, -i < cirãy, -âje, -eh
krastavac / vúgorek = kukumâr, -àri,-ih*
kraška jama / brézno = škarÿna, -ni,-ah (fôjba, -be*): perz. škarnu, lat. escharium
kratak / kratek, krájši = kràtki, kràtji, najkràći (sionkràtki)
krava, junica / ícek = # kravà, -è,-âv < vÿca, -e,-ah*: litv. karvé, yatv. karvis
kravata = šjârpa, -pe,-rp* (pôsja, -je,-ah)
kravetina, krepana krava / mrha = kravìna, -e,-ÿn < vicÿna, -aj,-ah
kravlji, juneći = ◘ vicÿlji, -lja,-lje: lat. vitellus
krckati, grickati / hroštati = hruštàt, -ân,-âl
Krčanin, stanovnik Krka = Vejân, -àni,-ân < ● Veyãn, Vejâne, -eh: ved. Veyah, avest. Vaejo
krčati, zavijati u želucu / krúliti = # krulítt, -ÿn,-îl
krčenje (polja) = karcÿtva, -vi,-av > krcìdbe, -db
krčiti (polje)= karcítt, karcÿn, karcÿl
krčkati, bućkati = kjonkàt, -ân, -âl*
krčki, na otoku Krku = vêjski, -ka,-ko < vêyski, -ke
krčkovlaški, krčko-rumunjski (kod Malinske) = tjûski, -ka,-ko
krčma, birtija / bírcuz = ◘ tovêrna, -ne,-ah (-rn): lat. taberna, prus.+ yatv. karcema
krčmar / birtáš = ◘ tovernâr, -ri,-ih: lat. tabernarius
"KREČ" (tur.-srb.): hrv. vapno = japnô, -nâ: turs. krečler
“KREČANA” (srb.): hrv. vapnara, peć za vapno = japlenÿca, -ce,-ah (-ÿc)
"KREČITI" (tur.-srb.): oličiti, obijeliti = ubelít, -ÿn,-ÿl
"KREČNJAK" (tur.-srb.): hrv. vapnenac, krški kamen = yapãn, -âne,-eh: turs. krečlik
kreda = žès, -si*
kredenc (stakleni), izlog = veltrÿna, -ne*
kredit, dug = ● dârza, -zi,-ah (DÀRŽA, -ŽE,-RŽ): per. darz, avest. darez, ved. dharma
kreketalo, žabac / regetalo = zjabÿć, -ìći,-ih < | hayebâj, -àje,-eh
kreketati (žaba) / regetati = krehátt, -ân,-âl (krehetàt, -ân,-âl)
krem, blijed, svjetao = belàšt, -to < ● | perân, -àna,-ne (kolûr-kjara*): ved. perana
krema, parfumerija = pomâda, -de $
kremen / kvárc = # kremìk, -ìci < kermÿn, -ôj,-ôv
krempita / krémšnita = paštikrêma, -me,-êm*
krepana ili stara ovca = ovcÿna, -ni > -ne, -ÿn
kresivo, upaljač = ◘ važgâc, -àci,-ih (džepni: makinèta, -te,-êt*): gots. wazgo
kreštalica, svraka = cikàvica, -ce,-ic (škvâra, -re,-ah)
kreštati, graktati (ptice) = kvakát, -ân,-âl: čeh. kvakat
"KRETATI" (srb.): hrv. gibati, micati = ◘ môvit, -in,-il (# gibàt, -ân,-âl): lat. movere, perz. movil
"KRETATI SE" (srb.): hrv. micati se = semôvit, -in,-il* (segibàt, -ân,-âl)
"KRETNJA" (srb.): hrv. pomak, gibanje = ◘ mòt, -i,-ih (gibàc, -àci,-ih): perz. mot, lat. motus
kreten, ludjak, idiot = mûnjenac, -nci (munjêl, -li*)
kretenski, idiotski, sulud = ◘ mûnjen, -na,-no: gots. munan, mong. munug
kretenuša, ludjakinja = mûnjenica, -ce,-ic (munjèška, -ke*)
KREVET (turs.): hrv. postelja = postìlja, -e,-lj < poštÿl, -lôj,-ôv: čeh. postel, rus. postélj
krevet - viseći, brodski / príčna = kućèta, -e,-êt*: mong. khevter
krevetić, dječja postelja / kínderbet = kućetÿn, -ni* (mićapostÿl)
krezub, škrbav / črbavi = # šćerbâv, -àva,-vo < scerbàvi -va,-ve
krezubac, škrbavac / črbavec = scerbác, -àci,-ih (ŠĆRBÀC, -PCÌ)
krezubina / črba = # šćrbìna, -ne,-ÿn < scerbÿna, -ni,-ah
kričati, vikati = krišćàt, krišćân, krišćâl
kričavo, živa boja = kolûr-viva*
krijepost, nevinost = kripòst, -ti,-ih
krijes, lomača = štargànja, -nje,-nj*
krijesnica, svijetleći kukac Lampyris / ivánščica = svićàrka, -ke,-rk < švitjûrka, -ki,-ah
krijumčar / švércer = kuntrabandjêr, -ri*
krijumčarenje / šverc = kuntrabând, -di*
krilatica, uzrečica = parôla, -le,-ôl*
krilat, okriljen = krelutân, krelutàna, -ne
krilce, krilašce = krelcè, -cà,-âh
krilo (ptice)/ krélo = krelútt, -ùti,-ih (# KRILÒ, -LÂ)
krinka, krabulja, maska = ● maskâ, -kê,-sâk: akad.+ sumer.+ aram. masku
Kristov, Isusov / Jézušof = ◘ Išušov, -va,-vo
kriška, odrezak /● faláčec = fèta, -te,-ah > fêt: perz. felček
kritičar, recenzent = ◘ kritišân, -ni: grč. kritikos
kritizirati / kritizerati = ◘ kritikàt, -ân,-ân (pitàvat, -an,-al): grč. kritikein
krivi, pogrešan = ◘ škàrzi, -za,-zo: trac. skarzas
krivina ceste /● závoj = kurvadûra, -re,-ûr* (zavitàk, -tkì,-âk): perz. zavye
krivotvorba, falsifikat = falšarÿa, -e $
krivotvoren, falsificiran = falsifikân, -àna,-no*
krivotvorine, lažni novac = ◘ falša_munîda (falše_šôldi*): lat. moneta falsa
krivotvoriti = falsifikàt, -ân, -âl*
krivudajući, ploveći protiv vjetra = burdižâjuć
krivudati, vijugati = burdižàt, -ân,-âl* (simtamàt, -ân,-âl)
krizma, sv. potvrda /◘ fírma = bêrma, -me,-rm*: lat. firmus
krizman /◘ fírmani = bermân, -na,-no*: lat. firmatus
krizmati, posvetiti /◘ fírmati = bermát, -ân,-âl*: lat. firmare
križ / kriš = # krîž, -ži < skrÿš, skrîži, -ih: yatv. skrisis
križa, ledja = krîži, -ih < hãaz, hâzi, -ih 
križanac, mješanac, hibrid, tur.-srb. "MELEZ" = baštârd, -di $
križanje, raskršće / križišče = prekrÿžje, -eh (# križÿšće)
križić / križek = # križìć, -ći: prus. skrizîts, yatv. skrisis
Krk, otok u Kvarneru = Kark < ● Khârk, Karkà (◘ Kourykta, Curicum, Veglia*): perz. Karkh
Krk, glavni grad na Krku = Vêja, -je <● Vẽya (◘ Kurykta): ved. Veyah, avest. Vaejo
krkljanje, klokot = glogõy, -ôje,-eh
krkljati, hrkati = ◘ hropìt, hropÿn, hropêl: gots. hrôpjan
krletka za ptice /● gájbek = # gajbÿć, -ìtje,-eh: perz. gaibek
krljušt, ljuske = ◘ hrûste, -ah (◘ šćâma, -me): lat. squama, crustae
krma broda = karmà, karmè, -âh
krmača, prasica / gíca = prasìca, -e,-ÿc < ● gudà, -è,-âh: akad.+ sumer. gidda
krmak, prasac / pajcek = prasàc, -scì < ● gudò, gudì, -ÿh: akad.+ sumer. gud
krmelje, suze = kharmêž, karmêžje, -jeh
krmeni, iza broda = pokarmÿ (indecl.)
krmeráj, svinjarija = prašćÿna, -e (porkarÿa*)
krmivo, pomije = lokÿlo, -la,-ah: yatv. lakalas
krnja, stari zub / črba = # šćèrba, -be,-rb < scêrba, -bi,-ah: rus. šćerbak
krojač, tur.-srb.“TERZIJA” / šnájder = ◘ šaltûr, -rì (šivác,-vcì): mong. saaltur, tur. terzi
krojačica / šnájderica = šalturìca, -ce,-ÿc*
krojačnica / šnajderáj = šalturÿa, -e*
krojenje, šivanje = krojìdba, -be,-db < kroÿtva, -ve,-ah
krojiti = kroÿt, kroÿn, kroÿl
krokodil, Crocodilia / krokodíl = kokodrÿl, -li*
krošnja, granje drveta / véhje = mâšje, -eh
krotak, ponizan = snizjén, snizjèna, -ne
krov / krof = kruõv, krovì, -ÿh (kupêrta, -e,-rt*)
kroz, naskroz, podijeljeno ( : ) / čes = škrôzi (⋆ skrôz): s akuzativom
krpa, dronjak / cánjek = štràca, -ce, štràcah*
krpanje, zašivanje = karpàtva, -ve,-av
krpara, odrpanac / canjúga = štracìna, -ne,-ÿn (strusÿna, -ni)
krpast, nepravilan / cúnjaf = karpàšt, -ta,-to
krpati, zašivati / štópati = karpátt, karpân, karpâl
krpelj, nametnik / klop = ● tjepêr, -èri,-ih (ČÈPER, -RI): hetit. tepu
krpenjača, gruba ponjava / canjúga = šćavÿna, -ne,-ÿn (PUNJÀVA, -VE)
krpice od tijesta / trganci = # targàne, -nah (frakacôl, -li*)
krstionica, škropionica = krstîlnica, -ce,-ic (kropenÿca, -ce,-ah)
krstiti (se) = karštìt, -în,-îl (sekarštìt)
krstitka, krsni list = karštÿlnik, -ki,-ih: yatv. krikstît
kršćanin / krščenik = krscânin, -àni,-ân < karštjãn, -âne,-eh
kršćanski = krscânski, -ka,-ko < karštjânski, -ke
kršina, škrapar / grížje = krasÿna, -ne < ◘ škardũn, -ûne,-eh: per. škarnu, lat. escharium
kršiti, lomiti = karšátt, karšân, -âl
kršje, kameni škrapar / grížje = škràca, -ce < ● kràsa, -se,-ah: bask. kraska
kršljiv, lomljiv = zasè-zlomìt (indecl.)
kršten = kàrštjen, -na,-no < karscèn, -ne
krštenje = kârst, karstà (Kârst: Krist)
krtica, Talpa / hútor = hrtìć, -ći < hartÿć, -ìtje,-eh
krug, kružnica / kolobár = # kolombâr, -ri,-ih
kruh domaći (s peke) / kruf = kolùba, -be,-ah
kruh (serijski kupovni) / kruf =⋆ krûh, -hi < hlÿb, -bôj,-ôv
kruljati, gladovati = zjulìt, zjulÿn, -ÿl
krumpir / krompír = kunpîr, -ri,-ih < kumpÿr, -rje,-eh
krumpirača (varivo s krumpirom) = kumpirÿca, -ce,-ÿc
kruniti kukuruz = mulìt, -ÿn, -îl
kruniti vladara = mitràt, -ân,-âl*
krunjenje, krunidba = krunÿtva, -ve,-ah > -dbe, -db
krušćić: pogačica / krúhek = kolùbica, -ce,-ic
krušćić: žemlja / kruhek = hlibác, hlibcì, -ÿh
kruška, voće Pyrus / rúška = hrûšva, -ve,-av < grûsva,-vi,-ah (KRÙŠVA): rus. gruša, yatv. krausa
krutost, tvrdoća = tvardÿna, -ni,-ah > tvrdìne
kruženje, šetnja = ● gîr, -ri: akad.+ sumer. ghira
kružiti, cirkulirati / kólati = giràt, -ân,-âl* <● # kolàt, -ân,-âl: ved. kolati
kružno, naokolo = kolotôrno* < | kolôn, kolunè
krv / kri = # krÿ, krvì < ● khârv, karvÿ (⋆ KRV, -VI): ved. kharva, etrur. krvt, litv. kry
krvarenje, prolita krv = ● karvicÿna, -ni,-ah > -ne, -ÿn: ved. kharvika
krvav =⋆ krvâv, -àva,-vo < ● karvâv, -àve: ved. kharva
krvavica / devenica = boldũn, -ûni* (# divenÿca, -ce,-ah)
krvna osveta = sionhatôr, -ri, -ih
krvnik, koljač, tur.-srb. "DŽELAT" / krvolízec = bojãn, -âne,-eh (bojân, -ni)*
krvoločna zvijer / zverina = žvirÿna, -ne,-ah (◘ bèštija, -je): lat. bestia
krvopija, dosadni gnjavator = krvopìlica, -ce,-ic
krznaš, dlakavac = ◘ pelÿac, pelîjci, -jac: lat. pellitus
krzno, bunda / pelc = ◘ pelÿa, -e,-îj: lat. pellis
kržljati, ne rasti / zgríntati = nerestnè, nerestên
kržljav, nerazvijen / gríntavi = ◘ ningâv, -àva,-vo: lat. ninquus
kserofilan, otporan na sušu = šuhozÿtje, -eh
"KUBET" (tur.-srb.): hr. kupola, svod = ◘ kùpula, -le,-ah: lat. cupula, tur. kubbe
kucati, tuckati / kúčiti = ◘ batìt, -în,-il (# kućìt, -în,-îl): lat. battere
kucavica, žila arterija = ◘ pûlsa, -se,-ah: lat. pulsus
kuckanje, klepetanje = klapàtva, -vi,-ah
kuckati, lupkati = klapátt, -ân,-âl: čeh. klapat
kuća, dom /● híža = kùtja, -je, kûć <● hîša, -še,-ah: akad. hišue, hrw. hišša, bask. kutxa
kućanica, domaćica / hižnica = kutjârka, -ke
kući, doma / domóf = # domuõv: čeh. domov
kućica, kućerak / hížica = mićahîša, -še,-ah
kuditi = ruzÿt, -ÿn,-ÿl (ublâjat, -jên,-al)
kudjelja, klupko vune = kudìlja, -lje < kudÿa
kufer, putni kovčeg = valÿzja, -je, -ÿž*
kuferić, kovčežić = baulÿć, -ìtje, -jeh (valîžica, -ce,-ic*)
kugla / krúglja = balòta, -te* < ● gâlba, -bi,-ah: akad. gal, hebr. galil, yatv. balê
kuglager, kuglični ležaj = balinjêra, -re*
kuglanje, igra na balote = bôće, bòćah
kuglati se / kéglati se = boćàt, -ân,-âl* < galbátt, -ân,-âl
kuglica, loptica / krúgljica = balunìć, -ći* (gâlbica, -ce,-ic): hebr. galil
kuglica za bor = balòtica, -ce,-ic*
kuhača = klatàća, -e, -ah (kuhàrica, -ce,-ic)
kuhalo, rešo / kóher = fornêl, -li* (hruštulÿn, -îni,-ih)
kuhano, pečeno (jelo, jela) = ešcûlo, ešucûla
kuhano vino, vinjak = prošék, -ki, -ih*
kuhar / sákač = kôgo* (na brodu)
kuhati = kuhàt, kuhân, kuhâl
kuhinja / kújna = ◘ kužÿna, -ne,-ah > -in (# KÙHINJA, -E): etrur. hvšina, čeh. kuchyna
kuja / kúsa = pašÿca, -ce,-ah (kùja, -je, kûj)
kuk =● kukâl, -li, -ih: perz. kukalar
kuka (na zidu) / hakl = štarkjũn, -ûni,-ih (rancîn, -ni)*
kukac balegar (Scarabeus) / pílko = govnovâl, -li,-ih
kukac jelenak (Lucanus) = klišćân, -ni,-ih
kukac hrušt (Melolonta) = gaštropân, -ni: perz. gazendran
kukac muha (Musca) = muhà, -hè, mûh < ● zambôra, -re,-ah: akad.+ perz. zambur
kukac osa (Vespa) = osà, osè < ● kârba, -be,-ah: perz. kerbe
kukac šturak (Gryllus) = ● zinzÿn, -ôj,-ôv > -ni, -ÿn: bask. zintzari
kukac uholaža (Forficula) = scÿga, -ge,-ah
kukac žohar (Blatta) = bàkul, -li*
kukati, jadikovati = ◘ lamentàt, -ân,-âl (grîntat, -an,-al): lat. lamentare
kukavica, ptica Cuculus / kukuváča = kuknjàrica, -ce,-ic
kukci, insekti = kebârje, -jeh: perz. kerbe
kukica, zubac = zažubác, -àci,-ih (⋆ zazupcî)
kukovlje, stijenjak / grič = ◘ klàk, klàki, -ih: lat. calx, perz. kukalar
kukurijek, Helleborus = scepâr, -ri,-ih (ŠĆÈPRN, -NI)
kukuruz /● kurúza = hamantũr, -ûri,-ih (HAMENTÛR*): sum. kuruža, ak. kurustu, bas. kuzkur
kukuruzni (kruh, brašno) = strûšni, -na,-no
KULA, tvrdjava = fortìca, -ce* < ● vârdica, -ce,-ic: perz. vardek, gots. wardja, turs. kule
kultiviran, obradjen = kultivân, -àna,-no*
kultivirati, obraditi = kultivàt, -ân,-âl $
kultura = bâšćina, -ne < ● bascÿna, -ne,-ah: perz. bastan
kulturni, obrazbeni = ● bascÿnski, -ka,-ko: perz. bastani
KULUK (tur.), prisilni rad / ríntanje = ◘ vàhta, -e,-ht: gots. wahta
KULUČITI (tur.), rintati / ríntati = ◘ vahtàt, vahtân, -âl: gots. wahtwô
kum (krsni i vjenčani) = sùtal, sùtli, -ih
kuma (krsna i vjenčana) = sùtla, -le, -ah*
kumče (krsno, firmano) = pilũn, -ûni,-ûn*
kuna, zvijer Martes = kunÿca, -ce,-ah > kunÿc
kunić / kunec = ◘ kunèlić, -ći < khunÿl, kunilôj, -ôv: grč. kounelis
kupaona, srb. "KUPATILO" / bádecimer = badànj, badnjà, -ânj $
kupati se / se pácati = semocìt, -ÿn,-ÿl (⋆ se_kupàt, -ân,-âl)
kupé vlaka, kabina broda = gabîna, -ne,-ÿn*
kupina, grm Rubus / kupína, črna_jágoda = oštrùga, -ge,-ah > -ug
kupiti / kupíti = # kupìt, -în, -îl
kupleraj, javna kuća = kažÿn, -i*
kupnja hrane / fásunk = ◘ spîza, -ze, spÿz: lat. expensa
kupola, svod, tur.-srb. "KUBET" = ◘ kùpula, -le,-ah: lat. cupula, turs. kubbe
kupus / zélje (Brassica) = kapùc, -ci (# ZÊLJE, -A): akad. kapazum, litv. kapustas
kupusara, stara knjižurina = librÿna, -ne
“KURAC” (srb.): kita, penis / pímpek = ● lulìć (◘ pimpilÿn): akad. lulim, trac. bambalon, prus. pimpas
kurgan, kamena gomila = gromũz, -ûzje, -eh
kuriozitet, radoznalost = ◘ kurjožitâd, -di: lat. curiositas
kurir, glasnik = teklÿć, -ìći,-ih
"KURJE OKO"(srb.): hrv. žulj / žul = ◘ kâl, -li,-ih (nabõj, -ôje,-eh): lat. callum
kuružnjak, kukuruzna pogača = hamantûrica, -ce,-ah (HAMENTÛRICA, -IC) 
kurva, prostitutka / flúndra = kûrba, -be $ < divicÿna, -aj,-ah
kurvaroš, kurcomlat = kurcÿna, -ni,-ah
kusat, bezrogi (stoka) = šùti, šùta, šùto (šùši, -ša,-še): mong. khuson
"KUSUR" (tur.-srb.): hrv. sitniš, kovanice = šoldÿn, -îni*
kušati, probati = provàt, provân, provâl*: perz. kušidan, gots. kustus
kušnja, iskušenje / skúšnja = zikùsa, -e,-ah
kuštrav, čupav = rašpehjân, -àna, -ne
kut, ugao, tur.-srb. "ĆOŠAK" / vúgel = ◘ kantũn, -ûni,-ih: avest. kent, grč. kanthos
kutić, zakutak / vúglec = kantunÿć, -ìtje, -jeh > -ìći
"KUTIJA" (tur.), škatulja / píksa = škâtulja, -e < škatùja: čeh. škatula, turs. kuti, arab. qutiya
kutija cigareta = tabakêra, -re*
kutijica = škatùlica, -ce,-ic (kašètica, -ce,-ic)*
kutomjer, šestar = škvâra, -re*
kvačica (za rublje itd.) = šćipàlica, -ce,-ic < scipàlica, -ce,-ah
kvačica, spajalica = ● glâma, glâme, -ah: akad.+ aram. klama
kvačilo, spona za lance = gambèta, -te,-êt*
kvačiti / štékati = ● glamát, glamân, glamâl: akad.+ aram. klama
kvadrat, kocka = kvadrèt, -ti* <● zâra, -e,-ah: etrur. zara
kvadratić, kockica = kvadrètić, -ći (mićazâra)*
kvaka, ručka = kjùkva, -ve,-ah (KLJÙKA, -KE,-ÛK)
kvaliteta, kakvoća = ◘ kvalitâd, -di: lat. qualitas
kvarc, kremen = kermÿn, -nôj,-ôv
Kvarner (zaljev i otoci) = Kvarnêr, -ra < Kvarnâr, -rà*
kvarnerski, iz Kvarnera =⋆ kvarnêrski, -ka,-ko < kvarnârski, -ke*
kvasac / gérma = kvasÿna, -ne < kwãš, kvâši, -ih 
kvasiti, namakati (kruh ili kekse u juhi i mlijeku) = supàt, -ân,-âl*
kvatri, pokora s postom = ◘ têmpar, -pri,-ar: lat. tempora
kvocati, kokodakati (kokoš) = koškát, -ân,-âl < kakućàt, -ân,-âl: perz. kakuče
kvočka / čúča = kòška, -ke,-šk < ● kakucÿna, -ni,-ah: perz. kakuče, litv. kvakšé
kvrcnuti, škljocnuti = šćeknùt, -ên,-ûl < scuknút
kvrga, čvoruga / glúnta = ● gôba, -be,-ah (švôrac, -rci), akad. geba, sumer. gaba
kvrgav, čvorast / hrgasti = švorlÿv, -îva, -vo

L - l

laboratorij, ordinacija = gabinêt, -ti,-êt $: rus. kabinét
labud (Cygnus) / lebed = lepútt, -ùti,-ih
Labud / Krížeki: nebesko zviježdje Cygnus = Velakrÿš (Križàc)
ladica, polica / ládlo = ◘ škafèt, -ti: grč. skaphes, rus. škaf
ladva, riječna trupica / ladjica = batâna, -ne,-ah*
lagan / léhki = # lagân, làkši, naj- <● làkhi, làgji, sionlàkhi: perz. laghar, ved. laghuh
laganje = floćâda, -de* (lagarÿa, -e)
lagati = floćàt, -ân,-âl* (lagàt, lazjên, lagâl)
laguna, obalno jezero = │ kukũr, -ûre,-eh (yezèri, -ih)
lahor, vjetrić, povjetarac / vétrek = bâva, -ve: perz. bav, bask. baga
lajati = # lâjat, lâjen,-al < layátt, -ân,-âl  
lajavac, brbljavac / žlabravec = tjakulôn, -i,-ih*
lak, emajl = vernîš, -ži*
lakat, zglob / láket = lakét, lâfti, -ih (⋆ LÀKAT, LÀHTI)
lakiran, emajliran = vernižân, -na,-no*
lakiranje, emajliranje = vernižâda, -de,-âd*
lakirati, emajlirati = vernižàt, -ân,-âl*
lakom, gramzljiv = ingôrd, -da,-do*
lakomac, gramzljivac / gramzlîvec = golûž, -i, -ih*
lakomica, gramzljivica = golužàća, -e*
"LAKRDIJA" (tur.-srb.): komedija = ● smišÿna, -ne,-ah > -ÿn: perz. smišin
lakunoć ! / lehku noč = lakha-nôc !
lampa, fenjer = feralÿć, feralÿtje, -jeh
lampaš, manji svjetionik = ◘ ferâl, -li,-ih: etrur. pheri, hebr. fera, egipt. far
lampica, baterija = lampadÿna, -ne* (pištûrka, -ke)
lan, Linum = ⋆ lân, làni < koćevãr, -ârje,-jeh: vegl. kočévro
lanac (debeli brodski) = ● kadêna, -ne,-ah: hetit. kattan, etrur. catene
lanac (manji za psa i čamac) / lánec = kadênica, -ce,-ic
lanac (za ognjište itd.) = ◘ komôštra, -re,-ar: grč. kremaston 
lančić (za vrat i uricu) / lánček = kordũn, -ûni,-ih* (kadinèla, -le*)
lapor, glinenac, fliš = ◘ màrna, -ne (nylác, -àci): lat. marga
laporni, flišni = ◘ màrni, -na,-ne: lat. margaceus
laser, jednosmjerno jako svjetlo = sionferâl, -li
laskavac, ulizica / ritolízec = laskaćũn, -ûni,-ih
laso, omča konopa = brâga, -ge,-âg*
lastavica, ptica Hirundo / lástovica = # làstovica, -ce,-ic < kosirÿca, -ce,-ah
lastika, gumica (čarape, gaće itd.) = làštik, -ki $ (rastezùja, -je,-ûj)
lastike, gumice za vezanje = gômice, -ic $
laštiti, glačati cipele / gláncati = patinàt, -ân*
latinski, romanski / dijački = ◘ latÿnški, -ka,-ko
lav, lavovi /◘ óroslan = ◘ lyũn, lyûni, -ih: grč. leon, tohar. luv, mong. orslan
Lav: zodijakalno zviježdje Leo / Kosjéri = Kosìra, -re
lavabo, umivaonik / váštiš = lavandÿn, -îni (levamân, -ni)*
lavčina, momak-laf = lavÿna, -aj,-ah: perz. laf
lažac, lažov / lažlívec = lažnjîvac, -vci < lažnÿvac
lažan, zamjenski / pátvoren = ◘ fâlši, -ša,-še: lat. falsus
lažljiv, neiskren / fáličan = lažnjîv, -va,-o < lažnÿv
leća, povećalo = lênta, -te* (oćãl, -âli)
leća, srb."SOČIVO", povrće Lens esculenta = ◘ kikàrica, -ce,-ic: etrur. kikvi
leći / se légnuti = senagnút, senagnên, senagnûl (# se_lèć, -lègnen)
led, santa leda = ● baršÿna, -ne,-ah: ved. barsanu, vegl. bersáina, litv. ledus
ledana, hladionik / ájskasn = jacêra, -re* < ● baršadÿn, -nôj,-ôv: perz. baršadan
leden, studeni / mérzli = štÿdni, -na,-ne
ledenice, sige = ● šigâ, -gê,-âh (● mušûr, -rje,-jeh; kandalòt*): akad. mušuru, sumer. sigga
ledište, mrazište = ● baršadÿn, -oj,-ov: perz. baršadan
ledja, križa / križi = škîna, -ne,-ÿn $ (hãaz, hâzi, -ih): rus. spiná
ledolomac = baršanâv, -vi,-ih: perz. barš-navi
legenda, saga = povêda, -de,-ah: ved. vede
legendaran, povijestni = povêdni, -na,-ne
leksikon, enciklopedija = velikâz, velekâzi, -ih (sionbesÿd)
lektira, literatura = lètera, -re,-er* (štÿvo,-a)
lektor; čitatelj = štylác, -lcî, -ÿh
lemeš, oraći pribor = vorgànj, -nji,-ih (limèš, -ši): vegl. orgáin, litv. lemesis
lemiti, lotati / švájsati = štanjàt, -ân,-âl*
lepetati, klopotati krilima = krelutàt, -ân,-âl
lepeza / féher = mahãjna, -ne,-ah (vêntula, -le*)
lepršati / prhati = parhátt, -ân,-âl: čeh. prchat, ved. parna, perz. parr
leptir (veći) / ● vertil = metûl, -li < ● vartÿl, -lôj,-ôv (# LEPTÎR, -RI): ved. vartula
leptirić, moljac = metÿl, -ôj,-ôv: perz. mite
leptir-mašna / krágna = koralÿna, -e,-ÿn (fjòk*)
lešinar, orao strvinar (Gyps) = súp, sùpi, -ih < šupÿn, -ôj,-ôv
lešinarski, strvinski = supêlni, -na,-no
leteći, koji može letjeti = letûći, -ća,-će
leteći balon, cepelin = sionmÿh, -hôj,-ôv
letiti / prhati =⋆ letìt, -în,-êl <● parhátt, -ân,-âl: ved. parna, perz. parr, nost."par"
letva, greda = tavalũn, -ûni* (ygô, ygâ,-âh)
letvica, tanja dašćica / deskica = štukèt, -i* (daskÿca, -e,-ÿc)
leut (tip barke) = ◘ levùt, -ti: ilir. lembul, grč. lembos
levirat, preudaja za djevera = kuvâde, -âd*
lezbijka, radodajka / hótnica = važganÿca, -e, -ah
ležati = lezàt, lezÿn, lègal: litv. ligti
ležećki, polegnuto / ležéčke = lezêć
libela, razomjer, nivo = livêl, -èli*
lice, obraz / ličeko = ● ubrâž, -ži (lîtje, -ja,-ah): perz. ebrâz
licemjer, dvoličnjak = ◘ farizêj, -èji,-ih: grč. phariseos
ličilac, soboslikar / máler = ◘ pitûr, pitûri, -ih: lat. pictor
ličinka, crv / črv = ćàrv, -vi < ● tjârv, tjarvÿ, -îh: tohar. tsarwo
lički, iz Like = lîški, -ka,-ko
liganj (Loligo) = lìgnja, -nje, -anj < ulîgna, -gni,-ah 
lígeštul, naslon = prislòn, -ni,-ih
lignit, loši ugalj = ugjevÿna, -ne
lijana, povijuša / povijáča = trtìna, -ne < ● tartÿna, -ni,-ah: akad. trt, hrw. trti
liječenje, farmacija = likarÿa, -je,-ah: gots. lekinon
liječiti / vračiti = licít, -ÿn,-îl: gots. lekeis
liječiti se, ozdraviti = selicìt, -ÿn,-îl
liječnik, doktor / vrač = dohtũr, dotûri, -ih: lat. doctor
liječnica, doktorica = doturÿca, -ce,-ÿc*
lijek / lek = ◘ medicîna, -e (likarÿa): lat. medicina, avest. madhya
lijeha, parcela tla = ◘ particèla, -le,-êl (umêjak, -ki,-ih): lat. particula, yatv. lauhas
lijen / leni, lenši = lên, -ìji, naj- < lêni, sionlêni: yatv. lenas
lijenčina, ljenivac = lenûh, -hi,-ih < ● šajàna, -ne,-ah: ved. sayana
lijenost = linòba, -be,-ah (# LÎNOST, -TI)
lijep, zgodan, srb."UBAV" / hércik = šèsni, šesnẽy, sionšèsni (lîp, lìpći, najlìpći)
lijepak, ljepilo / kéljilo = ◘ kôla, -le: grč. kolla, yatv. lipâ
lijepljenje / kéljenje = ● lipÿtva, -vi,-ah: ved. lipytva
lijepiti / kéljiti = lipítt, -ÿn, -ÿl: ved. lipyate
lijes, mrtvački sanduk / trúga = kasèla, -e,-êl*
lijeska (Corylus) / léskva = lÿškva, -e,-ah >-av
lijevi / levi = lîvi, -va,-vo < ● šûji, -ja,-je: trac. skairas, grč. skaiós, ukr. livi,-vo
lijevak / traktúr = tratûr, -ri* (otakâć, -ći,-ih)
lijevati / cúriti = tocítt, tocÿn, tocÿl: hetit. liyad
lijevo-desno = ◘ šujadrìta: grč. skaia, av. drita
liker, piće = ● bibìta, -te: hrw. bibita
likovni, crtaći, slikarski = rizâlni, -na,-ne
likvidirati, smaknuti / pogubiti = likvidàt, -ân,-âl*
lim, cink (Zn)= štânj, -a*
limar / špéngler = štanjadûr, -i,-ûr*
limeni, metalni / pléhnati = ● làteni, -na,-ne (làmeni, -no*): ved. lat, hrw. latta
limun, citron (Citrus) / četrún = lemũn, -ûni,-ih $
limunada / citronáda = lemuncÿna, -ne*
limuzina, luksuzni auto = vitûra, -re,-ûr*
linica, rukohvat / gelénder = pašamân, -ni* < rucẽy, -êje,-eh
linijski, prometni, srb. "SAOBRAĆAJNI" = prugôvni, -na,-no
lipa, drvo Tilia / lípec = lipìć, -ći
lipanj, juni, VI. mjesec = zjũn*
lisica, Vulpes / lesíca = # lesÿca, -e,-ÿc
lisac / lísec = ● šelebãy, -âje,-eh: ak. šelebu
lisnica, novčarka / géltašen = takuÿn, -îni,-ih*
list, -ovi (na stablu) = però, perà, -âh: hetit. pera
listače, bjelogorica / drévje = drîvje, -eh
listopad, oktobar, X. mj. = otùmbar: lat. October
lišaj, Lichenes = mićÿna, -ni,-ah > -e, -ÿn
lišće / lístje = perà, perâh: hetit. pera
lišće na tlu, šušanj = # lîstje, -ja (sušân, -i)
litavci, ovapnjele alge = ● šadrÿtje, -jeh: perz. sadr
literatura, lektira = lètera, -re,-er* (# štÿvo, -a)
litica, hrid / pečîna = stèn, stenè, -âh < ● aštén, -èni,-ih: avest. aseno, šved. sten
litra, mjera volumena = lìtar, -tri $
livada, travnjak / trávnik = ◘ bosãr, -âri,-ih: grč. bossis
logoraš, regrut /● tabornik = levâk, -ki* (# tabòrnik, -ki): perz. tabar
loj, kožni namaz = serîna, -ne*
lojani, lojast = lâjni, -na, -no
lojanica, voštanica = švÿtja, -je,-ah (štêrika, -ke,-ik*)
lojtre, ljestve = škàlice, škâlic*
lokalitet, mjestance = mestÿšće, -šća,-ah > mestîšć
lokna, kovrčica, uvojak / vélna =◘ rìca,-e, rÿc (rũnka, -e; švilàc): etrur. ric, lat. ricae
lokot, kračun = samoklòp, -pi,-ih
lokva, bara /◘ kálec = ● kalÿć, -ìtje (ljubìmer, -ri,-ih): perz. kališ, trac.chalas
lokvica, barica = mićakalÿć, -ìtje,-eh
lomača, krijes / kres = štargànja, -nje,-nj*
lomiti, kršiti = karšàt, karšân, -âl
lomljiv, kršljiv = zasè-zlomìt (indecl.)
lonac / lónec = lopÿž, lopîšje, -eh (pinjàta, -te*, # LONÀC, -CÌ)
lončić (za čaj, mlijeko) / lónček = ◘ potìć, -ći (# LONCÌĆ, -ĆI): etrur. putiza
London, britanska prijestolnica = Lôndra, -re* < ● Urtudôrna
londonski = londrân, -àna,-no*
lopata / lopáta =⋆ lopàta, -te <◘ lopâr, lopâre, -eh: grč. lopas
lopatar, kopač = ◘ loparãn, -âni,-ih 
lopatica / lopática = ◘ špàtula, -ce,-ul (loparÿca, -ce,-ah): lat. spathula
lopatica - dućanski paljak (za grah, brašno itd.) = šèšulica, -ce,-ic*
lopoč, vodeno bilje Nymphaea = lopùc, -ci,-ûc
lopov / lópof, tat = lupéš, -èži < tatãr, tatâre, -eh: litv. tati
lopovluk, lopovština = lupešćìna, -ne,-ÿn < lupescÿna, -ne,-ah
lopovski / tadben = # lupêški, -ka,-ko < tatàrni, -na,-ne
lopta, kugla / kruglja = balòta, -te* <● gâlba, -e,-ah: akad. gal, hebr. galil, yatv. balê
loptica, kuglica / krugljica = balunìć, -ći* <● gàlbica, -ce: hebr. galil
loptanje na vodi (moru) = ● picigÿn, -ni: perz. piciden
loptati se = balotàt, -ân,-âl* < galbàt, -ân,-âl 
lopuža, veliki prevarant = tatarÿna, -aj,-ah
loš, zao; najgori = zâli, -la,-lo < ● hûdi, -do; sionhûdi: hetit. huda, siu-huda
loš put, makadam, turs. "KALDRMA" = putÿna, -ne,-ah (cista-kogulâna)
loša juha, pomije, papazjanija = juhÿna, -ne (paštròći*)
loši ugalj, lignit = ugjevÿna, -ne
lošinjski, na Lošinju = ošòrni, -na,-no
lov = kàća, -će,-ah*
lovac / lovec = kaćadûr, -ri* (lovâs, -si,-ih)
lovačka sačma = balîne, balînah*
lovište / lovišče = lovÿstje, -ja (riboloviše: nylòvac)
loviti kitove = orkulát, orkulân, -âl
loviti, hvatati = ● capivàt, -ân,-âl (LOVÌT, -ÎN,-ÊL): perz. capidan
lovor (Laurus) / lórber = javôr, -òri,-ih (javor / Acer: šestÿla)
lovorni, lovorov = javôrni, -na,-no (javorov: šestìlov, -va,-vo)
loza, trs, turs. "ČOKOT"/● ters = ● # târs, -si,-ih : akad. trši, hetit. tuwarsa
ložač (broda i lokomotive) / hájcer = garbunêr, -ri (fogìšt, -ti)*
ložište (broda, lokomotive) = fogũn, -ûni*
ložiti, paliti / hájcati = # kurítt, kurÿn, kurîl: čeh.+ kajk. kurit
lubanja, kosti glave / lubájna = lûbja, -je,-ah: litv. luba
lubenica = ● angûrya, -e,-ah: ved. angurya, perz. angur, bask. angurri
luč, baklja = paklà, paklê, -âh
lučac-vlasac, Alium shoenoprasum = kapùlica, -ce,-ic
lučica = ◘ portÿć, -ìći (◘ mandrâć, -ći,-ih): kelt. porzic, grč. mandrakion
lučice (kisele), kapulica / lúkeci = kapùlica, -e,-ic
lud, neuračunjiv / nóri = ◘ mûnjen, -no: akad.+ sumer. ludu, gots. munan, mong. munug
ludjački, sulud = munjêški, -ka,-ko
ludjak / norc = mũnjenac, -nci (munjêl, -li*)
ludjakinja / nóra = mũnjenica, -ce,-ic (munjèška, -ke,-šk*)
ludovati, uznemiriti se / nóriti = šempjàt, -ân,-âl*
luftirati, zračiti / lúftati = ◘ ventulàt, -ân,-âl: lat. ventulare
lugar, šumar / lesar = boškâj, -ji* < lesnÿk, -kôj,-ôv
lugarnica, šumarija = lugarÿa, -e,-ah
luk crveni, Allium caepa = ◘ kapùla, -le,-ûl: vegl. kapúl, lat. caepa
luka, pristan / pristanišče = ◘ pòrat, pôrti, -ih (lûkva): etr. purta, lat. portus, rus. porty
lukav, prepreden = # šegàv, -va,-vo (fùrbo, -ba*)
lukavac, prepredenjak / prefrigánec = fùrbo, -bi,-rb*
lukavstvo, podvala / huncutarija = furbarìja, -je,-îj*
lukobran, molo = ◘ rîva, -ve,-ah (◘ mûl, mulî): etrur. mula, rifa; lat. ripa, moles
luksuzan, raskošan /◘ bájan = lùši, -a,-o*: mong. bayan
lula (tur.-srb. "ČIBUK") / fájfa = pìpa, -e, pÿp*
lupati, udarati / túči = klapàt, -ân,-âl (batìt, -în*)
lupina, pokožica (voća) = olùpki, -ih
lupiti, mlatnuti = ● triskát, -ân,-âl: bask. triskatu, etrur. trutnuth
lupiti se / se vúdriti = sebùbnut, -en,-ul (setòfat, -an,-al)
lupkanje, tuckanje, ritam = batûda, -de,-ûd*
lupkati, kuckati = klapátt, klapân, -âl: čeh. klapat
luster (viseći) = lampyõn, -ôni* (šòha, -he)
lutajući, u zabludi = bludêć
lutalica, skitnica / potepúh = vagabũnd, -di* (zašlâc, -ci,-ih)
lutati, biti u zabludi = bludìt, bludÿn, -îl
lutka, bebica /● bébek = ◘ pùpica, -ce (bambîna, -ne*): lat. pupilla, perz. bebek
lutrija, tombola = lotarÿa, -e (tùmbula, -le,-ul)*

Lj - lj (kaj: L' - l')

lječilište, ambulanta / lečilišče = licìlišće, -ća < ● vidârna, -ne,-ah: perz. vidarna
ljekar, apotekar = špicjêr, -ri* < ● vidãk, -âki,-ih: perz. videk
ljekarna, apoteka = špicerÿa, -e*
ljekarništvo, medicina = ◘ medićîna, -ne < ● vidàrna, -ne: perz. vidarna, lat. medicina
ljekovit, medicinski / hasnovíti = ◘ likovìt, -ta,-to (zasè-licìt): gots. lekinassus
ljekovita kadulja, Salvia / žálfija = kûš, kùši,-ih < kũuš, kûšje, -jeh
ljenčariti, uživati = lagićàt, lagićân, -âl
ljenčuga, ljenoba, mrcina = # lenûh, -hi,-ih (pigramàsa*): čeh. lenoch
ljenivac, lijenčina / lenúh = # lenûh, -hi < ● | šajàna, -ne,-ah: ved. sayana
ljepilo, lijepak / kéljilo = ◘ kôla, -le: grč. kolla
ljepota, sklad, stil, srb. "UBAVOST" = šèsta, -te (lipòst, -ti)
ljepotan, stasit čovjek = šesna-figûra, -re*
ljepotica, krasotica = šesnadÿva, -ve,-ah
ljepši, naj- = lìpji, najlìpji < šesnẽy, šesnÿa, -e; sionšèsni, -no
ljeskanje, odsjaj / glanc = ● lascÿtva, -vi,-ah > -av: ved. lascita
ljeskati se, sjajiti = ● selascìt, -ÿn, -ÿl: ved. sa-lascita
ljestve, tur.-srb. "MERDEVINE" / lójtre = škàlice, škâlic*
ljestvica, skala = ◘ grâdi, -ih (stalbÿtje, -jeh)
lješnjak (plod) / lešnjak = olÿšnik, -ki (drvo: lÿskva)
ljeti, ljetos = valetÿ
ljetina, prirod = intrâda, -de* < godÿzba, -be,-zb
ljetni, ljetošni, godišnji = lêtni, -na,-no
ljetnikovac, vikendica = ◘ vîla, -le: lat. villa
ljeto, godina / léto = letò, letà, -âh
ljetos, ove godine / létes = volèto < segalèta
ljetošnji, ovogodišnji = volètni, -na,-no
ljevak, ljevoruki / levák = livorùk < | šujàc, -jcÿ, -îh
ljevakinja = livaÿca, -ce,-ÿc < ◘ šuÿca, -ce,-ah
ljevica (ruka) / levica = ◘ šûya, šûye, -ah:  grč. skaia, trac. skairas
ljevičari, komunisti = šujabânda, šujabânde
ljigav, klizav = fûzni, -na,-no < hûzni, hûzne
ljigavac, sluzavac = pinjàlo, -la (šlinàvac, -vci,-ih)
ljiljan, Lilium / lelúja = žićarôža, -že (rožica-Santôna)
ljubav / ljubaf = jubàv, -vi,-ih (⋆ LJUBÂV, -VI; ◘ amôr): lat. amor, gots. lubô
ljubavnica, draga / flójza, šóca = ljubìca, -ce,-îc < jubÿca, -ce,-ah
ljubavnik, dragi = dragÿć, dragìtje, -eh
ljubazan, ugladjen = ◘ žentîl, -la,-le: lat. gentilis
ljubaznost, ugladjenost = žentilèca, -ce* <◘ gentilÿca, -e,-ÿc: lat. gentilitas
ljubičast, grimizan =  | šamân, -na,-ne > ◘ vinân, -na,-no: lat. vineus
ljubičica (Viola) / fijólica = # fjôlica, -ce,-ic $: rus. fiálka, ukr. fioleta
ljubimac, mezimac / líbling = kòkolo, -la,-ol*
ljubitelj, amater / líbhaber = amatêr, -i,-êr $
ljubiti /● púsiti = jubít, jubÿn, jubÿl (# LJUBÌT, -ÎN,-ÎL): perz. busiden
Ljubljana = Lubjàna, -ne < ◘ Emôna, -ne (⋆ LJUBLJÂNA): lat. Emona
ljubljen, voljen = jûbjen, -na,-no (# LJÛBLJEN, -NO)
ljubomora = jeluzÿa, -e (želozìja)*
ljubomoran, -rno = jelôš, -ža,-žo (želôz)*
ljudi = # LJÛDI < jûdi, -deh (čovjek: slovÿk; ČÒVIK): etrur. lautni, litv. liauds
ljudina, div, gorostas = slovicÿna, -ni,-ah
ljudožder, kanibal = manjômin, -ni,-in*
ljudstvo, čovječanstvo / človeštvo = seuneyûde, -eh
ljuljačka / njihálka = # zibèla, -le,-ah > zibanÿca, -ce,-ÿc
ljuljanje, klimanje / njíhanje = kymàtva, -ve
ljuljati se, glavinjati / njíhati se = sekymàt, -ân,-âl
ljuljati / njihati = # zibàt, -ân,-âl (gungàt, -ân*)
ljuljuškati, uspavljivati / nínati = nùnat, -an,-al
ljuske, krljušt = ◘ hrûste, -ah (◘ šćàma, -me): lat. crustae, squamae
ljuštiti, strugati / oguliti = gulítt, gulÿn, -ÿl
ljuštiti se = seluscìt, seluscÿn, seluscÿl
ljušture, školjke (Pelecypoda) = lušćùre, -ah: čeh. lastur
ljut, bijesan, razdražen / srdit = vostrân, -àna,-no
ljuti, papren / šarf = jûti, -ta,-to (# LJÛT, -TO)
ljutika, dalmatinski luk = škanjôla, -le,-ôl*
ljutit / srdit = jadovÿt, -ìta, -to (furjôž, -žo*)
ljutiti se / se fúriti = sešardìt, sešardÿn, -êl
ljutnja / srčba = jadÿtva, -ve,-ah > -av

M - m

maca, mačka / míca = màška, -ke,-šak < ● mûjsa, -se,-ah
macica, mačkica / mícek = màškica, -ce,-ic < muÿca, -ce,-ah 
mač, sablja, sječivo / meč = sàbja, -je < ◘ macân, -àni, -ih: gots. maitan
mačak, mačor / máček = macàk, -ckÿ < mûjko, -ki,-ih
mačeta, kosir za grmlje = rankũn, -ûni*
mačka, maca / míca = màška, -ke,-ak < mûjsa, -si,-ah 
mačketina, divlja mačka = maškÿna, -aj,-ah > -e, -ÿn
mačkica, mačić / mícek = mûjsica, -ce,-ic < muÿca, -e,-ah
mačor, mačak / máček = macàk, -ckÿ < ● mûjko, -ki,-ih
maćeha, pomajka = matjùha, -he,-ćûh > maćàha (# MÀĆEHA, -HE,-EH)
maćehin, -ski = matjùhin, -na, -no
madež, osip / píknja = mazõy, -ôje,-eh (mićÿna, -ne): rus.+ čeh. mozol
madjarski, ugarski / vúngerski = ungarêški, -ka,-ko* (majârski, -ko)
madjarski (jezik) = majârska zaÿk < gan-ungarêš 
madjioničar, obmanjivač / cópernik = šlypâr, -âri,-ih
madrac, strunjača = ● šùšta, -te,-ah (štramàc, -mcì*): hetit. šašta, vegl. stramas
madracić, manja strunjača / madrácek = štrancìć, -ći
maestral, vjetrić s mora = maeštrâl, -li* (zmòrac, -ôrci,-ac)
mafija, razbojnička banda = màfija, -je* < ● šûndre, -ah: avest. xunder
magarac / ósel = tovôr, -ri < ● tovuõr, tovorÿ, -ÿh: perz. tavar
magarčić / oslek = ● tovorÿć, -ći,-ih: perz. tavarek
magareći, magarčev / óselski = tovôrni, -na,-no
magarica = tovorÿca, -ce,-ah (TOVÀRICA, -CE,-IC)
magazin, skladište = hramàc, hramcì, -ÿh
magla / megla = maglà, -lè < ◘ kalÿg, -ôj,-ôv: lat. caligo, perz. megha, yatv. miglâ
magliti (se), zavrtiti (se) = mantàt, mantân, -âl
magluština, gusta magla / meglína = sionkalÿg
magnet = manjêt, -ti, -ih $
magnetizirati = kalamitàt, -ân,-âl*
magrebski, tuniski, -ko = artamorèški, -ka,-ko
mahati = lomàtat, -an,-al (# mahàt, mahân, -âl)
mahovina, biljčice Bryophyta / mehén = màh, mahÿ,-îh <◘ masÿna, -ne: trac. musun, rsl. maha
mahune, tur.-srb. "BORANIJA" = fažolèti, -êt* (mohùnice, -ic)
majčica, mamica / mámek = mićamânda, -de,-ah
majčin, mamin = # màterin, -na,-no < ● mândin, -ne: akad. manda
majčinski, materinski = màterin, -na,-no
"MAJDAN" (tur.-srb.): hrv. rudnik, kamenolom = kâva, -ve* < ● khâv, kâvi: ved. kha, per. kaav
majka, mama / mamek = mát, mâje (MÀTERE) < ● mânda, -de,-ah: sumer. mamma, ak.+ hrw. manda
majmun, Primates / jópec = ◘ šîmja, -je: lat. simiae
majstor, obrtnik, zanatlija = mèštar, -tri*
mak, Papaver = kovarêl, -li*
makadam, kaldrma, loš put = putÿna, -ne,-ÿn (cista_kogulâna)
makar, premda / prem = magàri (intânto*): perz. magar, magarinke
"MAKAZE" (tur.-srb.): hrv. škare / škárje = # skàri, -ih (mâšice, -ic): turs. makas
makedonski / macedónski = # macedônski, -ko < macedòni, -na,-ne
maknuti, ukloniti / méknuti = # maknút, -nên,-ûl < zipuÿt, -ÿn,-ÿl
maknuti se / se zméknuti = zipuÿt, -ÿn,-ÿl (se_ognùt, -ên,-ûl)
makovnjača (kolač) = makòvica, -ce,-ic
makro, svodnik = rufijân, -ni*
mala vesla (za gumenjak) = parìći, -ih
malajski, indokineski = malâjski, -ka,-ko $ < zadindrân, -àne
malaksalost, tromost = fjàka, -ke* (šlabÿna, -ne)
malaksao, mlitav, trom / spéšan = fjàkast, -ta,-to* < ◘ mlêdni, -ne: kelt. meld
malarija, groznica = ◘ fîbra, -re (trešjàvica, -ce,-ic): lat. fibra
mali, manji / mali, májnši = mîći, malimîći, sionmîći*: rumun. mić, lat. mica, kavk. mikw
Mali Medvjed / Mala_Kóla: zvježdje Ursa Minor = Mićekâri* < Tohôrje, -ja 
maloprodaja = rinfûza, -ze*
malter, žbuka = mêlta, -te,-ah (štukatûra* -re)
mama, majka / mamek = mát, mâje < ● mânda, -de: sumer. mamma, ak.+ hrw. manda, grč. mana
mamac, vabilo / vábec = ◘ jèška, -ke,-ah > -šk: lat. esca
mamica, majčica / mámek = mićamânda,-e
mamin, majčin = # màterin, -na,-no < ● mândin, -ne 
mamiti / vábiti = ješkàt, ješkân, -âl*
mamlaz, bezveznjak = turuntâš, -ši*
mamutovac, stablo Sequoia = sionkupâr, seune-kupâri
"MAMUZA" (tur-srb.): ostruga = špirũn, -ûni* < ● tàka, -ke,-ah: egip. taka, nostr."teku"
mana, porok / fálinga = ◘ vîcija, -je,-ij: lat. vicium, perz. falindj
mandarinka, Citrus nobilis = mićarânzja, -je*
mandule, krajnici = švôre, švôrah
manevri (vojni) = manôvra, -re*
manevrirati (vojska) = manovràt, -ân,-âl*
manekenka, starleta = šurlêta, -te (vedèta*)
manguparija, psina / huncutárija = # fakinâža, -že $
manijak, muški napasnik = jarcÿna, -ni,-ah
manipulirati, rukovati = ● baràtat, -an,-al: ved. bharata
manjevrijedan, trećerazredni = peto-kòlo
manji, najmanji /● ménši = malimîći, sionmîći, -a,-e: tohar. menjki
manjkati, nedostajati / ménkati = # mankàt, mankân, -âl: tohar. menjki
manjkav, srb. "NEDOSTATAN" = ● mankâv, -àva,-vo: hetit. maninkuwa
mansarda, podkrovlje = konkuràta, -te,-ât*
manšeta, rub rukava = cînta, -te,-nt*
"MANTIJAŠ" (srb.): hrv. crnokošuljaš / črnorízec = popÿna, -ni,-ah
mantel, baloner / iberciger = ● kabân, -âni,-ih: hrw. kaban
"MARAMA"(tur-srb.): ● rubac / rúbec = facôl, -li* (tumbân,-i,-ih): per. rupak, tur. mahrama
"MARAMICA" (srb.): hrv. rupčić / rúpček = facolìć, -ći* < ● ubrùš, -ši,-ih: hrw. hubrushi
marelica, tur.-srb. "KAJSIJA" = marhûja, -je,-ah > ◘ armelÿn, -ni: grč. armeniakos, tur. kaysi
marijanski, Marijin = štomorÿnski, -ka,-ko*
marinac, vojni mornar = marinêr, -i,-êr $
mariniran (riba na salatu) = marinân, -àna,-no*
marinirati (ribu na salatu) = marinàt, -ân,-âl*
mariti, hajati, obadirati = baćilàt, -ân,-âl* (ubâdat, -an,-al)
marka, taksa = bûl, -li* < bilÿg, biligôj, -ôv: mong. bilig
markica, metalna pločica = markêta, -te, -êt $
markiran, označen = ● sinjãn, sinjâna, -no (zlamenân): ved. sinjana
marmelada, džem / pékmes = marmolâda, -de,-âd* (marmelâda $)
marš, naprijed-marš ! (povik magarcu ili vojniku da idu) = hãys ! > hêjs ! (ČENÀ !)
marš-odlazi, nosi se ! / gíbaj ! = marćavÿa* >  bišćà !: perz. dja
marširati, stupati = maseràt, -ân,-âl*
mart, ožujak, III. mjesec / súšec = ◘ màrac (ozùljak): lat. Martius
martovski, ožujski = marćàni, -na,-no*
masa, težina, uteg (za vagu) = pêza, -e*
masakr, pokolj = pobõy, -ôje, -jeh
masirati, trljati = târt, tarên, târl
maska, krabulja / krinka = ● maskâ, -kê,-âk: akad.+ sumer.+ aram. masku
maslac /◘ púter = škùta, -te,-ah > maslò, -lâ: lat. butyrum
maslina, voće Olea / ólika = ulìkva, -ve,-av < ● ulÿkva,-vi,-ah (ÙLJIKA, -IK): etr. eleivana
maslinik, maslinada = mâslinje, -nja < ulikvâr, -ri
masnica, bubotak / módrica = bubòtac, -tci (žgoràc)
masnoća, ugojenost / maščóba = tuscÿna, -ne
mason, slobodni zidar = framašũn, -ûni*
mast = smòk, -ki < šmuõk, šmokÿ, -îh
mastan, debeo / tust = tùšći, -ća, tùšće: perz. tušt, prus. taûks
maškara, strašilo / krámpus = babãn, -âne,-eh
maškara (karnevalska) / krabálnik = barbarùsja, -je,-jah
mašna / mášlek = koralÿna, -ne,-ÿn
mašta, iluzija / tlápnja = ◘ fantažÿa, -e: grč. phantasia
maštovit, iluzoran = ◘ fantâstik, fantàstika, -ko: grč. phantastikos
maštati, fantazirati / fantazérati = ◘ fantaštikàt, -ân,-âl: grč. phantastikein
matematika, računanje = zbîrba, zbîrbe
matematska čestica množenja ( X ) / -krat = -trát (kao sufiks iza broja)
matematski, računski = ◘ racunâlni, -na,-no: lat. rationalis
mater, majka = ◘ màt, mâje, -jah > màtere, -er: ved. matar, prus. matê, etr. ati
materinski govor = domâtja besèda, -de
maternica, vagina = ● | mandavôška, -ške,-ah
matovilac, salatica / motovílec = radÿć, -ìtje,-eh > -ći, -ÿć: grč. radikia
maturirati, svršiti školu = ◘ maturàt, -ân,-âl: lat. maturare
mauzolej, grobnica / greb = râka, -ke < ◘ ràkva, -vi,-av: trac. rakas, litv. rakti
maza, mezimac = kòkolo, -li*
mazga; kopile / fáčuk = mulàc, -lcà, mulcî, -îh > -âc
maziti / drágati = maškàt, -ân, -âl
maziti se, umiljavati / šmájhlati = semaškàt, -ân, -âl
mazivo, pasta, krema / víks = patÿna, -ne*
maženje, umiljavanje / dráganje = maškàtva, -ve,-ah
mažuran, cvijet Majorana = mazjurâna, -ne,-ah*
me, meni, mnom / ménom = menè, menì, mànu < ● mané, manÿ, manũn: av. mana, etr. mini
mećati, stavljati = kladát, kladân, kladâl
mećava, sniježna oluja = šnigòvina, -ne,-in (fyôla, -le,-ôl*)
med = # mêd, medà < ● ũul, ûli, -ih: bask. uli, prus. medu, litv. medus
medaljica, amulet, tur.-srb. „AMAJLIJA“ = škapulâr, -ri*
medaljon, orden = medajũn, -ûni,-ih*
medar, pčelar / čelár = celâr, -ri,-âr < ● ulnÿk, -kôj,-ôv
medicina, ljekarništvo / vráštvo = ◘ medićîna, -ne < ● vidârna, -ne: av. vidarna, lat. medicina
medicinski, ljekovit / lekoviti = zasè-licìt
mediteranski, sredozemni = ◘ mediterânski, -ka,-ko (velemôrni, -ne): lat. mediterraneus
medjaš, rubni stup / mejaš = ● myãš, -ši,-ih (# mejâš, -ši; pikèt*): ved. madhya
medju, izmedju, napola / met = ● mẽj: s instrum. (# mèd: s akuzat.): armen. mej
medju-, polu- (prefiks) / med- = ● mej- (med-): armen. mej
medjudoba, srednji vijek = mejonvÿk
medjugorje, sredogogorje / medgórje = mejvârhe, -varhôv
medjugorski = mejvârski, -ka,-ke
medjusobno = mejsebũn
medjutim / medtém = # mejtên
medjuvrijeme, poluvrijeme = mejvrÿme, -mjâ,-âh
medovina = medûra, -re,-ûr < ● ulÿna, -ni,-ah: bask. ulitxa
medvjed, Ursus / médvet = medvìd, -di,-ih < madvÿd, -dôj,-ôv
medvjedica = medvîdica, -ce,-ic < madvÿdica, -ce,-ah 
medvjedić (mladi ili igračka) / médek = medvìdić, -ći,-ić < madvÿdić, -ìtje,-eh
medvjedji = madvÿdov, -òva,-vo (ud_medvìdi)
"MEGDAN" (tur.-srb.): hrv. bojište, bojno polje = bojnà, -nè,-âh: turs. meydan
mehaničar = ◘ mekânik, -ci (makinÿšt, -ti*): grč. mechanikos
mekan / méhki = # mèhki, -a,-o < metkÿ, -kâ,-kô; metkẽy, metkÿe: hetit. mekki
mekši, naj- = mecìji, najmecìji < ● metkẽy, metkÿa, -e; sionmetkì, -kò: het. siu-mekki
"MELEM" (tur-srb.): hrv. pomast, balzam = ◘ balšâm, -mi,-ih: grč. balsamon, turs. melem
"MELEZ" (tur.-srb.): hrv. mješanac, križanac, hibrid = baštârd, -di $
menagment, rukovanje = ● baratànja, -ah (manôvra*): ved. bharatajna
menedžer, posrednik = sansÿr, sansÿroj, -ov: perz. semsar, hetit. simsar
mentol (bonboni) / promíncl = mentîna, -ne,-ÿn*
"MERDEVINE" (tur.-srb.): hrv. ljestve / lójtre = škàlice, škâlic*: turs. merdiven
mesar, srb."KASAPIN" = ● bikâr, -ri,-ih (# MESÂR, -RI): aram. bekkari, vegl. bekuór
mesariti, sjeći meso, tur.-srb. "KASAPITI" = ● bikarìt, -ÿn,-ÿl: aram. bekkari
mesina, obilje mesa = mesôvje, -ja,-ah
mesnica / mesárna = ● bikarÿa, -e,-ah > # mesârna, -ne,-rn: akad. bekkari
mesno varivo = zvacét, -èti (žvacèt)*
meso / méseko = mêso, -a: prus. mensâ
mesožder = mesoÿd, -ôj,-ôv > mesoìdi, -ÿd
mešetariti / švércati = travaljàt, -ân,-âl* < ● mešetàt, -ân,-âl: akad. mešgetu
metak (puščani), tur.-srb. "TANE" = patrôna, -ne,-ôn*
metalac, kovač = # kovâc, -ci < ◘ fuzynâr, -re,-eh
metalna greda / štánga = šîna, -e $
metalna kopča / zíherica = siguràtja, -tje
metalni, limeni / pléhnat = ● làteni, -na,-ne (làmeni, -no*): ved. lat, hrw. latta
metalurški, talionički = ◘ fuzÿnski, -ka,-ko: lat. fusiones
metar, mjera dužine = mètar, -tri $ < ● fêrša, -še,-rš: etrur. fersu, grč. metron
meteor (pao na zemlju) = nebêšna_kamìk: ved. nabastas, hrw. kamma
meteorit / krésnica = ◘ feralÿć, -ći,-ih (nebêšna_kamìk): hebr. fera
meteorski roj (noćno nebo) / krésnice = ◘ feralìtje, -eh
metež, gužva, zbrka, tur.-srb. "DARMAR" = ● gungùla, -le,-ah: perz. gangal
metla = metlà, -lè,-âh (-âl)
metlica, žitni klas = metlÿca, -ce,-ah > -ÿc
metnuti, staviti = # klâšt, kladên, klâl: čeh.+ kaj. klast, ved. staviti
metropola, velegrad, city = ● ûri, -ih: hrw. uri, akad. ur, irs. urru, bask. iri
metvica (Mentha), tur.-srb. "NANA" / méta = mètica, -ce,-ic: litv. méta
mezanin, polukat = podÿć, -ći (mejpòd, -di,-ih)
mezimac, 5. mali prst / prstek = pikùlić, -ći* (mićapâršt, -ti)
mezimac, ljubimac / líblink = kòkolo, -la,-ol*
mi, nas, nama = mî, nâs < mÿ, noãs, nân, nàmi: etrur. mi
micati se, srb. "KRETATI" / se gíbati = semôvit, -in,-il* (segibàt, -ân,-âl)
mig, pomak = ◘ mòt, -ti: perz. mot, lat. motus
migati, trzati = migàt, -ân,-âl (skosàt, -ân*)
mignuti, trepnuti okom = magnùt, -ên,-ûl
mijaukanje, mačji koncert = njorgâda, -de,-âd
mijaukati, presti / mrnjáfkati = norgátt, -ân,-âl (njârgat, -an,-al): bask. njaukatu
mijeh, mješina, balon = mÿh, myhôj, -ôv
mijena, promjena = ● mÿna, -ne,-ah: av. minaš
mijenjati / vékslati = inacítt, inacÿn, inacîl
mijesiti, gniječiti / mésiti = myšìt, myšîn, myšîl
miješati / míksati = mysjàt, -jân, -jâl > mîšat, -an
miješati se, uplesti = ● sepacàt, -ân,-âl (se_mišàt, -ân,-âl): ved. sa-pachita
mikrob, sitnica, trun = malamîća, malemîći, -ih
mikroskop / sítnozor = metroškôp, -pi $
mikser, tijesak = pinjàvica, -ce (štrùka, -e*)
milanski, iz Milana = milanêš, -êža,-že*
milijarda, bilijun: 1.000,000.000 = bilyârda, -de,-rd (miljârda, -de $)
milijarder, tajkun = biljardâš, -àši (miljardâj, -i*)
milijun, 1,000.000 / milijún = miljũn, -i $
milijunaš, milijuner = miljunâr, -ri $
milodar, crkvena milostinja = ◘ limožîna, -ne: grč. eleimosine
milosrdan, blag = milošârni, -na, -ne
milosrdje, dobrobit / milošča = ● karitâd, -di: hetit. karitya, lat. caritas, veg. karituót
milostinja, crkveni milodar = ◘ limožîna, -ne: grč. eleimosine
milovanje / dráganje = milÿna, -ne,-ah
milovati, gladiti / drágati = milítt, -ÿn,-êl: prus.+ yatv. milêt, litv. myléti
mimo, pored = ◘ alâj (# mìmo): s genit. (| lajõn, lajunê: s nominativom): grč. alae, hrw. allai
mimoići, zaobići = zibrišàt, -ân, -âl
mina, eksploziv = bumbârda, -de (lagûm, -mi)*
"MINDJUŠA" (tur-srb.): hrv. naušnica / rínčica = rućîna, -ne,-ÿn* (crne naušnice: môrići)
miner, diverzant = fišketâr, -ri* (minadûr $)
mini-market, dućanćić = butîgica, -ce < | mićamešèt, -ti
miniran = minân, -àna, -no $
minirati, eksplodirati = minàt, -ân,-âl $
ministrant = žaknjìć, -ći*
minuta = minût, -ti,-ih $
miomiris, parfem = ◘ kolònja, -nje (profûm, -mi*): lat. colonia
mir = # mîr, -ra
miran / míren, mirnéjši = mirnÿ, -nâ,-nô; mirnẽy, mirnÿa, -e; sionmirnì, -nò
MIRAZ (turs.) / ánštafirunk = ◘ dòta, -te,-ah (dôt): perz. dohtar, lat. dotes, yatv. duhtê
mir-tišina !, srb.“KUŠ“ = ◘ silênca !: lat. silentium
miris, vonj / dišóba, šnjof = # dìšba, -be,-ah (dîh, -hi)
mirisni, mirisav / dišéči = # dišêći, -ća,-e
mirišati, vonjati / dišati = # dišàt, -ÿn,-âl
mirodija, začin / začimba = # zacÿmba, -be,-ah > -mb
miroljubiv, strpljiv = ◘ paćîfik, -ka,-ko: lat. pacificus
mirovina, penzija = penšyũn, -ûni,-ih $
misa / méša = # mâša, -še, -ah
misao, mišljenje / mísel = parêr, -ri* (mìšal, mîšli, -ih)
misiti na glagoljici = glagolàt, -ân,-âl
misiti, služiti misu = mašìt, -în,-îl (mašu-rèć, mašu-recên, mašu-rèkal)
misleći, u mislima = mislêć
mislilac, mudrac, znalac = ● mudrâk, -ki,-ih: akad.+ hrw. mudarki
misliti / grúntati = ● menít, -ÿn,-ÿl (MISLÊT, -ÎN,-ÊL): nost."mena", sum. mina, av. manas
miš (Mus) / míšek = mÿs, mÿši, mÿših: grč. mys, rsl. mÿš, perz. muš
mišić, miška = mišnÿca, -ce,-ah (mišnÿc)
mišljenje, misao / mísel = parêr, -ri* (mìšal, mîšli, -ih)
mišolovka, klopka / máusfal = mišnjâk, -kì (tràpula, -le*)
mištrija, zidarska žlica = kaćjôl, -li*
mjed, bronca / mésink = râma, -e (otãn, -âni*): prus. medînce
mjeden, brončan / mésingan = ràmeni, -na,-ne*
mjehur / mehúr = mihûr, -ri,-ih: perz. miša
mjehurić / mehúrček = mihurìć, -ći (mićamÿh, -hôj,-ôv)
mjera / méra = mìra, -re,-ah < ◘ fêrša, -še,-rš (# MÈRA, -RE): etrur. fersu, čeh. míra
mjera za masline = omìšalj, -šlji < omÿšaj, -šje
mjerica, posuda za mjeru / mérica = mìrica, -ce,-ic (# MÈRICA)
mjerilo, ravnalo / rajšilo = redàlica, -ce,-ic (lenîr, -ri*)
mjeriti, vagati / zmeriti = mirìt, mirîn, mirîl (MÈRIT)
mjernik, geodet / meráč = mirâc, -ci,-ih (# MERÂČ)
Mjesec (na nebu) / Mésec = Mìšec, -ca (◘ Lûna, -ne; MÈSEC): lat.+ rus. luna
mjesec (vremenski) / mésec = mìsec, -ci < mÿšec, myšèci, -ih (MÈSEC, -I)
mjesečar = ◘ lunâtik, -ici: lat. lunaticus
mjesečev, na Mjesecu = valûni, -na,-ne*
mjesečina = mišecìna, -ne,-ÿn < ◘ lûnje, -eh: lat. lunae, rus. lúnji
mjesečina (morski klobuk) = mišecÿna, -ne,-ÿn
mjesečnica, menstruacija = štikàvica, -ce,-ic
mjestance, lokalitet = mestÿšće, -šća,-ah > mestîšć
mjesto / mésto = meštò, -tâ,-âh ( # mèsto): per. mejastu, lit. miestas, prus. mêstan
mješanac, križanac, hibrid, tur.-srb. "MELEZ" = baštârd, -di $
mješavina, smjesa / míšunk = mišânca, -ce <◘ mištûra, -re: lat. mixtura, litv. mišti
mješina = ● mišîna, -ne (mihÿna, -ni,-ah): perz. mišin
mješovit, miješani = mîšan, -na,-no
mještanin, suseljanin = mišćân, -àni,-ih
mlačan, mlak / mláčen =  ◘ mloãk, mlakà, -kò: etrur. mvlak
mlaćenje, udaranje = lemàtva, -ve,-ah
mlad / mlat = mloãdi, mlây, sionmlâd > najmlàji: yatv. maldune, prus. mâldai
mladac, žutokljunac = golobràdac, -dci,-ih
mladež, omladina = maletÿna, -ne,-ah
mladenci (na vjenčanju) = ◘ spôži, -ih: lat. sponsi
mladenka (na vjenčanju) = ◘ spôža, -že: lat. sponsa
mladi kit, kitić / kitek = orkulÿć, -ìtje,-eh (mića_balêna)
mladica, sadnica / pélcer = prisâd, -di,-ih (mladîk, -ci)
mladić /● kit, mladíč = mladÿć, -ìći (fantÿn, -ni*): hrw. khit, hetit. hit, yatv. maldais
mladjak, mladi mjesec = mićamìšec, -ci
mladji, naj- / mlajši, najmájši = mlâji, sionmlâd > najmlàji
mladunac, podmladak = vanùkle (onùklić)
mlak, mlačan / mláčen = ◘ mloãk, mlakà, -kò: etrur. mvlak
mlat, veći bat / kladivo = macôl, -li,-ih*
mlatanje mora, udar vala / valolóm = kulpâda, -âd* < valométt, -èti
mlatilo (za vršnju žita) = mlatàtja, -je,-ah
mlatiti, udarati / klópati, mlatíti = lemàt, -ân,-âl (⋆ mlatìt, -ÿn, -îl): čeh. lamat
mlatiti se, tući se = ● semakját, -ân,-âl: bask. makilatu
mlatnuti, lupiti = ● triskát, -ân,-âl: bask. triskatu, etrur. trutnuth
mlaz, vodoskok, gejzir / kuželj = # kužêl, -li,-ih
mletački, venetski = ● mletjânski, -ka,-ko:  ved. mlecchiana (tudjinski, strani)
mliječan / mléčni = mlÿšni, -na,-ne (mlîćan, -no)
mlijeko / mlékeco = ◘ mlikô, -kâ, -âh: gots. milkus, eskim. miluga, nostr."maliqa"
mlin / melin = ● stùpa, -pe,-ah (màlin, -ni,-ih): ved. stupa, litv. maluna, prus. maluns
mlin za masline = tôš, tòši
mlinac, mlinčić / mlínček = malÿnac, -nci (mićamàlin, -i): litv. malunas
mlinar / mlinar = malÿnar, -ri,-ih <● stupãr, stupâre, -eh: ved. stupa, litv. maluna
mlinarica = ● stuparÿca, -ce,-ah > -ÿc: ved. stupesana
mlinski = malînski, -ka,-ko < ● stupârni, -na,-ne
mlitav, mlohav, trom = ◘ mlèdni, -no; mlednẽy, -nÿe; sionmlèdni: kelt. meld, čeh. mdly
mlitavost, malaksalost = fjàka, -ke* (šlabÿna, -ne)
mlječer, Eurhorbia wulfeni / mléčika = | sarãab, sarâbi, -ih (vela_mlikàc)
mljekarica / mlekarica = mlikarÿca, -ce,-ÿc
mljekarna / mlekárna = mlikarÿa, -e,-ah
mljeti = malît, -ÿn,-îl < ● stupát, -ân,-âl : ved. stupyati, hetit. mallai, tohar. malyw
mljevenje / meljáva = # mejàva, -ve < ● stupàtva, -ve,-ah
mlohav, mlitav, trom = ◘ mlèdni, -no; mlednẽy, -nÿe; sionmlèdni: kelt. meld, čeh. mdly
mnijenje, razmišljanje = menÿtva, -ve,-av: prus. minîtvei
mnogi, brojan = mlògi, -ga,-o < tràtni, -ne
mnogo / puno = ◘ cûda (ČÙDO): gots. thiuda
mnogo, više; turs."SIJASET" / púno = ◘ cûda, vÿsje, sioncùda (# pûno, vìše, najvìše)
mnogobrojan, bezbrojan = ◘ cudovìti, -ta,-to: gots. thiudinassus
mnogostruko, bezbroj puta / víšekrat = cudapûti
mnoštvo, gomila, turs. "BULJUK" = ◘ cûda (ČÙDO): gots. thiuda
množenje, umnožavanje / krátba = # tràtva, -vi,-ah
množiti, umnožavati / kratiti = tratítt, tratÿn, -ÿl (mlozìt, -ÿn,-ÿl)
močvara, baruština / bérek = | kukûrje, -eh
močvaran, barski / berečni = | kukûrni, -na,-ne: tibet. kukunor, mong. kukünur
moćan, silan, snažan / zmóžen = # zmôžni, -no
moći = mòć, mòren, mògal (mòzit, mòzen)
moćnik, silnik, tajkun = ◘ magnât, -ti,-ih: lat. magnatus
moda, trendovi = trêndi, -ih $ (môda, -e $)
modar, tamnoplav / blau = ◘ sÿnj, -a,-e ( | kukùri, -ra,-ro): perz. sinay, tibet.+ mong. kuku
model, uzorak, kalup = mùštra, -e,-tar $
moderan, suvremen = sejnì, sejnà, sejnè
modni ukras, modni "krik" = šìki $
modrica, bubotak, masnica = bubòtac, -tci (žgoràc, -cì)
modrikast, svjetloplav / lìhtblau = | kukùrast, -ta,-to (sinjášt, -to; kolur-nebâh)
modrosiv, pepeljast = sûri, -ra, sûro
moj, -ega  = môj, mojêga, mojêmu, mojîn < muõy, moẽg, moẽn, moÿn
moja = njê (mojâ, -jê, -jôj, -jû, -jôn)
moji, -e,-a = mojî, mojîh, mojîn < moÿ, moÿh, moÿn, moÿmi
mokar, vlažan / vúhek = zmôcen, -na,-no
mokraća, pišalina / píšek = pišàka, -ke < scalÿna, -ne,-ÿn: bask. pixa
mokrenje, pišanje = ● scânje, -nja,-nj: ved. scotana
mokriti, pišati / píškiti = ● scátt, scÿn, scâl (curàt, -ân,-âl): ved. scoti, perz. piškile
molić, manji lukobran = rîvica, -e,-ic*
moliti / prositi = pekjàt, -ân,-âl* (# prosìt, -în,-îl): rus. prosít’, yatv. madlît
moliti, tražiti / ískati = ● yskàt, -ân,-âl: avest. isti, bask. askatu
molitva, molba = molÿtvica, -e,-ic: prus. madlîtwei
moljac, leptirić / metulj = metÿl, -ôj,-ôv: perz. mite
moljakati, gnjaviti = kolèdvat, -an,-al
momak, mladić /● kit, mladíč = mladÿć, -ìći (fantÿn, -ni*): hetit. hit, hrw. kit, nostr. ket
momak-laf, lavčina /● laf = lavÿna, -aj,-ah > -ne, -ÿn: perz. laf
momčad, posada, ekipa = šûrma, -me,-ah (cûrma, -me,-rm)*
momentalno, trenutno = ● vahÿp (va_mòtu; umumênt*): perz. va-hip
mongolski, srednjoazijski / obarski = # obârški, -ka,-ko
monoksil, trupica, plivajuće deblo / hrga = ● hârga, -ge,-ah: hetit.+ hrw. harga
montažni / sklópivi = zapirâtni, -na,-no
montirati / sklópiti = montàt, -ân,-âl*
moralizirati, kritizirati = ◘ predikàt, -ân,-âl: lat. praedicare
mora, neka (zapovijed) / nek = # nèk ! < nâj !
mora biti = najêšt, najšôn, najbîl
morati = tukàt, -ân,-âl* (marát, -ân,-âl)
morati (najjače što) = # naj- (kao prefiks)
more / mórje = môri, -rà,-âh < muõri, môrja, morâh (# MÔRE): hrw. muer, kelt. mori, vegl. muóre
moreuz, tjesnac = ◘ bùka, -ke (ždrilàc, -lcì): lat. bucca
mornar = mornâr, -ri,-ih: lat. marinus
mornarički = marinêrski, -a,-o $
mornarski = ◘ mornârski, -ka,-ko: lat. marinarius
mornarska zebrasta maja = marinêra, -re*
morska pjena = škorùpje, -jeh
morska salata, alga Ulva = lancunÿći, -ih
morska trava, Posidonia / zégras = alîga, -ge* <◘ halÿga, -e,-ah: grč. halykos
morska zvjezdača = kriševãl, -âli,-ih (križàc, -àci; KRIŽEVÂLJ)
morski, morsko =⋆ mòrski, -ka,-ko < ◘ môrni, môrne: lat. marinus
most, tur.-srb. "ĆUPRIJA" = muõšt, moštÿ, -ÿh < ◘ pùnat, -nti: lat. pons, turs. köprü
mostić / mostek = mostÿć, -ći,-ih
mošeja, džamija = dzamÿa, -e,-ah $
mošt, groždjani sok = ● màst, mastÿ, -îh: perz. mast (masnoća: šmôk, šmokì)
motati / pétljati = motátt, -ân,-âl
motati se, srb. TUMARATI = semotàt, -ân,-âl
motičica = mâjcica, -ce,-ic (matÿkvica, -e,-ic)
motika / mojtika = matìka, -ke,-av < matÿkva, -vi,-ah
motivirati, potaći / pobúditi = motivàt, -ân,-âl*
motka, kolac (za povrće i lozu)= tàkja, -je*
motocikl, motorkotač = motorÿn, -ni (motociklèt; vêspa)*
motor, stroj = ◘ màkina, -e,-in: lat. machina
motorist, strojovodja = makinÿšt, -ti $
motorkotač, motocikl = motociklèt, -i* (motorîn*)
motorna pila (veća) = šegũn, -ûni*
motritelj, promatrač = zornÿk, -ôj,-ôv > -îki
mozak = mozjèna, -ne,-ah: yatv. mazgena
možda, eventualno / mórti = morebít: ukr. mabut’
možda, dijelom (kao prefiks glagola) = bi-
mračan, taman / dunkl = ◘ škûri, -ra,-o (| cedãn, -âna,-ne; # MRKI): got. skura, vegl. skur
mrak / kmica = ◘ škurÿn, -ni < ● tèmba, -bi,-ah: avest. temah, etrur. tamir, gots. skura
mramor (kamen) / mármor =⋆ mramôr, -ri < ◘ marmuõr, -môri: grč. marmaros
mrav, kukac Formica / mrávec = murâv, mrâvje, -jeh: perz. mur
mravinjak / mravíšče = # mravÿstje, -ja,-ah (mravÿnac, -nci)
mravlji, mravinji = mrâvji, -ja,-je (ud_mrâvi)
mraz, inje, poledica / mras = ● bàrša, -še, -ah: ved. barsa, perz. barš
mrazište, ledište = ● baršadÿn, -oj,-ov: perz. baršadan
mrcina, ljenoba = marmòta, -te,-ôt* (# MRCÌNA, -NE,-ÎN): ungar. marczana
mreškati, borati se / gréšpati = | sebaždàt, -ân,-âl (se_grišpàt, -ân,-âl*)
mreža / nec = mrìža, -že, mrÿž <◘ nÿla, nÿli, -ah: mong. nügel, alban. njila
mrežasta vreća (za plodine) = šakèt, -ti*
mreževlasnik, glavni ribar = percenêgul, -li* < ◘ | nilakÿr, -ri,-ih: mong. nügeltey
mrežica (torba) = mrìžica, -ce,-ic (šakèt*)
mrijeti, umirati = ● mrÿt, mrên, mârl: ved. mrita, avest. meretô, litv. mirti
mrkli mrak, crna noć = tembÿna, -ne,-ah
mrkva, povrće Daucus = merlÿn, -ôj,-ôv > -ni, -ÿn (MÎRLIN, -NI)
mrkogled, smrknut = škurogledÿna, -e,-ÿn
mrmljati, gundjati / fúfljati = njurgàt, -ân,-âl (⋆ BRUNDÀT, -ÂN,-ÂL): bask. njurnjuratu
mršav, slab / štrkljasti = ◘ dêbul, -la,-o (šlâb, -bo; šlabẽy, -ÿa,-e; sionšlâb): lat. debilis
mršavko, suhonja / žgóljavec = štikadênt, -ti* (šuhanÿna, -ne)
mrtav, -vo = mrtvî, -vâ,-vô < martvÿ, -vê: nostr. “merte“
mrtvac / mrtvík = ● martvÿn, -ôj,-ôv: ved. martavya, litv. mirtingas, nost.“merte“
mrtvački = ● | martvÿnski, -ka,-ko: ved. martavya, litv. mirtingas
mrtvorodjenče = mârlac, marlàci, -ih
mrtvozornik, grobar / pílko = picimôrt, -i*
mrvica, zrnce / drobíž = marvâ, -vî,-âh
mrviti / drobiti = marvít, marvÿn, marvîl
mrzao, hladan / mrzli = # màrzli, najmrzlìji < maržlÿ, maržlẽy, sionmaržlì
mrziti = maržìt, maržÿn, maržÿl
mrzovoljan, čangrizav, = # grîntav, -va,-vo $ (sedvić-vašûju)
mu, ga (kraća zamjenica) = nên, nêg
mucati / péntati = tahtàt, -ân,-âl (begelàt, -ân,-âl*)
mucavac / péntavec = bègele, -la*
mučan, tegoban, -no = mùšni, -na, mùšno (zasè-zmorìt )
mučenik, patnik = mušnÿk, -kôj,-ôv > -ki
mučenica, patnica = mušnÿca, -ce,-ah > -ÿc
mučiti, gnjaviti = morít, -ÿn,-îl (# mucìt, -în,-îl)
mučiti se = semucít, semucÿn, -îl (križ_nosìt)
mućak, pokvareno jaje = muljâk, -kì (jaÿna, -e)
mućkaroš, nadrikuhar / alkérmeš = paštroćân, -i*
muda, muška jaja / jájca = jaÿ, jaÿh (plur. od: jâje): njem. ei, breton. ui
mudrac, znalac, mislilac = ● mudrâk, -ki,-ih: akad.+ hrw. mudarki
mudrijáš, prepredenjak = pametÿna, -aj >-e
muha (Musca) = muhâ, -hÿ,-âh > muhè, mûh: yatv. musê
muha zujara = ● zambôra, -re,-ah: akad.+ sumer.+ perz. zambur
muhetina (na izmetu) = muhÿna, -ne,-ah
muholovka, insekticid = muhâr, -ri,-ih
muk, šutnja = malcanÿe, malcanÿah
muktaroš, neradnik, žicar = ● muktâš, -ši,-ih: ved. mukti, hetit. mukessar
mumljati, brundati / frfljati = njurgàt, -ân,-âl (BRUNDÀT, -ÂN,-ÂL)
munja = ● trìska, -ke,-sak (štrÿla, -le): bask. trisk, perz. trusk, litv. trask
munuti, bocnuti (za upozorbu) / píknuti = ždroknùt, -ên,-ûl
musav / zmázan (djeca) = bêkini, -na,-no*
musti / dojiti = ◘ mugàt, mugân, -âl (malzít, -ên,-âl): lat. mulgare
mušica (Drosophila) = muhÿca, -ce,-ah (# MÙŠICA, -CE,-IC)
muška kita, penis /◘ pímpek = ● lùlić, -ìtje (◘ pimpilÿn): ak. lulim, trac. bambalon, got. pimpas
muškarac / sámec = # samàc, samcì, -ÿh (muškÿn, -îni): čeh.+ kajk. samec
muškarača, preljubnica / flúndra = zjenÿna, -ni,-ah > zenÿne, -ÿn
muški = # mùški, -ka,-ko
muško sjeme, sperma = mlicÿna, -ne,-ah
mušmulica, grm Amelanchier = korùšvica, -ce,-ic
mutavac, šutljivac = ◘ mûto, -a: lat. mutus
mutavica, šutljiva ili nijema ženska = mùtica, -ce,-ic
mutiti = ⋆ mutítt, mutÿn, mutÿl
muzej = ◘ mužẽy, mužèji, -ih: grč. mouseion
muzejski, -ko = ◘ mužêjni, -no: grč. mouseios
muzgavac, glavonožac Eledone = ● muškâc, -cì,-ÿh: ved. muškas, perz. musk
muzičar, glazbenik / mužikáš = sopác, -pcì (mužikânt, -ti*)
muzički / glásbeni = ◘ sopêlni, -na, sopêlne: etrur. suplu, špan. soplo
muzika, svirka / glásba = sòp, sopÿ, -ÿh
muž, suprug / muš, múžek = moũz, mûzje, -eh
mužar, tur.-srb. "AVAN" = mortâr, -ri,-ih*
mužjak / sámec = # samàc, samcì, -ÿh (muškÿn, -ni): čeh.+ kajk. samec

N - n

na, iznad / óber = # nâ < naõn, naunè: s nominativom
na mene, na njega, na nju = namanê, naunêg, naunû
na nas, na vas, na njih = nanâs, navâs, naunêh
nabacan, natrpan / namétan = nahìtan, -na,-no
nabacati, natrpati / namétati = nahìtat, nahÿtjen, nahìtal
nabadati / izpíkati = šćikàvat, -van, -al
nabiranje, boranje / gréšpanje = grîšpa, -pe,-šp
nabiti, nataknuti / napíčiti = zibítt, zibÿen, zibÿl
naboj, puščani metak, turs. "FIŠEK" = patrôna, -ne*
nabor, bora / fálda = bâžda, -de,-ah (◘ grîšpa, -pe,-šp): lat. crispa
naboran, smežuran / nacígan = | nabâždan, -na,-no (◘ nagrîšpan, -no): lat. crispatus
naborati, smežurati / nacígati = | nabâždat, -an,-al (◘ nagrîšpat, -an,-al)
nabosti / fpiknuti, našpránjiti = šćikàt, šćikân, -âl
nabreknuti, nateći / nabúhnuti = bùbrit, bùbrin, bùbril
nabrusiti, naoštriti; razbjesniti = ostrít, ostrÿn, -ÿl
nabrušen, naoštren, razdražen = ostrân, -àna,-no
nabujati (npr. kruh) / nabúhnuti = senadvìć, senadvìnen, senadvìgal
nacija, narodnost = naracyũn, -ûni,-ih*
nacrt, skica, shema / obris = dišènj, -i* < ubrÿz, -zôj,-ôv
načelnik / župan = ◘ poteštât, -ti (šubân, -ni,-ih): lat. potestas
načeti, zagristi / načéti, načmem = nacêt, nacmên, nacêl
način = ◘ muõd, môdi, -ih: lat. modus
načrčkati, ružno ispisati = naškràbat, -an,-al
načuti (napola) = bicùt, bicujên, bicûl
naćve, zdjela za kruh = kopànja, -nje
naći / najt = nâć, nâjden, nàšal
nad, iznad / óber = varhû < naõn, naunè
nad- (nat-) kao prefiks = var- (varh-) u složenicama
nada, uzdanica /● úfanje = šperânca, -ce,-nc*: bask. ufatu
nadaleko, izdaleka =  nadâlge
nadalje, takodjer / takáj, takajše = terošćê < | taroscé (ânke*)
nadarenost, talent / navúdrenost = prignûtje, -ja
nadati se / úfati se = seupàt, -ân,-âl (šperàt, –ân,-âl*)
nadbiskup, kardinal = ◘ gardinâl, -li (sionbîškup, -pi): lat. cardinalis
nadesno = ● vadrÿto: avest. va-drita
nadglednik, kontrolor / špan = špân, špâni, -ih
nadimak, natuknica / špícname = predìvak, -vki,-ak
nadimanje, podrigivanje = zapâh, -hi,-ih
nadizati se, uspraviti = sedvìgat, -an,-al
nadjačati, nadvladati, pobijediti = premòć, premòren, premògal: čeh. premoct
nadjen / najden = nâjden, -na,-no: ukr. znajden
nadjeti, puniti / zdeti, fílati = zdêt, zdinên, zdêl
nadležan, odgovoran, zadužen = postâvan, -vna,-vno
nadmoć, prevlast = premòćje, -ja n.
nadnevak, datum / dne = vadnê, vadnêvi, -ih
nadnica, dnevnica = žurnâda, -de,-âd*
nadničar, kmet / težák = težâk, -kì,-îh
nadničarka = težakÿca, -ce,-ah > -ÿc
nadničariti, dnevno raditi = poć-važurnâdu
nadoći, pridoći / príti = tratát, -ân,-âl* (vaprÿt, vaprìden, vaprìšal)
nadoknaditi = refundàt, -ân,-âl*
nadolje, naniže, nizbrdo / nizbrék = zdõlu: čeh. zdola
nadomjestak, surogat / erzác = falšÿna, -ne,-ÿn*
nadražiti, uzbuditi / narájcati = zišlatàt, -ân, -âl
nadriliječnik, alternativac = dohturÿna, -ne
nadrikuhar, mućkaroš / alkérmeš = paštroćân,-i*
nadstojnik, poglavar = parvãd, -âdi,-ih
nadstojnik samostana = gvardyãn, -âni (sionopàt)
nadstrešnica, zasjena = tênda, -de*
nadsvod, streha = naštrÿh, -hôj,-ôv (-hi)
nadsvodje, prevjes / previs = prevôlta, -e,-lt*
naduti, napuhnuti = ● gofàt, -ân,-âl: arab. gof, nostr. "gopa", semit. gawf
nadutost, trudnoća = zdètva, -vi,-ah > -tve,-tav
naduven, napuhnut = ● gòfast, -ta,-to: arab. gof, nostr."gopa", semit. gawf
nadvikivati (se) = kuntreštàt, -ân,-âl*
nadvisiti, prevladati = ◘ šuperàt, -ân,-âl: lat. superare
nadvladati, nadjačati = premòć, premòren, premògal: čeh. premoct
nadvožnjak / nadhodnik = traversâda,-e*
nadzirati, kontrolirati / kontrolérati = kontrolàt, -ân,-âl*
nadzornik / inšpéktor = ◘ inšpicjènt, -ti,-nt (špân, -ni,-ih): lat. inspiciens
nafarbati, obojati / pofarbati = napituràt, -ân,-âl*
nafta, petrolej = petrõy, -ôje (petruõl) $
naftni, benzinski = petrôjni, -o (petrôlni)*
naftovod = petrojne-tûbi, -ih*
nafútran, podstavljen = flodrân, -àna,-no*
"NAG" (srb.): hrv. gol = golÿ, -â,-ô (# GÔL -O)
nagao, silovit, plah = nâgal, nâgla,-o; naglẽy, naglÿa: perz. nâgah, sumer. palahu
nagaziti na minu = štat-vabòtu, štal-vabòtu
naglavce, napako / naopáčke = inpìko*
nagli udar vjetra = rèful, rèfuli, -ih*
naglo, iznenada = naglò: perz. nâgahani
nagnojiti se = segnoÿt, -ÿn,-ÿl (poć-nazlò)
nagnut, nakrivljen / ● nahéro = zbandân, -àna,-no*: hrw. nahiri
nagnuti, nakriviti, ukositi = zbandàt, -ân,-âl* < naherít, -ÿn,-ÿl: hrw. nahiri
nagodinu, dogodine = dolèta (kletû)
nagoditi se, dogovoriti = senacinìt, -ÿn,-êl
nagovijestiti, natuknuti = naćuhnùt, -ên,-ûl
nagovoriti / naténtati = natentàt, -ân,-âl
nagrada / uzdarje = nadârje,-a (dobra-rukà)
nagraditi, podariti = nadarìt, nadarîn, -îl
nagrditi, unakaziti = naružìt, naružÿn, -ÿl
naguziti se, općiti = seguzìt, seguzÿn, -ÿl
nahraniti, obslužiti = podvorìt, -ÿn, -ÿl
nahuškan, pobunjen / spúntani = napuntân, -àna,-no
nahuškati, pobuniti / napúntati = napuntàt, -ân, -âl
naići, sresti / nahájati = nahajàt, -ân,-âl
naići, dogoditi se / se tréfiti = # trèfit, -in,-il
naime, tj. (to jest) / némlih = caterèć (binrèkal, bimo-rèkli)
naiskap (piti) / na_éks = nadušâk
naivac, lakovjernik = šlipavÿra, -re (novêl, -êli*)
naizmjence, izmjenično = vapòred
naj- (prefiks superlativa) = ● sion- : hetit. siu, siuna
najam, zakup, stanarina, tur.-srb. "KIRIJA" / najem = fìt, fìti*
najaviti, prethoditi = zvàt, zovên, zvâl
najavljivati prognozu, prognozirati vrijeme = zvat-vrÿme, zovên-vryme, zvâl-vryme
najčišći =  najcistìji, -ja,-je < sioncìsti,-to
najbrži, hitan, žuran = sionbârzi, -za,-zo
najcrnji, mračan =⋆ najcarnìji, -ja,-je < sionškûri, -ro
najdeblji / najdebéliji =⋆ najdêbji, -je < siontûšći, -će
najdonji, najniži, -že = siondôlni, -ne
najduži = ● siondàlgi, -ga, siondàlge: hetit. siu-dalugaeš
najednom, odjednom / znebuha = najednûć < vajentràt
najesen, jesenos = vajesén < spodžimÿ
najesti se, nasititi = šaldàt_bok, šaldân_bok, šaldâl_bok
najgornji, najviši / najvišlji = najzgôrni, -na,-no < siongôrni, -ne
najgrublji, najružniji / najgrdji = najgrûbji, -ja,-je < siongrûbi, -bo
najistočniji, pacifički = sionzihòdni, -no
najjači, najsnažniji / najzmožnéjši = sionsÿlen, -na,-o
najjužniji =⋆ najjuznìji, -ja,-je < sionsorÿnji,-e
najmanji, sićušan / najménši = malimîći, malamîća, malomîće
najmekaniji, -je = najmekìji, -ja,-je < ● sionmèki, -ko: hetit. siu-mekki
najmiti, zakupiti (stan) = fitàt, -ân,-âl
najmladji / najmlajši = najmlàji, -a,-e < sionmlây,-àje
najniže, pri dnu = sionzdôlu
najniži, najdonji = najzdôlni, -na,-no < siondôlni, -ne
najnoviji, novcat = ⋆ najnovîji, -ja,-je < sionôvi, -ve
najprije, prvenstveno = ● parvô: avest. paurvô
najprvi, prvenstveni = sionpârvi, -vo
najružniji = najgrûbji, -ja,-je < siongrûbi, -be
najsjeverniji, polarni = najsivernìji, -ja,-je < siontohôrni, -ne 
najsladji, prešećeren / najcukréniji = najslâji, -ja,-je < sionslây, -àje
najsnažniji, najjači =⋆ najjâci, -ca,-ce < sionsÿlen, -no
najsposobniji = sionvÿšbi, -ba,-be
najsušniji = najsuhìji, -ja,-je < sionšûhi, -ho
najširi / najširši =⋆ najšìrji, -ja,-je < sionsyròk, -ko
najtanji, najuži / najténši = siontênki, -ko
najuži, najtjesniji / najtesnéjši =⋆ najtesnìji, -ja,-je < siontesnÿ, -nô
najvažniji, glavni / poglavíti = ● siõn, seunâ, seunê: hetit. siu, siuna
najveći, ogroman, golem / najvékši =⋆ najvêtji, -ja,-je < ● sionvèli, -lo: hetit. siu-wali
najviše, pri vrhu = sionzgôru
najviši, najgornji / najvišlji = najzgôrni, -na,-no < siongôrni, -ne
najvještiji = sionvÿšti, -to
najzad, konačno, napokon / éndlih = najpòtle (inšôma*)
najzapadniji / najzahodni = najzahôjni, -na,-no < sionsemêrni, -no
nakana, namjera = namìra, -re < namÿsal, namÿsli, -ih
nakapnica, vrelce / škarnik = kapnÿca, -e,-ah (-ÿc)
nakaza, čudovište / bazilísk = ● mantràtja, -je: avest. mathrasca, ved. mantritya
nakićen, ukrašen / nacífran = ◘ dekorân, -àna,-no (# KÌĆEN, -NO)
nakit, ukras, ures / šmuk = ◘ dekôr, -i,-ih: lat. decor
naklada, izdanje = tiradûra, -re,-ûr*
naklapanje / trač = babarÿa, -e, -ah
nakon, kasnije /● potom = potlén: s genitivom (kàšnje, # KASNÌJE): tohar. postam
nakot, sisavac (Mammalia) / cickalec = škót, škòti, -ih
nakotiti = škotít, -ÿn,-îl (zikotìt, -în,-îl)
nakrcati, natovariti = karcàt, -ân,-âl < ● kargát, -ân,-âl: perz. kargar
nakrcavati, utovarivati = ● kargâvat, -an,-al: perz. kargaran
nakrivljen, nagnut /● nahéren = zbandân, -àna,-no*: hrw. nahiri
nakriviti, ukositi /● nahériti = zbandàt, -ân,-âl* < ● naherít, -ÿn,-ÿl: hrw. nahiri
nakrivo, nakoso /● nahéro = strèso* < vahêro: hrw. nahiri
nakupiti se, skupljati = sezbìrat, -an,-al: čeh. sesbirat
nalaziti se, postojati = nahodìt, -în,-îl
nalarfan, našminkan / nacífran = žberletân, -àna,-no*
nalarfati, našminkati / nacífrati = žberletàt, -ân,-âl*
nalaziti se, postojati = nahodìt, -ÿn,-dêl
naletjeti, sudariti se = setohnùt, -ên,-ûl (natrapàt, -ân,-âl)
naličje, fasada = zilicâh
naličiti, podsjećati = trazìt, -ÿn,-ÿl
nalijepiti / nakéljiti = nalipìt, nalipÿn, -ÿl
nalijevo / nalévo = nalîvo < ◘ vašûje: grč. skaie, trac. skairas
nalikovati, ugledati se = sehìtit (va), -in,-il
naliti, natočiti = vatocìt, -ÿn,-ÿl (škorlàt,-ân*)
nalivpero / fílfeder = tintoblàk, -ki*
naljutiti se / se rasrditi = seostrìt, -ÿn,-ÿl
naljutiti, bjesniti / srditi = vostrítt, -ÿn,-ÿl
nalokan, opijen / nažvéglan = detrînko, -ka*
nalokati se, istrusiti / se nažvéglati = škorlàt, -ân,-âl*
naložiti, zapaliti / podkuriti = # pod’kurìt, -în, -îl (POTKÛRIT)
nalupati, izmlatiti / natúči = ● strìskat, -an,-al (◘ speštàt, -ân,-âl): bask. triskatu, etrur. peštu
namakati, kvasiti (kruh ili kekse u juhi i mlijeku) = supàt, -ân,-âl*
namamiti, zavesti / navabiti = natentàt, -ân,-âl*
namazati (lice, cipele) = patinàt, -ân,-âl*
namet, harač / štíbra = štibrÿna, -ni,-ah > -e,-ÿn
nametanje, uguravanje = rivàtva, -ve,-ah > -tav
nametati se = ka’prasàc va_korìto
nametljiv, nasilan = ◘ prepotênt, -ta,-to: lat. praepotens
nametljivac, gnjavator / dosadnják = puntinjôž, -ži*
nametnik, krpelj / klop = tjepêr, tjepèri, -ih: hetit. tepu
nametnici, paraziti = ćeperÿtje, -jeh
nametnuti / narínuti = # narìnut, -en,-ul
namigivanje, pogled = oćâda, -de, oćâd* 
namignuti, zažmiriti = vaškyât, -ân, -âl
namirisati, parfimirati / namiríšiti = profumàt, -ân*
namjera, nakana = namìra, -re < namÿsal, namÿsli, -ih
namjeravati, kaniti = namiràt, -ân,-âl < namìšlit, -in,-il
namjerno, hotimice = hotêć
namjesnik, guverner = providũr, -ûri,-ûr*
namještaj, pokućstvo / mebl = ◘ mobìlja, -lje (stanovûće, -ća): lat. mobilia
namještenik, djelatnik = uficjâl, -li* < služâbnik, -ki,-ih
namještenica, djelatnica = služâbnica, -ce
namlatiti, izlupati / iztúči = nalemàt, -ân,-âl
namnožiti, izkotiti = vakotìt, -în, -îl
namočiti, natopiti / túnjkati = zmocìt, -ÿn,-ÿl
namrgoditi, smrknuti = nahrûštit, -in,-il
namrgodjen, smrknut = nahrûšćen, -na,-no
namučiti se, napatiti / se štrapacírati = sezmucìt, -ÿn,-ÿl
"NANA" (tur.-srb.): hrv. metvica (Mentha) / méta = mètica, -ce,-ic: turs. nane
naniže, nadolje, nizbrdo / nizbrék = zdõlu: čeh. zdola
nanos, naplavina, aluvij = plautÿna, -ne,-ah
naoblačiti, uzburkati = zniveràt, -ân,-âl
naoblaka, oblačnost = ● kalâda, -de: ved. calatva
naoblačiti se, natmuriti (nebo) = seviscìt, -ÿn,-ÿl
naobrazba, učenje, znanje = ucêvnost, -ti
naočale, turs. "DJOZLUK" / cvíkeri = ocjâli, ocjâlih (oćâle, oćâl): perz. naučaul
naokolo, kružno = uokòli (kolotôrno*)
naopačke, obratno, obrnuto / zglavačke = inpìko* (znopâk)
naoštren, nabrušen; razdražen = ostrân, -àna, -no
naoštriti, ušiljiti = ● šilàt, -ân,-âl: bask. xilatu
napad, udar / šlag = udârac, -rci,-ih: ved. udhara
napadač, atentator = ◘ atentâtor, -ri,-or (uocân, -àni,-ih): lat. attentator
napadaj, atentat / násrt = ◘ atentât, -ti,-ât: lat. attentatum
napadati, napastovati / natentati = popadàt, -àvan,-val
napamet = koti_Ocenâš
napasati stoku = pâšt, pašên, pàšal: avest. pasuš
napast, iskušenje / skušénje = skušânje, -nja,-nj
napasti, udariti / vudriti = ● udrÿt, -ÿn,-ÿl: ved. udhriti, akad.+ aram. napalu
napasnik, gnjavator = puntinjôž, -ži*
napastan, dosadan = popàdni, -na,-no
napatiti, izmučiti = zmucìt, -ÿn, -ÿl
naperiti, uspraviti = dricàt, -ân,-âl*
napeti, napregnuti / íberšpan = sprétt, sprenên, sprègal
napipavati, dražiti / šlátati = # šlatàt, -ân,-âl
napisati = # napisàt, napisên, -sâl
napjevati (se) = nakantàt, -ân, -âl*
naplaćen, inkasiran = inkasân, -àna,-no*
naplatiti / ájnkasirati = inkasàt, -ân,-âl*
naplavina, nanos, aluvij = plautÿna, -ne,-ÿn
napoj, krmivo / spláčina = paštròći, -ih*
napojiti se, nalokati / nažvéglati = sepoÿt, -ÿn,-ÿl
napokon, konačno / éndlih = najpòtle (inšôma*)
napola, izmedju / zmed = ◘ mẽj (# mèd) < | mejõn, mejunê (s nominativom): armen. mej
napor, naprezanje / štrapác = štrapàc, -ci $
naprasno, nenadano, iznenada / iznebúha = # zibùha
naprašiti se, napudrati = špolveràt, -ân,-âl*
naprašiti (lozu, voće) / žvéplati = našumpuràt, -ân,-âl*
napraviti, učiniti / porediti = udêlat, -an,-al (# naredìt, -în,-îl): čeh. udelat
naprčen, seksepilan = nagûzni, -na,-ne
naprčiti, striptizirati = guzítt, guzÿn, -ÿl
napredovanje, unapredjenje = avancâda, -de,-âd*
napredovati, unaprijediti / avanzírati = avancàt, -ân,-âl*
napregnuti, napeti / íberšpan = sprétt, sprenên, sprègal
naprezanje, napor / štrapac = štrapàc, -i $
naprijed, hura ! = fôrca !* < ● urÿn ! : perz. urin
naprijed, sprijeda, ispred = sprîd < šprÿda: s genitivom
naprijed-marš ! (povik magarcu ili vojniku neka idu) = hâys ! > hèjs ! (ČE-NÀ !)
naprotiv, nasuprot = ◘ kûntra (# spròti): lat. contra
napršnjak, štitnik = zizjâl, -li (gvardamân)*
naprtiti, natovariti = nakarcàt, -ân,-âl < ● kargàt, -ân,-âl: perz. kargar
naprtiti se, natovariti = sekarcàt, -ân,-âl
naprtnjača, putna torba / rájstašen = ubramnÿca, -ce,-ah > -ic
napući, kvrcnuti = šćuknùt, -ên,-ûl < scuknút,-ên
napudrati, naprašiti se = špolveràt, -ân,-âl*
napuhavati se, praviti važan / se špínčiti = sepetešìt, -ÿn,-îl > sepuhát, -ân,-âl
napuhnut, naduven / napihan = ● gòfast, -sta,-to: arab. gof, nostr. "gopa", semit. gawf
napuhnuti, naduti / napihati = ● gofàt, -ân,-âl: nostr. "gopa", semit. gawf, arab. gof
napuknut, napukao = pùknjen, -na, -no
napumpati = napumpàt, -ân, -âl $
napustiti, ostaviti / ostavláti = napušćàt, -ân,-âl (abandonàt, -ân,-âl*)
napušten, zapušten = zapûštjen, -na,-no
naranča / oranža = ● narânzja, -je,-ah: ved. naranga, avest. narang, perz. narendj
narančast / oranžen = ● narânžast, -ta,-to (rumân, -nà,-nò): ved. naranga, perz. narendj
naramak, snopić granja = brînce, -ca,-ah > -nac
naramenice / trégeri = bratèle, -êl* < porâmnice, -nic
narasti, izrasti / zrasti = krèšit, -in,-il* (zrêst, zrestên, -âl)
naraštaj, generacija, klan = kolèno, -na,-ên < golèno, -na,-ah
naravno, tako je = ● naràvski: ved. naravat
narediti, morati / per mus = najšmítt, -šmÿn -šmÿl
"NAREDNI" (srb.): hr. slijedeći, idući / dojduči =● kyrê, karê, kerê (dojdûć): perz. ki-rusten
narikača = žâula, -le,-ûl < zâula, -li,-ah
narisati, nacrtati = ● varizàt, varizân, -âl: ved. drisati
naročito, posebice / osobito = nasvalÿto
narod, puk = narôd, -di,-ih
narodnost, nacija = naracyũn, -ûni*
narodski, pučki = pûški, -ka,-ko
naručen, predbilježen = kaparân, -àna,-no*
naručiti, predbilježiti = urdinàt, -ân,-âl*
naručje, naručaj = rucãy, rucâje, -eh
narukvica / brazléta = # bracolèt, -ti < kàškica, -ce,-ic
nas, nama = noãs, nàmi
nasamariti, krivo reći / prevariti = kalumàt, -ân,-âl*
nasapunati = šapunát, -ân,-âl (usapunàt)
naseliti, nastaniti / napúčiti = # napucìt, -ÿn,-ÿl
naselje, nastamba = stanÿšće, -šća,-ah > -šć
naseljen, nastanjen / napúčen = # napucên, napucèna, -no
naseljenost, nastanjenost / napúčenost = napucènja, -njah
nasilan, samovoljan, agresivan = silovÿt, -ta,-to
nasilje, prisila, tur.-srb. "ZULUM" / silnost = prefôrca, -ce,-rc*
nasilno, silom / sileno = nafôrcu*
nasip, morski plićak = bànak, -nki: perz. bank
nasip zemlje = naklô, naklà, naklâh
nasipati, zatrpati = zigratàt, -ân,-âl*
nasititi, najesti se = šaldàt_bok, šaldân_bok, šaldâl_bok
naskroz, podijeljeno ( : ) / čes, durh =⋆ skrôz < škrôzi : s akuzativom
naslada, slast = naslâd, -di,-ih
naslijediti, baštiniti = reditàt, -ân,-âl*
naslijedje duhovno, kultura = bascÿna, -ne,-ah > -ÿn: perz. bastani
naslijedje imovno, djedovina / dedina = štarÿna, -ne,-ah > -ÿn
naslijepo, ne gledajući = vašlÿpo
naslikan, oslikan (umjetnina) = napingân, -àna,-no*
naslikati, oslikati (umjetnički) = ◘ napingàt, -ân,-âl: lat. pingere
nasljedni, starinski = bašćìnski, -ka,-ko < bascÿnski, -ke
nasljednik, baštinik = redîtor, -ri* < baštyãn, -âne,-eh
nasljedstvo (sudsko) = erêšćina, -ne,-in*
naslon / lígeštul = prislòn, -ni, -ih
nasloniti, prisloniti = nagnùt, -ên,-ûl
naslonjač / fotélja = poltrôna, -ne*
naslov, naziv / címer = titulâr, -ri* < ● urùdba, -bi,-ah: hrw. ururda, litv. vardas
nasloviti, adresirati = indiricàt, -ân,-âl*
nasmijati / zasméjati = zasmêt, -ên,-êl
nasmijati se / se zasméjati = senašmêt, -ên,-êl
nasmoliti / zabljakati = katramàt, -ân* < upaklìt, -ÿn,-ÿl (bjakàt, -ân): engl. blacken
naspavati se, izležavati = selebrít, -ÿn,-ÿl
nasred, usred / srédi = posrîd < mejmét (našrìd): s genitivom
nasred pučine, na oceanu = sionkulàp, -pi
nasrnuti, navaliti = nasarnùt, -ên, -ûl
nastamba, naselje / ves = stanÿšće, -šća,-ah > -šć
nastaniti, naseliti / napúčiti = # napucìt, napucÿn, -ÿl
nastanjen, naseljen / napúčen = # napucên, napucènna,-o
nastanjenost, naseljenost / napúčenost = napucènja, -ah
nastati, potjecati = ◘ | molûntat, -an,-al: grč. molein
nastavak, produžetak = puntamênt, -nti*
nastavnik, profesor = ◘ profesjûr, -ri > profešûr: lat. professor
nastavnica, profesorica = profešûrica, -ce,-ic*
nastojati, težiti = uprît, upîran, upârl
nastradati / nahrdati, nagrájsati = perikulàt, -ân,-âl*
nastran, nenormalan = ◘ abnormâl: lat. abnormalis
nasukati, nagnuti (brod) / nasésti = zbandàt, -ân,-âl*
nasuprot, vis-a-vis / prekputa = vižavÿ $ < priko_pûta
nasuti, sipati = šipàt, šipjên, šipâl
naš, naša = nàš, nàsega, nàsen, nàsin; nàsa, nàse, nàsoj, nàsu, nàson: tohar. nás
našareniti, pobojati = piturât, -ân,-âl* < ◘ koluràt, -ân,-âl: lat. colorare
naši (plur.) = nàsi, nàsih, nàsin, nasimi
naški, domaći / domači = ponàsen (indecl.)
naškoditi, oštetiti / navúditi = zihudìt, -ÿn,-ÿl
našminkan, nalarfan / nacífran = žberletân, -na,-no*
našminkati, nalarfati / nacífrati = žberletàt, -ân,-âl*
našpranjiti, nabosti / napíčiti = šćikàt, -ân,-âl
našpranjiti se = zacipìt, zacipÿn, -ÿl (našvagàt, -ân,-âl*)
naštirkati (rublje) = naštukàt, -ân,-âl*
našto, povodom čega = nacé ? (nâc ?): av. naca
naštukan, skrpan = skalùpjen, -na,-no
naštukati, dokrpati = skalùpit, -in,-il
natašte, gladan / natéšče = tàšće < tascê: perz. tašte
natečen, podbuhao / nabúhnut = bùfast, -a,-o*
nateći, nabreknuti / nabuhnuti = bùbrit, -in,-il
nateglica bačve = ◘ šifôn, -ni,-ih: grč. siphon
natezati, povlačiti / cúkati = smucàt, -ân, -âl
nathodnik, prijelaz (iznad ceste, pruge) = traveršâda, -de*
natikače, sandale / klómpe = šandâla, -le,-âl: mong. zandal
natjecanje, utakmica / tekma = tecênje, -nja,-nj > partÿda, -de,-ÿd*
natjecati se = premòć, premòren, premògal
natjerati, siliti = ● utÿrat, -an,-al: ved. uttirati
natkrovlje, zabat, krovna kućica = sklàd, -di,-ih > fumâr, -ri*
natopiti, namočiti / nafájtati = zmocìt, -ÿn,-ÿl
natovariti / naprtiti = nakarcàt, -ân,-âl < ● kargát, -ân,-âl: perz. kargar
natraške, unatrag / nazáj = vazâda (karàk)
natrpan, nabacan / namétan = nahìtan, -na,-no
natrpati, nabacati / namétati = nahìtat, -an,-al
natrul, sagnjio, istrunuo / zgnjili = zagnÿl, -la,-lo
natruli stari konop = špagÿna, -ne,-ah
natuknica, nadimak / špícname = pridìvak, -vki,-kih (prišvàrak)
naučiti / náfčiti = naucítt, -ÿn,-ÿl: ved. uchita
nauljen, u ulju = ùjeni, -na, -no
naušnica, tur.-srb. "MINDJUŠA" / rínčica = rućîna, -ne,-ÿn* (crne naušnice = môrići)
navaliti, nahrupiti = našarnùt, -ên,-ûl
navečer = zvicèru (zvicêron; ZVIČÊRON)
naveden, spomenut = recèni, -na,-no (REČÈNI)
navijač, ojkač, urlator = vokàvac, -vci,-ih
navijati, ojkati = ◘ vokàt, -ân,-âl: lat. vocare
navijeke, zauvijek / navék = navàvek < navavÿk
navijestiti, objaviti = navišćàt, -ân,-âl
navika, običaj / naváda = užânca, -ce,-nc* (# navâda, -de,-ah)
naviknuti (se) = oblêznut, oblèznen, -ul
naviriti se, škiljati / polúknuti = špyàt, -ân,-âl* < ● gvirìt, -ÿn,-îl: perz. gvir
naviše, ponajviše = gorÿe, sionzgôru
navješten, objavljen / navéščeni = navîšćen, -èna,-no
navlažiti, smočiti / fajtati = zmocít, -ÿn,-ÿl
navodnici ( " ), pokazatelj = navodÿla, -lah
navratiti, svratiti = ● navarnút, -nên,-nûl
navrh, iznad = zivarhû < naõn, naunê (s nominativom): ukr. zverhu
navući na noge, nazuti / obléči = shajàt, -ân,-âl
nazadovati, povući se / curíkati = rêšt-ka’rak, rên-ka’rak
naziv, naslov / címer = ◘ tìtul, -li < ● urùdba, -bi,-ah: hrw. ururda, litv. vardas, lat. titulus
naznačiti = ● zasinjàt, -ân,-âl: ved. ze-sinjat
nazočnost, prisutnost = ◘ prižênca, -ce,-nc: lat. praesentia
nazubljen, pilast = nažûbjen, -na,-no
nazuti, navući na noge / obléči = shajàt, -ân,-âl
nazuvke, čizmice = galôsje, galôš*
nazvati, prozvati = narèć, narecên, narèkal
nažderati se, prejesti = cudaÿšt, cudaÿn, cudayâl (vazjeràt, -ân,-âl)
ne- (prefiks za negaciju) = ni- (ne-)
ne- (prefiks negiranih glagola) = -né (kao sufiks iza glagola !)
neandertalac, špiljski pračovjek = sionslovÿk
ne biti, nisam / nis, nísi, ni = nisân, nisì, niné < nieštné, nišané, nebilné
nečakavac, lažni otočanin = bodulÿna, -ne,-ah (◘ fâlši_ižulân): lat. falsus insulanus
ne čitati, biti nepismen = neštitnè, neštyẽn
ne čuti = necùt, necujên, necûl < necutnè, necujên, neculnè
ne dati = nedàt, nedân, nedâl < nedatnè, nedanè, nedalnè
ne ići / neiti = neît, nerên, nešâl < nereštnè, nerennè, nešalnè: avest. noit
ne piti, žedjati = nepitnè, nepyẽn (nepìt)
ne proliti / ne zliti = nezlìt, nezlìjen, nezlîl < nezlitnè, nezlyẽn, nezlilnè
ne sabiti = nezbìt, nezbìjen, nezbîl < nezbitnè, nezbyẽn, nezbilnè
ne skinuti / ne znesti = neznêt, neznîman, neznêl < neznetnè, neznimân, neznelnè
ne staviti = nedêt, nedìnen, nedêl < nedetnè, nedinên, nedelnè
ne svući / ne svleči = nezût, nezûjen, nezûl < nezutnè, nezuyẽn, nezulnè
ne znati = nežnàt, -ân,-âl < neveštnè, nevenè 
nebeski = ● nebêšni, -na, nebêšno: av. nabasca, hetit. nepis
nebesnik = ● nebêšnik, -ki: ved. nabastas, hetit. nepisi
nebo / nébe = nebâ, nebâh: av. nabah, ved. nabha
nečiji, ičiji = necigôv, necigòva, -vo
nečujan, tih = # tihì, tihâ, tihô
nećak = netjâk, netjakÿ, -îh: etrur. nefiš, yatv. neptis
nećakinja = ● nèvsja, -je,-ah > netjakÿca, -ce (# NEĆAKÌNJA): avest. naptya, etrur. napti
neću, nećeš, neće; nećemo, nećete = netên, netêš, netê; netèmo, netète, netèju
nedavno, maločas = malprÿe (nikidân)
nedjelja, nedjeljom / nedela = nedìlja, -lje < nedÿa, nedÿon: prus.+ yatv. nadêle
nedodirljiv, presveti = ◘ sakrošânt, -ta,-to: lat. sacrosanctus
nedorastao, nezreo = mlikò_z’ust
nedostajati, manjkati / faliti = ● mankàt, mankân, -âl: hetit. maninkuvai
nedostižan, nedokučiv = zvenrukÿ, -kâ,-kê
nedovršen, nekuhan = nicûl, nicûla, nicûlo
negdašnji, prošli / préšli = parvànji, -nja,-nje > pasân, -na,-no: avest. paša
negnjil, zanovjet, grm Laburnum = zanovÿta, -te (ditêlnik, -ki)
nego / nek =  lèh: vegl. lich
negve, okovi = zjelèza, -zah
nehotice, nenamjerno / nehotéči = nehotêć
"NEIMAR" (tur.-srb.): hrv. zidar, graditelj = ◘ menovâl, -li,-ih: lat. manualis
neishranjen / gríntav = zahÿren, -na,-no: hrw. nahiri
neiskren / fáličan = lažnjîv, -va,-vo < lažnÿv, -îve
neizbježan, dosudjen = cipân, -àna, -no
neizvjesnost, rizik = ◘ perîkul, -li: lat. periculum
nejasan, zbrkan / zbrčkani = ćampâv, -àva,-vo* 
nejasnoća, zbrkan tekst = ćamparìja, -je,-îj*
neka, treba (zapovijed) = nâj ! (nèk !)
nekadanji, bivši = bîvsi, -se; bìvsega
nekako ide, kako-tako / kak-tak = ● serÿvan, serÿva: ved. sa-rinvati
nektarina (voće) = praška-golÿca, -ce,-ah > -ÿc
neki, netko / negdor = nìki, nìka, nìko
neki (neodredjeni član: a, ein) / jen, jéna, -no = ● uõn, unâ, unê: etrur. vn, vna, vne
nekoliki, poneki = katerkÿ, katerkâ, keterkê (nikulîk, nikulìka, -ko)
nekuhan, nepečen (jelo itd.) = nicûl, nicûla, nicûlo
nema, nije = nÿ  <  ninè
nema ga (ih), nije tu / ni (ga) = # nîga, nÿh
nemar, neurednost, turs."JAVAŠLUK" / šlamperáj = hantàvost, -ti: hrw. hanta
nemaran, neuredan / hándrast = ● hantâv, -àva,-àvo: hrw. hanta
nemati, nemam = nîmat, nîman, nîmal < nymitnè, nymanè, nymalnè
nemati stolicu = nešràt, nesèren, nešrâl < ● nešratnè, nešerên, nešralnè: ved. na-sarjati
nemiran, nestašan / plahi = plàhi, -ha,-ho: sumer. palahu
nenadano, naprasno, iznenada / znebúha = # zibùha
nenamjerno, nehotice / nehoteči = nehotêć
nenormalan, nastran / zglajzani = ◘ abnormâl: lat. abnormalis
neobradjen, zapušten / zapuščeni = nefadigân, -na,-o*
neobrazovan, neuk / nevušteni = neumÿtni, -na,-no: ukr. nepomitni
neodgojen, prostački = maldukân, -na,-no*
neodgojenost = maldukâcija, -je*
neodgovoran / bezvézan = prešpamèti
neodjeven, gol / neoblečen = ⋆ gõli, gõla, gõlo
neodobravanje, otpor = dunkèca*
neodredjeni član (a, ein) / jen, jéna, -no = ● uõn, unâ, unê: etrur. vn, vna, vne
neograničeno, slobodno = lìbero*
neoprez, nepažnja = nepozôrje, -ja, -ah
neosnovan, bez temelja = racũn_prez’oštarà
nepalatalni, cakavski = cakàvi, -va,-vo
nepar / dišpar = dìšpar, -ra*
neplivač, kontinentalac = zjâbar, -ri,-ih (vlàh, -hi)
neplodan, sterilan / nerodek = jâlov, -va,-vo
neplodnica, nerodkinja = jalòvica, -ce,-ic
neplodno kamenito polje = mekotÿna, -ni,-ah > -ne, -ÿn
nepodopština, akrobacija / huncutárija = braûra, -re,-ûr*
nepokretan, nepomičan, "drvena Marija" = drevna-Marÿa
neposlušan, bezobrazan / prezubražan = renitênt, -ta,-to $ (remêngo*)
neposredno, pravo / praf  = ● drìto (parvÿć): avest. drita
nepotrebno, suvišno = preš_potrÿbe
nepoznat, stran / stránjski = furêški, -ka,-ko* < ● juškâni, -ne: perz. jahani
nepravda, -ednost /● nepravíca = ● nepravÿca, -ce,-ah: ved. na-pravicar
nepravilan, krpast / hrgast = karpášt, -ta,-te
neprestano, neprekidno / furtinavék = nasvalÿto
neprilika, poteškoća / peh = gâbula, -e,-ul*
nepristran, nezavistan = ◘ neutrâl, -la,-le: lat. neutralis
nerad / štrajk = nedèlo, -la,-ah (farnjènte*)
neradni, bezbrižan / lagóden = # lagòdni,-o
neradnik, štrajkaš / nedelávec = bažgâjber, -ri $ (škivafadÿga*)
nerazvjen, kržljav / gríntav = ◘ ningâv, -àva,-vo (NJÎNGAV): lat. ninquus
nered, zbrka / rumpl = ● hantâ, -tè,-âh: hrw. hanta
nerv, živac = zyvàc, zivcî, -îh
nervirati, živcirati se = sepoÿdat, -an,-al
nervozan, živčan = zyvcân, -àno (nervôž*)
neskladan, nezgrapan / plumpasti = nešèsni, -na,-ne
nespretan / pléntraf = pipâv, pipàva, -vo
nespretnjaković, nespretnik / pléntravec = pegulân, -ni,-ân* (nesrìćnik)
nesreća, nevolja = malôra, -re* < nešèsta, -te,-ah (dišgrâcija, -je,-ij*)
nesretan, uklet / zacópran = zmantrân, -na,-no (šakramênski, -ko*)
nesretnica, zlogodnica = ● nesrÿća, -će,-ah: ved. na-srih
nesretnik, nespretnjaković / pléntravec = pegulân, -ni* (nesrìćnik)
nestabilan, prevrtljiv = ◘ vêrgul, -la,-lo: lat. vergere
nestašan, nemiran = plàhi, -ha,-ho: sumer. palahu
nestašnost, živahnost = vigûrija, -je,-ij*
nestati, svršiti / zgínuti = skonsátt, -ân,-âl (# zgìnut, -en,-ul)
nesvijest = ◘ afân, -ni,-ân: grč. aphanes
nesvršeni vječni student = študentÿna, -ne
nešto /◘ nékaj = nicè, nicesà, nicên (NÎČ, NÌČESA, NÌČEMU): prus.+ yatv. nekai
netko, neki / nešči = nìki, nìka, nìke (NÎKO) 
neudoban, neugodan = dekomodân, -na,-no*
neuk, neobrazovan / nenavučeni = neumÿtni, -na,-no: ukr. nepomitni
neuredan, nemaran / hándrast = ● hantâv, -àva,-àvo: hrw. hanta
neuračunjiv, lud / nóri = ◘ mûnjen, -na,-no: akad.+ sum. ludu, gots. munan, mong. munug
neuredjen, zbrkan / zbrčkani = prezrêdni, -na,-no (# neurêjen, -no)
neuredni-smrdljivi WC = provažÿna, -ne,-ÿn
neurednost, nemar, tur.-srb. "JAVAŠLUK" / šlamperáj = hantàvost, -ti: hrw. hanta
nevaljalac, loš karakter = porka-figûra, -re*
nevin, bezgriješan = ◘ inoćênt, -ta,-te (rajnîk, -îci): lat. innocens
nevinašce, bezgrješni / júnfer = rajnÿk, -kôj,-ôv
nevjernica, prevrtljivka = škacavêrna, -ne*
nevjernost, lažljivost = pašavÿra, -re,-ah
nevjesta, sinova žena = nevêšta, -te,-ah: perz. navehâ
nevolja, nesreća / peh = malôra, -re* < nešèsta, -te 
nevrijeme, grmljavinska oluja, turs. "KIJAMET" = nivêra, -re*; grubo-vrÿme (LIVÊRA)
nezaboravan, besmrtan = ● nemârli, -la, nemârle: avest. na-maretan
nezahvalan, -no / neharni = ● nehârni, -na, nehârne: avest. na-haurvas
nezasitan, gramzljiv = ni_môri mu_nÿ došti_šlâno
nezavistan, nepristran = ◘ neutrâl, -la,-le: lat. neutralis
nezgoda / peh = halòpa, -pe,-ôp > pêgula, -le,-ul*
nezgodan, nezgrapan / hrgasti = nešèsni, -na,-no
nezgodno, nelijepo = nešèsno
nezreo, kiselkast = grèšti, -ta,-to (dûli, -la,-lo)*
neženja = štari_mladìć, -ći
ni, niti / nit = ninè (nànke*): vegl. nánka, valon.+ čeh. není
nicanje, klijanje = miknûtje, -ja
ničiji, -je = nicigôv, nicigòva, -vo > # nìciji, -je (NIČIGÔV)
nigdárjevo, beskonačnost, Calendas Graecas = vlaskelèto, -ta (vlaske_godÿšće)
nigdje, negdje / nigdir = # nigdÿr
nije, nema, tur.-srb. "JOK !" / ni, néje = nÿ < ninè: valon.+ čeh. není
nije tu, nema ga (ih) / neje tu = # nîga, nÿh
nijedan, nijedno = ● nyedân, nyedná, -nó: avest. naedhâ, yatv. niainas
nijednom, nikada / nigdar = # nigdÿr
niježan, osjetljiv = ◘ delikât, -ta,-to: lat. delicatus
nikad, nijednom / nigdar = # nigdÿr
nikako, ni govora ! / brus ! = makè (dunkèca)*
niknuti, klijati = vlêšt, vlezên, vlèzal (miknùt): čeh. vylézt
nisam, nisi, nije / nis, nisi, ni = nišân, nišÿ, ninè
● niska, ogrlica, tur.-srb. "DJERDAN" = peruzÿna, -ne,-ah (kolâjna, -ne $): rigved. niska
"NIŠAN" (tur.-srb.): hrv. cilj = ● metà, -tè,-âh: avest. maetha
"NIŠANITI" (tur.-srb.): hrv. ciljati = turgàt, -ân,-âl*
ništa /◘ níkaj = ● nìš, nićÿr (njênte*): hetit.+ avest. niš, prus.+ yatv. nikai
nit, konac = drètva, -vi,-ah (žìca, -ce, žÿc)
niti = ◘ niné (nànke*): vegl. nánka, valon.+ čeh. není
nitko, nijedan / nigdo = # nigdôr
nivelirati, izravnati / zravnati = zravnat < livelàt, -ân,-âl $
nivo, libela, razomjer = livêl, -li,-êl*
niz, nizbrdo = zdõlu
nizak, nisko = bàši, bàša, bàšo*
nizašto, za ništa / zanič = zanÿš (ZANÎČ)
nizbrdo, naniže, nadolje = zdõlu (zdôl)
nizina, ravnica / nižina = pjanûra, -e,-ûr*
nizozemski, holandski = holandêški, -ka,-ko $
niže, najniže = dolÿe, siondòli
niži, donji = dolẽy, dolÿa, -e
niži ormar, psiha = komôda, -de,-ôd*
no, ali = ● nû (nùt): hetit.+ gots. nu
noć, noći / noč = nuõc, nocÿ, nocîh (⋆ NÔĆ, NÒĆI): čeh. noc, noci
noć kasna, mrkla noć = štraûra, -re* (nocÿna, -ne): lat. extra horam
noćas / nočes = nocàska
noćašnji, -nje / nočesni = nocàski, -ka,-ko
noćna posuda / káhlica = varcÿna, -ne,-ah (VRČÌNA, -E,-ÎN)
noćni leptirići = ◘ višćÿce, višćìcah (-ÿc): gots. weihitha
noćobdija, nespavač = nocÿr, -ôj,-ôv > -ri
noću, po noći / ponoči = znocũn (vanocÿ)
noga = # nogà, nogè, nôg < nogá, nogÿ, nogâh: prus. nagê, rus. nogá, nogí
nogetina, prljava nožurda = nogÿna, -ne
nogohvat, pedala = pênda, -de > pedalÿna*
nogostup, staza = stazâ, -zê < štozà, -zê,-âh
nokat = nohátt, nôfti, -ih (# NÒKAT, NÔHTI): prus. nagûts, yatv. nagûtis
nordijski, sjeverni = ◘ tohòrni, -na, tohòrne: germ. Thor
norveški = norvegêš, -ža,-že* (veliko Norvegêš: Norvežanin)
nos = hrÿp, -ôj,-ôv > nuõs, nòsi, -ih: litv. nosis
nosač, uličar / fakínj = # fakÿn, fakîni, -ih*
nosila, nosiljke = civère, -rah*
nosilica, kvočka s jajima = nesÿca, -ce,-ÿc
nositi / nesti = nošít, nošÿn, nošîl
nositi koš; igrati košarku = koneštràt, -ân,-âl*
nosnica, nozdrva = nosnìca, -ce,-ÿc < hripẽy, -êje,-eh
notes, džepni blok = blokÿć, -ći $
nov / nof, nevi = # nôv, novìji, naj- < nuõv, novà, -vò; novẽy, novÿa, -e; sionôv, -vo
novačenje, regrutacija = lèva, -ve, lêv*
nova godina / mlado_léto = # mladolèto, mladeglèta (novolèto)
novac, moneta / penezi, nofci = šôldi, -ld < sôldi, -ih*
novak, regrut / vojak = levâk, -ki,-ih*
novčani, monetarni = pinêzni, -na,-o
novčarka, lisnica / géltašen = takuÿn, -i, -ih*
novčići, sitniš, tur.-srb. "KUSUR" / nófčeki = šoldÿn, -îni*
novcat, najnoviji / najneviji =⋆ najnovìji, -je < sionôvi, -vo
novine, dnevnik / cájtunk = žurnâl,-i $ (fòlji*)
novinar, izvjestitelj = žurnalìšt, -šti $
novost, vijest / novíca = ◘ novitâd, -di,-ih: perz. novid, avest. nivid, lat. novitas
nozdrva / nosníca = # nosnìca, -ce,-ÿc < hripẽy, -êje,-eh
nož / noš = brÿtva, -ve,-av (nõz, nozî, -îh)
nožić, žilet / nóžek = lâmica, -ce* < brìtvica, -ce
nožica, mala noga / nogica = nogÿca, -ce,-ÿc
nožurda, prljava nogetina = nogÿna, -ni,-ah
npr. (na primjer), primjerice / rékši = homorèć (vazglêd)
nuditi = ponujàt, -ân,-âl < tedátt, tedân, -âl
nula, ništica ( 0 ) = zêro*
nulerica, bijelo brašno = zêrica, -ce,-ic*
nutarnji, središnji = ● meyõn, meyunè
nužda, potreba = potrìba, -be,-ah (potrÿb): ukr. potriba
nuždan, potrebit = potrìban, -bna,-no < potrÿbni, -ne: ukr. potriban

Nj - nj (kaj: Jn - jn)

nje, njoj, nju, njom = jè, jôj, jù < unê, unõy, unû, unôn
njedra, ženske grudi / cicke = nadrÿce, -ah > nedrÿc
njega, njemu, njim = njegâ, njemù, njîn < unêg, unên, unÿn
njegov, njegovo / njegof, njégvo = njegôv, njegòva, njegòvo
Njemačka / Nemčíja = Tudêška < Tuyẽška
njemački, germanski / némški = tudêški, -ka,-ko < tuyẽški, -ke
njemački (jezik) = tudêška zaÿk < gan-tuyẽški 
njezin, njeni = njê < ◘ unê (indecl.): etr. vne
njihalka, ljuljačka = zibèla, -le,-ah (zibanÿca, -ce,-ÿc)
njihati, ljuljati = zibàt, -ân,-âl (gungàt, -ân,-âl*)
njihati se, ljuljati se = sezibàt, sezibân, -âl
njihov = njihôv, -òva,-vo; pl. -òvi,-ve,-va
njih, njima = njìh, njîn, njìmi < unêh, unÿn, unÿmi
njiva, oranica / mekota = mekót, -òti,-ih
njivica, poljanica = mekòtica, -ce,-ah > -tic
njoki, valjušak / núdla = valcÿć, -ći,-ih (njòk, -ki*)
njuška / gúbec = làloka, -ke,-ok
njuškalo, radoznao / šnjófler = kurjôš, -ža,-žo*
njuškati / šnjófati = šnorkàt, šnorkân, -kâl

O - o

ob- (op-) u složenicama = čakavski prefiks: ub- (uba-)
oba, oboje = obadvâ < seduÿ, seduê, seduâ; seduÿh, seduÿn, seduÿmi
obad, napasnik = štròka, -ke* (komâr, -ri,-ih)
obadirati, mariti, hajati = baćilàt, -ân,-âl* (ubâdat, -an,-al)
obadvije, obje = ubedvÿ, -ÿh: prus. abâi
obala, obalna crta, nadmorje, mrkenta = ◘ markÿna, -ne,-ah: gots. marka
obalne stube (u luci) = škàlice, -ic*
obalno šetalište = lungomâre* (nizkrâje)
obavezati se / obvezati = impenjàt, -ân,-âl* (seubètvat, seubètvan, -al)
obaviti, izvršiti / zbáviti = tevarsìt, -ÿn,-ÿl
obavijest, pozivnica = avîza, -ze, avÿz*
obavijestiti, informirati = ◘ informàt, -ân,-âl: lat. informare
obaviješten, informiran = ◘ informân, -àna,-no: lat. informatus
obavljen, dovršen / fértik = ◘ fìnjen, -na,-no (gotôv, -òva,-vo): lat. finitus
obazirati se = seozÿrat, seozÿren, -al
občiniti, ureći / scóprati =● zmantràt, -ân,-âl (štrigunàt, -ân,-âl*): ved. ze-mantrita
obećan = obècan, -na,-no < ubetvân, -àne
obećanje = ubètva, -ve,-av: rsl. obveta
obećati = ubetvàt, -vân,-âl (# OBEĆÀT, -ÂN)
obećavati = ubećîvat, -an,-al
obeščastiti, deflorirati = nacêt, nacmên, nacêl
obeščašćena, razdjevičena = nacêta, nacête
obeščastiti, okaljati se = ubràž_šporkàt
običaj, navika / navada = užânca, -ce,-nc* (# navâda, -de,-ah)
običajan, folklorni / navadni = navâdni, -na, navâdno
običavati, navići = užât, -ân,-âl* (navâdit,-in)
obići, mimoići / obhájati = # ubàhat, -an,-al
obično, ponajviše / sploh = # splohôn
obijest, razuzdanost /● húja = morbîn, -ni* <● hûja, -je: avest. ahya
obilan, bogat =⋆ bogàt, -ta,-to; najbogatìji < ubÿdni, -ne; sionubÿdni
obilaziti, posjetiti / obhájati = ◘ vižitàt, -ân,-âl < ubhajàt, -ân,-âl: lat. visitare
obilje, raskoš = bogatÿa, -e < ubidànca, -ce,-nc*
obilježen, označen = ● sinjân, -na,-no (zlamenân, -no): ved. sinjana
obilježiti / cájhati = ● sinjàt, -ân,-âl (zlamenàt, -ân): ved. sinjat, čeh. znamenat
obilovati = ◘ abundàt, -ân,-âl: lat. abundare
obitelj, porodica / družina = ◘ famìlja, -lje (famèja, -je*): lat. familia
obiteljski, familijaran = famêjni, -na,-no*
objahati / zajášiti = ubyzdìt, ubyzdîn, -îl
objasniti, tumačiti = tolnacìt, -în, -îl
objasnidba, tumačenje = tolnacÿtva, -ve,-av
objava, obznana = ● napovêda, -de,-ah > -vêd: avest. apavada
objaviti, proglasiti = ◘ publikàt, -ân,-âl (napovidàt, -ân,-âl): lat. publicare, čeh. napovedet
objed, turs.-srb. “RUČAK“ / óbed = obèd, -di,-êd < ubétt, -èdi,-ih: rus.+ čeh. obed
"OBJEDA" (srb.): hrv. kleveta / potvórba = # potvôrba, -be,-ah
"OBJEDITI" (srb.): hrv. oklevetati / potvóriti = # potvorìt, -în,-îl
objedovati, tur.-srb. “RUČATI“ / obèdvati = ubèdvat, -an,-al (obêdvat)
objekt, predmet, stvar = ● štvâra, -re,-ah: ved. satvara
objesiti = ● zikalàt, -ân,-âl (ubìsit, -in,-il): ved. ze-calati
objestan, razuzdan = ● # hûjni, -na,-no
oblačan, tmuran = ublàcni, -na, ublàcno
oblačić / oblaček = šparnàć, -ći*
oblačina, prijeteći crni oblak = crnjavÿna, -ne,-ÿn > ublakÿna, -ne
oblačiti se, imati nošnju = senosìt, -în,-îl
oblačnost, naoblaka = ● kalâda, -de,-ah: ved. calatva
oblak = ublâk, -ki (# OBLÀK, -CI)
oblast, županija, krajina / vármedja = jũnta, -te,-nt*
obletjeti, salijetati = ubletìt, -ÿn, ubletêl
oblica, cjepanica / prígla = polèno, -a, polên
oblić, riba Bothus = ◘ rumbàc, -ci: grč. rhombos
oblijepiti = ublipìt, ublipÿn, -îl
oblik, izgled = ◘ fôrma, -me,-rm: lat. forma
oblikovan, formiran = ◘ formân, -àna,-no: lat. formatus
oblikovati, formirati = ◘ formàt, -ân,-âl: lat. formare
obljubiti, oploditi = hayebàt, hayebân, -âl
obložiti / tapecírati = tapetàt, -ân,-âl*
obmana, privid / sleparíja = # šliparÿa, -e,-ah
obmanjivač, madjioničar / cópernjak = šlypâr, -ri,-ih
obnova, reforma = ◘ refôrma, -me,-rm: lat. reforma
obnoviti, nastaviti = refàt, -ân,-âl*
obogatiti se = sezamôć, sezamòren, -mògal
obojati, oličiti / pofárbati = pituràt, -ân,-âl*
oboje, obadva = ubôji, -je < | seduÿ, -duê, -duâ; seduÿh, seuÿn, seduÿmi: ukr. obidva
obojiti, pofarbati = napituràt, -ân* < ◘ koluràt, -ân,-âl: lat. colorare
obojen / pofarban = napiturân, -àno* < ◘ kolurân, -àna,-no: lat. coloratus
oboliti = sežbolêt, -ÿn,-lêl > se_razbolìt, -în,-îl
obor, stočni tor = ◘ margâr, -âri, -ih (MRGÂR, -RI): lat. mulgarium
oborine, padaline / deždévje = # dazdêvje, dazdêvja, -ah
oboriti, posjeći stablo = povalìt, -ÿn, -ÿl
obožavati, ludo voljeti / najvóleti = # najvolìt, -în, najvolêl
obradjen, kultiviran = kultivân, -àna,-no*
obradjivati = fadigàt, -ân,-âl* (težàt, -ân,-âl)
obrana, zaštita / obranba = # ubràmba, -mbe,-mb
obraštaj brodskog dna = mornabrâda, -nebrâde
obratno, obrnuto / naopáčke = znapâk
obraz, lice / líčeko = ubrâž, -ži (lîtje, -ja,-ah): perz. liča, ebráz
obrazac, formular = ◘ môdul, -li: lat. modulus
obrazovan, učen, znanstven / vúšten = ucêvni, -na,-no: rus. učébnij
obrazovan, usavršen / náfčen = ◘ adukân, -àna,-no: lat. educatus
obrazovanje, odgoj / šlif = vuzgõy, -ôje,-eh
obrazovati, odgojiti = zgoÿt, zgoÿn, -ÿl
obred, svetkovina = fešta, -te < ◘ ceremônija, -je: lat. ceremonia
obrezivanje (voćki, loze) = rizàtva, -ve,-ah
obrijati (se )= ubrìtvat, ubrìtvan, -al
obris, nacrt, skica = ubrîzje, ubrîzjah
obrisati, počistiti = utârt, utarên, utârl (ÒTRT, OTÀREN, ÒTRL)
obrisati se = setârt, setarên, setârl
obrnuti / vrnuti =◘ tornàt, -ân,-âl <● varnùt, -ên,-ûl: per. varune, etr. turune, got. taurnan
obrok, rata = ubròk, ubròki, ubrôk
obronak, padina = šajàvica, -ce,-ic < | ladùmer, ladumèri, -ih
obrončani, padinski = | ladumèrni, -na, -ne
obrončić, strmac = | ladumèrić, -ići,-rić
obrstiti, popasti = ubâršt, -tîn,-tîl (popâšt)
obršten, popasen = ubarštjèn, -na,-no
obrt, zanat, majstorstvo = meštrÿa, -e*
obrtnik, majstor, tur.-srb. "ZANATLIJA" = mèštar, -tri $ (artižân, -ni*)
obrub kroja, porub / bórta = pocàv, pocvì, -ÿh (bordûra, -re,-ûr*; PÒČVA, -VE,-AV)
obrub, vijenac krova = lîndra, -re,-ah (kornÿš, kornîži*)
obruč, kolotur = kolumbâr, -âri,-ih (obrôc, -ci)
obrva = # òbarva, -ve,-rv < ubârha, -he,-hah
"OBUČITI" (srb.): hrv. uvježbati / zmúštrati = # muštràt, -ân*
obući, odjenuti / obléči = oprâvit, -in,-il (# ublÿć, ubâlcen, ubàlkal): čeh. obalct
obuhvatiti, obujmiti = zajẽt, zajàmen, zajẽl
obujam, volumen, zapremnina / obseg = ubjêm, -mi,-ih: čeh. objem
obujmiti, obuhvatiti / obsegnuti = zapasàt, -ân,-âl < ubjamàt, -ân,-âl
obveza, zaduženje = ● mandât, -àti, -ih: sumer. mandattu, lat. mandatum
obvezan, dužan = ◘ obligân, -na,-no < ● dârzni, -na,-ne: lat. obligatus, aves. darez, perz. darz
obvezati, zadužiti = ◘ obligàt, -ân, -âl: lat. obligare
obvezati se = dat-rÿć, dan-rÿć, dal-rÿć
obveznice, bonovi = tešère, -ah*
obzidati, ograditi = zikanìt, zikanÿn, -ÿl
obzir / pozor = pomnà, -nè,-âh > ◘ rišpèt, -ti: lat. respectum
obznana, objava = ● napovêda, -de,-ah (-vid): avest. apavada
obzor, horizont / obzórje = obzovò, -vâ (obzòva, -ve)
ocat, kvasina, tur.-srb. "SIRĆE" =⋆ ocát, ostà, ostÿ < ostÿkva, -ve,-av: mong. esekh
ocean, pučina / ocean = oceân, -ni $ <◘ kuláp, kulàpi: grč. kolpos, lat. oceanus
oceanski, pučinski, -ko = ◘ kulàpni, -na,-no: grč. kolpodes
ocijediti / ožmikati = scidít, scidÿn, scidêl
octeni, ukiseljen = ostên, -èna,-no
octikav, kiselkast (vino, jelo) = špûnti, -ta,-to*
ocvjetati, ocvasti = ućvatìt, ućvatÿn, -ÿl
očaj, beznadje / zdvojénje = dišperânca, -e,-nc*
očajavanje, gubitak nade = dišperâda, -e,-âd*
očajavati, gubiti nadu / zdvojiti = dišperàt, -ân,-âl*
Očenaš (molitva) = Ocenâš, -ši < Elatjâće
očerupan, počupan / oskúbljen = # oskûbjen, -na,-no <◘ uskûbjen, -ne: gots. af-skiuban
očetkan, iskefan = bruškinân, -na,-no*
očev, tatin, očinski /◘ jápin = ocÿnski, -ka,-ko (tjâćin, -e ): etrur. apana
očevidno, očito, očigledno = uocìte
oči, očiju (oko: okô) / óke = òci, òcih < # okÿ, okÿh: yatv. akis
očistiti = ucìštit, ucìštin, ucìštil
očišćen = ucìstjen, -na,-no
očito, očigledno, očevidno = uocìte
očuvan, u dobrom stanju = dobro-darzêć, -ća,-e
oćelaviti / splešíviti = # splišìvit, -in,-il < plisÿvet, -in, plisÿvel 
"OĆORAVITI" (tur.-srb.): hrv. oslijepiti = ušlipìt, -ÿn,-îl (nevitnè, nevidîn, nevidêl)
od / ot = ● ud  (⋆ OD ): indoved. ud
od- (ot-) u složenicama = otočno: ● ud- (primorski: ⋆ OD-): ved. ud-
odabirati, izabirati = ● zbiràt, -ân,-âl: ved. ze-berate
odabran, izabran / zibran = zibrân, -na,-no: ved. ze-berate, ukr. zibran
odabrati, izabrati / zibrati = # zibrát, zbirân, -âl: kajk.+ ukr. zibrat
odahnuti = udlehnùt, udlehnên, udlehnûl
"ODAJA" (tur.-srb.): hrv. prostorija, soba = sâla, -le,-ah: ved. sala, turs. oda
odakle, otkuda = oklén ( zikûd )
odan, zahvalan = ● hârni, -na,-no: avest. haurvas
odanost, zahvalnost = ● hârnost, -ti: avest. haurvatat
odar, mrtvački lijes / trúga = kavalèt, -ti*
odaslati, odpremiti / zlífrati = ćaslàt, ćasàjen, ćaslâl (udprâvit, -in,-il)
"ODAŠILJAČ" (srb.): hrv. predajnik, otpravnik = ◘ špedîtor, -ri: lat. expeditor
"ODAŠILJATI" (srb.): hrv. otpremati / odpraviti = špedivàt, -ân,-âl* (šavát, -ân,-âl)
odati se, prepustiti = sedát, sedân, sedâl
odatle, otuda = zitûd (stûda)
odavanje (tajne) = zlanûtje, -ja
odavno = zdâvna
odazvati, oglasiti se = sejavít, -ÿn,-îl (seozvát, -ân,-âl): čeh. ozvat se
odbaciti, odgurnuti / odrínuti = ● udrÿnut, -en,-ul (othìtit, -in,-il): ved. ud-rnoti
odbacivati = ● hitàvat, -an,-al: ved. hitavat
odbiti se, poskočiti = zištarknùt, -ên,-ûl
odbiti (sat), otkucati = rebàtit, -in,-il*
odbijanje, otpor = dunkèca*
odbojnik, štitnik, bankina = udbõj, -ôje,-eh
odčepiti, odbrtviti / odštópati = # odštropàt, -ân,-âl
odebljanje, zadebljanje = tustìlo, -la,-ÿl < tušćÿlo, -la,-ah
odgodjen, produžen = prolongân, -àna,-o*
odgoditi, odložiti = ◘ sušpêndit, -in,-il: lat. suspendo
odgoj, obrazovanje / šlif = vuzgõy, -ôje,-eh
odgojiti, obrazovati / šlifati = zgoÿt, -ÿn,-ÿl
odgonetnuti, pogoditi = ● udganàt, -ân,-âl: ved. ud-ganita
odgovor, reakcija = ● udpovêda, -de,-ah > otpovêd: indoved. ud-veda, čeh. odpoved’
odgovoran, zadužen, nadležan = postâvni, -na,-no 
odgovoriti, reagirati = udpovidàt, -ân,-âl: čeh. odpovédat
odgurnuti, odbaciti / odhititi = odrìnut, -en,-ul < ● udrÿnit, -en,-ul: ved. ud-rnoti
odijelo / áncuk = ● vištÿd, -ôj,-ôv > -di, -ih (ubalcÿlo, -la): ved. veštita, hetit. weshya
odijevati, nositi na sebi = ubalcít, ubalcÿn, -ÿl: čeh. oblékat
odjahati / odjášiti = ● ćayzdìt, -în,-îl: perz. dja-yazdat
odjeća, rublje / obléka = oprâv, -vi,-ih ( # ubalcÿna,-e)
odjednom, istodobno / najemput = najednûć < vajentràt (z’jenîn_tiron)
odjedriti, izploviti = tejadrát, -în,-âl
odjek, jeka = ubzèha, -he,-hah (-zêh)
odjekivati / ječati = ubzehivàt, -ân,-âl
odjenuti, obući / obléči = oprâvit, -in (# ublÿć, ubâlcen, ubàlkal): čeh. obalct
odjeven, u odjeći / obléčen = ubalcèn, -na,-ne
odjevni = oprâvni, oprâvna, oprâvno
odkamo, za kamo = zikadÿ
odkopati, iskopati / skopáti = zloparàt, -ân,-âl
odkud, odakle / oklen = # udklén
odlakaviti, rutaviti = kosmàtit, -in,-il
odlazak, polazak = partênca, -ce,-nc*
odlazeći, na odlasku = ● ćaredûć: per. dja-raštan
odlazi, marš! = bišćà! (marćavÿa*): per. dja
odlazim, odlazimo ! = ● renćá, remoćà !: perz. raštan-dja
odlepršati, odletjeti / odprhati = # udparhàt, -ân,-âl
odletjeti / odprhati = ćaletít, ćaletÿn, ćaletêl
odležati, prostajati za sušenje i aromu (sir, pršut, itd.) = štajonàt, -âl,-âl*
odličan, izvrstan = fànjski, -ka,-ko $ < ● sûni, sûna, sûne: ved. suna
odličnik, uglednik = ◘ ilustrìšimuš < ● misãr, misâri, -ih: akad. misaru, lat. illustrissimus
odlično, izvrsno / fest = fànj $
odliti = zitocìt, -ÿn,-îl < dešmezàt, -ân,-âl*
odlomak, članak (teksta) = šćenàk, -nkî,-âk < scenák, -àki,-ih
odlomiti, otkinuti = # otkînut, -en,-ul < utargát, -ân,-âl
odložiti, odgoditi = ◘ sušpêndit, -in,-il: lat. suspendo
odlučiti = ◘ deštinàt, -ân,-âl: lat. destinare
odmah, smjesta / mam = vàlje (šùbito*)
odmaknut, udaljen = largân, -àna,-no*
odmaknuti, udaljiti / vúgnuti = largàt, -ân,-âl* (dalešìt, -ÿn,-îl)
odmaknuti se, odstupiti / se vúgnuti = selargàt, -ân,-âl*
odmalena = udmîćeg
odmaralište, pansion = penšiôn, -ni $ < khonât, konâti, -ih: mong. khonag
odmarširati (vojska, stoka) = udmarćàt, -ân,-âl
odmazda, osveta / fant = mascêna, -ne* < hatôr, -rje
odmetnuti se = # udvarnùt, udvarnên, -ûl
odmor, bezbriga, vikend / lagoda = # lagòdba,-e
odmorište, postaja = pocivàlo, -la,-ah
odmorište - ležište za stoku = krepÿstje, -tja,-ah > -ÿšć
odmoriti, opustiti = pocÿnut, -nen,-ul (komodàt, -ân,-âl*)
odmotavanje, ispuštanje = filâda, -de,-âd*
odnedavno, odskora = udmàlo
odnijeti / odnésti = udnêšt, udnešên, udnêl (# odnît): yatv. nest
odnosni, relativan = zimêjni, -na,-no
odnosno: što = ● câ, cesà, cên, cÿn (ČA, ČÈSA, ČÈMU): ved. ca, toh. cau, casa, casi, lyd. ci, cezi, cehi
odnosno, tojest, tj. / gléde = caterèć < zimêjuć 
odojak, praščić / gícek, odojček = prasìć, -ći < ● gudÿć, -ći,-ih: akad. gud
odoka, približno, bez mjere, tur.-srb. "DJUTURE" = azvàca*
odonda, otada = oltàd: akad.+ sum. a-ta
odora, uniforma / áncug = mundûra, -re* < ● švìta, -te: ved. švita
odozdol, ispod / spot = zipód > šòto*: ukr. zispodu
odozgor, ozgora = ● gôri (naõn, naunê): bask. gori, ved.+ ukr. giri
odpirač, tur.-srb. "KALAUZ" / špérhakl = ramandêl, -li*
odploviti, otputovati = pârtit, pârtin, -il*
odpremiti, odaslati / zlífrati = ćaslàt, ćasâjen, ćaslâl (odprâvit)
odreda, redom = varedûr
odrediti = ◘ deštinàt, -ân,-âl: lat. destinare
odredjen, jednak, istoznačan = sejôn, sejunè
odredjeni član (the, der, le) = uõv, vâ, vê < ● sẽy, sÿa, sÿe: hetit. siya, gots. sa, sei
odrezak (mesni), tur.-srb. "ĆUFTE" / šnicl = polpèta, -te,-êt*
odrezano-polomljeno granje = hrêbje, -jeh
odrezati, odsjeći / zrézati = usÿć, usićên, usìkal
odriješen, odvezan / odpétljan = odmolân, -àna,-no*
odriješiti, odvezati / odpétljati = odmolàt, -ân,-âl*
odron, survina, lavina = grohótt, -òti,-ih
odronište, klizište = grohotÿna, -ne,-ah > -ÿn
odroniti se, survati, strovaliti = zrôndat, -dan,-dal < gruhnùt, -nên,-nûl
odronjen, survan = grohòtni, -na,-no
odrpanac, dronjavac / canjúga = štracìna, -ne,-ÿn* (strusÿna, -e)
odrveniti, stvrdnuti se = udarvenìt, -ÿn,-ÿl
odsjaj, ljeskanje / glanc = ● lascÿtva, -vi,-ah > -ve, -av: ved. lascita
odsjeći, odrezati / otfikáriti = usÿć, usićên, usìkal
"ODSTOJANJE" (srb.): hrv. razmak, udaljenost = ◘ dištânca, -ce,-nc: lat. distantia
odstupiti, odmaknuti se / vúgnuti se = selargàt, -ân,-âl*
odsudan, koban, sudbinski = cipân, -àna,-no (ošùdni, -na,-no): čeh. osudny
odsukati (brod) = ● udsukàt, -ân,-âl = odsukati: ved. ud-sukavat
odšarafiti, odvrnuti / odšráfati = udvidàt, -ân,-âl* < udvarnùt, -ên,-ûl
odučiti se, odviknuti = ● udvargnùt, -ên,-ûl (udvadìt, -ÿn,-îl): ved. ud-vargantya
odugovlačiti, otezati = katêt, katên, katêl
oduprijeti se, usprotiviti = seuprÿt, -rên,-ÿl
oduran jaki smrad = šmardežÿna, -ni,-ah > -ne, -ÿn
odušak, odvod / áuspuh = odùha, -he,-ah (auskùper, -ri $)
oduvijek, odvajkad / odnavék = odvàvik < udvavÿk
oduzet, umrtvljen = lazàri, -ra, -ro*
oduzeti = ● vazêt, vazamên, vazêl: ved. vasati
oduzeti, će uzeti = tezêt, tezamên, tezêl
oduzetost, umrtvljenost = lazàrost, -sti,-ih*
odvažnost, hrabrost = kurâj, -ji* (šmihònost, -ti)
odvesti, otpremiti /● odpélati = ● ćapejàt, -ân,-âl (spelàt, -ân): ved. ud-pelate, per. dja-peyare
odvezan, odriješen / odpétljan = odmolân, -àna,-o*
odvezati, odriješiti / odpétljati = odmolàt, -ân, -âl*
odvezati se (brod) = semolàt, semolân, -âl*
odvijač / šráfciger = škacavîda, -de* < svidôr, -ri
odvijen / odšaráfljen = udvidân, -àna,-no*
odviknuti se, odučiti se = ● udvargnùt, -ên,-ûl (udvadìt, -ÿn,-îl): ved. ud-vargantya
odviše, pretjerano, prekomjerno = prikomÿre (tròpo*; PRIKO_MÈRE)
odviti / odšarafiti = udvidàt, -dân, -dâl*
odvjetnik, branitelj / fiškál = # udvêtnik, -ki < ◘ avukât, -ti: lyd. avkat, lat. advocatus
odvjetnica, zagovornica = udvetnÿca, -ce,-ÿc
odvjetništvo, advokatski ured = abukatûra, -re,-tûr*
odvod, odušak / áuspuh = odùha, -he,-ah (auskùper, -ri $)
odvojen, izoliran = izolân, -àna,-no*
odvojiti / izlučiti = ● zilucìt, zilucîn, -îl: ved. ze-luchita
odvratan, jako prljav = koti-prasàc
odvrnuti, odšarafiti / odšráfati = odvidàt, -ân,-âl* < udvarnùt, -nên,-nûl
odzada, straga, iza = zoãd (ZÂDA) < zadôn, zadunè: s nominativom
"ODŽAK" (tur.-srb.): hrv. dimnjak = fumâr* > ● komÿn, -ni,-ih: hrw. kamanu, čeh. komín
oficir / častnik = kapurâl $ (satenÿk, -ôj)
ofsajd, rubna ograda igrališta = mantinèla, -le,-êl* (upsâjd $)
ogaditi, zgaditi / odúriti = # odùrit, -in,-il
oganj, vatra / ogénj = ● ugànj, ugnjì (◘ zôrje, -jeh): ved. agni, avest. zaranya, rus. zarja
ogaraviti, počadjaviti = posajàvit, -in,-il
oglas, objava = avîza, -ze* < ● napovêda, -de,-êd: avest. apavada
oglasiti, predstaviti = avižàt, -ân,-âl* < napovidàt, -ân,-âl
oglasiti se, odazvati = sejavít, -ÿn,-îl (seozvát, -ân,-âl): čeh. ozvat se
oglašivač = ◘ klamadûr, -ri: lat. clamator
oglav, konjski ular = hamût, -ûti (hãm, hâmi)
ogledalo, zrcalo / špígel = zdercàlo, -la (ZRCÀLO) < ● darcèla, -lah: ved. darsa
oglodan, izgrizen (na rubu) = uscêrban, -na,-no (OŠĆRBAN)
oglodati, nagristi (oko ruba) = uscêrbat, -an-al (OŠĆRBAT)
oglušiti = ugluhnìt, ugluhnên, ugluhnÿl
oglušiti se, praviti se gluh = necutné, necuyẽn, necûl
ognjište = ● komÿn, -ôj,-ôv (-ni, -ÿn): hrw. kamanu, litv. kaminas, čeh. komín
ogoliti se, striptizirati = golacàt, -ân,-âl < segalìt, -ÿn,-ÿl
ogoljen, goluždrav = galicân, -àna,-no
ogovaranje, glasine / trač = glâsje, -jeh (bešidÿna, -ne)
ograda, stočni tor = grâja, -je,-ah (murâda, -de*)
ogradica, pregradak = grâjica, -ce (meÿca, -ce)
ograditi, zagraditi = zigrajàt, -ân, -âl
ogradjen, zagradjen / ográjen = # ubgrâjen, -na,-no
ogranak, grana / véhja = kìta, kìte, -ah
ograničen, tupav / túmplek = zarukân, -àna,-no > zadêrti, -to
ograničiti, omedjiti = # zimejàt, zimejân, -jâl
ogrc, puž Monodonta = ● gârc, garcÿ, -ÿh: perz. garč
ogrepsti, oguliti / štrájfati = uškarnàt, uškarnân, -nâl
ogrlica, ● niska, tur. "DJERDAN" = kolâjna, -e $ < peruzÿna, -ne,-ah: rigved. niska
ogrnuti, zaodjeti / obléči = ugarnùt, ugarnên, -ûl
ogroman, golem, najveći = ● sionvèli, -lo: hetit. siu-wali
ogrtač / mantel = incerâda, -de,-âd* < ● kabân, -âni, -ih: hrw. kaban
ogrepsti, oguliti / štrajfati = uškarnàt, uškarnân, -âl
ohol, ponosan, srb."GORD" / štolc = zinosÿt, -ìta,-o
ojanjiti se = sejanít, sejanÿn, sejanîl
ojkač, urlator, navijač = vokàvac, -vci,-ih
ojkati, navijati = ◘ vokàt, -ân,-âl: lat. vocare
O.K, u redu, dogovoreno / gut ! = ◘ bén! (dakôrdo*): etrur. beni, lat. bene
okaljati se, obeščastiti = ubràž_šporkàt
okameniti, ovapniti = ● šadrìt, -ÿn,-ÿl: perz. sadr
okamenjen, u kamenu = vakamÿku (indecl.)
okamina, fosil, trošni kamen = kamicÿna, -ne,-ÿn
okance, prorez na vratima / kúkel = špijûnka, -ke,-nk*
okidač (aparata, oružja) / odpónac = # otpònac, otpônci < udpônac, -ônci
okinuti, odapeti = odpònit, odpònen, -el
oklada, lutrija = zikomèša, -še,-êš* > loterÿa*, -e
okladiti se = zikomešàt, -ân, -âl*
"OKLAGIJA" (tur.-srb.): hrv. valar (za tijesto) = takàlica, -ce,-ic > manganêl, -li*
oklaštriti, podrezati = spodrìzat, -an,-al
oklevetati, srb. "OBIJEDITI" = potvorìt, -în,-îl
oklijevati, hoću-neću / očem-nečem = bitèt, bitên, bitêl
oklop krepane kornjače = pokrovatÿna, -ne
okno, prozorčić / oblók = ponêštrica, -ce (brodski prozorčić: fenestrîn, -ni)*
oko, oči = # òko, òci, òcih < okô, okâ; okÿ, okâh
oko- (prefiks glagola) / ob- =  ub- (uba-)
okolica, okućnica = okolÿš, okolÿšje, -eh
okolni, okružni = okolÿšni, -na,-ne
okolo, kružno = kòlo (#òkolo): s genitivom < kolôn, kolunè: s nominativom
okomit, uspravan = impìjo, -ja,-je*
okomito, uspravno = impìje*
okončati, svršiti = skonsát, skonsân, -âl > ◘ finìt, -în,-îl: lat. finire
okoćen, izlegnut / zlegnut = ukotjén, ukotjèna, -ne
okoštan, koštani = ● koštjèn, -na,-ne: hetit. kaštai, avest. astvant
okoštati, otvrdnuti = vaškornàt, -ân,-âl
okotiti, izleći / zlegnuti = škotít, -în,-îl (ukotìt)
okovi (za vrata i prozor)= bruntuvèle, -êl*
okovi, robijaške negve = zjelèza, -zah
okrajak (kruha itd.) / šircl = štrafànić, -ći* (repcÿć, -ći,-ih)
okrenuti, obrnuti / zvrnuti = ubarnùt, ubarnên, -ûl
okretan, hitar / vížlasti = zvêlti, -to* < ◘ švèlti, -ta,-to: etrur. švalta, vegl. svelt
okretnost, hitrost / vížlavost = zveltèca, -ce* < ◘ šveltÿna, -ne: etrur. švalthas
okrijepiti, osvježiti = akryât, -ân,-âl* (ukripìt, -în,-îl)
okriljen, krilat = krelutân, krelutàna, -no
okruglice (tijesto) / nudli = valcÿći, -ih (njòki, -ôk)
okruniti, ustoličiti = ◘ mitràt, -ân,-âl
okružiti, obuhvatiti = okolišìt, -în,-îl
okružje, područje = ◘ paÿz, -zi (becìrk, -ki $): fran. pays
okružni, okolni = okolÿšni, -na,-ne
okrvaviti (se) = ● zikarvìt, zikarvÿn, -ÿl: ved. ze-kharva
okrznuti, zahvatiti / zadénuti, šlájfati = # zadêt, zadinên, zadêl: rus. zadét’
okućnica, dvorište / fúnduš = dvôr, -rî,-îh: ved. dvar
okulist, optičar = oćalÿst, -ti*
okusati, počupati / oskubiti =◘ skubít, -ÿn,-ÿl (šćafjàt, -ân*): gots. skiuban
okusiti, prezalogajiti, čalabrknuti = prigrîšt, -zen,-zal < ● tascàt, -ân,-âl: perz. tašten
okušati, jesti s užitkom = ● guštàt, -ân,-âl: perz. gušte
okužiti, zaraziti = impeštàt, -ân, -âl*
okvir (slike) / ráma = kvâdar, -dri*
olajati, oklevetati = potvorìt, -ÿn,-îl (ubruzìt, -în)
olakšati, ublažiti / olakšati si = ublaskàt, -ân, -âl
oldtimer, stari auto = karapàna, -ne > karÿna, -ne,-ÿn*
oleander, grm Nerium = lyândar, -dri,-ih*
oličiti, obojati / namálati = pituràt, -ân,-âl*
olinjao, pohaban, istrošen / znúcan = zilisân, -àna,-no
oljuštiti, očistiti = zgulìt, -ÿn,-îl (lubàt, -ân,-âl)
olovka, pisalica / plájvaz = hlàjbac, -ci < ◘ lapÿš, -îšje,-eh: lat. lapis
olovni uteg (na mreži) = olovnÿca, -ce,-ah
olovo = olòva, -ve,-ah: litv. alavas, prus. alwas
oltar / altár = luntâr, -ri* < kunjelàbor, -ri: lyk. kurblali
oltarić, bočni oltar = oltarìć, -ći
oluja, vihor / viher = fortunâl, -li,-ih: perz. firtune
oluja jaka, orkan = šijûn, -ni < ● šyũn, -ûne,-eh: hetit. šiun, avest. siuni
olujni / víhreni = ● vihÿrni, -na,-no (zvìhran, -no): perz. vihir
olujna pučina, golemi valovi = ◘ kulapÿna, -ne
olujni istočnjak = levantâra, -re, -rah*
olujno jugo, jaka jugovina = sylác, -àci,-ih > šilcì, šilâc
olujno nevrijeme (s grmljavinom) = nivêra, -re* > grubo-vrÿme (LIVÊRA)
olujno puhati = ● šyunát, -ân,-âl: avest. siuni, hetit. Šiun
oluk, žlijeb / žlebec = ûrla, -le* (# žlibàc, žlibcî)
olupina, stari brod (za rezalište) = brodìna, -ne,-ÿn < navÿna, -ne,-ah
olupina barke, stari čamac = kaicÿna, -ne,-ÿn
omaglica, vrtoglavica / švindl = mantàvica*, -ce,-ic < ● vartũd, -ûdi,-ih: ved. vartul
omama, pospanost, tur.-srb. "MAMURLUK" = fjàka, -ke*
omamiti, onesvijestiti = zmantàt, -ân,-âl
omara, sparina = šufigàc, -ci* < umorÿna, -ne
omaška, propust, lapsus = halòpa, -pe,-ôp
omča (konopa), laso = brâga, -ge,-âg*
omedjiti, ograničiti = # zimejàt, zimejân, -jâl
omekšao, gnjecav (voće itd.) = mècavi, -ava,-avo
ometati, remetiti / bantúvati = inkomodàt, -ân*
omišaljski, iz Omišlja = omisẽjni, -na,-ne
omjer, mjerilo, razmjer = umÿra, -re,-rah: ukr. rozmir
omladina / mládež = maletÿna, -ne,-ah
omlet, pražetina, tur.-srb. “KAJGANA“ = fritàlja, -lje* < fritãy, -âje,-eh
omot, ovojnica = plašćanÿca, -ce > kupêrta*, -te
omotati, pakirati = paketàt, -ân, -âl*
omotnica, koverta = knÿga, -ge,-ah > kupêrta, -te,-rt*: litv. knyga
on, ga, mu = ôn, njegâ, njemû < uõn, unêg, unên, unÿn: perz. ôn, lužic. won
ona = onà, jê, jôj, jû < unâ, unê, unôj, unû, unôn: ak.+ sum. ene, etr. ana, ane
onaj = ● uõn, unêg, unê (neodredjeni član): etrur. vn, perz. ôn, lužic. won
onaj = ● uõn, unà, unè (ONÀJSTI, -TA,-TO): etrur. vn, vna, vne
onakav, onakvo / onákof = # onakôv, -va,-vo < nakuõv, nakòva, -vo
onako / onak = nakò > onakô
onamo, tamo / tam = ● tám: tohar. täm, rus.+ čeh. tam
onda, tada = onpût < ontrátt 
ondašnji, tadanji = ondàni, -na,-no < undân, -àne
ondje / óndi = undÿ ( ONDÌ )
ondulacija = frunćèla, -le, -êl*
ondulirati, nakovrčati / narólnati = runkàt, -ân,-âl > ricàt, -ân,-âl*
one = onè, njìh, njîn, njîmi < unê, unêh, unên, unÿmi 
onečistiti, zagaditi = šporkàt, -ân,-âl* < odùrit, -in,-il 
onečišćen, zagadjen = odûrni, -na,-no > špòrak*, -rka,-rko
onečišćenje, zagadjenje = odùrba, -bi,-ah > šporkìca, -ce*
onemoćati, biti nemoćan = nemòć, nemòren, nemògal
oni, ih, im = onÿ, îh, în < unê, unêh, unên, unÿmi
ono = onô, onôga onômu, onîn < unê, unêg, unên, unÿn
onoga, onomu = onêga, onêmu < unêg, unên
onolik, -ko = onulîk, onulìka, -ko
onomadne, svojedobno = švoydân
op- (ob-) u složenicama = prefiks: ub- (uba-)
opaljenost, pripeka / ofúrenost = šmûd, -di,-ih
opanak = škarpèta, -te,-êt* < ◘ kundùra, -re,-ah: grč. kothornos
opariti, osmuditi = ošmudìt, -ÿn,-îl (upârit, -in,-il)
opanci, čobanske cipele = ◘ kundùre, -ah: grč. kothornoi
opasač, remen, tur.-srb. "KAJIŠ" = kanìca, -ce*  (pãas, pâsi, -ih): ved. opasa
opasan, pogibeljan / pogubni = ◘ perikulôš, -ža,-žo (zasè-ubìt): lat. periculosus
opasati (pojasom, obručem) = pod’pasàt, -sân, -sâl (POTPÀSAT)
opasnost, rizik / poguba = ◘ perîkul, -li: lat. periculum, etrur. peri
opasti, pokliznuti se = popuznùt, -ên,-ûl > spuznùt, -ên,-ûl
opat, redovnik = opât, -ti, -ih*
opatica, časna sestra = kolùdrica, -ce,-ic
opći pokolj, istrebljenje = sionpobôj, -je
općina = ◘ komûn, -ni < ● pùska, -ke,-ah: lat. communis, bask. puska, prus. perôniska
općinski, javni / gmájni = ◘ komûnski, -ka,-ko: lat. communis
općiti (spolno), naguziti se = seguzìt, seguzÿn, -zÿl
opeći se = oprudìt, -ÿn,-îl > seupèć, sepecên, seupèkal
opeka, cigla = ● matũn, -ûni,-ih > -ûn: akad.+ sumer. matún
opeklina, alergija = oprũd, oprûdi, -ih
operacija = operacjũn, -ûni*
operiran = ◘ operân, -na,-o: lat. operatus
operirati = ◘ operàt, -ân,-âl: lat. operari
opet, ponovo / zópet = ankôra* (opèta)
ophodnja, izvidnica = stražÿšće, -šća,-šć
opijen, nalokan / nažvèglan = detrînko*
opisati, zabilježiti = zipisàt, -ân,-âl
opiti se, napiti / nažvéglati = nabumbàt, -ân,-âl (lokàt, -ân,-âl)
opkoliti, okružiti = zapašàt, zapašân, -âl
opkoliti, blokirati = ubgonìt, ubgonîn, -îl
opkovati, optočiti = ubtocít, ubtocÿn, -ÿl
oplahnuti, preprati = režentàt, -ân,-âl*
oplakivati, tugovati = narikàt, -ân, -âl
oplijeviti (korov) = uplÿt, uplyẽn, uplÿl
opljačkati, orobiti / oplíndrati = rubàt, -ân,-âl* < ● vašundràt, -ân,-âl: av. va-xunder
opločiti = ● kogulàt, -ân,-âl: hrw. kagalu
oplodnja, parenje = ● markàtva, -vi,-vah > -tav: avest. mraocas
oploditi, pariti se = markát, markân, -kâl
oporaviti se, nadoknaditi = serefàt, -ân*
oporuka = udpovêda, -de,-êd > ◘ tištamênt, -ti,-ih: lat. testamentum
opovrgnuti, poništiti = anulàt, -ân,-âl* < uprît, -în, upârl: čeh. uprít
opraštati, dozvoliti = pušćàt, -ân,-âl < ● puscátt, -ân,-âl: bask. puztatu
oprati / oríflati = upràt, uperên, uprâl
oprati se = seupràt, seperên, seuprâl
óprava, haljina = vêšta, -te* < ● barhâna, -ne: ved. barha
opravdati, ispričati se = skužàt, -ân,-âl
opravdavati, dokazivati = skazivàt, -ân,-âl > # dokaživàt, -ân,-âl
oprema, tehnika = spravÿtba, -tbe,-db
oprema na brodu = ◘ armîš, -ži < armÿžje, -jeh: etrur. armu
opremiti brod = armižàt, armižân, -âl*
opremljen, spreman / správni = prònti, -ta,-to* < sprâvni, -na,-no: čeh. správny
oprezan, pozoran / zort = alêrti, -ta,-to $: bask. zurt
oprost, oslobodjenje = ◘ dišpênž, -ži: lat. dispensum
oprostite !, srb. "IZVINITE" = skužâjte !*
oprostiti =⋆ oproštìt, -în,-îl < udpustjàt, -ân,-âl
oproštaj, izgovor = škûža, -že, škûž*
opseg, obujam, volumen = ubjêm, -mi, -mih: čeh. objem
opsjedanje, zapriječenje = blokâda, -de, -kâd $ 
opsjedati, blokirati = blokàt, -ân, -âl $
opsjednuti, sablazniti = blaznítt, -ên,-ÿl
opskrba, prehrana / fásunk = provÿšta, -e*
opslužiti, nahraniti = podvorìt, -rÿn, -rÿl
opsovati = zabeštimàt, -ân, -âl*
opstati, izdržati = ubštát, ubštanên, ubštâl
opšiti, porubiti / porubit = ubasÿt, ubasyẽn, -sÿl
opterećenje, balast = balâšt, -šti, -št $
opterećen, otežan = otešćân, -àna, -no
opteretiti, otežati = otešćàt, -ân,-âl
optičar, okulist = oćalÿst, -sti*
opustiti se = pocìnut, -en,-ul (sepuštìt, -ÿn)
opušak, čik (od cigarete) = makûl, -ùli* > ćìka, -ke 
opušten, komotan / loker = ◘ komôd, -da,-do: lat. commodus
opuštenost, bezbrižnost = lagòdba, -be,-ah > ◘ komoditâd, -di: lat. commoditas
orač = uràc, urâci, urâc < ● horâc, -ci,-ih: grč. chorikos
oračica = uralìca, -ce,-ÿc < horalÿca, -ce,-ah: grč. choriatissa
orački = uràlni, -na,-no < ● horâlni, -na,-ne: grč. chorianos
orah, voće Juglans / oréh = orìh, -hi < orÿh, orihôj, -ôv
orahov = orìhov, -va,-o < orÿhov, -ve
"ORAN" (tur.-srb.): hrv. spreman / berájt = prònti, -ta,-to* (sprâvni, -no): čeh.správny
oranica, njiva / mekota = # mekót, -ti,-ih < ● horâtje, -ja: grč. choriatia
oranje = # òranje, -a < ◘ oràtva, -vi,-ah: grč. choriates
oranžada, sok naranče = naranžâda, -de,-âd
orao / orel = orãl, orlÿ, -ÿh: ved.+ litv. arela, gots. ara
orao strvinar, Gyps = sùp, -pi < šupÿn, -nôj,-ôv
orašac, kikiriki = bacÿć, -ìtje,-eh
orati = oràt, orên, -âl (horàt, -ân,-âl)
orden, medaljon = medajũn, -jûni, -ih*
ordinacija, laboratorij = gabinêt, -ti,-êt $: rus. kabinét
orehnjáča (kolač) = orihòvica, -ce, -ic
organizirati, uspostaviti = ● utarkàt, -ân,-âl (vaštroÿt, -ÿn,-ÿl): hetit. tarkumai
orgulje = ◘ orgàn, -ni,-ih: grč. organon
orguljaš = organìšt, -ti*
orhideja, cvijet Ophrys = bućoãn, bućâni,-ih
original, izvornik / matica = matÿca, -ce,-ah
originalan, izvorni, pravi = pravûšći, -ća,-će
orijaš, div, gorostas, tur.-srb. "DŽIN" = covicìna, -ne,-ÿn < slovicÿna, -aj,-ah
orijentalni, istočnjački = ◘ pônski, -ka,-ko: grč. pontikos
Orion: nebesko zviježdje = Scâpi, -ih (Šćâpi)
oriti, hučati more = ● urinát, -ân,-âl: perz. urin
orkan, jaka oluja = šijûn, -ni < ● šyũn, -ûne,-eh: hetit. šiun, avest. siuni
orkestar, zbor = ◘ mûžika, -e: grč. mousike
orlić, mladi orao / órlec = orlÿć, -ìtje, -eh > -ći, -ÿć
orlovo gnijezdo = orlé, orlêh: prus. arelîs
orlovski = orlôv, -òva,-vo (supêlni, -na, -ne)
orlušina, veća grabljivica = laštribÿna, -ne
ormar, ormari = ◘ varmãr, varmâri, -ih: lat. armarium
ormarić / náhkasl = varmarÿć, -ìtje,-eh (škabelîn, -i*)
orobiti = ● urobítt, -ÿn,-ÿl: bask. arrobatu
orositi, poprskati / pošprícati = ukropìt, -ÿn,-îl
orošen, rosni = kropjèn, -na,-no < šmogòrni,-o
"OROZ" (tur-srb.): hrv. pijevac, kokot / pévec = petèh, -hi,-êh: rus. petúh, turs. horoz
"ORTAK" (tur.-srb.): suradnik, partner = ● sansÿr, -oj,-ov (kumpànj*): het.+ per. semsar
os, osovina = ● àša, -e,-ah (uõš, ôši): ved. assa
osa, kukac Vespa = osà, osè,-âh < ● | kârba, -bi,-ah: perz. kerbe
osakaćen, invalidan = knjakâv, -àva,-vo
osakaćenost = | knjakÿna, -ne,-ah > -ÿn
osakatiti = | knjakát, knjakân, knjakâl
◘ ósal, magarac = tovôr, -ri < ● tovuõr, tovorÿ, -ÿh: perz. tavar, gots. asilus
osam, br. 8 / ósem = òsan < ● ošân, ôšmih
osamdeset, 80 / osemdéset = # osamdesêt, -ih < ošandès
osamdesetjedan, -dva,-tri = osamdesêt_jedân, -dvâ, -trî < ošandesjèn, -dvÿ,-trÿ 
osamljenost, samoća = samîna, -ne,-în < šamÿna, -ni,-ah
osamnaest, 18 / osemnajst = osamnâjst < osavnâjšet, -ih
osamostaliti se = seštàt-vanogÿ, seštâl-
osedlati = oštÿat, -an,-al < uštyàt, -ân,-âl
osmero, osmorica = ● ošmôrje, -jeh: avest. ashtema
osmi, VIII. = " ôsmi, -ma,-mo < uõšmi, -me: avest. ashtàn
osica zujalica, Eumenidae = ● mutnjà, -njè,-âh: etrur. mutna
osigurač / zíherunk = vârgula, -e,-ul*
osiguranje / garda = gârda, -de $ < ● sigùrba, -be,-ah > -rb: akad. sigguru
osigurati = ● sigurátt, -ân,-âl: akad. siggurat
osiguravati, nadzirati = ● sigurÿvat, -an,-al: akad. siggurat
osiliti se, nametnuti = sesilìt, -ÿn,-ÿl
osim / ízim = nerê < nerenè (ostrân)
osinjak / ● kérber = osÿnac, -nci <# | karbàvje, -jeh: perz. kerbe
osinji, osin = ● karbâv, karbàva, -ve: perz. kerbe
osip, madež / píknja = mazõy, -ôje,-eh (mićÿna, -ne): čeh. mozol
osjećaj = ◘ šentimênt, -ti: lat. sentimentum
osjećati / čutiti = # ćutìt, ćutÿn, ćutÿl (cútt, cujên, cũul)
osjetilo = ćutÿlo, -la, -ah
osjetiti / očútiti = cútt, cujên, cũul
osjetljiv, niježan = ◘ delikât, -ta,-to: lat. delicatus
oskoruša, voće Sorbus domestica = škorûšva, -ve,-av < nylahûja, -je
oslabio, smršavio / gríntav = ušlâbjen, -na,-no
oslabiti = propàst, propadên, propâl (ušlâbit, -in,-il)
oslabjelost, izgladnjelost = debulèca, -ce,-êc*
oslijepiti, tur.-srb. "OĆORAVITI" = ušlipìt, -ÿn,-îl (nevitnè, nevidîn, nevidêl)
oslikan, naslikan (umjetnina) = ◘ napingân, -àna,-no: lat. pinctus
oslikati, naslikati (umjetnički) = ◘ napingàt, -ân,-âl: lat. pingere
osloboditi / izbaviti = zbàvit, -in,-il > ◘ liberàt, -ân,-âl: lat. liberare
osloboditi se = škapulàt, -ân,-âl* < sezbàvit, -in,-il
osmero, osmorica = osmòri, -ih < ošmôrje, -jeh
osmerostruko, 8 X / osamkrát = ošampûti < osantrátt
osmi, VIII. = ôšmi, -ma,-mo: av. aštema
osmijeh = našmÿh, našmîhi
osmina, 1/8 = kvartùc, -ci (mićikvàrat)*
osmjehnuti (se), nasmijati = našmihnùt, -ên,-ûl
osmorica, osmero = osmòri, -ih < ošmôrje, -eh
osmorka (u igrama), znamenka 8 = osmìca < ošmÿca, -ce
osmrtnica, smrtovnica / párta (partacetl) = martôr, -ri,-ih*
osnovati, utemeljiti = snovát, snovân, -âl
osnovica, podloga = usnôv, -vi,-ih > ◘ fundamênt, -ti*: lat. fundamentum
osoba, ličnost = ◘ peršôna, -ne,-ôn: lat. persona
osobit, poseban / imeníti = imenÿt, -ta,-to > špecîfik, -ko*
osobitost, značajnost = imenÿtva, -vi,-ah
osobito, naročito, posebice / poglavíto = nasvalÿto (navlâšno)
osobni, privatan = ◘ privâtni, -na,-no: lat. privatus
osoje, zasjena / hlad = usôr, -ri,-ih > osôj, -je
osoran, drzak = okosÿti, -ta,-te > ◘ renitênt, -ta,-to: lat. renitens
osovina, os = ● àša, aše, -ah (uõš, ôši): ved. assa, litv. ašis
ospice, srb. “BOGINJE“ = bârse, bârsah*
osramotiti se, ući u sumnjive rabote = rukÿ_šporkàt
ostajati, ne ići = nezitnè, nezîden, nezìšal > nezît, nezidên
ostakliti, obložiti staklom = sceklìt, sceklîn, sceklîl
ostali, i drugi = | tartòri, -re > inòki, -ka,-ke: av. ainya, oset. inae, ukr. inši, čeh. iny
ostarjeti = uštarìt, ušatrÿn, -ÿl
ostati =⋆ ostàt, -jên,-âl < uštàt, uštànen, uštâl
ostava, smočnica / špájza = kamarÿn, -ni,-în* < ◘ dišpênsa, -se,-ns: lat. dispensum
ostaviti, napustiti / ostavláti = napušćàt, -ân,-âl
osti (za ribe) = uõšti, ôštih
ostruga, tur.-srb. "MAMUZA" = špirũn, -ûni* < ● tàka, -ke,-ah: egip. taka, nostr. "teku"
ostrugan, izgreben = uštargân, -àna,-no
ostrugati, izgrebati = uštargàt, -ân,-âl
ostvaren, izgradjen = ◘ stôren, -na, stôreno: gots. stiurjan
ostvariti, izgraditi = storítt, storîn, -îl
osuda, kazna = ◘ kaštrîg, -gi: lat. castigo
osuditi, kazniti = ◘ kaštrigàt, -ân, -âl: lat. castigare
osuditi na smrt = najmrÿt, najmÿran, -mârl
osudjen = usûjen, usujèna, usujèno
osušen = šuhân, -àna,-ne > ošekân, -na,-no*
osušiti = ošekàt, -ân,-âl* (ušušìt, -ÿn, -ÿl)
osuvremeniti, obnoviti = ◘ renovàt, -ân,-âl (modernàt, -ân,-âl $): lat. renovare
osveta, odmazda / fant = hatôr, -rje > mascêna, -ne*
osvetnički, -ko = hatòrni, hatòrna, -no
osvijestiti, urazumiti = švistìt, -ÿn,-ÿl
osvijestiti se = sešvistìt, sesšvistÿn, -ÿl
osvijetliti, rasvjetliti = ušvitlìt, -ÿn,-ÿl < ◘ luminàt, ân,-âl: lat. illuminare
osvjetljenje, rasvjeta / líhtunk = ● švitlàva, -ve,-ah: avest. spitama
osvježiti, rashladiti / sfríškati = friškàt, -ân,-âl $
osvježiti se, rashladiti = sefrìškat, -an,-al*
osvojen, zauzet = zipaćân, zipaćàna, -no
osvojiti, zauzeti = okupiràt, -ân,-âl $ < ● zipaćàt, -ân,-âl: ved. ze-pachita
osvrnuti se, obazrijeti = senazrît, -zÿran, -zrÿl
osvrtati se, ogledavati = seozìrat, -an, -al
ošinuti, mlatnuti = zisybàt, zisybân, -âl
ošišati (se) / oštrígati = ušìškat, -an,-al (seustrìć, seuštrìgan, -al)
oškrbaviti, dobiti krezubine / oščrbáviti = scerbát, -ân,-âl (# ŠĆRBÀVIT, -IN)
oštar, šiljast = ostrÿ, ostrà, -rò (# ÒŠTAR, ÒŠTRO)
oštetiti, izglodati = ◘ peštát, peštân, -âl: etrur. pestu, avest. pešotanu
ot- (od-) u složenicama = otočni prefiks ● ud- (primorski ⋆ OD-): indoved. ud-
otac, očevi /◘ jápa = otác, oscà, oscì (tjâća, -će): hetit. attas, etrur. apa
otada, odonda = oltàd: akad.+ sumer. a-ta
otegnuti, produžiti = prolongàt, -ân,-âl*
oteklina, kurje oko = nabõy, nabôje, -eh
oteliti se = setelìt, -ÿn, -ÿl
oteti, oduzeti = ● vazêt, vazamên, vazêl: ved. vazati
otezati, odugovlačiti = katêt, katên, katêl
otežan, opterećen = otešćân, -àna, -no
otežati, opteretiti = otešćàt, -ân,-âl
otići / odíti = ● ćarêšt, ćarên, ćašâl: perz. dja-raštan
otići, će ići = terèšt, terên, tešâl
otimačina, grabež = agvantâda, -de,-âd*
otimati, uzimati / zgrábiti = zimát, zimân, -âl
otirač, mali sag (uz vrata) = tapetîn, -ni*
otjerati, istjerati / stírati = # stìrat, -an,-al < ● zignàt, zgonÿn, zignâl: ved. ze-gnanti
otkazati, stornirati = štornivàt, -vân, -vâl*
otkinuti, odlomiti = utargát, -ân, -âl > # otkînut, -en,-ul
otkriće, pronalazak = ujêtva, -tve, -tav > inžênj, -nji*
otkriti, pronaći = uyẽt, uyẽn, uyẽl > inženjàt, -ân,-âl*
otkrivač, pronalazač = ujêtnik, -niki, -kih
otkucati, odbiti (sat) = rebàtit, -in, -il*
otkuda, odakle = oklén ( zikûd )
otkupitelj = udkupÿtel, -teli, -lih > # otkupîtel, -li,-tel
otmjen, plemenit / nóbel = žlàhtni, -tna,-tno > ● matâni, -na,-ne: hrw. mitanni
otmjenost, plemenitost = žlahtÿna, -ne,-ah > ◘ žentilìca, -ce: lat. gentilitas
otočanin = ● bôdul, -li,-ih (◘ ižulân, ižulàni): avest. bodyul, lat. insulanus
otočanka = bodulìca, -ìce,-ah (◘ ižulânka): lat. insulana
otočić / otočec = škôlj, -lji,-ih (školjìć, -ći): grč. skopelos
otočje, arhipelag = îžule* < ◘ skòpje, -eh: grč. skopeloi, lat. insulae
otočni = ● bôdulski, -ska,-sko (◘ ižulâni, -na,-no): av. bodyul, lat. insulanus
otok = brač, brači,-čih > ◘ skopâl, skòpje > ◘ îžula, -le: grč. bragos & skopelos, lat. insula
otopiti, rastopiti = kopnìt, -în, -îl
otpad, smetlište = gârga, gârge, -ah (šmèti, -ih)
otpad kroja, odrezak / zrézek = vastrÿžak, -ÿški, -ih
otpadak, smeće / šrot = pulètka, -ke,-tak
otpadni izljev = brunâl, -li,-ih*
otpadni papirići / papírčeki = kartušÿni, -ih*
otpirač, tur.-srb. "KALAUZ" / špérhakel = ramandêl, -li*
otpor, neodobravanje = dunkèca*, -ce
otporan na sušu, kserofilan = šuhozÿtje, -jeh
otpravnik, srb. "ODAŠILJAČ" / predajnik = ◘ špedîtor, -ri: lat. expeditor
otpremati, srb. "ODAŠILJATI" = špedivàt, -ân,-âl* (šavát, -ân,-âl)
otpremiti, odaslati = ćaslàt, ćašàjen, ćaslâl (udprâvit, -in,-il)
otpremnik, otpravnik = špeditêr, -ri $
otpuhnuti, ispuhati = spuhát, spuhân, -âl
otpustiti (grijehe) = udrîšit, -in, -il
otputovati = ćapôć, ćarên, ćašâl > pârtit, -in,-il*
otresati, truniti = vatrusìt, vatrusîn, -sîl
otresti se, izderati / se zbrécnuti = sezbrècnut, -nen, -nul
otrijebiti, očistiti = utribìt, -ÿn,-îl
otrijezniti = utriznìt, -ÿn, -ÿl
otrijezniti se = setriznìt, -ÿn, -ÿl
otrov / ščemer, gift = # otrôv, -vi < scemêr, -èri,-ih: ungar. csemer
otrovan / gíftik = scemêrni, -na,-no (# otrôvni, -no)
otrovanje / ščemernost = šćemêrba, -be,-rb < scemêrba, -bi,-ah
otrovati / gíftati = šćemèrit, -in,-il < scemerít, -ÿn,-ÿl
otrovna guja, zla žena = scemerÿna, -aj,-ah > ◘ àšpida, -de,-id: grč. aspide
otrovne gljive-nejestive = scemerÿtje, -eh
otrovne zmije, Viperidae / kače-jadováče = gàdi, gàdih < scemerÿne (kaške-scemèrne)
otrovnjak, arsenik = šćemèrnik, -ci < scemêrnik, -ki
otrusina, trun = trûs, trûsje, -eh
otuda, odatle = zitûd (stûda)
otudjiti = pošvoÿt, -ÿn,-ÿl > # ukrâst, -dên
otvarati / odpirati = # udpÿrat, -an,-al > otvarjàt, -ân,-âl
otvor, rupa /● lúknja = škùlja, -lje < ● lùknja, -nje,-ah: ved. lokanya, hetit. lutanza
otvoren / odprt = udpârti, -rta, -rto
otvoriti / ótprti = # udprÿt, udprên, udpârl
otvrdnuti, okoštati = vaškornàt, -ân,-âl
ova, ove, ovu, ovom = vâ, vê, vôj, vû, vôn
ovaj, ova, ovo = uõv, vâ, vô plur. vê (OVÀJSTI, -TA,-TO)
ovaj = ôv, vôga, vômu < uõv, ovêg, ovên, ovÿn
ovakav / ovákof = ovakôv, -òvo < vakuõv, vakòva, vakòve
ovako / ovak = ovakô (vakô): avest. avatha
ovamo, srb. "AMO" /● símo = ● sím > ovdÿ, (VÂMO): akad. šym
ovan = | vrrûs, -si, -sih > broãv, brâvi, -ih: čeh. brav, litv. avinas
ovapniti, okameniti = ● šadrìt, -rÿn, -rÿl: perz. sadr
ovapnjenje, kamenac / léhnjak = ● šadrÿna, -ne: perz. sadr
ovca = # ovcâ, -cê, ovâc < ● | khÿš, kÿšje, -jeh: akad. kish
ovčar, čoban = bravâr, -ri,-ih > # còban, -ni: perz. čuban, rus. čaban, vegl. braviár
ovčarski, čobanski = bravârni, -na,-no
ovčarstvo = bravarÿa, -e,-ah
ovčje meso, janjetina = jancèvina, -ne,-in
ovčji, ovcin = jancêv, -èva,-vo (ud_ovâc)
ovdanji, dotični, isti = sejôn, sejnà, sejnè
ovdje, tu / óvdi = tutû (# ovdÿ): ukr. tut
ovi, ove, ova; ovih = vê, vêh, vÿn, vÿmi (ovî, ovâ, -îh)
ovjeren, potvrdjen = ◘ cêrti, -ta,-to: lat. certus
ovjeriti, obračunati / fakturírati = faturàt, -ân,-âl*
ovlaštenje, punomoć = ◘ prokûra, -re,-ûr: lat. procuro
ovnić, janjčić / ágnec = vrusÿć, -ìtje,-jeh > jancìć, -ći: hetit. iyant, lat. agnus
ovnov, ovnujski = brâvji, -ja,-je (ud_vrûsi): litv. avinas
ovoga, ovomu, ovim =⋆ ovôga, -mu < ovêg, ovên, ovÿn
ovogodišnji = segòdni, -na,-ne
ovojnica, omot = plašćanÿca, -ce > kupêrta, -te*
ovolik, -ika,-iko = ovulîk, ovulìka, -ko
ovratnik / krágna = celebũn, -ûni, -nih (kolèt, -ti)*
ovršiti (žito) = povarhát, -ân,-âl > povarsìt, -ÿn, -îl
ovuda, tuda = ovûd ( VÛDA )
ozbiljan, važan = ◘ serjôš, -ža,-žo: lat. serius
ozdola, odozdol, ispod / spot = šòto* (zipód): ukr. zispodu
ozdraviti, liječiti se = sevidàt, -ân,-âl: perz. viden
ozeblina, smrzotina = pozêb, -bi (bugânac, -nci*)
ozgora, odozgor = ● gôri (naõn, naunê): bask. gori, ved.+ ukr. giri
ozlijeda, rana = jàdva, -vi, -ah: ved. aida
ozlijedjen, ranjen = jadòvni, -vna, -vne
označen, markiran / cajhani = ● sinjân, sinjâna, -no (zlamenân, -no): ved. sinjana
označiti / cajhati = ● sinjàt, -ân,-âl (zlamenàt, -ân): ved. sinjat, čeh. znamenat
oznaka, simbol = ● sinjâl, -li,-ih (zlàmen, -ni): ved. sinjad, lat. signum
oznojiti (se) / spotiti = zipotìt, zipotîn, -tîl
ožbukan = meltân, -àna, -no
ožbukati = meltàt, -ân,-âl (frakacàt, -ân,-âl*)
oždrijebiti se = seždribìt, seždribÿn, -bîl
ožedniti = ubžajàt, ubžajân, -jâl
oženiti = uženìt, -nÿn, -nîl < zakònit, -in,-il (barbát, -ân,-âl)
oženiti se = seženìt, -nÿn, -nîl < sebarbàt, -bân
oženjen, udana = užènjen, -na,-no
ožeti / žmikati = # žmikàt, žmikân, žmikâl
ožiljak, zaraslina = zišvencÿna, -ne > ◘ fîštula, -le, -ul: lat. fistula
oživjeti, uskrsnuti = uzyvít, uzyvîn, -îl < gorištàt, gorištânen, gorištâl
ožmikati, ožeti = uzjêt, uzymân, uzjêl (ožmît, -mên)
ožujak, mart, III.mjesec / súšec = ◘ màrac (ozùljak): etrur. marties, lat. Martius
ožujski, martovski = ◘ marćàni, -na,-no: etrur. marties

P - p

pa, srb."TE" / ter = tàr; pàko (# pâk)
padaline, oborine / deždévje = # dazdêvje, dazdêvja, -ah
padina, obronak / padež = | ladùmer, ladumèri, -ih (šajàvica, -ce, -vic)
padinski, obrončani = | ladumèrni, -rna, -rne
pahuljica = pahÿć, -ìtje, -jeh > -ći, -ÿć
pajasen, smradno drvo Ailanthus = žîr, -ri, -ih
pakao / pékel = pakâl, paklà
paket, zamotak = bûšta, -šte, -tah: perz. bešta
paketić, zamotuljak / páklec = mićabûšta, -šte
pakiranje, umotavanje = zavîtje, -tja
pakpapir, arak = ◘ kârta, -rte, -tah: hetit. hatura, grč. chartes
pakosnik, zlobnik = dešpetÿvac, -vci, -vac*
pakost, prkos, zloba / spáčka = ◘ dešpèt, -ti: lat. despectum
pakostan, podmukao, zloban = malićôz, -za, -zo*
pakostiti, prkositi = ◘ dešpetàt, -tân, -tâl: lat. despectare
palac / pálec = pulác, pulàci, -ih (-âc)
palac, stara mjera: 32 mm / col = pulác, pulàci, -cih > -lâc
palača, dvorac / dvórec = ◘ palâc, -àci,-cih (POLÂČA, -ČE): grč. palatos, čeh. palác
paliti, peći / vužgati = # kurít, -în,-îl < ◘ žgàt, žgân, žgâl: gots. azgô, čeh.+ kaj. kurit
paljak, dućanska lopatica (za grah, brašno itd.) = šêšulica, -ce, -lic*
paljba, pucnjava = tirâda, -de (šilûr, -ri, -rih)*
paljevina / zgarišče = palêzina, -ne <● garÿstje, -ja,-ah: avest. garema
paluba, brodski pokrov = kuvêrta, -rte, -rt*
palubica na barki (pokriveni pramac)= palmèta, -te, -mêt*
pamćenje, sjećanje = ◘ memôrija, -je: hetit. memiya, lat. memoria
pamet, učenost / vuštenost = mudrôba, -be, -bah > -rôb
pamtiti, sjećati se = pamètit, pamètin, -til
PAMUK (tur.) = ◘ bumbâk, -kì < mihùnac, -nci, -cih: grč. bambax, turs. pamuk
panarabizam, islamizam = seunemorÿe, -eh
panslaven, slavist / hejslavén = sionšćâv, seunešćâvi, -vih
panslavizam, slavistika / hejslavénstvo = seunešćâvje, -jeh
pandža, kandža / parkl = scapôr, -rje, -jeh > ćabrũn, -ûni*
panj, sječina / penj = hrêb, -bje, -jeh < hãar, hâri, -rih
panjić (za sjediti) = hrebÿć, -ìtje, -jeh > -ìći, -ÿć
panorama, vidikovac = belvedêr, -ri* < obzòva, -ve, -vah
pant, srb. “ŠARKA“, zglobnica (vrata, prozora) = kanjôl, -li, -lih*
panteon, svi duhovi = seunevÿšni, -nih
papak, -pci = scipân, -àne, -neh (paćênki, -kih)
papazjanija, pomije / šmarn = paštròći, -rôć*
papir, arak / papír = ● kârta, -rte, -tah: hetit. hatura, grč. chartes
papiga, Psittaci / papagáj = papagâl, -li, -lih*
papirnat / papirni = ◘ kartèni, -na, -ne: hetit. hatuars, grč. chartinos
papirna vrećica / škarnícla = škartòc, -ci*
paprat, Filicinae / preprut = praprùt, praprùti, -tih: yatv. papartis
papratište, bujadnica = paprûtnjak, -ki, -kih
papren, ljuti / šarf = papârni, -rna, -rno (# ljût, -to)
papuča, natikača, tur.-srb. "PATIKA" / šlápa = kopìca, -ce, -cah > šlàpa, -pe $
para, isparavanje = sàpa, -pe, -pah > sâp: yatv. para, prus. pâre
parafiran, potpisan = ◘ firmân, -na, -no: lat. firmatus
parafirati, potpisati = ◘ firmàt, -ân,-âl: lat. firmare
paradajz, rajčica /● paradejs = pomidõr, -ôri, -rih $: grč. paradeisos, rus. pomidór
paradajz-juha, ketchup = ◘ šâlša, -lše: lat. salsus
"PARAJLIJA" (tur.-srb.): bogataš = bogatũn, -ûni, -tûn < blagãr, blagâri, -rih
paralizirati, obuzeti / paralizerati = paralizàt, -ân,-âl*
parangal (niz udica) = palingâr, -ri, -rih*
paraziti, nametnici = ceperÿtje, -tjeh > -rìći
parcela tla = ◘ particèla, -le (umêjak, -ki,-ih): lat. particula
"PARČE" (tur.-srb.): hrv. komad, dio / komát = kùs, -si,-ih > bokũn, -ni,-ũn*
pare, sitni novčići, tur.-srb."KUSUR" / nófčeki = šoldîni, -dÿn*
parenje, oplodnja = ● markàtva, -tve: av. mraocas
parfem, miomiris = ◘ kolònja, -nje > profûm, -mi*: lat. colonia
parfimiran / namiríšen = profumân, -na, -no*
parfimirati / namiríšiti = profumàt, -mân, -mâl*
parfumerija, drogerija = špicerÿa, -e*
pariti se, oploditi = markát, -kân, -kâl (MRKÀT)
park / garten = žardîn, -ni* < ◘ perivôj, -òje, -jeh: grč. peribollon
parket, brodski pod = pajôl, -li, -lih*
parketić, sitan parket = pajolìć, -ìći*
parketiranje, postavljanje poda = pajolâda, -de*
parketirati, staviti pod = pajolàt, -ân,-âl*
parni kotao, parni lonac = kaldâj, -je*
parobrod, brodska veza = vapõr, -pôri*
parta, potvrda o smrti = umârlica, -ce, -lic > umrlica
pas, psi (Canis)/ cúcek  = pàš, pàši, -ih
pasta, krema, mazivo / viks = patÿna, -e*
pasti, opasti = pàst, padên, pâl: rus. past
pasti, napasati = pâšt, pasên, pàšal: tohar. pásk, avest. pasuš
pasti na um = pryt-vapamèt
pasti pijan; zaorati dno (brod)= zarolàt, -lân, -lâl
pastir = còban, -ni < | goncÿn, -nôj,-ôv: het. waštara, av. pathar, lat. pastor, čeh. pastyr
pastirski, stočarski = bravârni, -rna, -rno (ud_goncÿni) 
pastuh = štalôn, -ni* < ingÿr, -roj, -rov: mong. hangür
pašnjak / pášnik = pasÿšće, -šća, -šć < ◘ bosâr, -ri, -rih: grč. bossis
paštašuta, samo tijesto = paštašùta, -te* < golÿca, -ce, -cah
patak, mužjak patke / racnjak = racâk, racâki, -kih
patent-brava / vérthem = šćenàc, -ncì, -cÿh
patentiran, automatski = patentân, -tàna, -no*
"PATIKA"(tur-srb.): hrv. papuča, natikača / šlápa = kopìca, -ce,-ah > # šlàpa,-pe): tur. patik
patka, perad Anas / lígica = ràca, -ce, râc
patlidjan (tur.), povrće Solanum melongena = melancân, -ni*: turs. patliçan
patnik, mučenik = mušnîk, -ki > -ci
patnica, mučenica = mušnÿca, -ce, -šnÿc
patnja, trpljenje = trpìdba, -dbe, -db < tarpÿtva, -ve, -vah
patuljak, pigmej / képec, cvergl = malÿć, -ìtje,-eh (nètek, -ki,-ek)
patuljast, sićušan, pigmejski / cvergli = malimîći, malamîća, malomîće
patuljasti konjić, poni = konjìć, -ći < mićyzdèn, -ne, -neh
paučina / pavočina = pavucÿna, -naj, -nah > -ne, -ćÿn (# PAVUČÌNA): čeh. pavučina
pauk / pavok = pavúk, pavukôj, -kôv > -ki, -vûk; (# PÂUK, -CI): čeh. pavouk
pauk-kosac, dugonogi Phalangium / matijáš = papavùk, -ki
paukov, paučji / paukecof = pavùkov, -va, -vo
pauza, odmor / fraj = fràja, -je*
paviljon, okrugla zgrada = rotônda, -nde, -nd: lat. rotunda
"PAZAR" (tur.-srb.): sajam / sejem = samànj, -i < ● samãn, -âne,-eh: ved. samana, tur. bazar
pazi, ● pozor! / háptak ! = ● habãy, habâjte !: hrw. habilar, akad. pazur
pazite, čuvajte se! = ● habâjte !
paziti, čuvati se = ● habát, -bân, -bâl (⋆ pâžit, -in,-il): hrw. habilar
pazuho / pázduh = spàžuha, -he,-ûh < špadúh, -hôj, -hôv
pažljiv, oprezan / pozorni = pomnÿv, -va, -vo
pčela (Apis) / čela, čméla = ● ûla, ûle, -ah > celâ, -lê (ČÈLA, -LE): bask. uli
pčelar, medar / čelár = celâr, -ri,-âr < ● ulnÿk, -kôj, -kôv: bask. ulixetan
pčelica = celìca, -ce, -lÿc < mićaûla, -le, -lah
pčelinjak, košnica / čmelinják = ulîšće, -šća, -šć < ● ulÿstje, -stja, -jah: bask. ulitxa
pčelinji = ulèni, -na, -ne (ud_cêl): bask. uli
pecanje, ribolov sa štapom / ribičîja = peška-varôzgu
pecati, loviti = ● capivàt, -vân, -vâl: perz. capidan
pecivo, krušćić / žemlja = panîn, -ni* < hlibàc, -bcì
peckati, zadirkivati /● zézati = ● picigàt, -gân, -gâl: perz. picidan, akad. zuzu
pečat, žig / štémpl = tîmbar, -bri* < žgàlo, -la, -lah
pečatiti, požigati / štémplati = timbràt, -rân, -râl* < žgalivàt, -vân, -vâl
pečen = pecên, -cèna, -no (špecên): ved. pacana
pečena kora, pokožica = ◘ hròšta, -šte, -tah > -št: lat. crusta
pečenica, pržolica = bružôlica, -ce, -lic
pečenka, -no pile / piščánec = pišćenìca, -ce,-nÿc > ◘ pulàštar, -štri,-rih: lat. pullarius
peć, peći = pêtja, pêtje, -jah
peći, pržiti = pèc, pecên, pèkal: ved. pac, tohar. päk
pećina, hrid / peč = pecÿna, -ne, -nah: ved. pashana
pećinar, špiljar = garmâć, garmàtje, -jeh
pećinica, manja špilja / pečica = pećìca, -ce, -ćÿc
pećinski, špiljski = pećnì, -nà, -ćnò
pećnica, grijalica = gîzba, -be, -bah > argânza, -nze*
pedala, nogohvat = pênda, -nde > pedalîn, -ni*
pedalj, stopa = ● pedãn, pedâni, -nih: hetit. pedan, litv. peda
peder, homoseksualac / hómič = ● merdÿna, -ne, -dÿn: perz. merdane
pedeset, br. 50 = pedešêt, -tih (kvintâr, -ri*)
pedesetak, oko 50 = pedesetòri < pedešetôrje
pedesetero = pedesetòri, -rih (kvintârje, -jeh*)
pedeseti, L. = pedesêti, -to < pedešêtar 
pedesetjedan, -dva, -tri = pedesêt-jedân, -dvâ, -trî < pedeštarjên, -dvÿ, -trÿ 
pegla, glačalo = glacìlo, -la < sumprèš, -ši* < ◘ tîgla, -gle, -lah: etrur. tigel
peglati, glačati = sumprešàt, -šân, -šâl* < ◘ tiglátt, -lân, -lâl
peh, zla kob, nevolja = pêgula, -le, -gul*
pehar, vrč / krígla = bukalèta, -te, -lêt*
pejorativ = sufiks: -ÿna, -ÿnaj, -nah
pekar / pekár = pećâr, -ri < ● pék, pekî, -ÿh: tohar. päk, rigv. pekv, prus. pekâre
pekarica = pećarÿca, -ce, -cah > pećàrica, -ce, -ric
pekarna = pekarÿa, pekarÿe, -ah
PEKMEZ (tur.), džem / marmelada = marmolâda, -de, -lâd* > marmelâda $
pekva za kruh = ćrÿpja, -pje, -jah: litv. čerpé
pelargonija, bilje Pelargonium / belagónija = ◘ gerân, -ni, -nih (žerân): grč. geranion
pelene, povoji / ájnpendekl = plenÿce, plenÿcah (fàši*)
pelerina, ogrtač / mántel = salunìć, -ći
pelerinica, dječji ogrtač = sjòka, -ke, sjôk*
pelin, gorko bilje Artemisia / pelîn = pelÿn, -lîni, -nih: ukr. polin
pelješki, iz Pelješca = artaštônski, -ska, -ske
peludni prašnik, antera = mêlnica, -ce, -lnic
"PENDŽER" (tur-srb.): hrv. prozor / šájba = punêštra, -tre*: vegl. punástra, turs. pendjere
penis, kita /◘ pímpek =● lùlić,-ìtje,-jeh (◘ pimpilÿn): ak. lulim, trac.bambalon, prus. pimpas
penjački, alpinistički = vysâlni, -lna, -lne
penjanje, planinarstvo / pentranje = civerâda, -de*
penjati se, planinariti / se pentrati = civerát, -rân, -râl
penzija, mirovina = penšyũn, -ûni $
penzioner, umirovljenik = penšunât, -ti*
pepeljara, čikobernica / pepélnik = lužnÿca, -ce, -cah
pepeljast, sivkast / grau = popêlni, -lna, -lne > pepêlni, -lno
pepelnica, biljna bolest = ● lûga, -ge, lûg: lyk. luga
pepeo / pepel = # popêl, popèli, -ih (lûg, -gi): čeh.+ kaj. popel
pepeonik / pepélnik = pepelîšće, -šća, -šć < popelÿstje, -tja, -tjah
peraja (riblja) = poprùg, -gi, -gih > -zi, -zih
perika, vlasulja = puštìca, -ce, -štîc < usÿna, -ni, -nah
perilica, stroj za pranje / véšmašina = pralÿšće, -šća
perilo, deterdjent / detergént = perlÿn, -noj, -nov
perina, jastuk s perjem / vájnkuš = perušÿn, -ni, -nih
periska, školjka Pinna = luštùra, -re, -rah
perivoj, park = ◘ perivõy, -vôje, -jeh: grč. peribollon
pero, perje / perot = perútt, perùti, -tih: hetit. pera
peron, kolodvor / štájga = štacyũn, -ûni, -nih*
peršin / peršun = ◘ petrošÿl, -li, -lih: gr. petroselinon
perunika, Iris / sklépnik =◘ | kukùrika, -ke,-rik: mong. kukrükh, het. peruna, trac. peru
peruška, perjanica / štáubvecn = pahàlica, -ce, -lic
pesnica, šaka = pešćÿca, -ce, -šćÿc
"PEŠKIR" (tur-srb.): hrv. ručnik, frotir = suhamân, -ni* (tarÿlo, -la): turs. peškir
pet, br. 5 = pêt, -tih (kvîni, -nih, kvin*)
peta = petà, -tè, petâh
petak, petkom / pétek = peták, petkà, petkũn: yatv. petnikis, prus. pêntinx
petarda, praskalica = mâškula, -le, -lah > -kul
peteljka / čehulja = ćehùlja, -lje, -lj < tjehûl, -ùli, -lih
petina = kvintîn, -ni *
petero, petorica = petòri, -rih < petôrje, -jeh
peterostruko, 5X / petkrát = petrátt > # petpûti
peti, V. = pêti, -ta, -to (kvîni, -na, -ne*)
petina, 1/5 = ◘ kvînta, -nte, -nt: lat. quintus
petkom, u petak = petkũn, va_petàk
petlja, omča, laso = brâga, -ge* < pèkja, -je, -jah
petljati, prčkati = pàrškat, -kan, -kal (PRŠKAT)
petljati se, dirati = pačati se, pačam se < ● sepacàt, -cân, -câl: ved. sa-pachita
petnaest, br. 15 / petnajst = petnâjst < petnâjšet, -tih
petnaestero, -torica = petnajstòri < petnajštôrje, -jeh
petnaesti, XV. / petnajsti = petnâjšti, -šta, -što (kvìndići, -će*)
petogodišnji / petolétni = petlêtni, -tna, -tno
petorica, petero = petòri, -rih < petôrje, -jeh
petrolej, nafta = petrõy, -ôje (petruõl) $
petrolejka = špiritjêra, -re, -tjêr*
piće, napitak / pijáča = pićót, -ti,-tih < ● bibìta, -te: hrw. bibita, rus. pitjë
pigmej, patuljak / képec = malÿć, -ìtje, -tjeh (nètek, -ki, -tek)
pigmejski, patuljast / képecast = malimîći, malamîća, malomîće
"PIHTIJA" (tur.-srb.): hrv. hladetina (od mesa) / hladnetina = žaladÿa, -e*
pijača, alkohol = ● bibÿta, -te, -tah: hrw. bibita
pijan, opijen /◘ nažvéglan = nabumbân, -na, -no > nalôkan, -na, -no (PJÂN): gots. sweglôn
pijančiti, bančiti / cúgati = lokát, -kân, -âl (bûmbit, -in, -il)
pijavica, krvopija / pijavka = tjeperÿna, -naj, -nah > šangvèta, -te*
pijesak, prah = # mêlo, -la < ● vâra, -re, -rah: hrw. wara
pijevac, kokot, tur-srb. "OROZ" / pévec = petèh, -hi, petêh: rus. petúh, turs. horoz
pijuckati (pomalo) = bipít, bipyẽn, bipÿl
pijuckati, pijančevati / pijančúvati = bûmbit, -bin, -bil > lokát, -kân, -âl
pijuk / kramp = mašklîn, -ni* < scapũn, -ûne, -neh
pijukanje, cvrkut = cvarlîk, -ki, -kih (ČVRLIKÀNJE, -NJA)
pijukati, cvrkutati = cvarlikàt, -kân, -kâl (ČVRLJIKÀT, -ÂN): čeh. cvirlikat
● pikati, bosti = ● badàt, -ân,-âl: bask. pikatu, ved. badati, litv. bad
pikavci, trnci / ščavjaki = ● sikàvci, -cih:  ved. sikhavat, akad. sikkatum, aram. sikketa
piknuti, ubosti = ● bàdnut, -nen, -nul: ved. badati
pikula, kliker / špékula = bîngulica, -ce (gâlbica, -ce, -ic)
pila, tur.-srb. "TESTERA" / žága, švájzek = šegàc, -ci*; # PILÀ, -È (veća motorna: šegũn,-ni*)
pilad, pilići / píceki = piplÿtje, -jeh
pilast, nazubljen = nažûbjen, -na, -no
pile / pícek = piplÿć, -ìći, -ćih > # PÌLIĆ, -ĆI
piliti / žágati = pilátt, pilân, pilâl
pilot, lučki kapetan = pilôt, -ti* < ● peyãr, -âri, -rih: perz. peyare
pilotirati, peljariti = pilotàt, -tân, -tâl* < ● pelát, -lân, -lâl: ved. pelate
piljevina / pilóvina = šegadûra, -re, -dûr*
pímpek, penis =● lulÿć, -ìtje,-jeh (◘ pimpilÿn): ak.-sum. lulim, prus. pimpas, trac. bambalon
pinceta, štipaljka = šćipàlica, -ce, -lic
pipa, slavina (za vodu), tur.-srb. “ČESMA“ / špínja = # špîna, -ne, -nah $: turs. češme
pipa na bačvi (za vino): kanèla, -le, -nêl*
pipati, dirati / petâriti = ● takátt, -kân, -kâl: akad.+ sumer. taka, gots. tekan
pipkati, dražiti / šlátati = piplićàt, -ćân, -ćâl
pipkavac, nespretnjaković / pléntravec = pipavcÿna, -naj, -nah > pipavćîna, -ne, -ćîn
piramida, vršak = ● kũur, kûrje, -jeh: akad.+ sumer.+ hrw. kur, trac. kiri
pire, restani krumpir = zgnâvjen-kumpÿr
pirika, korov Agropyrum = pirÿka, -ke, -kah > piryk
"PIRINAČ" (tur.-srb.): hrv. riža, žitarica Oryza = rîzi, -ih $: perz. rize, turs. pirindj
pirjati / dínstati = šufigàt, -ân,-âl*
pirka (riba) = ◘  kânj, kânji, -ih: grč. channe
pirkanje, popuhivanje / pihanje = ● bavâda, -de, -vâd: perz. bavidan
pirkati, puhati / popihati = ● bavàt, -vân, -vâl: perz. baviden
pisac = škrivân, -ni* < cinjàvac, -vci, -cih
pisaći stol / šrájbtiš = ◘ škritôr, -ri: lat. scriptorium
pisalica, olovka / plájvas = hlàjbac, -jbci > ◘ lapÿš, -šje, -jeh: lat. lapis
pisanica (uskrsna) = jajârica, -ce, -ric
pisanje, pismenost = pismò, -mâ, -mâh
pisar, bilježnik = škrivân, -ni* < ◘ nodâr, -ri, -rih: lat. notarius
pisarna, ured = nodaryât, -ti, -tih (škrivanÿa, -e)*
pisati / pisáti = pisát, pisjên, pisâl: yatv. peisât
pismeni, pisarski = pisâlni, -lna, -lno: prus. pensâle
pismeno, napismeno, grafički = pisûć
pismohrana, arhiv, zapisnik = ◘ kartulâr, -ri: lat. chartula
pismonoša, poštar / poščer = poštÿr, -ri,-ih > ⋆ pôštar, -ri
pisoar, javni  WC / klošmérl = pišarôla, -le, -rôl*
pišanje, mokrenje = ● scânje, -nja, -nj: ved. scotana
pišati, mokriti / piškiti = curàt, -rân, -râl < ● scàtt, scÿn, scâl: ved. scoti
pitanje, problem = ◘ kveštyũn, -ûni: lat. questiones
pitati = pitàt, pitân, pitâl
piti = pítt, pyẽn, pÿl: ved. piti, rus. pit
piti krv, isisavati = tjeperìt, -rîn, -rîl
pitom, uzgojen / címerajn, pitóvni = pitôvni, -vna, -vne (⋆PITÔM, -MA,-MO)
pivnica, krčma / birtíja = birarÿa, -e, -ah*
pivo / pivica = bÿra, -re $: prus. piws, yatv. pivas
pizda, vulva / jážica = pìška, -ške < ● vôška, -ške,-kah: avest. vohuca,vohuni, prus. pizdâ
pizdarija, glupost = monâda, -de, -nâd*
pizdun / pízdek = monîga, -ge, -nÿg*
pjega, mrlja / flek = màća, -će* < pikàc, -àci
pjegav / flékast = maćân, -ćàna, -no* < ● pirgân, -gàna, -ne: akad. pirga, hrw. pirig
pjena, vrhnje / šlak = škorúp, -ùpje, -jeh > skorùpi
pjeniti (se) = škorupàt, škorupân, -pâl
pjenušavi valovi = jânce, jânceh
pjesma / pésen = ◘ kànat, -nti < # pîsan, pìsni (PÌSMA, -ME,-AM): etrur. kana, lat. cantus
pjesništvo, poezija = ● pisanÿa, -e, -ah: av. yesnya
pješaštvo, pješadija = fanterÿa, -e*
pješčenjak, pješčano tlo / grintavec = pešćâk, -kì, -kÿh > pešćìvica, -ce, -vic
pješice, u hodu / cufús = redûć > hodêć (peskÿ): čeh. pešky
pjevač / peváč = kantadûr, -ri* < ◘ kantûr, -ûri, -rih: etrur. kantvr, lat. cantor
pjevajući, kroz pjesmu = kantâjuć*
pjevanje, veselica = kànat, -nti* < ● goãnge, gângah: ved. gangha
pjevati / popevati = kantàt, -tân, -tâl*: lat. canto, špan. cantar, vegl. kantuár
pjevati gromko, pojati (iz svega glasa) = ● gangàt, -gân, -gâl: ved. ganghata
pjevica, ptičica / ftíček = pulÿć, -ìtje, -tjeh > mićatìć, mićetìći
pjevušenje, tihi pjev = šotovôće* < mejsòp, -pi, -pih
pjevušiti / fúćkati = tarankàt, -kân, -kâl
plačljiv / cmízdrav = placÿv, -va,-vo
plačljivac / plačlîvec, cmizdravec = plakàvac, -vci < placimânda, -nde
plačljivka / cmizdavica = plakàvica, -vice, -vic
pladanj, taca / tácna = pladén, -ène, -neh > pjatânca, -nce, -nc*
plah, nagao, silovit = nâgal, nâgla, -lo; naglẽy, naglÿa: perz. nâgah, sumer. palahu
● plahta, tur.-srb."ČARŠAV"/ plafta = lancũn, -ûni* <● sekâno, -neg: per. sehane, hrw. pahatar
plahtica, dječja plahta / plaftica = lancunÿć, -ći*
plakati = seplakàt, -kân, -kâl (cmiždrìt, -rÿn, -rîl)
plamen / plamik = planÿk, planikôj, -kôv > planìci, -îk
plamićak, vatrica = ugnjÿć, -ći, -ćih: hetit. agniš
plamsati, gorjeti / goriti = plandàt, plandân, -dâl
planet, satelit (pomično svjetlo na nebu) =◘ svitlìca, -ce,-lÿc < švitlÿca, -ce,-ah: trac. svitas
planika, zimzeleni grm Arbutus = planìka, -ke, -kav < planÿkva, -kve, -kvah (plod: planìcić)
planina / górje = ◘ muntànja, -nje < ● vârhe, -hôv: ved. varha, lat. montana
planinariti, penjati se / se péntrati = civeràt, -rân, -râl*
planinarski dom, gorski katun = varskistân, -ni, -nih
planinarstvo, penjanje / pentranje = civerâda, -de*
planinčine, velegorje = velevârhe, -rhôv
planinski / gorski = gorìnji, -nje < ● vàrski, vàrska, -ske: ved. varsma, bask. gorahani
plastenik, staklenik (za bilje/cvijeće) = telêr, -ri*
plastičan, savitljiv = pastôz, -za, -zo*
plastična umjetna ploča = škrilÿna, -ne
plašiti, bojati se / strašiti = ● štrašìt, štrašÿn, -îl: tohar. tsraši
plašljiv / strašlívi = # štrahÿv, -va, -vo < ◘ timîd, -da, -do: lat. timidus
plašljivac / strašlívec = jezûr, -ri, -rih > # štrahÿvac, -vci
plašljivica, strašljivka / plašlifka = štrahÿvica, -ce, -vic
platiti / cáltati = platìt, -tÿn, -tîl
platna lista, troškovnik = vakèta, -te, -kêt*
platno, tkivo / štof = ● sekhãn, sekâne, -neh: perz. sehane, čeh. sekano
plav, modar = | kukùri, -ra,-ro > ● sÿnj, -nja,-nje: perz. sinay, litv. szina, ukr. sinij
plavilo, plavetnilo = modrÿna, -ne
plavkast, blond = plaûš, -ša, -še > bjôndi, -da, -do*
plavokos, svjetlokos = plaûš, -ša > bjôndi, -da*
plavuša, blondinka = plaušÿca, -ce, -ÿc > bjondîna, -ne*
playboy, šminker = žberletôn, -ni*
plaziti, gmizati = palžìt, palžîn, -žîl
plaža, žalo / štrant = zâla, -ah < ◘ plâd, -di,-ih: grč. plagia
pleća, lopatice = loparÿtje, -tjeh > špalèti, -lêt*: polj. plecy, ukr. plječe
plećka, budjola = loparÿca, -ce > lumbûl, -li*
pleh-muzika, limena glazba = batarèla, -le, -rêl*
plehnat, metalni = ● làteni, -na, làtene (làmeni, -no*): ved. lat, hrw. latta
pleme, plemstvo / nóbel = žlàhta, -te, -ah: čeh. šlechta
plemenit, otmjen / nobl, plemeníti = žlahtni (plemenìt) < ● matâni, -na, -ne: hrw. mitanni
plemenitaš, koljenović / nobel = ● matãn, -âni, -nih: hrw. mitanni
plemenitost = ◘ žentilÿca, -ce < žlahtÿna, -ne: lat. gentilitas
plemić, grof = kônte, -nti*
plemkinja, grofica = kontèša, -še*
plentrav, nespretan = pipâv, pipàva, -vo
plentravac, smotanac = pizdôn, -ni, -nih*
ples, balet / tánec = tànac, -nci $ < ● | verês, verêzi, -zih: avest. verez
plesač = tancadûr, -ri* < ● | verzũr, -ûri, -rih (balarÿn, -ni*): perz. varzeš
plesačica / balétka = balarÿna, -ne* <● verzûra, -re,-rah (tancadûrica, -ic*): per. varzeši
plesati / tancati = tancàt, -ân,-âl $ < ● verzít, -zÿn, -zîl: avest. verezyat
plesni, baletni = ● | verêsni, -sna, -sno: avest. verez
plesti kosu / fačlati = uplêt, upletên, uplêl
plesti mrežu (ribar, pauk) / nécati = | nylátt, nylân, -lâl: mong. nügel, alban. njila
plesti predivo / štríkati = ● sukátt, sukân, sukâl: ved. sukavat
pletenice / kéčke = kìti, kìtah
pletenje = ● sukàtva, -tve, -vah: ved. sukavat
pleter, preplet = vaplêti, -tih > pletâr, -ri
pletivo, rukotvorina / štríkanje = plêti, plêtih
plićak (pijesak-mulj) = plitvâc, -ci < melûra, -re: čeh. melčina, rus. mélej
plićina (kamena) = ● sîka, -ke < ◘ bràk, -kÿ: ved. sikha, perz. sika, etr. sica, grč. bragos
plijesan, pljesnivoća = tùfa, -fe* < plÿšni, -nih; (vinska plijesan: mùh, muhì)
plijeviti (korove) / trebiti = plivìt, plyẽn, plivîl
pliskavica, dupin = ◘ delfÿn, -fîni < orkùlica, -ce,-lic: grč. delphis, perz. duhas
pliš, baršun / samt = ◘ velũd, -ûdi: lat. velutum
plitak = plitvÿ, -tvâ, -tvê > plitjâv, -àva, -vo
plitica, glinena zdjelica = škudèla, -le, -dêl
plivati, plutati / plavati = ● plavàt, -vân,-âl (plâvat): ved. plavata-plavana, tohar. plewe
pljačka, gusarstvo / plíndranje = šundràtva, -tve, -vah > -tav
pljačkaš, razbojnik / ráuber = ● šûndar, šûndre, -drah: avest. xunder
pljačkati, orobiti / oplíndrati = šundràt, -rân, -râl < rubàt, -bân, -bâl*
pljeskati, aplaudirati = pleškàt, -kân, -kâl (aplaudàt, -dân, -dâl*)
pljesniv, crvljiv / plesnif = ◘ byšâv, -šàva, -vo: grč. bysseos
pljesniviti = tufàt, -fân, -fâl*
pljusak, kišurina = siondâzd, -zdi, -dih > sumprehâda, -de*
pljuska, zaušnica, tur-srb."ŠAMAR" = flìska,-sak < ◘ palamâda, -de,-âd: grč. palamedes, tur. šamar
pljusnuti, ćušnuti, tur.-srb. "ŠAMARATI" = flìsnut, -nen, -nul (ćèpat, -an,-al)
pljuštiti, lijevati kiša = pjuskàt, -kân, -kâl (sumprehàt, -hân, -hâl*)
pljuvačka / hráček = # hrecàk, -ckì > pluvacÿna, -ne, -cÿn
pljuvati / hračkati = pjucàt, -cân, -câl
ploča, tabla = škrÿl, škrylôj, -lôv > ◘ tâbla, -ble: etrur. table, lat. tabula
pločast, zaravnjen = # škrÿlni, -lna, -lno
pločica, tablica (ručna - prenosiva) = škrilàc, -lcì > ⋆ plôćica, -ce
pločice na zidu-podu = tavèlica, -ce, -lic*
pločnik, asfalt / tratvár = salÿž, -ži*
plod, voće / sad = ◘ frùt, -ti: lat. fructus
plombirati, zapečatiti / blombírati = pjumbàt, -ân,-âl*
plosnat, splošten / flah = ◘ plâni, -na,-no: lat. planus
plot, drvena ograda, tur.-srb. "TARABA" / plánjke = grâja, -je (murâda, -de*)
plotun, paljba, granatiranje = kalunâda, -de* (šilûr, -ri,-ih)
plova, jato riba = mecÿć, -ìtje, -tjeh > -ći
plovak, manja plutača = bôvica, -ce, -vic (kavićâl, -li*)
plovidba = brodìtva, -tve < ● navÿg, -gôj, -gôv: perz. navigan
plovilo (općenito), splav = plâv, plàvi, -vih
plovilo, veći brod = ◘ noãv, nâvi, -ih: ved. nava, perz. navi
ploviti, broditi / plavati = ● navigàt, -gân, -gâl: perz. navigan
plovućac, laki kamen = šantorÿn, -ni* < plavùtjac
pluća / pluča = plûti, -tjah < lepùh, -hi,-hih: vegl. pluchia, prus. plauti, yatv. plautâ
plug, ralo / pluk = vorgànj, -nji, -njih: vegl. orgáin, prus. plûgs
plural srednjega roda od -me = -mja
plus, više, zatim ( + ) / íšče = # ošćè < oscé: ukr. šće
plutača, plovak = bôva, bôve, -vah*
plutati, plivati / plavati =● plavàt, -ân,-âl (plâvat): ved. plavata, tohar. plewe
pluto, čep / štopl = cep, cepî < ◘ suvâr, -âri, -rih: lat. suber
pobacati, razbacati / razhítati = pohìtat, -tan, -tal
pobaciti, abortirati = neroÿt, neroÿn, -ÿl
pobačaj, abortus = ● neroÿtva, -tve, -vah: avest. na-redaiti
pobijediti, nadvladati, nadjačati / nadladati = premòć, premòren, premògal: čeh. premoct
pobiti, opovrgnuti = podbìt, podbyẽn, -bÿl
pobjeći / pobéči = pobÿć, pobÿgnen, pobÿgal
pobjeda, trijumf = ◘ tryûmf, -fi: grč. triumphos
pobjednički, prevladavajući = premòćni, -ćna, -ćne
poblesaviti, podjetinjiti / ponóreti = pobenâvit, -vin, -vil > rebâmbit, -bin*
pobljuvati (se) / (se) porîgati = sezbjuvàt, -vân, -vâl
pobojiti, našareniti = piturât, -rân, -râl* < ◘ koluràt, -rân, -râl: lat. colorare
pobožnost, samilost = ◘ pyetà, -tê: lat. pietas
pobrati, prikupiti / pribrati = ● pobràt, poberên, pobrâl: lyk. pabrati
pobrojati, označiti brojem = ◘ lumeràt, -ân,-âl: lat. numerare
pobrkati, poremetiti / poméšati = zbarkàt, -kân, -kâl
pobuda, poticaj, motiv = motÿv, -vi, -vih*
pobuditi, potaknuti / zbuditi = # zbudìt, -dîn, -dîl
pobuniti, nahuškati / spuntati = # napuntàt, -tân, -tâl
pobunjen, nahuškan / spuntani = # napuntân, -àna, -no
pobunjenik, ustaša / puntar = # puntâr, puntâri, -rih
pobunjenički, ustaški / puntarski = # puntàrski, -ska, -sko
pocinčan = štanjân, -na, -no* (žingân, -na, -no)
pocinčati = žingàt, -gân, -gâl $
pocrkati, pokrepati = pokrepàt, -pân, -pâl
pocrniti / začrneti = tjarnìt, -nÿn, -nêl < brunìt, -nîn, -nîl*
počadjaviti, ogaraviti / posajáveti = posajàvit, -vin, -vil
počešljan = scèsan, -na, -no
počešljati = scèsat, -san, -sal
početak, start / počétek = # pocetàk, -tkì < ● zacâlo, -la,-lah: avest. zatha, rus. načálo
početi / početi, počmem = pòćet, pòćmen, pòćel < zacât, -cân, -câl
početni, uzročni, ishodišni = zacâlni, -lna, -lno: rus. načáljnij
počistiti, obrisati = utârt, utarên, utârl
počupan, očerupan / oskúbljen = # oskûbjen, -na,-no < ◘ uskûbjen, -ne: gots. af-skiuban
počupati, okusati / oskubiti = ◘ # škubít, -bÿn, -bîl (šćafjàt, -jân*): gots. skiuban
počupati se, vući za kosu = sekosmàt, -mân, -mâl
poći, srb. "KRENUTI" = # pôć, pojden, pòšal: rus. pojtí, pošél
pod, tlo, podnožje = tlòh, tlÿ, tlâh
pod, niže / spod = šòto* < # spòd; zipòd: s instrumentalom
pod-, pot- (složenice) = prefiks: pod’ (poda-)
podalje, nadalje / proč = ● ća (# prôć): perz. dja
podariti, nagraditi = nadarìt, nadarîn, -rîl
podatak, pokazatelj / podatek = navodÿlo, -la, -lah
podbadati, huckati / púciti = štuligàt, -ân,-âl*
podbočiti / podšprájcati = sušpêndit, -in,-il* (podyẽt, podyẽn, podyẽl)
podboltati, izgraditi na svodove = zvôltat, -tan, -tal*
podbradak = burolîn, -ni* < dvibrâdi, -dih
podbuhao, natečen / nabúhnut = bùfast, -sto*
podcrtati, podvući / podvléči = spodvâlc, spodvalcên
poderan, rasparan / cúnjav = zdarmân, -màna, -no (utÿki, -ka, -ke)
poderani stari kišobran = rebicÿna, -ne, -nah
poderano staro jedro = jadrÿna, -ne, -nah
poderati, rasparati / razdrápati = zdarmàt, -mân, -mâl > raz’paràt, -ân,-âl
poderotina, krpa / cúnja = štràca, -ce, -trâc*
„PODESITI“ (srb.): hrv. prilagoditi, preurediti, uskladiti = adatàt, -tân, -tâl*
podest, predvraće = shòd, -di, -dih
“PODEŠEN“ (srb.): hrv. uskladjen, preuredjen, prilagodjen = adatân, -na, -no*
podgaće, duge gaće / unterhózne = šotobrâge, -brâg*
podgrijati, prigrijati = poteplìt, -lÿn, -lîl
podgrijavanje (starog jela) = banjamarÿa, -je, -rîj*
podići / zdignuti = spodvìgnut, -nen, -nul
podignut, uzdignut = dvìgnjen, -na, -no
podij, tribina = balkũn, -kûni*
podijeljeno, kroz ( : ) / čes, durh =⋆ skrôz < škrôzi: s akuzativom
podivljati, divljariti = diblacít, -cÿn, -cÿl
podjednak, ravnopravan / glajh = al-pâri*
podjednako, slično = istèšo*
podjela, razdioba = ● tarkàtva, -tvi, -tvah: hetit. tarkumai
podjetinjiti, poblesaviti / ponóreti = rebâmbit, -bin, -bil*
podjoniti, pokrpati cipele / potúmplati = šjolàt, -lân, -lâl*
podkraj, pri kraju = skràja < škrãj: s genitivom
podkralj, kraljić = mejkrôl, mejkerôli, -lih
podkrovlje, mansarda = konkuràta, -te, -rât*
podlistak, bilješka / notica = bulitÿn, -ni, -nih*
podloga, temelj / sokl = ◘ fundamênt, -nti (podzidnÿca, -ce): lat. fundamentum
podložak, donji tanjur / dekrl = šotopjàt, -ti*
podmetač, podporanj = tàk, -ki < tàkla, -kle*
podmetanje, podvala = intrÿg, -ge* < podbîtje, -tjeh
podmetnut, podbačen = pod’hìćen, -na,-o
podmetnuti, podbaciti = pod’hìtit, -in,-il
podmititi, potplatiti / korumperati = pod’kupìt, -ÿn,-ÿl (POTKÛPIT, -IN,-IL)
podmladak, mladunac = vanùkle > onùklić
podmorje = vamôri, vamôrih
podmornica = šotomarÿn, -ni*
podmorski = vamôrni, -rna, -rne (udmorâ: ind.)
podmukao, zloban / zaplótni = muhlêći, -ća, -će > malićôz, -za, -zo*
podne, podneva / poldán = pôlne, polnèba
podneblje, klima / podnébje = vrymjâ, -jâh: rus. vremja
podnesti, trpiti / potrpéti = # potarpìt, -pÿn, -pêl (spodnÿt)
podnevni, južni = polnèbni, -bna, -bno
podnožje, pri dnu = pòda, -de, -dah
podnožje, podloga / sokl = podânak, -nci, -nak > ◘ fundamênt, -nti: lat. fundamentum
podočnjak = ◘ kalamâr, -ri, -rih: grč. kalamaris
podoknica, pjesma pod prozorom = mantinjâda, -de, -njâd*
podpalublje, pramčani bunker = šotoprôva, -ve*
podrasti = spodrêšt, spodrestên, -stal
podredjen, potčinjen = šotopòst, -sta, -sto*
podrezati / okláštriti = spodrìzat, -zan, -zal
podrhtavati, uzbuditi / nahíncati = # hincátt, -cân, -câl
podrigivanje, nadimanje = zapâh, -hi, -hih
podrigivati (se) = urignjevàt, -vân, -vâl
podroniti = spodneràt, -rân, -râl > podnorìt, -rÿn,-rÿl: etrur. neri
podrška, pripomoć = ašištênca, -nce, -nc*
područje, predjel = ◘ paÿz, -zi (becìrk, -ki $): fran. pays
podrum / pevnica = ● konòba, -be, -bah: lat. canaba, litv. knaba
podrumčić = konòbica, -ce, -cah > -bic
podržati, pripomoći = dat-rukÿ, dan-rukÿ, dal-rukÿ
podsipar, dno točila (hrpe šodera) = podgrûh, -hi, -hih
podsjećati, naličiti = spamećîvat, -van, -val (trazìt, -zÿn, -zÿl)
podsjetiti = spamètit, -tin, -til
podstanar, najamnik / címerher = fitovâl, -li*
podstava / fúter = podmèt, -ti, -tih > ◘ flôdra, -dre, -dar: gots. fodra
podstaviti /  fútrati = ◘ flodràt, -ân,-âl: gots. fodra
podstavljen / nafútran = ◘ flodrân, -àna,-no
podstjena, dno stijene (kameni pregib) = podacèlo, -la, -lah
podsuknja, haljinica / ópravica = sotâna, -ne, -tân > kamižòtić, -ći*
podšišati, skratiti kosu / poštrígati = postrÿć, poštrìgan, -ìgal
podškaliti, podmetnuti (nogu itd.) = podbìt, podbyẽn, -bÿl
podučiti, instruirati = spoducít, -cÿn, -cÿl
podudarati, slagati se = skladàt, -dân, -dâl
poduprijeti, podbočiti / podboltati = takàt, -ân,-âl
podvala, podmetanje / kájla = podbîtje, -tjeh > intrÿg, -ge*
podvaliti, nasamariti / prešvíndlati = upetàt, -tân, -tâl > kalumàt, -mân, -mâl*
podvinuti = spodvît, spodvinên, -dvîl
podvirni, izvorski = ● bujmêrni, -rna, -rne: akad. buranum
podvodni = spodvodû
podvorba, posluga = ◘ šervîcij, -je: lat. servicium
podvrgnuti = spodvàrć, spodvarnên, spodvarnûl
podvući, podcrtati / podvléči = spodvâlć, spodvalcên, spodvàlkal
podzemlje, suteren = ● zemũn, -ûni, -nih: perz. zemuni
podzemni, suterenski = zemûnov, -va, -vo
podzemni hodnici, katakombe = zemunÿne, -nah
podzid, usjek strmca = škarpâda, -de, -pâd* < ● | varbakân, -ni, -nih: akad. barbanaki
podzidac, ogradica, bankina = bankÿn, -ni*
podžupan, načelnik = ◘ poteštât, -ti (knêz, -zi,-ih): lat. potestas (štokavski 'knez': bân)
podžupni, gradonačelnikov = knezôv, -òva, -vo
poen, bod (natjecanje) / štih = pùnat, -nti*
pofarbati, obojati = pituràt, piturân, -râl*
pogača = kolùba, -be > pugàća, -će, -ćah: perz. bagača
pogačica, pecivo, hamby = kolùbica, -ce, -cah > bic (pugàćica, -ce, -ćic)
pogadjati, nagadjati = ● gonètat, -tan, -tal: ved. ganita
poganin, bezvjerac = prezvÿrac, -rci, -cih
pogasiti, ugasiti / zgasiti = ● zgasìt, -sîn, -sîl: akad.+ sumer ghasis
pogasiti se, ugasiti se / se zgasiti = sezgasìt, -sÿn, -sÿl: akad.+ sumer. ghasis
pogibelj, opasnost, rizik = ◘ perîkul, -li: lat. periculum, etrur. peri
pogibeljan, ubitačan / pogubni = ◘ perikulôš, -ža,-žo (zasè-ubìt): lat. periculosus
poginuti, nestati / zgínuti = zićèznut, zićèznen, -nul > skonsàt, -sân, -sâl
poglavar, čelnik / glaváš = # glàvaš, -âši < ◘ akÿr, -re, -reh (kâpo*): grč. kyros
poglavarski, šefovski = ◘ | akÿrni, -rna, -rne: grč. kyrios
poglavarstvo, gradska vijećnica = ◘ magistrât, -ti: lat. magistratum
pogled, namigivanje = oćâda, -de, oćâd* 
pogledati, osvrnuti se = senazrît, senazÿran, -ral (pogjèdat, -dan, -dal)
pogodba, dogovor = napràva, -ve, -vah > ◘ kuntràt, -ti: lat. contractum
pogoditi, odgonetnuti / trefiti = ● udganàt, -nân, -nâl: ved. ud-ganita
pogoršanje vremena = niverÿn, -îni, -nih* 
pogoršati se (zdravlje) = pozlobìt, -bÿn, -bÿl (poć-nazlò)
pogoršati se, zagnojiti (rana) = sezêt-vazlò, sezêl-vazlò
pogovor, zaglavlje / poslóvje = # poslòvje, -vja, -jah
pogrbiti se / spúklaviti = segobàvit, -vin, -vil (poć-vakjùku)
pogrbljen, skvrčen / púklaf = škarcên, škarcèna, -ne (zgôbjen, -no)
pogreb, sprovod, srb."SAHRANA" = funerâl, -li* (# pokôp, -pi)
pogrešan, krivi = ◘ škàrzi, -rza, -rzo: trac. skarzas, litv. skersas
pogreška, griješka / feler = ◘ defèt, -ti: lat. defectum
pogriješiti / fulati, zgrešiti = zgrišìt, -šÿn, -šîl > fàlit, -lin*
poguba, opasnost, rizik = ◘ perîkul, -kuli: lat. periculum
pogubni, zarazni = kratèlni, -lna, kratèlne
pohaban, olinjao, istrošen / znúcan = zilisân, -sàna, -no
pohabani stari kaput = kapotÿna, -ne
pohabano staro odijelo = vištidÿna, -ne
pohadjati, posjećivati = frekventàt, -tân, -tâl*
pohrana, spremanje / spravlanje = hranìtva, -e,-av
pohvatati, poloviti (sve) = najćapàt, -pân, -pâl
pojačati / zjáčati = sforcát, -cân, -câl*
pojas, zona / gírtel = centurîn, -ni* > pãs, pâsi, -ih
pojati, gromko pjevati = ● gangàt, -gân, -gâl: ved. ganghata
pojesti, izjesti / pojésti = poÿšt, poÿden, poÿl (teÿšt, teÿn, teÿl)
pojedini = jedÿn, jedìna, jedìno
pokazni, uputni, indikativni = skazâlni, -lna, -lno
pokazatelj, podatak = navodÿlo, -la, -lah
pokazati, predstaviti / prikazati = skazàt, skažên, skazâl
poklade, karneval / fašnik = ● kolèdva, -dve, -dvah (kolèda): irs. koleda, akad. khaldi
pokladni zvončar = ● žvoncâr, -ri, -rih: bask. zintzari
pokliznuti se, skliznuti / zglajzati = sefuznùt, -nên, -nûl > spuznút, -nên, -nûl
pokljucati, pozobati (ptice) = vazobàt, -ân,-âl < ušćòpat, -pan, -pal
poklon (hrv.): naklon, klecanje = poklònac, -ônci > poklòn, -ni, -nih
"POKLON"(srb): dar / gešenk = regâl,-li* <● dârje, -ja,-ah: het. daruš, per. darai, av. dathra
"POKLONITI" (srb.): hrv. darovati / šénkati = ubdarìt, -rîn,-rîl > regalàt, -lân,-lâl*
"POKLONJEN"(srb.): hrv. darovan / šenkan = regalân, -làna,-no* < darivân, -vàna,-no: per. dari
poklonjen (hrv.): kleknut, naklonjen = kjaknên, -na, -no
poklopac / dékunk = pokrôv, -vi, -vih > kovertûra, -re*: rus. pokróv
poklopčić = pokrovcÿć, -ìtje, -tjeh > -cìći, -cÿć
pokojnica = pokôjna, -jne
pokolj, masakr = pobõy, -ôje, -eh > -ji
pokora, kvatri (post) = pokòra, -re < ◘ têmpar, -mpri, -par: lat. tempora
pokožica, pečena kora = ◘ hròšta, -šte, -štah: lat. crusta
pokraj, pored / pólek = ● pôli > kràj (alâj*): etrur. pul
pokrajina / varmedja = ◘ provîncija, -cije, -jah: lat. provincia
pokret / gibanje = gibác, -àci, -cih > ◘ mòt, -ti: perz. mot, lat. motus
pokrenuti, staviti u pogon / foršibati = klašt-vamòt, klal-vamòt*
"POKRENUTI  SE" (srb.): pomaći se /● se génuti = ● segenùt, -nên,-nûl: akad.+ sumer. genu
pokriti, prekriti = pokrít, pokryẽn, pokrÿl
pokrivač /● plahta = klapatûr, -ri* < ● sekâno, -neg: perz. sehane, hrw. pahatar
pokrstiti = pokarštìt, pokarštÿn, pokarštÿl
pokucati (na vrata itd.) = zaklapàt, -pân, -pâl
pokućstvo / mébel = stanovûće, -ća, -ćah > ◘ mobìlja, -lje: lat. mobilia
pokvaren (meso, mast), užegao = ◘ rancÿv, -ncìva, -vo: lat. rancidus
pokvareni sat, stara ura / strgana vura = leroÿna, -ne, -ÿn
pokvarljiv = skvâran, skvârna, -rno
pola, napola / polak = pòlak > puõl: ved. palam, nostr. "pal"
pola jedan (0h 30’) / pol-jén = # mejenÿ
pola dva ( 1h 30’ ) / pol-dvá = # mejduÿ
pola tri ( 2h 30’ ) / pol-trí = # mejtarÿ
pola četiri (3h 30’)/ pol-štiri = # mejcetÿr
pola pet ( 4h 30’ ) / pol-pét =  # mejpêt
pola šest ( 5h 30’) / pol-šést = # mejšêst
pola sedam (6h 30’) / pol-sédem = # mejšedân
pola osam ( 7h 30’) / pol-ósem = # mejošân
pola devet (8h 30’) / pol-dévet = # mejdevêt
pola deset (9h 30’) / pol-déset = # mejdešêt
pola jedanaest (10h 30’) / pol_jedánajst = # mejenâjšt
pola dvanaest (11h 30’) / pol_dvánajst = # mejdvinâjšt
polakiran, emajliran = vernižân, -na, -no*
polakirati, emajlirati = vernižàt, -žân, -žâl*
polako, sporo = pomâlo (kola-fjàka*)
polanda (riba) = ◘ palamÿda, -de: grč. pelamys
polarni, najsjeverniji / najsevernejši = siontohôrni, -ne
polazak, odlazak = partênca, -nce, -tênc*
polazište, uporište, gledište / štándpunkt = puntadûra, -re*
poleći, ispružiti = nagnùt, -nên, -nûl (◘ LÈĆ, LÈGNEN, LÈGAL): gots. lagjan
poleći se, slegnuti se = kaligàt, -gân, -gâl*
poledica, klizavica = ● baršÿca, -ce, -cah: ved. barša, perz. barš
polegao, slegnut = zilêgnut, -nuta, zilêgnuto
poletarac, mladi ptić = parhàvac, -vci, -cih (PRHÂVCI, -ÀVAC)
poletjeti / prhnuti = poletít, -ÿn, poletêl
polica, stalaža / steláža = polica, -ce* < trèsja, -sje, -jah
policajac, pozornik / policáj = pulicjànt, -nti, -nt $
policija, redarstvo = pulicÿa, -e $
policijski sat, noćna zabrana = koprifôgo, -gi,-ôg*
polijetanje aviona, polazak broda = partênca, -nce, -nc*
poliranje / gláncanje = luštrâda, -de, -trâd*
polirati / gláncati = luštràt, -trân, -trâl* < ● lascít, -cÿn, -scÿl: ved. lascita
političar = ◘ pulitikâš, -ši, -ših: grč. politikos
politika = ◘ pulìtika, -ke: grč. politike
politizirati / politizerati = ◘ pulitikàt, -kân, -kâl: grč. politikein
politra, boca od 1/2 litre = polìć, -ći
polizati = ublizàt, ublizjên, -zâl
poljanica, njivica = mekòtica, -ce, -tic
polje = ◘ paÿz, -zi, -zih (kampànja, -nje*): franc. pays
poljodjelac, zemljoradnik / težák = težâk, -akì, -kîh
poljodjelski, zemljoradnički / težáčki = težâški,-ška, -ško
poljodjelstvo, zemljoradnja = # têga, -ge
poljoprivredni, agronomski = delopôjski, -sko
poljski, iz Poljske = pôljski, -ska, -sko $ < lehÿški, -ška, -ške: litv. lenkas
poljski (jezik) = pôljska zaÿk < gan-lehyãn
poljubac, srb. "CJELOV" / kúšlec = bušÿć, -ìtje, -jeh (cmòk, -ki): perz. busek
poljubiti, srb. "CELIVATI" / púsiti = cmoknùt, -nên, -nûl (● bušnùt, -nên,-ûl): per. busiden
polog, učešće / ulok = ◘ depožÿt, -ti: lat. depositum
polomiti / strgati = zilamàt, zilamân, -mâl
polovan, rabljen = ● râbjen, -na, -no: ak. rabu
polovina, pola = polovìca, -ce, -vÿc
poloviti, pohvatati (sve) = najćapàt, -pân, -pâl
položaj, stanica / postája = štâncija, -je $: rus. stancija, yatv. stacîja
poltron, prevrtljivac = šetebandêre*
polubijeli (kruh, brašno) / polbeli = semûšni, -šna, -šno
polubog, božićak / bógek = mejbôg, -gôj,-ôv
polucrn, mulat = mejćârni, -rna, -rno
polucrnina, kraj korote = mezolût, -ti*
polučakavac (podmeće iskrivljenu Vukovu 'čakavštinu') = mejbôdul, -li, -lih
polučakavski, na iskrivljenoj Vukovoj "čakavštini" = mejbôdulski, -ska, -sko
poluditi, izići iz sebe / ponóreti = poć-zisebũn, šal-zisebũn
poluga, motka, tur.-srb. "ĆUSKIJA" / štánga = prâlica, -ce, -lic (àšpa, ašpe*)
poluglas, poluton = | mejsòp, -pi > šotovôće*
polugodišnji, semestralni / medletni = mejlêtni, -tna, -tno
polugodište, polusezona = mejlèto, -ta, -tah
polugol, poluodjeven / polobléčen = mejobàlcen, -na, -no
polujezik, međujezik, šatrovački slang / medjezik = mejzaÿk, -ki
polukaput, kaputić, sako = mejkapôt, -ti
polukat / mezanîn = podìć, -ći, -ćih (mezanÿn, -îni*)
polukugla, hemisfera = mejgâlba, -lbe, -lb
polumjer, pola metra = mejfêrša, -rše, -rš
polumjesec, mladjak / polmesec = mejmÿšec, -ca
polumore, laguna = mejmôri, -morâ, -râh
polumračan, zatamnjen / kmíčni = cedân, -na,-ne > ◘ škûrast, -sta, -sto: gots. skura
polumrak / kmíca = škurèca, -ce* < mejtèmba, -mbi, -bah (sliporîšće, -šća,-šć)
polumrtav, poluživ = mejzÿv, -va,-vo
poluodjeven, polugol / polobléčen = mejobàlcen, -ceno
poluotok, veći rt = artÿna, -ni, -nah > -ne
poluotrov = mejšćemêr, -ri, -rih
polupansion, motel = mejkonât, -ti
polupeći, ne dopeći = bipèć, bipećên, bipèkal
polupun, poluprazan = mejpâlni, -lna, -lne > polpûn, -pùna, -no
polusestra / polsestra = polsestrà, -sestrè, -sestâr < mejšestrà, -šestrè, -šestrâh
polusezona, polugodište / polgodišče = mejlèto, -ta, -tah
polusjena, polumrak / kmíca = škurèca, -ce* < mejtèmba, -mbe (sliporîšće, -šća,-šć)
poluslan, slankast, brakičan = ● boćát, boćàta, -to: perz. botlač
polustaza, loša prtina = štozÿna, -ni (-ne)
poluštokavac, Srbohrvat = mejvlàh, -hi, -hih
poluštokavski, srbohrvatski = mejvlàski, -ska, -sko
polutka; supka u sjemenki = polùšić, -šići 
poluton, poluglas = | mejsòp, -pi > šotovôće*
poluvino / gemíšt = polôvnik, -ki > bevânda, -nde*
poluvrijeme, medjuvrijeme = mejvrÿme, mejvrimjâ > medvrimena
poluživ, polumrtav = mejzÿv, -va, -vo
pomaći, srb. “POKRENUTI“ = ◘ mòvit, -vin, -vil: perz. movil, lat. movere
pomaći se, srb."POKRENUTI SE" /● génuti se = ● segenùt, -nên, -nûl: akad.+ sumer. genu
pomajka, maćeha = matjùha, -he, -hah
pomak, gibanje, srb. "KRETNJA" = gibác, -àci,-ih > ◘ mòt, -ti: perz. mot, lat. motus
pomaknuti, srb. "POKRENUTI" / fóršibati = ◘ mòvit, -vin,-vil: perz. movil, lat. movere
pomalo, ponešto / poláhko = malomàlo
pomast, krema, tur.-srb. "MELEM" = ◘ balšâm, -mi, -mih: grč. balsamon, turs. melem
po mene = pomanê
pomesti, počistiti / zmetati = # zimètat, -tan, -tal > pomêšt, pometen, pomêl
pometač / pártfiš = omêlo, -la, -lah
pomicati, srb. "POMJERATI" = mìcat, mìćen, -cal
pomije, krmivo = paštròći, -ćih* < uštrânci, -nc
pomilovanje, amnestija = ◘ amnêštija, -ije, -ij: grč. amnestia
pomoći = pomòć, pomòren, pomògal
pomoćnik, asistent / asistént =◘ ašištênt, -nti: lat. assistens
pomodarstvo, snobizam = trendÿna, -ne $
pomodriti, zaplaviti, ofarbati plavo / oflébati = kukùrit, -rin, -ril: mong. kukrükh
pomokriti se / popíškiti =● sescàt, sescÿn, -âl (pocuràt, -ân; vodû-pušćàt): ved. sa-scotati
pomorac, kapetan = ● navakÿr, -re,-reh: ved. navacara, perz. navi-akir
pomorska karta = mapa-naùtika, mape-naùtike*
pomorski, kapetanski = ● navakÿrni, -rna, -rne: ved. naukarna
pomorstvo, pomorska škola = ◘ naûtika, -ke: grč. nautike
pomračiti = zmarkàt, -kân, -kâl (pomarćìt, -rćîn)
pomrčina = zmarkàtva, -tve > pomarcÿna, -ne
pomusti = podoÿt, -ÿn, -ÿl < pomalzìt, pomalzêl, pomalgâl
pomuzen = ⋆ podôjen, -na, -no
ponajviše, obično / sploh = # splohôn
ponašati, držati se = sedarzàt, -zÿn, -zâl
ponedjeljak / pondélek = parvidân > pondìljak, -ÿljka: prus. ponadêle, yatv. panadele
ponekad, katkad, kadgod = kagótt (talôra*)
poneki, nekoliki = katerkÿ, katerkâ, keterkê (NIKULÎK, NIKULÌKA, -KO)
ponešto, pomalo = malomàlo
poni, patuljasti konjić = konjìć, -ći < mićyzdèn, -ne, -neh
ponijeti / ponésti = # ponêšt, ponesên, ponèsal
ponikva, kraška vrtača = dolàc, dolcÿ < ● kùmba, -mbi,-bah: ved. kumbha, kelt. cumba
ponikvica, mala vrtača = ◘ dolcÿć, -ìtje, -jeh > -ìći, -ÿć: gots. dalatha
poništiti, opvrgnuti = anulàt, -lân, -lâl* (uprît, -rîn, -rîl): čeh. uprít
poništiti se, 'skočiti u usta' = yšt-govnà, yn-govnà, yal-govnà
ponizan, krotak = snizjén, snizjèna, -no
poniziti, degradirati = ◘ degradàt, -dân, -dâl: lat. degradare
ponizno, gmižući / plazéčki = gmizêć
ponižen, degradiran = ◘ degradân, -àna, -no: lat. degradatus
po njega, po njih = pounêg, pounêh
ponoć, usred noći / polnóč = štraûra, -re* (polnôc, -nocÿ)
ponoćka, božićna misa = polnòćica, -ce, -ic
ponor, bezdan / brezno = ● škarÿna, -ne, -nah < zjâlo, -la, zjâl (rapòst, -sti*)
ponosan, ohol, srb. "GORD" / štolc = zinosÿt, -ta, -to
ponovno, iznova / znovič = denôva* (zinevà)
ponovo, drugi puta = rèpete* (drugôć)
ponuditi = ponujàt, -jân, -jâl (tedát, -dân, -dâl)
popaliti, spaliti / požgáti = # požgàt, -gên, -gâl < zizgát, -gân, -gâl
popara = panâda, -de* < oprâžnica, -ce, -nic
popasen, obršten = obâršćen, -na, -no < ubarstjén, -èna, -ne
popasti, obrstiti = ubâršt, -štîn, -štîl > popâšt
popiknuti, spotaknuti = podbìt, podbyẽn, podbÿl < spehnùt, -nên, -nûl
popipati, nadražiti / pošlátati = # pošlàtat, -tan, -tal
popis, katalog / šalabáhter = lìšta, -šte, lîšt $
popisati, uknjižiti = intavulàt, -lân, -lâl*
popišan, upišan = ● scân, scanà, scanò: ved. scotan
popišanac, upišanko = popišÿn, -ni (pišatûr, -ri)
popiti / popiti si = ◘ spítt, spyẽn, spÿl (# POPÌT, POPIJÊN, POPÎL): etrur. spet
popjevka, sonet / popéfka = kancôna, -ne* < zvunèlica, -ce, -lic
poplava, kišurina = nalÿv, -vi > povòdanj, -dnji
poplaviti, potopiti = uplimàt, -mân, -mâl
poplavljen, potopljen = uplimân, -màna, -no (zaplâvni, -vno)
popločen krov (od kamenih ploča) = škrilòvina, -ne, -vin
popločiti / feršalati = saližàt, -žân, -žâl* < ● kogulàt, -lân, -lâl: hrw. kagalu
poplun, perina, tur.-srb."JORGAN"/štépdeka = blazÿna,-ne,-nah (-ÿn): prus.lazinâ, tur.yorgan
popodne = zapôldan, zapôlneva
popola, napola / napol = napõl
poponica, manja mreža = popònica, -ce, -nic < mićanÿla, -le, -lah
popovski, svećenički = popõv, -pôva, -vo
popravak, obnova = remônt, -nti, -nt $
popraviti, urediti / zríhtati = nacinìt, -nîn, -nêl
popravljati, obnavljati = napravjàt, -jân, -jâl: hetit. appawete
popričati = poćakulàt, -lân, -lâl
poprskan, orošen; blagoslovljen = kropjén, -èna, -no
poprskati, zapljusnuti / pošprícati = poštropìt, -pîn, -pîl
popuhivanje, pirkanje = ● bavâda, -de, -vâd: perz. bavidan
popuhivati, pirkati = ● bavát, -vân, -vâl: perz. baviden
popustiti, ublažiti = laškàt, -kân, -kâl*
popušiti, izgoriti / skuriti = skurìt, -ÿn,-îl
popuštati, razvezivati = laškÿvat, -van, -val
poput, kao / kákti = kakô < kòti: kašmir. kotu, sardin. komenti
poravnan, izravnan / zglíhan = livelân, -àna, -no*
poravnati, izravnati / zglihati = livelàt, -lân, -lâl*
porazbijati, razlupati / strgati =● strìskat, -kan,-kal (frakacàt,-ân,-âl*): bask. triskatu
porazgovarati / se pospomínati = ● poganàt, -nân, -nâl: ved. ganayati
porculan, keramika = majôlika, -ke, -lik*
pored, pokraj, mimo / pólek = ● pôli (lâj*): etrur. pul
poredak, sustav / ustroj = ◘ urdÿn, -ni (vaštrôjba, -jbe): lat. ordines
poredati, postrojiti / pošlíhtati = poštìvat, -van, -val
poredba, komparacija = paršpodòba, -be, -bah
poredbeni, komparativni = prispodòbni, -bna, -bno < paršpodòbni, -bne
poremetiti, uznemiriti / zbantuvati = ◘ dišturbàt, -bân,-bâl (smućevàt, -vân,-vâl): lat. disturbere
porez, globa / štíbra = # štîbra, -bre, -rah < ◘ dâcija, -je, -cij: lat. datio
poreznik, carinik = filânc, -nci, -nc * < ucÿtnik, -ki, -kih
porigati se / poblúvati = sezbjuvàt, -vân, -vâl
porječkati, posvadjati se = sepokèckat, -kan, -kal (pryt-varÿci)
pornić, modni list = figurîn, -ni*
porodica / obitelj = ◘ famìlja, -lje (famèja, -je*): lat. familia
poroditi = ● varodìt, -dîn, -dîl < varoÿt, -ÿn, -ÿl: avest. varedaiti, perz. varedât
porodjaj, porodjenje = varoÿtba, -tbe
porok, mana /● falinga = ◘ vîcija, -cije, -cij: lat. vicium, perz. falindj
porotnik, tužilac = rotnîk, -ki > jurât, -ti*
porozan, šupljikav /● lúknjast = škûljast, -sta, -sto < škujâv, -jàva, -vo: ved. lokanya
portal, dveri, tur.-srb."KAPIJA" /háustor = portũn, -ûni* <◘ pìle,-ah: grč. pylai, tur. kapu
portugalski = portugêš, -ša, -še* (Portugêš: Portugalac)
porub, obrub / bórta = pocàv, pocvì, -ÿh > bordûra, -re,-ûr* (PÒČVA, -VE,-AV)
porubiti, opšiti / éndlati = ubasÿt, ubasyẽn, ubasÿl
poručnik broda, vodja palube = noštrômo, -ma; -mi,-rôm*
poruka, poslanica = porùcak, -cki < ◘ pîštula, -ule: grč. epistole
porumeniti, zacrveniti se = zibrunìt, -nÿn, -nîl
posada, momčad, ekipa = šûrma, -rme, -mah (cûrma, -rme, -rm)*
posaditi, zasaditi = # posadìt, -dÿn, -dîl (impjantàt, -tân, -tâl*)
posao, rad / pósel = dèlo, delà, -lâh > posâl, -slì, -sâl: yatv. dailas, rus. délo
posebice, osobito, naročito = nasvalÿto
posije, mekinje = otrùbi, -bih
posijediti = ● usurít, usurÿn, -rîl: bask. zuritu
posip / púder = spôlver, -ri (parlÿn, -îni)*
posisati, nadojiti = vašošìt, vašošÿn, -šîl
posiviti, osijediti = ● usurìt, -rÿn, -rîl: bas. zuritu
posjeći, zarezati = zasìć, zasìćen, zasÿkal
posjeći stablo, oboriti = povalìt, -lÿn, -lÿl
posjed, imanje / grunt = stânje, -nja < ● bihâć, -âtje, -eh: ved. sthanya, hrw. bihay
posjeta, vizita / pohot = vižîta, -te* < pohòd, -di
posjetilac, gost / posetítel = guõšt, goštì, -tÿh: ved. ghosti
posjetiti, obići = pohâjat, -jan, -jal > ◘ vižitàt, -tân, -tâl*: lat. visitare
poskakivati, skakutati / hópsati = # hòpsat, -san, -sal
poskočiti = tapnùt, -nên, -nûl (farknùt, -nên*)
poskok, guja otrovnica / jadováča = ⋆ pôškok, -ci < kratêl, -li, -lih
poslanik, zastupnik = ◘ diputât, -ti, -tih: lat. deputatus
poslanica, poruka = porùcak, -cki < ◘ pîštula, -le: grč. epistole
poslastica / koláč = šlatkô, -kêg (kulâc, -ci): čeh.+ kaj. koláč
poslati / zlífrati = # poslàt, pošajên, poslâl < šavát, -vân, -vâl 
poslati poštom = impoštàt, -tân, -tâl*
poslije, nakon, kasnije / pókle = # potlén: s genitivom (dòpo*): tohar. postam
poslije podne / popodne = popôlne
posljednje, najzadnje / skrádnje = sionzâd
poslovati, raditi = delàt, -lân, -lâl (lavuràt, -rân, -râl*): rus. délat’, prus. dêlant
poslovica, izreka, uzrečica =◘ provêrba,-be,-rb <● zigânka,-ke,-nk: lat. proverbium, ved. ze-gan
poslovnica, kancelarija, ured = ◘ ufîcij, -ije: lat. officium
poslovnják, biznismen = afarÿšt, -sti, -tih*
poslovodja, pravomoćnik = ◘ prokurâtor, -ri: lat. procurator
posluga, podvorba = ◘ šervîcij, -ije: lat. servicium
poslužavnik, taca / tácna = gvantarìja, -je, -rìj*
poslužitelj, sobar / címerman = kamarjêr, -ri*
posolica, olujna solnica (uz obale) = šloãna, -ne, -nah 
pospan, umoran = hîn, hîna, hîno
pospanac, spavač = spavìlac, -lci, -cih > - lac
pospanost, omama, turs. "MAMURLUK" = fjàka, -ke*
pospremačica, sobarica / bedínerica = kamarjêra > kamaljêra, -re*
pospremiti, posložiti = posprâvit, -vin, -vil
posramiti se, zastiditi = zišramìt, -mîn, -mîl
posran, zasran / zadrêkani = zìsran, -rana, -no < ● zmerdân, -àna, -no: perz. zi-merd
posrati, zasrati / zadrêkati = zisràt, ziserên, zisrâl <● zmerdàt, -dân, -dâl: per. zi-merd
posrebriti = ◘ šlebrít, -rÿn, -rÿl: got. silubreis
posred, nasred / srédi = posrîd: s genitivom < mejõn, mejunê: s nominativom
posredni, zaobilazni = abrikôl, -la, -lo*
posrednik, menedžer = ● sansÿr, sansÿroj, -ov > -sîri: akad. simsar, perz. semsar
posrtati, valjati se = serolàt, -lân, -lâl*
posrnuti, zaglaviti = zarolàt, -lân, -lâl*
post, nemrs = pùšt, puštî, puštÿh
postaja, stanica, položaj = štâncija, -je $: rus. stancija, yatv. stacîja
postati, nastati = diventàt, -tân, -tâl* < ◘ | molûntat, -tan, -tal: grč. molein
postaviti, implementirati / naštélati = impjantàt, -tân, -tâl*
postelja, krevet = # postìlja, -lje < poštÿl, -lôj,-lôv: čeh. postel, rus. postélj
posteljina, bijelo rublje / becájk = bjankarÿa, -je*
postići, isposlovati = ● zvartít, -rtÿn, zvartêl: ved. ze-vartti
postiti, gladovati =⋆ postìt, postîn, postîl < mićeÿšt, mićeÿn, mićeyâl
postojan, stabilan = ◘ štâbil, -la, -lo: lat. stabilis
postojati, nalaziti se / nahoditi = # nahodìt, -dÿn, -dêl: rus. nahodít’
postolar, cipelar / šúster =◘ kaligêr, -ri (postolâr,-ri,-ih): gr. kaligeros, lat.caligarius
postolje, stalak za izložbe / geštél = leturÿn, -ni*
postrance, bočno = zbânde* < zibokâ
postrojiti, poredati / pošlíhtati = poštîvat, -van, -val
postupni, stupnjevit = gradân, -na, -no*
posuda, sudje = okrút, -ùti, -tih > sosùd, -di
posuda za vino = dÿzva, -zvi, -vah > dìžva, -žav
posuditi, uzajmiti =⋆ pošudìt, -dîn, -dîl < ● zajâmat, -man, -mal: ved. ze-yamati
posvaditi = ● zikaràt, -rân, -râl: ved. ze-karati
posvadjati, potući se =● pokèckat, -kan, -kal: bask. kezkatu
posvadjati se, porječkati se = sepokèckat, -kan, -kal (pryt-varÿći)
posve, sasvim, sasma / ganc, naskrós = zišvÿn ( # zisìm)
posvećen = ◘ dedikân, -kàna, -no: lat. dedicatus
posveta (autora) = dedÿka, -ke, -dÿk*
posvetiti (uspomenu) = ◘ dedikàt, -kân, -kâl: lat. dedicare
posvetno drvce (za svatove) = ● mâja, -je, -jah: het. mâi
posvojče, nahoče = nahód, nahòdi, -dih
posvud, svugdje, svukuda / svígdi = segdÿr > švagdì
pošast, poguba, zaraza = kratêl, -tèli, -lih: rsl.+ rus. kratelj
poškakljati = pogilìt, -lîn, -lîl
poškropiti, blagosloviti = pokropìt, -pîn, -pîl > porosìt
poštar, pismonoša / briftréger =⋆ pôštar, -ri $ < poštÿr, -îri, -rih*
poštarica =⋆pòštarica, -rice, -ric < poštirÿca, -ce, -cah
pošten / čestit = postên, postenà, -nò
pošto, koliko košta ? = pocên ? < pocé ?
poštovanje, dubok naklon / štovanje = ● ela-elâ: akad.+ hebr. eli-eli
poštovati, cijeniti / štovati = štimàt, -mân, -mâl*
pot- (pod-) u složenicama = prefiks: poda-... > pod’-...
potaći, motivirati / pobuditi = motivàt, -vân, -vâl*
potaknut, motiviran / pobudjeni = motivân, -àna, -no*
potaknuti / pobuditi = # zbudìt, -dÿn, -dîl
potamniti, smračiti / zamračiti = ◘ škurìt, -rÿn,-rÿl (zmarkàt, -kân,-kâl): gots. skuran
potčinjen, podredjen = šotopòst, -sta, -sto*
potegača, povlačna mreža = tràta, -te, trât*
poteškoća, neprilika / peh = gâbula, -le, -bul*
potez, zamah = skòs, -si* < ● bòt, -ti, -tih: perz. bot, gots. bota
potezanje (sidra, mreže) / vléčenje = sûrga, -rge, -gah*
potezati, navlačiti / cúkati = šayãt, šayãn, šayãl > smucàt, -cân,-câl (⋆ POTEZÀT, -ÂN,-ÂL)
poticaj, motiv / pobuda = motÿv, -vi, -vih*
potjecati, nastati = diventàt, -tân, -tâl* < ◘ | molûntat, -tan, -tal: grč. molein
potjerati, istjerati / stírati = pognàt, -gnân, -gnâl: ved. gnanti
potkazati, denuncirati = lezbinàt, -nân, -nâl*
potkazivač, denuncijant = lezbÿn, -ni*
potkopati = pod’kopât, -pân, -pâl (POTKOPÀT)
potkopati (valovi obalu) = ● spodlokàt, -kân, -kâl (podlôkat, -òcen, -kal): bask. zilokatu
potkopina, podriv, tunel = spodrôv, -vi, -vih
potkornjak, strizibuba / vrtálec = cilindrèta, -te, -drêt
potkošulja / únterveš = mâjica, -ce, -jic (šotomàja, -je*)
potkova = pôdkova, -ve, -kov < polkàva, -vi, -vah
potkovati = polkovàt, -vân, -vâl
potkovica = polkòvica, -ce, -vic
potkrovlje, tavan = šufìt, -ti*
potleušica, prizemnica = potlehÿša, -še, -šah
potočić, manji potok / potoček = potòcić, -ći
potočni = ● vapotòku: ved. vi-pattoku
potok / járek = potòk, -tòci < ● potók, potòki, -kih : rigved. pattoku
potolina, depresija = bašadûr, -ri*
potom ●, nakon, kasnije = ● potlén > kàšnje (# KASNÌJE): tohar. postam
potomak, odvjetak / odvétek = porôd, -di, -dih < sionùk, -ki, -kih
potonuće (broda) = potunîtje, -tja
potonuo, propao / ogréznul = afôndo*
potonuti / ogréznuti = sfundàt, -dân, -dâl* < ● potunìt, -nÿn, -nÿl: perz. tuni
potopiti, potonuti = # potopìt, -pîn, -pîl < potunìt, -nÿn, -nÿl
potpaliti = pod’kurît, -rÿn, -rÿl (POTKURÌT)
potpalublje, brodsko korito = štîva, -ve*
potporanj, podmetač / šprajc = tàk, -ki > tàkla, -kle*
potpetica / štíkla (cipele) = takèt, -ti*
potpis, autogram = podapÿs, -si < ◘ fîrma, -rme, -rm: lat. firma
potpisan, ovjeren = ◘ firmân, -na, -no: lat. firmatus
potpisati, ovjeriti = ◘ firmàt, -mân, -mâl: lat. firmare
potpisati se, prezivati se = sepisàt, sepisjên, sepisâl
potplat, dno cipele, tur.-srb. "DJON" = korâm, -mi,-mih (šjôla, -le, šjôl)*
potplatiti, podmititi = pod’kupît, -pÿn, -pÿl (POTKUPÌT, -ÎN,-ÎL)
potražiti / poískati = # poyskàt, -skân, -skâl
potrbuške, na trbuhu = tarbùšice
potrčati, startati = potarcàt, -rcÿn, -rcâl
potreba, nužda = potrìba, -be, -bah > potrÿb: ukr. potriba
potrebit, nuždan = potrìban, -bna, -bno < potrÿbni, -bna, -bne: ukr. potriban
potres = teramòt, -ti* < ● tepćÿna, -ni, -nah: hetit. tapašša, avest. tep
potresti, prodrmati / stépsti = ● vatèpst, vatepên, vatèpal: avest. va-tep
potrošiti, spiskati / zrajtati = strošít, -în,-îl < ● frayàt, -yân,-yâl: avest. frayati
potrošnja, rasprodaja = | rotkùšba, -šbe, -bah > ◘ konsûm, -mi: lat. consumo
potući, posvadjati = ● zikaràt, zikarân, zikarâl: ved. ze-karati
potvrda, priznanica / zrézek = pòlica, -ce < ◘ recepÿš, -ši: lat. recepissum
potvrditi, dokazati = skazát, -zâl > ◘ certifikàt, -kân, -kâl: lat. certificare
poubijati, iztrijebiti = pomorít, -rÿn, -rÿl
pouzdan / ziher = âbel* (zasè-upàt: indecl.)
pouzdati se /● úfati se = šperàt, -rân,-râl* < seupát, -pân,-pâl: bask. ufatu, lat. sperare
povampiriti (se) = kozlaćít, -ćÿn, -ćÿl
povećalo, lupa = oćâl, -li > ◘ lênta, -nte,-nt: lat. lens, lentis
povećati, uvećati = zvetjàt, -jân, -jâl (nagrandìt, -dÿn, -dîl*)
povenuti, uvenuti / usahnuti = zvenìt, -nên, -nîl < vasehnùt, -nên, -nûl
povez kose, vezica = kurdèlica, -ce, -lic* < ◘ dalmìca, -ce: lat. dalmatica
povezati se = sevezàt, sevezjên, sevezâl
povijest, historija / dogodóvščina = štôrija, -je* < povêde, -dah
povijestni, legendaran = povêdni, -dna, -dno
povijuša, lijana / povijáča = trtìna, -ne < ● tartÿna, -ni, -nah: akad. trti
povika, poziv upomoć = vapâj, -àje, -jeh
povjerenje = ◘ konfidênca, -nce, -nc: lat. confidentia
povjerenstvo, komisija = ◘ komišũn, -ûni, -nih: lat. commissum
povjerljiv, zatajen = ● otâjni, -jna, -jne (špovîdno_yme: indecl.): avest. taja
povjesnik, povjesničar = štôrik, -ki* < povêdnik, -ki, -kih
povjetarac, vjetrić, lahor / vetrek = ● bâva, -ve, -vah: perz. bav, bask. baga
povlačiti, natezati / cúkati = šayãt, šayãn, šayãl > smucàt, -ân,-âl (POTEZÀT, -ÂN,-ÂL)
povoji, pelene / plenice = plenÿce, -cah > -ic (fàši, -ih*)
povraćati / blúvati = rigàt, -ân,-âl < metàt, -an,-âl
povraćanje / blúvanje = rigotÿna, -ni, -nah > rigàvica, -vice, -vic
povratak = varnûtje, -tja, -jah > virâj, -je*
povratiti, porigati / blúnuti = bjuhnùt, -nên, -nûl
povraz, udica = ● tùnja, -nje, -njah: perz. tune
povrće, zelenje / zelenjáva = vrîzje, -jeh > verdûra*
povremeni suhi izvor = ● bujmerÿna, -ni, -nah
povrh, vršno / zverh = # zvarhû: s genit. (naõn, naunê: s nomin.): ved. ze-varha, ukr.zverhu
površan, brzoplet / splohni = splohnÿ, -hnâ, -hnê > splòšni, -šno
površina, prostranstvo = zapâsje, -sja, -jah
površno, brzopleto / sploh = # splòh > alavÿa*
površno, na preskok = vaškók
povrtnjak, vrtić /gárten = ◘ jarũl, -ûli,-ih <● vàrtal, -tli: toh. warto, etr. vrtes, lat. areola
povučen, čedan / diskrêtni = diškrêt, -ta, -to: lat. discretus
povući, natezati / vléči = šayãt, šayãn, šayãl (⋆ POTEZÀT, -ÂN,-ÂL)
povući se, tiho šmugnuti = udlÿšt, udlizên, udlezal
pozatvarati, zabarikadirati = pozaprÿt, -ÿran, -ral
pozdrav: dobro došli ! = ste-prišlÿ !
pozdrav: štovanje, naklon = ● elâ !: akad. eli
pozdrav: zdravo ! / ◘ sérvus ! = ždrâvi ! (zdravi-bîli !): lat. servus
pozdraviti = ždrâvit, -vin, -vil: čeh. zdravit
pozdravljen, -na, -no = zdrâvjen, -jena, -jeno
pozdravni odgovor (na "zdrâvi") = bogdâj!
pozelenjeti = # pozelènit, -nin, -nil < važelenìt, -nÿn, -nêl
pozlijediti, žalostiti = jadítt, jadÿn, jadÿl
pozliti, loše se osjećati = šlaboprÿt, šlabo-prÿden, slabo-prìšal
poznati = požnàt, požnân, požnâl
poznavati se = sepoznàt, sepoznân, sepoznâl
pozobati, pokljucati (ptice) =⋆ pozobàt, -bân, -bâl < vašćopàt, -pân, -pâl
● pozor, pazi! / háptak ! = ● habãy, habâjte !: hrw. habilar, akad. pazur
pozoran, oprezan = alêrti, -rta, -rto $
pozornik, policajac / policáj = pulicjànt, -nti, -nt (policjot, -ti) $
pozvati = zazvát, zazvân, zazvâl (invitàt, -tân, -tâl*)
pozvoniti, zazvoniti = ● zižvonìt, -nîn, zižvonêl: ved. ze-svanati
požar, vatra = krÿsje, krÿsjeh
požarište, zgarište = ● garÿstje, -tja: avest. garema
požderati, proždrti / progútnuti = lobižát, lobižân, -žâl: polj. pozerać
poželiti, zaželiti = setèt, setên, setêl (# POŽELÌT, -ÎN,-ÎL)
poželjan, žudjen = # hlêpjen, -jena, -jeno
požeti = # požêt, požmên, požêl < ● jamátt, -mân, -mâl: ved. yamati
požet, požnjeven = požnjên, -na, -no < ● jamân, -jamàna, -ne
požutjeti = # žutìt, -tîn, -tîl < zjaltìt, -tÿn, -tÿl: grč. xanthizo
prabaka = prenôna, -ne* < ● dvojmânda, -nde, -ndah
prabakin, -kino = prenànin, -na, -no (ud_prenône)
prabik, bizon / tur = bakodlãk, bakodlàki, -kih
praćen, u pratnji = kumpanjân, -njàna, -no*
praćka, pucaljka = fjônda, -nde* < prâtja, -tje, -jah
pračakavac: izvorni govornik (samo čakavski)= sionbôdul,-li (fetîvi_ižulân*): het.siu +av.bodyul
pračovjek, špiljski neandertalac = sionslovÿk
pradavni, prvobitni / urált = ◘ parvànji, -nja, -nje: etrur. prvse
pradjed = bišnôno, -ni* < dvojdèd, -di, -dih (predèd, -di)
pradoba, davnina = sionvÿk, -kôj, -kôv
pradobni, izumro = zimârli, -rla, zimârle
pragmaz, dinosaur = žminÿna, -ne, -ah < sionžmÿn, -žminôj, -žminôv
prah, prašina / štáup = prasÿna, -ne, -nah
praksa, iskustvo = ◘ prâtika, -ke: grč. praktike
prakticirati, primjeniti = pratikàt, -kân, -kâl*
pramac veći (broda) = prôva, -ve, -vah *
pramac mali (čamca) = prôvica, -vice, -vic*
pramčani, ispred broda = deprôva*
pranećak, bratov unuk = ◘ bišnepût, -ti (prenetjâk, -netjakì, -netjakÿh: lat. bis-nepos
prapranećak, nećakov unuk = sionetjâk, -ki, -kih
praona / véškuhinja = lušjêra, -re, -šjêr
praporac, privjesak / cínzlek = ● | žegnÿl, žegnilôj, žegnilôv: perz. zengil
prapotomak, baštinik = sionšÿn, -ni
prapovijest, eoni vremena = sionvÿk, -vikôj, -vikôv
praprababa, šukunbaba = trojmânda, -nde, -ndah
prapradjed, šukundjed = trinôno, -ni* < trojdèd, -di, -dih (velidéd, -di, velidêd)
prapraunuk = ● trojnúk, trojnùki, -kih: perz. troidi-hunuš
prapraunuka = ● trojnùka, -ke, -kah 
prasak, eksplozija = šćòk, -ki < scókk, scokÿ, scokÿh
prasac, krmak = prasàc, prascì < ● gudò, gudì, gudÿh: akad.+ sumer. gud
prase / pájcek = prasàc, prascì, -âc < ● šòk, -kÿ,-ÿh : perz.  xuk
prasica, krmača = prasìca, -ce, prasÿc < ● gudà, gudè, gudâh: ak.+ sum. gidda
praskalice, petarde = màškule, -škul*
prasnuti, eksplodirati / púknuti = ◘ šplodiràt, -rân, -râl: lat. explodere
prastari, zastario / urált = ◘ antÿk, -ka, -ko: lat. antiquus
prastaro - divovsko stablo = sionštûp, -pi, -pih
prastaro trulo stablo = darvÿna, -ne, -nah > darvÿn
praščić, odojak / gícek = prasìć, -ći < gudÿć, -tje, -jeh
prašina, prah / štáup = prasÿna, -ne, -nah
prašiti = prasìt, prasÿn, prasîl: ved. proshati
prašnjav, zaprašen = prahlÿv, -va, -ve > prašnîv, -vo)
prašuma, džungla / fústa = dzûngla, -gle $ < siondarmũn, -darmûni, -nih
prateta, bakina sestra = pretetà, pretetè,- pretetâh > pretêt
prati / ríflati = # prát, pèren, prâl < ◘ peràt, perân, perâl : trac. pras, litv. prausti
prati se = se_pràt, se_perên, se_prâl < seperàt, seperân, seperâl
prati detergentom = lušijàt, lušijân, lušijâl
praujak, bakin brat = bišbârba, -rbe, -rb* < preujàc, preujcì, preujâc
praunuk / prevnúk = # prenùk, -ci < dvojnúk, dvojnùki, -kih
praunuka / prenúka = # prenùka, -ke, -ûk < dvojnùka, -ke, -kah
pravda, pravo /● pravíca = ● pravÿca, -ce, pravÿc: ved. pravicar
pravedan, pravi / pravíčen =⋆ prâvi, -va, -vo < # pravÿćni, -ćne 
pravilo, propis / nórma = ◘ rêgula, -ule, -lah: lat. regula
praviti se, izigravati / špilati = secinìt, secinÿn,-nêl < hinítt, hinÿn,-nÿl (delat_fîntu)
pravda / pravíca = ● pravÿca, -ce, -cah: ved. pravicar
pravo (imovno), naslijedje = dirìt, -ti*
pravodobno, na vrijeme = vavrÿme
pravokutan, pod 90˙ = škvârni, -rna, -rno*
pravokutnik, četverokut = retângul, -guli* < ● cetirkânt, -nti: ved. caturkent
pravomoćnik, poslovodja = ◘ prokurâtor, -tori: lat. procurator
pravopis, gramatika = zaykôvje, -vjeh
pravopisni, književni = gramatikâlni, -lno $
pravovjeran = fetÿvi, -va, -vo*
praznični, blagdanski = ● blajdânski, -nska, -nsko: ved. bhagadana
praznik, blagdan = fèšta, -šte* < ● blâjdan, -dani, -nih: ved. bhagadana
praznoglavac, "šuplja tikva" = šupoglàv, -vi
pražetina, omlet, tur.-srb. "KAJGANA" / ájeršpajs = fritàlja, -lje* < fritãy, -âje, -jeh
praživotinja, fosilno biće = sionškót, -ti
prčiti, isturiti = ● parcít, parcÿn, parcîl: avest. paracit
prčiti se, općiti / drúkati = ● separcít, -parcÿn, -parcîl: avest. sa-paracit
prčenje, spolni akt / drúkanje = parcÿtva, -tvi, -tvah
prčkati, petljati = pàrškat, -škan, -škal (PRŠKAT)
prčvarnica, stari dućan = mešetÿna, -ne
prdac, smrdež / puk = pârc, pàrci, -rcih
prditi, smrditi / fúljiti = ● pardêt, pardÿn, pardêl: avest. paradata
prdnuti, zasmrditi / púknuti = parnùt, parnên, parnûl
prebaciti = prehìtit, -tin, -til
prebjeg / uskok = uskòk, -ki, -kih > uskôk
prebroditi, projedriti / zjadrati = zjadràt, zjadrÿn, zjadrâl
prebrz, najbrži = sionbârzi, -rzo
prečica, poprečna veza = traveršâda, -de*
prečka / štánga = pràlica, -lice, -lic
prečuti, ne čuti = kacút, kacujên, kacûl
pred, ispred, sprijeda / spret = šprÿda
predajnik, srb. "ODAŠILJAČ" = antêna, -ne, antên $
predajnik, odpravnik = ◘ špedîtor, -tori: lat. expeditor
predati, izručiti = podàt, podân, podâl
predbilježiti, naručiti = senotàt, senotân, senotâl (abonàt, abonân, abonâl)*
predebeo = predebêl, predebèla, -lo < siontûšći, -šće 
predgovor, uvod / proslov = proslòvje, -vja, -vjah
prediona, tvornica tekstila = ● sekâna, -ne, -nah: perz. sehane
predivo, vlati, tkivo = ● sèkha, -khi, -kah: het. saklai
predjel, kraj = ◘ paÿz, -zi, -zih: franc. pays
predjelo, aperitiv / fóršpajs = zajûšak, zajùški, -ških
predložiti, preporučiti = priporucìt, priporucÿn, priporucîl > rakomandàt, rekonamdân, -ndâl*
predmet, stvar / štof = ● štvâra, -re, -rah: ved. satvara
prednji, prethodni = sprìdnji, -dnja, -dnje
predobar, jako dobar = dobâr_ka’krûh, dobrà_ka’krûh
predplatiti, predbilježiti = kaparàt, kaparân, kaparâl
predradnik, poslovodja / forarbájter = ◘ prôto, -ti: grč. protos
predsjednik / predsêdnik = prešÿdnik, -ici < ◘ prešidênt, -nti: lat. praesidens
predsoblje, predvorje / fórcimer = kućêrica, -rice, -ric (◘ portÿg, -gi): lat. porticus
predstava, predstavljanje = skazànja, -njah
predstaviti, izložiti = skazàt, skazâl > ◘ prežentàt, prežentân, prežentâl: lat. praesentare
predstavljen, izložen = ◘ prežentân, prežentàna, -no: lat. praesens
predstaviti se = sepovêt, sepovedên, sepovêl
predstavljati, glumiti / hiniti = hinítt, hinÿn, hinÿl
predstavnik, zastupnik = ◘ agênt, -nti: lat. agens
predug, najduži, -že = ● siondâlgi, -lge: hetit. siu-dalugaeš
predujam, kapara = akônt, -nti* (kàpara, -re, -par)
predvidjanje, proroštvo, prognoza = profecÿa, -e*
predvidjeti, proreći = pronoštikàt, -štikân, -štikâl* < teganàt, teganân, teganâl
predvodnik, prvak = ● parvân, -ne, -neh: perz. pervan
predvorje, predsoblje / fórcimer = kućêrica, -rice, -ric (◘ portÿg, -gi): lat. porticus
prefekt, šef policije = sionžbÿr, -žbirôj, -žbirôv > -ri
prefiks, predmetak, proklitika = prešvìk, -ki*
prefiks deminutiva (-čić) = mića-
prefiks nad-, vršni, glavni = ur-
prefiks polu-, medju- = ● mej- (med-): arm. mej
prefiks superlativa + augmentativa = ● sion-: hetit. siu-
prefriganac, prepredenjak = mêrlo, -rli*
pregača, srb. "KECELJA" / fértel = ◘ travêrša, -rše, -rš: lat. transversa
pregib, preklop = prìgba, -gbi, -gbah > -gbe, -gb
pregled, panorama (i enciklopedija) = velikâz, velekâzi, -zih
pregledati, kontrolirati = kontrolàt, -lân, -lâl*
pregledavanje, kontrola = vižîta, -te $ (ublezãy, ublezâje, -jeh)
pregrada, prezid = pretÿn, pretinôj, pretinôv > -ni, -nih: ukr. peretin
pregraditi, prezidati = pretinìt, pretinÿn, pretinîl
pregradjen, prezidan = pretînjen, -njena, -njeno
pregrijati, užariti = planút, planên, planûl
prehlada, bronhitis = kunjàvica, -vice, -vic > ◘ brunkÿt, -îti: grč. bronchos
prehlada, gripa = namorÿna, -ne
prehrana, provijant / fásunk = provîšta, -šte*
prejak, najjači = najjàci, -ce < sionsilèn, -no
prejedanje, prežderavanje = kanâda, -de, kanâd*
prejeftin, najjeftiniji = sioncén, -cenè
prejesti se, nažderati = cudaÿšt, cudaÿn, cudayâl
prekidač / šálter = zaklàpnica, -pnice, -pnic
prekiseo, jako gorak = kotipèlin (indecl.)
prekjučer, preksinoć / prekučéra = šprydacêra
prekjučerašnji = preceràjni, -jna, -jne
preklop, pregib = prìgba, -gbi, -gbah > -gbe, -gb
preko / čez, prek = prÿko (s genitivom): prus. prîki
prekomjerno, pretjerano / prevéč = prikomÿri > trôpo* (PRIKO_MÈRE)
prekopati / preštihati = raz’pihjàt, -pihjân, -pihjâl > raštentàt, -tentân, -tentâl*
prekosutra / pregzútra = potlejùtra > prikojùtra: rus. poslezávtra
prekriti, pokriti = pokrít, pokryẽn, pokrÿl
prekrižiti, poništiti / štríhati = štrihàt, štrihân, štrihâl $
prekrižiti se = sekrizjàt, sekrizjân, sekrizjâl: yatv. skrisît
preksinoć, prekjučer / prekučéra = šprydacêra
preksinoćni = preceràjni, -jna, -jne
preksutrašnji = pojutròski, -ska, -ske
prekuhati = zikûhat, -han,-hal (raz’kuhàt, -kuhân, -kuhâl)
preletjeti / preprhati =  parletìt, parletÿn, parletêl
prelijep, najljepši = najlìpši, -pše < sionšèsni, -sno
preliti, namočiti = ublivàt, ublivân, -âl
preliti se (preko ruba) = prikorêšt, prikorên, prikošâl
prelja, tkalja =  kâlica, -ice, -lic < sekanÿca, -ce, -cah
preljubnica, muškarača / mužáča = zenÿna, -ne
preljubnik, ženskar / mužína = # muzÿna, -ne, -nah
prelomiti, slomiti / strgati = zlomít, zlomÿn, zlomÿl
prelomljen, rastrgan / strgan = prekìnjen, -njena, -njeno
prema, u smjeru / proti = šprám (pràma): s dativom
premda, iako / akoprém = ● magàri (koprén): akad. makhar, perz. magar, magarinke
premekan, najmekši = ● sionmèki, -ko: hetit. siu-mekki
premjeriti, odvagnuti / zvagati = zmîrit, -rin, -ril
premjestiti, prenijeti / prenesti = transportàt, -ân,-âl* < parmêštit, -štin, -štil
premlad, najmladji, -je = sionmlãy, -mlâje
premoren, iscrpljen = štrakân, -kàna, -no* < siontrudân, -dnè
premoriti, iscrpiti / štrapacírati = štrapacàt, -ân,-âl $ (štrakàt, -ân, -âl*)
premostiti = primòštit, -štin, -štil
premrzao, promrznut / zmržnjen = sionmàržli, -ržlo
prenapuhan, bombastičan = bûmbast, -sta, -sto*
prenijeti, premjestiti = parmêštit, -štin, -štil > transportàt, -rtân, -rtâl: lat. transportare
prenočište, motel / ošteríja = oštarÿe, oštarÿah*
prenoćiti = prinocìt, -în,-îl < parnocát, -nocân, -nocâl 
prenuti se, trgnuti / zblénuti = segànit, -nen, -nil > seprenùt, -prenên, -prenûl
preobraziti = transformàt, -rmân, -rmâl*
preobući (noge) / preobléči = prezùt, prezujên, prezûl
preokrenuti, prevrnuti / zvrnuti = ubarnùt, ubarnên, -rnûl (voltàt, voltân, -ltâl*)
preokret, prevrat, smjena = zmaknûtje, -tja
preorati, izorati = zuràt, zurân, zurâl
preoravati = urâvat, -van, -val < horàvat, -van, -val
preostali, ostali / íni = ostâvši, -vša, -vše < inòki, -ke
preostati = pretêć, pretecên, pretèkal (zivancàt, -cân, -câl)
prepasti, iznenaditi = zibuhnùt, zibuhnên, zibuhnûl
prepečen (pecivo, kolač) = baškotân, -tàna, -no
prepeći (dvopek) = baškotàt, baškotân, baškotâl* > prepêć, -kal
prepelica, ptica Coturnix / perpelíček = beloùška, -ške,-šk
prepiliti, raspiliti / spilíti = raz’pilàt, -pilân, -pilâl (RASPILÌT, -ÎN)
prepirati se, natezati = seprèhtat, -htan, -htal
prepirka, rasprava = ◘ dìšputa, -pute, -putah: lat. disputo
preplaviti, naplaviti = uplimàt, uplimân, uplimâl
preplesti = štorcàt, štorcân, štorcâl*
preplet, pleter = pletâr, -ri < vaplêti, -tih
prepone, slabine = dîmje, -mjah
preporučiti, podržati = priporucìt, priporucÿn, priporucîl < rakomandàt, -mandân, -mandâl*
prepoznati, uočiti = pripožnàt, pripožnân, -žnâl < ● zivêšt, zvedên, zvedêl: ved. ze-vede
prepran, ispran = režentân, režentàna, -no*
preprati, isplahnuti = režentàt, režentân, režentâl*
prepreden, lukav = šegàv, -va, -vo
prepredenjak, pametnjaković / mudrijáš = pametÿna, -ne < fûrbo, -rbi*
prepucavanje, puškaranje = puškâda, -de, puškâd
prepun =⋆ prepûnjen, -njena, -mjeno < sionpôlni, -lno: ved. polnos
prepuniti = karcàt, karcân, karcâl
prepunjen, pretovaren = karcàti, -ta, -te
prepustiti = nezêt, nezamên, nezêl < nezetnè, nezelnè
preraditi / predélat = # spredèlat, -lan, -lal (preparàt, -parân,-ral*): čeh.+ kaj.predelat
prerezati, presjeći = presîć, presîćen, presìkal < parsÿć, parsìkan, parsìkal
prerušavanje, kamuflaža = traveštÿt, -ti*
preružan, najružniji = siongârdi, -rdo
preseliti se, promijeniti zrak = ariju-zminìt, ariju-zminÿn, ariju-zminîl
presitan, premali / najdrobnéjši = ⋆ premâli, -la, -lo < sionmîći, -će
presjeći, prerezati / precvíkati = presîć, presîćen, presìkal < parsÿć, parsìkan, -kal 
presjek, profil = prosÿk, prosykôj, posikôv
preskočiti = priškocìt, priškocÿn, priškocîl
preskok, skakanje = škòk, škokì, škokÿh
presladak, najsladji = najšlâji, -ja, -je
preslan, presoljen = šlankamôri, šlano-kamôri
preslica, otrovna biljka Equisetum / žabnica = zdÿni, -nih
preslica za vunu = malinêl, -li, -lih* (kudìlja, -lje)
presoliti, zasoliti = nasolìt, nasolÿn, nasolÿl
presoljen, preslan = šlankamôri, šlano-kamôri
prespavati = parnocàt, parnocân, parnocâl > prešpàt, prešpÿn, prešpâl: čeh. prespat
presresti, zaskočiti = zikratjàt, zikratjân, zikratjâl
presretan, najsretniji = najsrìćniji, -nije < sionsrÿćan, -ćno
prestajati, popuštati = fermivàt, fermivân, fermivâl*
prestar, najstariji =⋆ najstarìji, -je < sionštâr, -ro
prestati, završiti = ● preštát, preštâl < došpìt, došpÿn (finìt*): bask. prestatu
presti, tkati = ● sekhàt, sekhân, sekhâl: per. sehane
prestići, nadići / prešájbati = prepasàt, prepasân, prepasâl*
prestrašiti, prepasti / splášiti = ustràšit, -šin, -šil < ● zderknùt, zderknên, zderknûl
presuh, najsušniji = najsuhìji, -je < sionšûhi, -ho
presveti, nedodirljiv = sakrošânt, -nto*
presvijetli, velečasni = prešvÿtli, -tla, -tlo > ◘ ilustrìšimuš: lat. ilustrissimus
presvlačenje, rezervna odjeća = preblacÿlo, -la
presvlaka, jastučnica / vájnkušnica = mâžica, -žice, -žic < ◘ intîma, -me: lat. intimus
presvući / presvléči = preobûć, preobùcen < problÿć, probalcên, probàlkal
presvući se / se presvléči = sepreblÿć, seprebàlcen, seprebàlkal
preša, tijesak = ● tûrja, -rje, -rjah: het. turiya
preša za masline = tôš, -ši, -ših > torkûl, -li*
prešan, zgnječen = žnjavjèn, -na, -no > zgnâvljen, -ljena, -ljeno
prešanje, tiještenje = turjašćÿna, -ne, -nah
prešati, gnjesti = žnjavít, žnjavÿn, žnjavîl > zgnjavìt, zgnjavîn
prešećeren, najsladji = najšlàji, -ja, -je
prešiti, sve zašiti / preštépati = najsÿt, najsyẽn, najsÿl
prešutiti, zatomiti = nerèć, nerècen, nerèkal < ● nerećnè, nerecên: ved. na-ric
prethoditi, najaviti = zvàt, zovên, zvâl
prethodni, prednji = sprìdnji, -dnja, -dnje
pretinac, pregradak / fah = pridvòrac, -rci
pretjerano, prekomjerno = trôpo* > prikomÿri (PRIKO_MÈRE)
pretovaren, prepunjen = karcàti, -ta, -te
pretplatiti, predbilježiti = kaparàt, kaparân, kaparâl
pretpostavimo da, recimo kao = homo-rèć !
pretpostaviti, zamisliti = zmÿslit, -slin, -slil (imaginàt, -nân, -nâl*)
pretražiti, pretresti / ziskati = ubÿskat, -skan, -skal
pretrgnuti od rada / ríntati = setargàt, setargân, setargâl
pretrnulost, utrnulost = potarnûtje, -tja
pretrnuti od straha = potarnùt, potarnên, potarnûl
pretrpjeti, podnijeti / potrpeti = potarpìt, potarpÿn, potarpÿl
pretući, izmlatiti = zlemàt, zlemân, zlemâl > pretûć, pretucên
pretvarati se, izigravati / špílati = hinít, hinÿn,-ÿl < secinít, secinÿn,-êl (delat_fîntu)
pretvrd, najčvršći = najtvàrji, -rja, -rje < siontvârdi, -rdo
preudaja za djevera, levirat = kuvâde, kuvâd*
preurediti, preraditi / spredélati = preprâvit, -vin, -vil (adatàt, adatân, adatâl*)
preuredjen, prilagodjen, uskladjen, srb. “PODEŠEN“ = adatân, -na, -no*
preuzak, najuži = najtesnìji, -ja, -je < siontêsni, -sno
prevaga, više od mjere = dobrâ-mira, dobrê-mire
prevaliti, prebaciti = prehìtit, -tin, -til
prevaliti se, stropoštati / drósnuti = hroknùt, hroknên, hroknûl
prevarant, lopov = lupèž, -ži (tatãr, tatâri, -rih)
prevariti = privàrit, -rin, -ril < ● najarít, najarÿn, najarÿl (⋆ PREVÀRIT, -IN)
prevelik, najveći / najvekši = najvètji, -tja, -tje < ● sionvèli, -lo: hetit. siu-wali
previdjeti (tobož’gledati - a ne vidjeti) = kavÿt, kavidÿn, kavidêl
previsok, najviši = sionvÿšni, -šno
previše, odviše / prevéč = prikomÿre; prekovìsje (trôpo*)
previti, zaviti / zafrkati = infašàt, infašân, infašâl*
prevjes, nadsvodje / previs = prevôlta, -lte, -lt*
prevladati, nadvisiti = ◘ šuperàt, šuperân, šuperâl: lat. superare
prevlast, nadmoć = premòćje, -ćja
prevodilac, tumač / tolmáč = ◘ interprêt, -ti: lat. interpretes
prevoditi, tumačiti = interpretàt, interpretân, interpretâl*
prevoziti / prepélati = transportàt,-tân,-âl $< ● prepelàt, prepelân,-âl: ved. pari-pelate
prevrat, preokret = ● zvargnûtje, -tja, -jah: ved. ze-vargantya
prevrnuti, prevaliti / prehítiti = # prehìtit, -tin, -til (prekopìtit, -tin, -til)
prevrtati / prekobícnuti = tumbulàt, tumbulân, tumbulâl* (zivratjàt, zivratjân, zivratjâl)
prevrtljiv, promjenjiv, hirovit = vehjâv, vehjàva, -vo > vêrgul, -gula, -gulo*
prevrtljivac = vartoglàvac, -vci (šetejakète*)
prevrtljivka, nevjernica = škacavêrna, -rne*
prezalogajiti, okusiti / šalabrcnuti = ● tašćàt, tašćân, tašćâl (prigrîšt): perz. tašten
prezentacija, zastupstvo = prižentânca, -nce*
prezervativ / risbalón = goldũn, goldûni*
prezid, pregrada = pretîn, -ni, -nih < pretÿn, pretinôj, pretinôv: ukr. peretin
prezidan, pregradjen = pretînjen, -njena, -njeno
prezidati, pregraditi = pretinìt, preteinÿn, pretinîl
prezivati se, potpisati = sepisàt, sepisjên, sepisâl
prežderavanje, prejedanje = kanâda, -de, kanâd*
prežgana juha, popara = prežgànica, -nice (opârnica, -rnic)
preživljavanje, život = zÿtje, -tja, -tjah: akad. zikia
prežvakati, preživati = žnjakàt, žnjakân, žnjakâl
pri, do, uz = ● pàr ( ùš ): ved. pari, grč. para, prus. prei
pri-, do- (prefiks) / spri- = ● par- (pri-): ved pari-, grč. para-
pribadača / špénadla = badàtja, -tje, -tjah > puntîn, -ni*
pribiti, zakovati / zacvíkati = ćavlàt, ćavlân, ćavlâl
približan, otprilike, shematski = ubrÿzni, -zna, -zno < milêzim, -zima, -zimo*
približno, okolo = kolotôrno (ćîrka *)
pribor za jelo / bešték = žlîcnik, -ki
priča, legenda / bájka = štôrica, -rice, -ric* < povêdica, -dice, -dic
pričati, izlagati / povédati = povidàt, povidân,-âl (pravjàt, pravjân, pravâl): čeh. povídat
pričekati, srb. "SAČEKATI" = pocèkat, -kan, kal
pričest, hostija = ● ôštija, -tije, -tijah: ved. oshtya
pričiniti, zamisliti = parìt, parîn, parîl*
pričvrstiti, dodati = pridêt, pridinên, pridêl
prići, tiho se uvući = dolÿšt, dolizên, dolèzal
pridjev, dodatak, adverb = pridèla, -le, -lah
pridoći, nadoći = ● vaprÿt, vaprìden, vaprìšal
pridošlica, doseljenik / dotepénec = venturÿn, -ni, -nih*
pridržati = pridarzàt, pridarzÿn, pridarzâl: rus. prideržát’
priglup, blesav / túmplav = bènast, -nasta, -nasto (šempjân, -na,-no*)
prignuti se, sagnuti = sepregnùt, sepregên, sepregûl
prigoda, prilika = ◘ okažjũn, okažjûni: lat. occasiones
prigorjeti, pripeći / zažgáti = ● ošmudít, ošmudÿn, ošmudÿl
prigorje, gorsko podnožje = podgôrje, -rja, -rjah
prigovaranje, prodika / špótanje = štabârbara, -rbare*
prigovor, zamjerka = zamÿra, -re, -rah
prigovoriti / spočítati = zažugnàt, zažugnân, zažugnâl*
prigrabiti, puno zgrabiti / ščápiti = ● cudazêt, cudazamên, cudazêl
prigrijati, podgrijati = poteplìt, poteplîn, poteplîl
prigristi = prigrîšt, prigrizên, prigrìzal < ● tašćàt, tašćân, tašćâl: perz. tašten
prihod, ljetina = intrâda, -de, intrâd* < ● godÿzba, -zbe, -zab
prihvaćen, primljen = prîmjen, -mjena, -mjeno < ● pryẽni, -na, -ne 
prihvatiti, primiti se = se_primìt, seprimÿn, seprimîl < sepryẽt, sepryên, sepryêl
prijašnji, bivši / prešesni = parvànji, -nja, -nje
prijatelj, drug, ● jaran /● pajdáš = kumpànj,-i* (# prìjatelj,-i): hrw. yarani, perz. padaš
prijateljica, drugarica / pajdašíca = kumpanjìca, -ce*
prijateljstvo, drugarstvo /● pajdašíja = ● padâjstvo, -jstva: perz. padašan
prije, ranije / préde = prÿa
priječiti, braniti = kratìt, kratÿn, kratÿl
prijegor, žrtva = ◘ šakrifîcij, -je: lat. sacrificium
prijelaz, prijevoj / prélo = prohõy, prohôje, -jeh > pasâj, pasàje*
prijenos, premještaj = ◘ tranšpôrt, -rti, -tih: lat. transportum
prijestolje, prijestolnica / ◘ trónuš = ● gâta, -ah: avest. ghata, grč. thronos
prijeteći, pod prijetnjom = segrozêć
prijetiti / se groziti = segrozìt, segrozÿn, segrozîl (imìt_napìk)
prijetiti batinom = temakjàt, temakjân, temakjâl: bask. makilatu
prijetiti mačem = tesukát, tesukân, tesukâl: ved. sukavat
prijetiti nožem = tebadnút, tebadnên, tebadnûl: per. badati
prijetiti smrću = temorít, temorÿn, temorîl: ved. mrita
prijetnja, ultimatum = ultimâda, -de, -mâd*
prijevara, lopovluk / švindleráj = lupezÿna, -ne, -zÿn
prijevoj, gorsko sedlo / prelo = prohõy, prohôje, -jeh: rus. perehód
prijevoz barkom, taxi-boat = barkarjôl, -li*
prikazati se / špilati = sekazàt, sekazjên, sekazâl
prikladan, podoban / spodóben = lâzni, lazna, lazno (narêdni, -dna, narêdne)
prikladnost, sličnost = podòba, podòbe, -bah
prikolica, autotegljač = lemûr, -ri*
prikovan, zabit / zacvíkan = cavlân, cavlàna, -no
prikriti = ● tajátt, tajân, tajâl: hetit. tájezzi, avest.+ litv. taja
prikupiti, pobrati = ● pobràt, poberên, pobrâl: lyk. pabrati
prilagoditi, preurediti, srb. “PODESITI“ / ajnpásati = adatàt, -ân,-âl*
prilagodjen, preuredjen, srb. “PODEŠEN“ = adatân, -na, -no*
prilaz, dostup = vilêz, vlêzi, -zih: rus. vilez
prileći, odspavati = pocÿnut, -nen, -nul
prilika, prigoda = ◘ okažjũn, okažjûni: lat. occasiones
priljepiti, nalijepiti / skéliti = ● zalipít, zalipÿn, zalipÿl: ved. ze-lipyate
priljepiti se / se zakéliti = ● selipítt, selipÿn, selipÿl: ved. sa-lipyate
prilog, dopuna, aneks = | parnèš, -ši -ih
priložen, dodatni = parnesên, parnesèna, -no
priljepak, Patella = tàgna, tàgne, -gnah
primalja, babica = babicÿna, -ne, -nah > babićÿn
primarius, šef bolnice = siondotûr, -ri
primiti, prihvatiti / prijemati = pryẽt, pryẽn, pryẽl: čeh. prijet
primiti se, porasti = sepryẽt, sepryẽn, sepryêl
primitivan, zatucan / zaglámani = zarukân, zarukàna, -no
primjećen, uočen = ◘ ošervân, ošervàna, -no: lat. observans
primjedba, opaska = pràvja, -vje, -vjah
primjena, praksa = ◘ pràtika, -tike: grč. praktike
primjeniti, prakticirati = ◘ pratikàt, pratikân, pratikâl: grč. praktikein
primjer, uzor / mústra = ◘ ižêmpal, ižêmpli, -pal: lat. exemplum
primjerice, na primjer, npr. / rékši = homorèć (vazglêd )
primjerni, uzorni = vazglêdni, -dna, -dno
primjetiti, prigovoriti / zamerkati = pravjàt, pravjân, pravjâl
primljen, prihvaćen = prîmjen, -na, -no < pryẽn, pryêna, -no 
primorac / solár =⋆ primòrac, -rci < krajân, krajàni, krajanih
primorati, prisiliti = preforcàt, preforcân, preforcâl*
primorje, priobalje = primôri, primòrja < krâje, krâjeh
primorski, priobalni / solárski = zmoràšni, -šna, -šno (krâjski, -ske)
princ, kraljević = krolèvić, krolevìtje, -tjeh > -vići
princeza, kraljevna = krolèvica, -vice, -vic (principèša, -še*)
prinuditi, prisiliti = forcàt, forcân, forcâl* < ● utÿrat, -ran, -ral: ved. uttirati
priobalje, primorje = primôri, primòrja < krâje, krâjeh
priobalni, primorski / solárski = zmoràšni, -šna, -šno (krâjski, -ske)
pripadati = gibiràt, gibirân, gibirâl*
pripadni, pripadajući = pristojêć
pripaliti, upaliti / vúžgati = ◘ vazgátt, vazgân, vazgâl (dat-ugànj): gots. wazgô
pripaliti se, prigorjeti / se ofúriti = sešmudìt, sešmudÿn, sešmudÿl
pripasti, dopasti = prištoÿt, prištoÿn, prištoÿl
pripaziti, slušati = ● habàt, habân, habâl: hrw. habilar
pripeći, zagoriti / smuditi = # šmudìt, šmudÿn, šmudÿl
pripeka, opaljenost = šmũd, smûdi, -dih
pripomoć, podrška = ašištênca, -nce, -nc* (dobrà_rukà)
pripomoći = pod’pomòć, pod’pomòren, pod’pomògal (POTPÒMOĆ)
pripone jarbola = ◘ šartÿa, -e, -ah: grč. sarte
pripovjedač, povjesnik / povedáč = # povedâć, -ći, -ćih
pripravak, uradak; gotovo jelo (na stolu) = parićâda, -de, parićâd*
pripravan, spreman = parićân, -na, -no* (sprâvni, -vna, -vno)
pripraviti, spremiti = prontàt, prontân, prontâl* (sprâvit, -vin, -vil)
pripravljati, spremati = spravjàt, spravjân, spravjâl (prontivàt, prontivân, prontivâl*)
priprema (jela) = parićâda, -de, -ćâd*
pripremiti, prirediti / zríhtati = parićàt, parićân, parićâl*
pripremiti se = seprontàt, seprontân, seprontâl*
pripustiti, uvesti /● pripélati = ● pripelàt, pripelân, pripelâl: ved. pari-pelate
prirediti, pripremiti / zríhtati = parićàt, parićân, parićâl*
prirod, ljetina = intrâda, -de* < godÿzba, -zbe, -zb
priroda, ćud / narav = ● narâv, -vi, -vih: ved. narah
prirodan / naravni =● naràvski,-vska, -vsko (◘ naturàlski,-ko): ved. naravat, lat. naturalis
prirodnine, realije = narâvje, -vjeh
prirodnjak, prirodoslovac / naravoslóv = naturÿšt, -šti*
prirodopis, prirodoslovlje = narâvje, -vjeh
priručnik, udžbenik = ucêvnik, -vniki, -nikih: rus. učebnik
prisila, nasilje / silnost = prefôrca, -rce, -rc*
prisiliti, primorati = preforcàt, preforcân, preforcâl*
prisiljavati = forcivàt, forcivân, forcivâl*
prisilni rad, tur.-srb. “KULUK“ / ríntanje = ◘ vàhta, -hte, -htah: gots. wahta
prisilno, bez pogovora / permús = # podmùs
prisloniti, nasloniti = nagnùt, nagnên, nagnûl
prisoj, vruća strana = pripècje, -cja, -jah
prispjeti, pristići = prišpít, prišpyẽn, prišpÿl
pristan, privez = ◘ mûl, mulà, -lÿ, -ÿh (rîva, -ve*): etrur. mula, lat. moles
pristajanje uz obalu = akôšt, -šti*
pristanište (za čamce) = ◘ palâda, -de,-âd (pristanÿšće, -šća, -šć): grč. palladion
pristati (brod u luci)= koštàt, koštân, koštâl*
pristići, prispjeti = prišpít, prišpyẽn, prišpÿl
pristizanje, dolazak = arivâda, -de, arivâd < doÿzd, -zdi, -zdih
pristojba, cijena, cjenik = tarîfa, -fe, tarÿf*
pristup, polazište = parhód, -di, -dih: rus. perehod
prisutnost / názočnost = ◘ prižênca, -nce, -nc: lat. praesens
prisvojiti, ukrasti = pošvoÿt, pošvoÿn, pošvoÿl
prišt, krasta / prišč, mozól = # prîšć, -ći < cirãy, cirâje, -eh
prištić, krastica = pišćũr, pišćûri, -rih
pritisak, tlačenje / tláka = pritisnûtje, -tja, -jah
pritisnuti = pretìšnut, pretìšnen, pretìšnul
pritvor (sudski), ● hapsana / rešt = ◘ arèšt,-ti (kapo-degvârda*): lat.arrestum, hrw.hupšena
pritvoriti, pripriti = preprÿt, preprên, prepârl
privaga, dodatak = žũnta, -nte, -nt*
privatan, osobni /◘ priváten = ◘ privâtni, -tna, -tno: lat. privatus
privesti, dovesti /● pripélati = ● pripelàt, pripelân, pripelâl: ved. pari-pelate
privez, brodski konop = cìma, -me, cÿm*
privezati uz obalu = vakoštàt, vakoštân, vakoštâl*
privid, obmana / sleparíja = šliparÿa, -e, -ah
prividjati se, umišljati = separìt, separÿn, separÿl*
prividno, naizgled / zahude = zahûda
privjesak, resica / frándja = cîngul, -li*
privjetrina = barlavênto* < spuhotÿna, -ne
privoljeti, priljubiti = prijubìt, prijubÿn, prijubÿl
privrediti, uprihoditi = rêndit, -din, -dil*
privrednik / gospodarstvenik = ◘ ekonomìšt, -šti, -št: grč. oikonomikos
privremeni, prolazni / vremeníti = ◘ provizôrni, -rna, -rno: lat. provisorius
prizemlje, mezanin = | kućÿn, kućîni, -nih
prizemnica, koliba / potleušica = # potlehÿša, -še, -šah: hrw. hišue, perz. kolbe
priziv, sudski poziv = apêl, -li*
priznanica, potvrda = pòlica, -ce (◘ recepÿš, -ši): lat. recepissum
priznati, prihvatiti = pripožnàt, pripožnân, pripožnâl
prizvati, zvati na sud = ◘ apelàt, apelân, apelâl: lat. apellare
priženiti se (u drugo mjesto) = uženìt, -in, -il
prkos, inat, zloba / truc = ◘ dešpèt, -ti: lat. despectus
prkosan, zloban / trúcast = dešpètni, -tna, -tno*
prkositi, pakostiti / trucírati = ◘ dešpetàt, dešpetân, dešpetâl: lat. despectare
prljati, svinjiti / zmázati = šporkàt, šporkân, šporkâl*
prljav / zmázan = špôrak, -rka, -rko* < ● hantâv, hantàva, -vo: hrw. hanta
prljavac, zmazanko / zmazánec = šporkàc, -ci* < hantàvac, -vci
prljavica / zmazanìca = šporkàća, -će, -kâć*
prljave stare naočale = ocalÿni, -nah > oćalÿn
prljavost, neurednost / švajneráj = gnusarÿa, -e < ● hantâ, hantè, hantâh: hrw. hanta
prljavština, smeće = šmèti, -tih (ràfa, -fe*)
probadanje, ubadanje / píkanje = badnûtje, -tja
probadati, zaboljeti / štrécnuti = zygàt, zygân, zygâl
probati, kušati = provàt, provân, provâl*: bas. probatu
probdijeti (noć) = precùt, precujên, precûl
probiti, probušiti = vadêrt, vadÿren, vadêrl (◘ penetràt, penetrân, penetrâl*): lat. penetrare
probijati bušilicom = trapanàt, trapanân, trapanâl*
problem, pitanje = ◘ kveštiũn, kveštiûni, -nih: lat. questiones
probod, ubod / pikec = badác, badàci, -cih
proboj, prodor = rumbâda, -de* (probõy, probôje)
proboden, proburažen = ● prosukân, prosukàna, -no: indoved. sukavat
probosti, proburaziti /● prosukati = ● prosukàt, prosukân, prosukâl: ved. sukavat
probuditi (se) / zdrámiti = # zbudìt, zbudÿn, zbudÿl (sezbudìt, zezbudîn): engl. dream
probušen, prošupljen, rupičast = škùljav, -va, -vo < škujâv, škujàvo
probušiti, probiti / procvíkati = zvàrtat, -tan,-al (◘ penetràt, -trân,-râl): lat.penetrare
procesija, mimohod = ◘ prosêšija, -šije, -šij: lat. processio
procijediti, filtrirati = filtràt, filtrân, filtrâl*
procijeniti / šacati = precinìt, precinÿn, precinÿl (skalkulàt, skalkulân, skalkulâl)*
procjedjen, filtriran = filtrân, filtràna, -no*
procjena, prosudba / precemba = # precÿmba, -mbi, -mbah > -mbe, -mb
procjep, raspuklina stijene = ◘ škâr, -ri, -rih: kelt. kar
procvjetati, rascvjetati = proćvatìt, proćvatÿn, proćvatîl
pročelje, fasada = fasâda, -de $ (procêli, -lih)
pročelnik, voditelj = parvâd, -di, -dih
pročistiti, rafinirati = rafinàt, rafinân, rafinâl $
pročišćen, rafiniran = rafinân, rafinàna, -no*
pročitan, proučen = procìtan, -tana, -tano < preštyẽn, preštyêna, -no
pročitati, proučiti / preučévati = preštÿt, preštyẽn, preštÿl
proći / prehajati = pasàt, pasân, pasâl* (# prohajàt, prohajân, prohajâl): avest. pasa
prodati = prodát, prodân, prodâl (PRÒDAT, PRODÂJEN)
prodavač = butigÿr, -ri* < ◘ tarzác, tarzàci,-cih: ilir. tergitio, kelt. tergius, litv. tirgus
prodavač drva = darvâr, -ri, -rih > drvâr
prodavačica = butigirìca, -ce, -cah > -ÿc
prodavaona, dućan / špeceráj = butÿga, -ge* < ● mešèt, -ti: akad. mešget
prodavati, trgovati = ◘ tarzít, tarzÿn, tarzîl: ilir. tergitio, kelt. tergius
prodika, prigovaranje / špótanje = štabârbara, -bare*
prodor, proboj = probõy, probôje > rumbâda, -de*
prodrijeti, provaliti = rumbàt, rumbân, rumbâl*
prodrmati, potresti / stépsti = ● vatèpst, vatepên, vatèpal: avest. vi-tep
produžen, odgodjen = prolongân, prolongàna, -no*
produžetak, nastavak = puntamênt, -nti*
produžiti, otegnuti / naštúkati = prolongàt, prolongân, prolongâl*
profesor, nastavnik = ◘ profešûr, -ri, -rih: lat. professor
profesorica, nastavnica = profešûrica, -rice, -ric*
profil, presjek = prosÿk, prosykôj, prosikôv
profitirati, zaraditi = profitàt, profitân, profitâl*
proglas / anonsa = ● napovêda, -de, -vêd: avest. apavada
proglasiti = napovidàt, napovidân, napovidâl > ◘ klamàt, klamân, klamâl*: lat. clamare
prognanik = zgonÿk, zgonikôj, zgonikôv (◘ èzul, -li): lat. exul
prognati, protjerati = pognàt, pognân, pognâl: ved. gnanti
prognozirati vrijeme, najavljivati prognozu = zvat-vrÿme, zovên-vryme, zvâl-vryme
progovoriti, izustiti = proslòvit, -vin, -vil < poganàt, poganân, poganâl
progutati, proždrti = lobižát, lobižân, lobižâl
prohladan, svijež / fríški = frìški, -ška, -ško $
prohodati, zakoračiti = ● shodìt, shodÿn, shodêl
proigrati, prokockati = vazaràt, vazarân, vazarâl
proizveden, ostvaren = ◘ stôren, -ne > ◘ fabrikân, fabrikàna,-no: lat. fabricatus, got.stiurjan
proizvesti = storít, storÿn, storîl > ◘ fabrikàt, fabrikân, fabrikâl: lat. fabricare
projedriti, prebroditi = zjadràt, zjadrÿn, zjadrâl
projektil, veća raketa = roketÿn, roketîni*
prokapati, procuriti = trapanàt, trapanân, trapanâl*
prokazati, uhoditi = špyunàt, špiunân, špiunâl*
proklet = prokyẽti, -ta, prokyẽto
prokleti = beštimàt, beštimân, beštimâl*
prokletstvo, dovraga ! = mat_ženìt ! (aj-malôra !*)
proklijali, iznikao = zmìknjen, -njena, -njeno
proklijati, iznići = zimiknùt, zimiknên, zimiknûl < vlêšt, vlezên, vlèzal: čeh. vylézt
proklinjati = beštimàvat, -van, -val*
proklitika, prefiks, predmetak = prešvìk, -ki*
prokockati, proigrati = vazaràt, vazarân, vazarâl
prokulica, mlado povrće = ćîmula, -le*
prolaz, prijelaz / prelo = prohòd, -di,-hôd < ● prohõy, -ôje,-eh: čeh. prechod, rus. perehód
prolazak, proputovanje = proÿzd, -zdi, -zdih
prolaziti, snalaziti se = pasivàt, pasivân, pasivâl*
proliti, izliti / prelíjati = štocít, štocÿn, štocîl (zlìt, zlyẽn, zlÿl)
proljeće / protuletje = protulèti < špramlètje
proljepšati se, urediti / se zbigécati = sešestàt, sešestân, sešestâl
proljetni / protuletni = prolìćni, -na,-no < špramlètni, -no
proljetni šafran, Crocus / podlésak = zafrân, -ni*
proljetos, u proljeće / pramaléti = špramletÿ
proljev, sraćka / driska = drìška, -ške, -sak (žgôvra, -vre*)
prolom oblaka, pljusak = sumprehâda , -de* < siondâzd, -di, -ih
prolupati, pobenaviti = poć-vaocàt, šal-vaocàt
promašiti, griješiti = fàlit, -lin, -lil: perz. falidj
promašiti, pogriješiti = zifàlit, -lin, -lil
promatrač / motritelj = zornîk, -ki < zornÿk, -kôj, -kôv
promet, srb. "SAOBRAĆAJ" = prûge, -gah
prometni, linijski, srb. "SAOBRAĆAJNI" = prugôvni, -vna, -vno
promičba, marketing = ◘ propagânda, -nde,-nd: lat. propaganda
promijeniti / zvékslati = preminìt, preminÿn, -êl (kambijàt, kambijân, kambijâl*)
promisliti, razmisliti / pregrúntati = premÿšlit, -in, -il
promjena, mijenjanje / véksel = ● inàćba, -ćbi: perz. inač
promjenjiv, prevrtljiv / hiroviti = vehjâv, vehjàva, -vo: perz. hir
promjer, presjek = promÿra, -re, -rah
promotriti, pripaziti = ◘ ošervàt, ošervân, ošervâl: lat. observare
promrznut, premrzao / zmržnjen = sionmàržli, -žla, -žle
pronaći / iznájti = znâjt, znajdên, znàšel < ● uyẽt, uyẽn, uyẽl
pronalazač, otkrivač = ujẽtnik, -niki, -kih
pronalazak, izum = inžênj, -nji* < ujẽtva, -tvi, -vah
propalica, probisvjet /gelípter = ● baràba,-be (dešperadûn,-ni*): per.barabar, hebr.bar-abba
propao, potonuo / zgínul = afôndo*
propast, uništenje = ◘ ruÿna, -ne: lat. ruina
propasti, upropastiti se / krahírati = sfundàt, sfundân, sfundâl (prošÿšt, prošydên)
propeler, brodska elisa = propèla, -le, propêl*
propis, standard / nórma = ◘ urdinâr, -ri, -rih: lat. ordinarius
propjevati, zapjevati = zakantàt, zakantân, zakantâl*
propovijed = prôdika, -ke, -dik*
propovijedati =◘ prodikàt, prodikân, prodikâl: lat. prodicare
propovjedaonica u crkvi = pulpît, -ti, pulpÿt*
propovjednik = ◘ predikatûr, -ri: lar. praedicator
propucati, prosvirati = prošvidràt, prošvidrân, prošvidrâl
propuh, strujanje / dúrhcuk = ◘ kurênt, -nti (duhljìna, -ne): lat. currens
propust, omaška = halòpa, -pe, halôp
propustiti, promašiti / zamuditi = vamankàt, vamankân (propušćàt): rus. propústjat
proputovanje, prolazak = ● proÿzd, -zdi, -zdih
proračun, budžet = bilânca, -nce, -nc*
proreći, predvdjeti = ● teganàt, teganân, teganâl > pronoštikàt, pronoštikân, pronoštikâl*
prorez / šlic = prepôr, -ri (pišaprèšto*)
prorez na haljini / áušnit = batikûl, -li*
prorez kamenog zida = fûga, -ge*
prorez na vratima, okance / kúkel = špijûnka, -nke, -nk*
prorijediti, razrijediti = ražredìt, ražredÿn, ražredîl
proroštvo, predvidjanje, prognoza = profecÿa, -e* (tegâna, -ne)
prosijati na sito = oštroÿt, oštroÿn, oštroÿl
prosinac, decembar, XII.mjesec / prezimec = dećêmbar: lat. December
prositi / féhtati = pekjàt, pekjân, pekjâl* (PROSÌT, -ÎN,-ÎL): rus. prosít’
prosjak, prositelj / fehtar = pekjâr, -ri, -rih
proslava, ● blagdan = fèšta, -šte* < ● blâjdan, -ni: ved. bhagadana
proso, žito Panicum = ● šenác, šencÿ: akad.+ hrw. šen, prus. prasan
prost, neodgojen = maldukân, -na, -no*
prostački, primitivan / zaglámani = zarukân, zarukàna, -no
prostak, divljak = vlahÿna, -naj, -nah > -ne, -hÿn
prostakuša, prljavica = šporkàtja, -tje, šporkâć*
prostirač, sag / tebih = ◘ tapèd, -di,-ih (raknò, -nâ): etr. tapis, gr. tapes, lat. tapete
prostirka od vune = vùnica, -ce, -cah > -nic
prostituirati, kurvati se / se flundrati = sekurbàt, sekurbân, sekurbâl*
prostitutka, bludnica / flúndra = kûrba, -rbe $ < divicÿna, -naj, -nah
prostor, eter = ◘ lÿmb, -mbi: lat. limbus
prostorija, dvorana, tur.-srb. "ODAJA" = sâla, -le, -lah: ved. sala, turs. oda
prostran, širok = # širòki, šìrji, najšìri < syrók, sirẽy, sionsyròk
prostranstvo, površina = zapâsje, -sja (širãy, širâje, -jeh)
prosudba, mišljenje = parêr, -ri*
prosudba, procjena / precémba = precÿmba, -mbe, -mbah
prosvijetliti, zasvjetliti = zišvitlìt, zišvitlÿn, zišvitlîl
proširiti se, rasprostrti = sesirìt, sesirÿn, sesirÿl
prošli, negdanji, protekli / prešésni = pasân, pasàna, pasàno: avest. paša
prošlost = pašatêmpo, -mpa*
prošupljen, rupičast / lúknjasti = škùljav, škuljàva, -vo
prošupljiti, udubiti / zluknjati = zikavàt, zikavân, zikavâl: perz. kavaki
prošvercati, prokrijumčariti = zmešetàt, zmešetân, zmešetâl
protekli, prošli, negdanji / prešésni = pasân, pasàna, -no: avest. paša
protestant, evangelik = lutorân, lutoràne, -neh $
protiv, suprot / proti = pròti (◘ kũntra) s dativom: lat. contra, ved. prati
protivno, naprotiv = spròtu
protjerati, istjerati / pretírati = stîrat, -ran,-ral <● zgonìt, -nÿn,-nÿl: ved. ze-gnanti
protratiti, rasipati / spískati = ● zifràjat, -jan, -jal: avest. ze-frayati
proučavanje, razmatranje = ◘ štûdija, -dije: lat. studium
proučavati, studirati / preučévati = ◘ študyàt, študyân, študyâl
provala, proboj = rumbâda, -de* (# probôj)
provaliti, prodrijeti = rumbàt, rumbân, rumbâl*
"PROVALIJA" (srb.): ponor, bezdan, rupčaga / brézno =● škarÿna,-ne: per. škarnu, lat. escharium
provesti se, zabaviti = seprôjt, -ròjden,-òšal (divertìt,-în,-îl*): čeh.projít se, prus. praweduns
provijant, prehrana / fásunk = provîšta, -šte*
provjetriti, prozračiti / prolúftati = žventulàt, žventulân, žventulal*
provod, zabava / lumperáj = ● šipâš, šipàši, -ših
prozepsti, smrznuti se = pozêšt, pozebên, pozèbal
proziran, staklast = sceklân, sceklàna, -no
prozor, tur.-srb. "PENDŽER" / šájba = punêštra, -tre*: vegl. punástra
prozorčić, okno / oblók = ponêštrica, -trice,-tric (brodski prozorčić: fenestrîn, -ni*)
prozorske rebrenice / šalapórke = grîlje, -ah*
prozračen / prolúftan = žventulân, žventulàna, -no*
prozračiti, provjetriti / prolúftati = ventulàt, ventulân, ventulâl*
prozvati, nazvati = prožnàt, prožnân, prožnâl (narèć, narecên, narèkal)
proždrljiv = požirâv, prožiràva, -vo
proždrljivac, izjelica / požderúh = požerûh, -hi, -hih: polj. pozerać
proždrti, požderati, progutati / hámnuti = lobižát, lobižân, lobižâl
prsa = pàrši, -ših (# PRSA): litv. perszi
prskalica, spray / špríca = kropÿlo, -la, -lah (škicèt, -ti*)
prskanje, mlat mora / valolóm = šćigàc, -ci* (valomét, valomèti, -tih)
prskati, štrcati / šprícati = štropìt, štropÿn, štropîl* (štarkàt, štarkân, štarkâl)
prsluk, jakna / lájbec = vardakôl, -li* (tešnêk, -ki, -ih)
prslučić (ženski) = bolêro, -ra*
prst = pàrst, -ti, -st < pâršt, parštÿ, parštÿh (PRŠT): litv. pirštas, yatv. pirston
prstac, kamotočac = ◘ dàtul, -li (# prštâc, -ci): grč. daktylon
prsten, kolotur / ring = kolumbâr, -ri, -rih (kolobâri)
prsten vjenčani / rínglec = vêrica, -ce, -ric* (paršćèn, -ni, -nih): prus. pîrsten
pršić, sitan snijeg = žvicêr, -ri* < ● baršìtje, -tjeh: perz. baršek
prštati, mlatiti (val) / šprícati = šćigàt, šćigân, šćigâl < scigátt: avest. parshta
pršut, suha šunka = ◘ parsjút, parsjùti, -tih (PRŠÙT, -TI): lat. perexuctus
prtina, loša polustaza = štozÿna, -ne
prtljaga / mítgepek = bagâj*
prtljažnik (auta) / gepék = portapàk, -ki*
pruga, traka / štrafa = rîga, -ge, -gah*
pruga (željeznička) / štréka = ◘ ferâta, -te: lat. ferratus
prugast, zebrast, isprugan / štráfasti = rîgasti, -sta, -sto*
prugica, crtica = rîžica, -ce, -žic < rîgica, -cah
prut, šiba, palica = pàlica, -ce, -lic
prvak, predvodnik = parvãd, parvâdi, -dih
prvenstveni, najprvi = najparvÿ, najparvâ, najparvô < ● sionpârvi, -vo: avest. siu-paurva
prvi, naj- = ● parvÿ, sionpârvi (# PRVÌ): tohar. parwe, avest. paurva, etrur. prv
Prvić, kvarnerski otok kod Senja = Parvÿć < ◘ Proteras ( tal. Pervicchio*): grč. proteros
prvobitni, pradavni / urált = ◘ parvànji, -nja, -nje: etrur. prvse
prvorodjeni = parvacìć, -ći
prvostolnica, katedrala = kantridâl, -li*
pržen, pečen = ◘ frigân, frigàna, -no: lat. frigatus
pržilica, rešo / kóher = hroštulÿn, -ni, -nih*
pržiti, peći / cvrljiti = ◘ frigàt, frigân, frigâl: lat. frigere
pržolica, pečenica = bruzjôlica, -lice, -lic
psić, štene = pasÿć, pasìtje, -tjeh > -ći, pasÿć: prus. skânus
psina, tur.-srb. “DŽUKELA“ / cúcek = takân, -ni* (pašÿna, -ne, -nah)
psina, manguparija / huncutárija = fakinâža, -že $
psovač, prostačina = kjetvâr, -ri (beštimadûr, -ri*)
psovanje, huljenje / špótanje = beštimâda, -de,-âd* (psôst, -sti, -tih)
psovati, huliti / vragúvati = beštimàt, -ân,-al* (# vragátt, -ân,-âl)
psovati po balkanski / pičkárati = vlahorìt, -rÿn, -rÿl
psovka, kletva = beštîma, -me* (vragÿna, -ne, vragÿn)
psovka: marš u k... ! = ● ća-merdÿno !: perz. dja-merdane
psovka: hajde vrit! / hodi-vrít! = buždekûla !*
psovka: en’ti mater, u p.m.! = ● | mandavôška !: avest. manda-vohuca
psovka: en’ti prababu, u tri p.m.! =● | trojmânda-voška !: avest. troidi-manda-vohuni
psovka: glupa njuško ! / lice-vrít = viždekûla!*
psujući, kroz psovke = beštimâjuć
pšenica / šeníca = # šenìca, -ce < ◘ pirnÿca, -ce: grč. pyrnos
ptica / tič = tìć, -ći, tÿć < ◘ pùla, pùli, -ah: grč.+ vegl. púla, prus. pipelis
ptica češljugar, Carduelis / štíglec = ◘ kadarèlac, -lci (gadarêl, -èli*): lat. carduelis
ptica djetlić, Dryocopus / detel = dytêl, -li,-ih
ptica galeb, Larus = kàleb, -bi < kalúb, kalùbi, -ih
ptica golub, Columba / táubek = golùb, -bi,-bih < ◘ lumbãr, -âre,-eh: lat. columba
ptica jarebica, Alectoris / jereb = orêbica, -ce, -bic
ptica jastreb, Accipiter /kanjúf =⋆ jàstrib, -bi < ● laštrÿb, -ôj,-ôv: hrw.aršib, gruz.arciw
ptica kanarinac, Serinus / karnálec = kanarÿn, -ni*
ptica kos, Turdus / kósek = kosÿć, -ìći,-ih (kuõs, kôsi)
ptica kukavica, Cuculus / kukuváča = kuknàrica, -ce, -ric
ptica lastavica, Hirundo / lastovica = kosirÿca, -ce, -rÿc (# lastòvica, -ce,-ic)
ptica labud, Cygnus / lebod = lepútt, -ùti,-ih
ptica slavuj, Luscinia / slavíček = slavìć, -ći,-ih
ptica sokol, Falco = sokôl, -li < sokuõl, sokolÿ, -ÿh
ptica svraka, Pica / sráčka = škvâra, -re,-ah
ptica vrana, Corvus = # vranà, -nè < vroãn, vrâni, -ih: tohar. warna 
ptica ždral, Grus / žerjav = zdrâl, -li < ● vÿntja, -je,-ah: kelt. vinch
ptičica, pjevica / ftíček = mićatìć, mićetîći (pulÿć, -ìtje,-eh*)
ptičji kljun = kjũn, kjûni, -nih (KLJÛN)
ptičurina, grabljivica = velatìć, veletìći < pulÿna, -naj, -ah
pubertet = ragaćìna, -ne* < pašjelèta, -ah
● puca, cura, tinejdjerka = golicÿna, -naj, -ah: kavk. puti, tamil. poccu, nostr.“puti“
pucanj, rafal = tîr, -ri* (šilũr, šilûri, -ih)
pucati, strijeljati, ciljati / šícati = štrilít, štrilÿn, štrilÿl: čeh. strílet
pucati iz topa, granatirati = kalumàt, -mân*
● puce / gumb, tur.-srb. "DUGME" =  putàc, -àci (botũn*): lyk. puce
pucnjava, strijeljanje = tirâda, -de* < štrilÿtva, -tve, -tav
pučina, ocean / oceán = ◘ kuláp, -àpi (◘ oceân, -ni): grč. kolpos, lat. oceanus
pučinski, oceanski, -sko = ◘ kulàpni, -pna, -pne: grč. kolpodes
pučki, narodski = pûški, -ška, -ško
puder, posip = špôlver, -ri (parlÿn, -ni)*
puh, glodavac Glis glis = puhò, puhì, -ÿh
puhaljka, špilja s propuhom = duhlÿna, -e,-ÿn
puhati / pihati = ⋆ puhàt, -ân,-âl
puhnuti, zapuhati / zapihati = popuhnùt, -ên,-ûl
puhnuti - zapuhati bura = zburinàt, -nân, -nâl
puhnuti - zapuhati jugo = ujuzìt, -zÿn, -zÿl
puknuti = pùknut, pùknen, pùknul
pukotina, raspuklina / puklina = ◘ škâr, -ri,-ih: kelt. kar
pukovnija = ◘ regimênta, -nte, -nt: lat. regimentum
pulover = majũn, -ûni, -nih (majôn, -ni)*
pult, štand (na tržnici), tur.-srb. "TEZGA" = štacũn, -ûni*
pumpa = manÿga, -ge, -nÿg* (pûmpa, -mpe $)
pumpati, crpiti / črpeti = manigàt, -gân, -gâl* (tjarpìt, -pÿn, -pêl)
pun = ● polnÿ, -lnà, -lnò (# PÛN, PÙNA, -NO): ved. polnos, yatv.+ litv. pilnas
punac, tast = palnác, -ci, -cih (# tâšt, -šti)
pundja, kukuljica = ◘ kokũn, -ûni, -nih: grč. kokkynos
puni mjesec, uštap = uzbâ, -bê (ÙŽBA, -E; sionmìšec, -ci)
punica = # pùnica, -ce, -nic < palnÿca, -ce, -cah
puniti, punim = palnìt, palnÿn, palnÿl
punjen, nadjeven (sarma, kobasa) / fílani = zdét, -èta, -to
puno, mnogo = ◘ cûda (ČÙDO): gots. thiuda
punoglavac, žabica / skunkáč = tvardoglàvica, -ce, -vic: engl. skunk
punomoć, ovlaštenje = prokûra, -re, -kûr*
punomoćnik, ovlaštenik = ◘ prokurìšt, -ti: lat. procurator
pup, pupoljak, izbojak = pùpak, -ki < ● zêb, -bi,-ih: akad. zeb
pupanje = ● zebãy, zebâje, -jeh: akad. zeb
pupati, izrasti = poparcìt, -cîn, -cîl < ● zebátt, -bân, -bâl 
puran, perad Meleagris = purmân, -ni, -mân
pusa, poljubac, srb. "CJELOV" /● púsica = ● bušÿć, -ìtje, -jeh (cmòk, -kÿ): perz. busek
pust, opustošen = pûšt, puštà, puštò
pustinja, pustara / puščína = pustòša, -ši, -šah
pustiti, osloboditi = puštìt, -ÿn,-ÿl (◘ liberàt, -rân, -râl): lat. liberare
pustolovina, avantura = aventûra, -re, -tûr*
pustopoljina, ugar = # ledÿna, ledìne < ● nèriz, nèrezi: hrw. nerezitu
pušač / kadílec = fumadũr, -ûri*
pušenje, zadimljenost = ● dimàtva, -tve, -tav: ved. dimati
pušiti, dimiti / fájfati = fumàt, -mân, -mâl* < ● dimàt, -mân, -mâl: ved. dimati
puška / gevér = # pùška, -ške, -šak < pùša, -še, -šah
puškar, lovac = pušâr, -ri, -rih (lovâs, -si, -vâs)
puškaranje, prepucavanje = puškâda, -de, -kâd
puškica, dječja pucaljka za igru = pùšica, -ce, -šic
puškomet, domet = natîr, -ri*
put, putovi, srb. PUTEVI = # pût, putì, -ÿh (strâda, -de*)
puta, -struko, umnožni broj / kajk. -krat = ● -trátt (čakav. -pûti): ved. -trita
putar, maslac = # škùta, -te, -tah (maslò, -lâ)
puteljak, staza / steza = putìć, -ći,-ih
putovanje = vjâž, -ži*
putovati = vjažàt, -žân, -žâl (valižàt, -žân, -žâl)*
putna torba, naprtnjača / rajstášen = ubramnÿca, -e,-ic
putnik = vjadûr, -ri, -ûr* (# pûtnik, -ci)
putopis / bédeker = portulân, -àni*
putovati = vjažàt, -ân, -âl*
putovanje = vijâj, vjàji*
putovnica, pasoš = pašapôrt, -ti*
puzavica, lijana / povijáča = ● trtìna, -ne,-în < tartÿna, -ni,-ah: akad.+ hrw. trti
puzavica Bryonia, tikvina = dibletÿki, -ih
puziti, gmizati / pláziti = gmÿšt, gmizên, gmÿzal
puž, Gastropoda / púžeki = spûž, spûžje, -jeh > -ži
puž balavac, golač (Limacidae) / plazár, -rje = špugòlac, -lci
puž brodotočac, Teredo = ◘ bÿša, -še: gr. byssos
puž ogrc, Turbo = ● ugârc, -ci, -cih: perz. garč
puž plivač, Aplysia = sipâk, -ki, -kih
puž vinogradnjak, Helix / pužmúš = # spužmûž, spužimûži
puž volak, Murex = kangarõl, -rôli, -lih*
pužev samac, Paguridae = gambûr, -ri*
pužić (sitan poljski) / púžeki = spužÿć, -ìtje, -jeh > -ći, -žÿć

R - r

rabljen, trošan, polovni = duperân, -na,-no* < ● râbjen, -na,-no: akad.+ sum. rabu
račić Palaemon, kozica / rákek = gamborâš, -ši,-ih* (kozlÿca, -ce)
račun = racũn, -ûni,-ih: vegl. rassáun
računati, kalkulirati / grúntati = racunàt, -ân,-âl
računalo / réhnšiber = zbirnÿk, -ki (kàsa, -e*)
računanje, matematika = zbîrba, zbîrbe, -rb
računski, matematski = ◘ racunâlni, -na,-no: lat. rationalis
račvanje = rasòšica, -ce,-ic < rasohÿca, -e,-ah
račvast, rašljast = rasohân, -àna,-no (razvîlast, -ta,-to)
račvati, granati se = rasohàt, -ân,-âl
račve, rašlje = rasòhi, -ih (karàbi, -âb*)
rad, posao / pósel = dèlo, delà, -âh (posâl, -slì,-âl): yatv. dailas, rus. délo
radeći, na poslu, u radu = delâjuć
radi, zbog / ar, zbogradi = ● aš (bôj; perkè*): perz. az, kajk. ar
radijator, centralno grijanje = kalorÿfer, -ri*
radilište, djelatnost  = storÿšće, -ća,-šć
raditi, poslovati / delati = # dèlat, -an,-al (lavuràt, -ân,-âl*): rus. délat’, prus. dêlant
radjanje, rodjenje = roÿdba, -be,-db < ● roÿtva, -vi,-ah
radni stol / šrájptiš = ◘ škritôr, -ri (tavulÿn, -ni*): lat. scriptorium
radnik, djelatnik / delávec = delàvac, -vci,-ac: prus. delinînkas, yatv. dailnîkas
radnični, djelatnički / delávski = delàvski, -ka,-o
rado, naročito / ráda = odzelê
radodajka, lezbijka / hótnica = ◘ važganÿca, -ce,-ah > -ÿc: gots. wazgwô
radost, veselje = radòšt, -ti,-ih (alegrÿa, -e*)
radostan, veseo / veseli = ◘ vešêl, vešèla, -lo > vèsel: ilir. veselia, prus. wesêls
radovati, veseliti = vešelìt, -ÿn,-îl: ilir. veselia, prus. weseliskan
radoznalost, znatiželja = ◘ kurjožitâd, -di: lat. curiositas
radoznao, njuškalo / šnjófel = ◘ kurjôš, -ža,-žo: lat. curiosus
rafal, pucanj = tîr, -ri* (šilũr, -ûri,-ih)
rafinerija = petrojẽra, -re, -êr*
raga, kljuse, stari konj = yzdìna, -ne,-ah
raj = ◘ pardÿž, -ži, -ih: perz. pardes, grč. paradeisos, avest.+ ved. ray
rájber, kračun, reza za vrata = ◘ krakũn, -ûni,-ih: grč. chorakion, lat. characium
rajčica / paradájs = pomidôr, -ri,-ih $ (PREMEDÔR, -I,-ÔR*): rus. pomidór
rajngla, posuda za kuhanje = pinjàta, -te*
rajnglica, tavica = pinjàtica, -ce,-ic
rajsferšlus / ziper = patênt, -ti $
rak (općenito), Crustacea = roãk, ràki, -ih: prus. raks, yatv. rakas
rak prug, hlap (Palinurus) = ◘ jâstog, -gi < yaštrôg, -ògi,-ih: grč. astakos
rak potočni, Astacus = ● rudãn, -âne,-eh: perz. rudejan, litv. raudonas
rak-tumor, izraslina = zjâva, -ve,-ah
raketa (manja) za tuču i vatromet / raketlîn = rokèta, -te,-êt $: engl. rocket
raketa (veća), projektil, svemirski brod = roketÿn, -îni*
RAKIJA (turcizam), tropica / žganica = # rakÿa, -e,-ah (komòvica, -ce,-ic): turs. raki
rakovica, Brachyura = ● garmãl, -âli,-ih: perz. ghar
rakušac vodeni, Gammarus = škakàvac, -vci,-ih
ralo, lemeš = uràlo, -a,-âl < horàlo, -a,-ah
ralje, gubica / gúbec = làloke, -ok (uštÿna, -ni,-ah): av. uxti
ramena, šija = špalèti* (# plêtja, plêtjah)
rana, ozlijeda = ● jàdva, -ve,-ah: ved. aida
"RANAC" (srb.): hrv. naprtnjača / rúksak = bròcak, -ki,-ih (# rùsak, -ki,-ak)
ranarnik, bolničar, ljekarnik = ● vidâk, -kì,-ÿh: perz. videk
ranica, ogrebotina = mićajàdva, -ve,-ah
ranije, prije = prÿa
raniji, prošli = pasâni, -na,-no: avest. paša
ranjen, ozlijedjen = jadôvni, -na,-no
rapski, iz Raba = rabjânski, -ka,-ko
ras- (raz-) u složenicama = prefiks: raz’ (raza-)
rasa, sorta / féla = ràca, -e* (šôrta, -e $)
rasadnik, vrtlarija = prisadÿšće, -ća,-šć
rascjep, raskol = ◘ toporÿtva, -ve: germ. tepperex
rascjepkati (sitno triješće) = scìpkat, -an,-al
rascvjetati, procvjetati = proćvatìt, -ÿn,-îl
rashladiti, osvježiti / sfríškati = friškàt, -ân,-âl $
rasipnica, rastrošnica = frajôna, -ne,-ôn*
rasjeći, raskoliti / zrézati = # zrìzat, -zjen,-zal < toporít, -ÿn,-ÿl
raskinut, slomljen / strgan = prekìnjen, -na,-o
raskol, rascjep = ◘ toporÿtva, -tvi,-vah > -ve, -tav: germ. tepperex
raskoliti, rasjeći / zrézati = zrìzat, -zjen,-zal < toporít, -ÿn,-ÿl
raskomadati, srb. "RASPARČATI" = zbokunàt, -ân,-âl
raskopati, izrovati / zrovati = raz’kopàt, -ân,-âl < loparàt, -ân,-âl (RASKÒPAT)
raskoš, obilje = ubydànca, -e,-ah > obidânc
raskošan, luksuzan / bájan = lùši, -a,-o*: mong. bayan
raskršće, raskrsnica / križíšče = prekrÿžje, -ja,-eh (# križîšće, -ća,-šć)
raskuštrati, zamrsiti kosu = ◘ kosmát, -ân,-âl: etrur. komate
raskuštrati, raščupati / scúfati = pehját, pehjân, -âl
"RASLINJE" (srb.): hrv. bilje, rašće, raslinstvo = rêstje, -ja
raslinstvo, vegetacija, bilje = rêstje, -ja,-ah
rasol, salamura = ◘ šalamûra, -re,-ûr: perz. rasol, lat. salmuria
raspadati se / truhnuti = truhnìt, -ên,-ûl (senylít, senylîn, senylêl)
raspaliti se, upaliti se / se nahájcati = sevažgàt, -ân,-âl
raspaljen, upaljen / nahájcani = ◘ vazgân, -àna,-no > važgân: gots. wazgô
rasparan, poderan / razdrápan = zdarmân, -àna,-no (utÿki, -ka,-ke)
rasparati, poderati / razdrapati = zdarmát, -ân,-âl
raspelo, križ = propêtje, -ja,-ah
raspikuća, rastrošnica = frajôna, -ne,-ôn*
rasplesti, razmotati / otfrkati = zivrÿšt, zivrìzen, zivrìzal
rasprava, razmatranje, diskusija = ◘ diškôrs, -si: lat. discursum
rasprodaja, potrošnja = ● | rotkùšba, -šbe,-šb > ◘ konšûm, -mi: lat. consumo
rasprodati = | rotkušìt, -ÿn,-ÿl > raz’prodàt, -ân,-ân (⋆ RASPRÔDAT)
rasprostrti, proširiti se = seširìt, -ÿn,-ÿl
raspuklina, pukotina stijene / puklína = ◘ škâr, -ri,-ih: kelt. kar
raspuštenik, slobodnjak = ◘ libertÿn, -îni: lat. libertinus
rastati se, odvojiti / razlučiti = dištakàt, -ân,-âl* < ● selucìt, -în,-îl: ved. sa-luchita
rastava, razdvajanje = ● lùćba, -be,-ah: ved. lucita
rastaviti, razmontirati / razklopiti = # raz’klopît, -ÿn,-ÿl (RASKLOPÌT, -ÎN)
rastepsti, razbacati = razhìtat, -an,-al
rastezanje, elastičnost = laštikâda, -de,-âd*
rastezljiv, elastičan = laštikân, -àna,-no $
rasti = râšt, -en < rêst, restên: av. rusten
rastočiti, erodirati / razlókati = ● zilòkat, -an,-al: bask. zilokatu
rastrgan, prelomljen / strgan = prekìnjen, -na,-o
rastrgati / strgati = raz’targàt, -ân,-âl (zicipàt, -ân,-âl; RASTRGÀT)
rastrojenost, histerija = zivćanÿca, -ce,-ÿc
rastrošnica, rasipnica = frajôna, -ne,-ôn*
rastužiti, ražalostiti = raz’tužìt, -ÿn,-ÿl
rasvijetliti = ◘ luminàt, ân,-âl* (ušvitlìt, -ÿn,-ÿl): lat. illuminare
rašće, raslinstvo, bilje = rêstje, -tja,-jah
raščešljati = razcesjàt, -ân,-âl
raščupati, razbarušiti / scúfati = pahjàt, pahjân, -âl
rašeljka, Cerasus = ● šenùda, -de,-ah > senjùda, -de: sum. šennur, akad. šalluru, arm. šalor
rašljast, viličast = rasohân, -àna,-no (razvîlast, -ta,-to)
rašlje, račve = rasòhi, -ih (karàbi, -âb*)
raščetvoriti, sjeći na 4 dijela = diškvartàt, -ân,-âl*
raščistiti, srediti = raz’pravjàt, -ân,-âl
rat / vójna = gvêra, -re* (# vôjna, -e,-ah)
rata, obrok = ubròk, ubròki, ubrôk
ratište, bojište / krígplac = bojnò, -nà,-âh (bôjna, -ne,-jn)
ratnik, bojovnik / bojnik = bojnÿk, -kôj,-ôv > -ki, -ih
ratni brod = ◘ dragãr, -âri: grč. drakophoros
ratovati, voditi rat = seràtit, seràtin, seràtil
ravan, zaravnjen / rámni, -no = ◘ plâni, -na,-no: lat. planus
ravnalo, mjerilo / lenír = redàlica, -e,-ic (linîr, -ri*)
ravnatelj, direktor / deréktor = deretûr, -ri* < ● akÿr, -roj,-ov
ravnati tlo, grabljati = grabûjat, -an,-al
ravnica, nizina = pjanûra, -re,-ûr*
ravnjak, zaravan / ráven = ◘ plâna, -ne (ravànac, -nci)
ravnodnevica, ekvinokcij = kvâtri, -ih*
ravnomjeran, jednoličan / zglíhan = sejmÿrni, -rna, -rne
ravnopravan, istovrijedan = al-pâri*
ravnoteža, protuteža / glajgevíht = kuntrapêza, -ze*
raz-, ras- (u složenicama) / for- = prefiks: raz’- (raza-)
razapet = propêti, -ta, propêto
razapeti / razkrečiti = razkecìt, -ÿn,-ÿl
razarač, uništitelj = ● šamàna, -ne,-ah: ved. samana
razaranje, uništenje = raštorênja, -ah
razbacati / raztépsti = raz’hìtat, -an,-al (pohìtat, -an)
razbijeni vrč, amfora = zmulÿna, -ne,-ah
razbistriti se, razvedriti = sećaràt, -ân,-âl*
razbiti = ● striskàt, -ân,-âl (# ražbìt): bas. triskatu
razbiti se (brod) = ● sešundràt, -ân,-âl: avest. sa-xunder
razbjesniti; nabrusiti, naoštriti = ostrít, -ÿn,-ÿl
razbjesniti se, naljutiti = seostrít, -ÿn,-ÿl
razbojnik, propalica / tólvaj = ● baràba, -be,-ah: perz. barabar, hebr. bar-abba
razbojstvo = rubân, -ni* (šundràtva,-e)
razboliti se / se zboleti = sežbolêt, -ÿn,-êl (se_razbolìt, -în,-îl)
razderati / razdrápati = raz’targàt, -ân,-âl (zicipàt, -ân,-âl; RASTRGÀT)
razdioba, raspodjela = ● tarkàtva, -vi,-ah: hetit. tarkumai
razdjelak, staza kose = prodÿlak, -lki,-ih
razdjelnica, dvomedja = sejmèja, -je,-ah
razdjevičena, obeščašćena = nacêta, nacête
razdražen, ljut, bijesan / srdit = vostrân, -àna,-no
razdraženost = ◘ jètika, -e,-ik: grč. hektike
razdražljiv, uzbudljiv = zasè-hincàt (ind.)
razdražljivac = ◘ jetikàvac, -vci: grč. hektikos
razdvajanje, rastava = ● lùćba, -be: ved. luchita
razdvojiti, rastaviti = dištakàt, -ân,-âl* (razlucìt, -ÿn,-îl)
razglasiti, pustiti glasine = hitit-glâsje, hitin-glâsje, hitil-glâsje (klast_nažvôn)
razgledati, obići / obhajati = # ubhajàt, -ân -âl
razglednica, dopisnica / ánzickarta = kartulÿn, -ni > kartolîna, -ne*
razgovarati, turs."DIVANITI" / se spomínjati = ● seganàt, -ân,-âl: ved. sa-ganita, tur. divan
razgovor, govor / špréha = ● gãn, gâni, -ih: indoved. gan
razlika = ◘ diferênca, -nce, -nc: lat. differentia
različit, drukčiji = ● inàki, -ka, -ke (ražlìcni, -no): perz. inač, etrur. ichnac
razliti, preliti = raz’tocìt, -ÿn, -ÿl (RASTOČÌT, -ÎN)
razljutiti / rasrditi = ražjadìt, -ÿn,-îl
razlupati, porazbijati / strgati = ● strìskat, -an,-al (frakacàt, -ân,-âl*): bask. triskatu
razma, brodski rub = partigèta, -te,-êt*
razmak, srb. "ODSTOJANJE" = ◘ dištânca, -ce,-nc: lat. distantia
razmatranje, proučavanje / preučévanje = ◘ štûdija, -je: lat. studium
razmatrati, razumijevati / skopčati = ● menÿvat, -an,-al: prus. minisan, avest. manas
razmaziti = zmaškàt, -ân, -âl
razmažen = zmaškân, zmaškàna, -no
razmekšati, razvući = zimejàt, -ân, -âl
razmetanje, hvastanje / špínčenje = floćâda, -de,-âd*
razmetati se, hvastati / se špínčiti = floćàt, -ân,-âl*
razmetljivac, klepetalo = bùbul, -li*
razminirati = ražminàt, -ân,-âl
razmisliti, promisliti / pregrúntati = premìšlit, -in,-il
razmišljati, smatrati = ● menítt, menÿn, -ÿl: avest. manas, čeh. mínit
razmjer, omjer, mjerilo = umÿra, -re,-ah
razmješten = razmêšćen, -na,-no
razmotriti, raspitati se = zvìdit, -in, zvìdel
raznijeti, smrskati = ● striskàt, -ân,-âl: bask. triskatu
raznobojan, šaren /● písani = šarâv, -àva,-vo: hrw. pisanni
razodjeti, striptizirati / svléči = zgolacàt, -ân,-âl < galicátt, -ân,-âl
razomjer, libela = livêl, -èli*
razonoda, zabava, tur.-srb."TULUM" / veselíca = divertimênt, -ti*:  tur. tulum, arab. tulumba
razoren, uništen = ◘ ruinân, -na,-no (raštôren, -na,-no): lat. ruinosus
razoriti, uništiti = ● speštàt, -ân,-âl > raštorìt, -ÿn,-ÿl: etrur. pestu, avest. pešotanu
razraditi, analizirati = raždèlat, -an,-al
razred, učiona = ucÿlnica, -ce,-ah (-ic)
razrijediti, prorijediti = ražredìt, -ÿn,-îl
razriješiti / odvúzlati = odmolàt, -ân, -âl* (razrišìt, -ÿn,-îl)
razrok / škiljav = orbân, orbàna, -no*
razroko, nakriž / škiljavo = vakrÿš
razrovati / skrámpati = zmaškinàt, -ân,-âl*
razrušena stara luka = lukvÿna, -ne,-ah
razrušeni stari lukobran = molÿna, -ne,-ÿn
razumjeti / rázmeti = ražumìt,-în,-êl < ● kapít,-ÿn,-îl (zapožnàt): het. kappuvai, etr. kapire
razuzdan, objestan / hújni = # hûjni, hûjna, hûjno
razuzdanost, obijest /● húja = morbîn, -ni* < ● hûja, -je: avest. ahya
razvaljati (tijesto, asfalt)= takalàt, -ân,-âl
razvedriti, razbistriti se = sećaràt, -ân,-âl*
razvezati, razriješiti / odvúzlati = molàt, -ân, -âl*
razvezivati, popuštati = laškÿvat, -an,-al*
razviti = švilupàt, švilupân, švilupâl*
razvoj, razvitak = ražvÿtje, -tja,-ah (razvîće, -ća,-îć): rus. razvítie
razvrstati, srediti / zríhtati = ● utarkàt, -ân,-âl > otrkàt: hetit. tarkumai
raža pjegava = ◘ barakûl, -li,-ih: grč. barakos
ražnjići (od mesa) / šíndelbrat = pecenÿca, -ce,-ah > -ÿc
ražalostiti, rastužiti = raz’tužît, -ÿn,-ÿl (RASTUŽÌT, -ÎN)
"RDJA, RDJAV" (srb.): hrv. hrdja, hrdjav = ružînav, -vo* (arjâv, -àva,-vo)
reagirati, odgovoriti = udpovidàt, -ân,-âl: čeh. odpovédat
reakcija, odgovor = otpovêda, -de,-êd < udpovêda, -e,-ah: čeh. odpoved’
realije, prirodnine, prirodopis = ● narâvje, -eh: ved. naravat
rebarce, rebrica = lebrìć, -ći
rebrast, grebenast = hribètni, -na,-no
rebro / rébar = lêbar, lebrà, -âh
recenzent, kritičar = ◘ kritižân, -i: grč. kritikos
recept / recépt = ricèta, -e,-êt*
recitirati, deklamirati = ◘ recitàt, -ân,-âl: lat. recitare
recimo, pretpostavimo da... = homorèć !
rečenica, izraz  = besèda, -de,-êd < ● bješÿd, -ôj,-ôv: ved. bheša, avest. besas
reći = rèć, recên, rèkal: tohar. reki, avest. rek
red, čekanje u "repu" = fîla, -le, fîl*
redak teksta, stih = ◘ vêrs, versì, -îh: lat. versus
redarstvo, policija = pulicÿa, -e $
redom, odreda = varedûr
redoslijed, trag = slêd, -di < šlÿd, šlydôj, -ôv : ukr. slid
redovnica, časna sestra / opática = kolùdrica, -ce,-ic
redovnički, samostanski / klóštarski = ● moštÿrni, -rna,-ne: avest. amoystra, lat. claustrum
redovnik, franjevac / frater = opàt, -ti,-ih (◘ frâtar, -tri,-ih): lat. frater
redovno, često = šegvîto*
reflektor, jaka lampa = lampyũn, -ûni* (feralÿna, -ne)
reforma, obnova = refôrma, -me,-rm*
regrut, logoraš /● tabornik = levâk, -ki* (# tabôrnik, -ki): perz. tabar
regrutacija, novačenje = lèva, -ve, lêv*
Regul: glavna zvijezda u Lavu (Leo) / Kósec = Kosirìca, -ce
reket (za tenis) = palèta, -te, -êt*
rektor, vrhovnik = sionparvâd, -di,-ih 
relativan, odnosni = zimêjni, -na,-no
remen, opasač / girtl = kanìca, -ce* (pãas, pâsi, -ih): ved. opasa
remetiti, zbrkati / bantúvati = barkátt, -ân,-âl
remi, neriješeno = poindòk*
remorker, brodski tegljač = tênder, -ri*
rep = rêp, repÿ, -ÿh
repa, Brassica rapa = rÿpa, -pe,-ah > rîp
repatica, komet / repáča = žvezdÿna, -ne,-ah (žvezdà_z’repûn; šalamũna, -ne*)
repić, manji rep / répek = repìć, -ći
republika = ◘ repùblika, -ke,-ik: lat. res_publica
resica, privjesak / frándja = cîngul, -li*
resine, vodene alge = krećìna, -ne,-ÿn < krećÿna, -ni,-ah (krèć, -ći,-ih)
reskirati = riškàt, -ân, -âl
restati krumpir = žnjavìt-kumpÿr, žnjavÿn-
restoran, gostionica = oštarÿa, oštarÿe*
rešetka / gítra = reštelâda, -de*
rešetka za ribu, roštilj = gradèle, -êl (gardèle, -ah)*
rešeto, sito = siknÿca, -ce,-ah > # sitò, -â
rešo, kuhalo / kóher = fornêl,-i* (hruštulÿn, -i,-ih)
reuma, ukočenost / héksenšus = tišćác, -àci,-ih
revolver / sámokres = pištôla, -le,-ôl*
"REZA" (tur.-srb.): zasun, rigla / rájber =◘ krakũn, -ûni, -ih: grč. chorakion, lat. characium
rezanci, tjestenina = lazànje, lazânj*
rezati, sjeći = ◘ sîć, sikân, sikâl: mong. sükh
režati = garcítt, garcÿn, garcÿl
riba = ribà, -bè < rÿb, rybôj, -ôv: litv. ruba
riba bodeč, Scorpaena = ◘ škarpÿna, -ne: grč. skorpaina
riba drhtuša, Torpedo = ◘ tarnà, -nè,-âh: gots. thaurnas
riba lastavica = ◘ trìlja, -lje,-lj: grč. trigle
riba oblić, Bothus = ◘ rumbàc, -i: grč. rombos
riba pirka = ◘ khânj, kânji,-ih: grč. channe
riba polanda = ◘ palamÿda, -re: grč. pelamys
riba skuša = ◘ škòmbra, -re,-ar: gr. skombros
riba šarag = ◘ šparÿć, -ìtje,-eh: grč. sparos
riba ugor, Conger = grũn, grûni, -ih*
riba zubatac, Dentex = ◘ dentâl, -li > zubàc, -ci: lat. dentalis
riba s rižom (varivo) = rižòto, -a (rizjòt, -i)*
ribar / ríbič = # ribâr, -ri,-ih < ◘ peškadûr, -ri: lat. piscator
ribariti / pecati = peškàt, -ân,-âl* (rybàt, -ân,-âl)
ribarnica = ◘ peškarÿa, -e (ribÿšće, -ća,-šć): lat. piscarium
ribarske osti = uõšti, ôštih (lânća, -će*)
ribarski / ribički = # ribârski, -ka,-ko
ribati, gnječiti = štupàt, -ân,-âl (fregàt*)
ribetina smrdljiva, fosilna riba = ribÿna, -naj,-ah
ribež, sjeckalica = šterguÿa, -je, -ah
ribica = # rîbica, -ce,-ic < mićarÿb, mićerÿbi
ribič športski = ◘ peškadûr, -ri,-ih: vegl. peskatáur, lat. piscator
riblja kost = ● dràtja, -tje,-ah (DRÀČA, -ČE,-ÂČ): perz. dirakt
riblja peraja = poprùg, -gi, -ih
riblje škrge = škârga, -ge,-ah (◘ brânća, -će): grč. branchos
riblje varivo, brodet = brudèt, -ti,-ih*
riblji mamac = ◘ jèška, -ke: lat. esca
ribolov / ribičíja = pèška, -ke* < | nylòva, -ve,-ah
ribolovište = ◘ peškêra, -re < ● nylòvac, -vci: lat. piscarium
ridji, crvenosmedj = rÿd, rÿa, rÿe
rigla, zasun, tur.-srb. "REZA" / rájber = ◘ krakũn, -ûni, -ih: grč. chorakion, lat. characium
riječ, izraz / reč = besêda, -de,-êd < ● bješÿd, -dôj,-ôv: ved. bheša, perz. besas
rječica = besèdica, -ce,-ic (rîć, -ći)
riječki, iz Rijeke / rečki = fjumânski, -ska,-sko*
rijedak / retki = rêtki, naj- < rÿdki, ridkẽy, sionrîdki: ukr.+ čeh. ridky
riješiti se / reševati = škapulàt, -ân,-âl* (serišìt, -în,-îl)
rikati, urlati / túliti = rukátt, rukân, rukâl (# tulìt, -în,-îl)
riknuti, zaurlati / zatúliti = zarukàt, -ân,-âl
rikverc, kočenje = šijâda, -de,-âd*
rilo, surla = rilàc, -lcì < sekÿl, -lôj,-ôv
rimski, romanski = ◘ rumânski, -ka,-ko: lat. Romanus
rintanje, prisilni rad, tur.-srb. “KULUK“ / vahta = ◘ vàhta, -te: gots. wahta
rintati, kulučiti / vahtati = ◘ vahtàt, -ân,-âl: gots. wahtwô
ris (Lynx), stari mačor = maškũn, -ûni,-ih
● risati, crtati = rišàt, -ên,-âl < ● rizjàt, -ân,-âl: ved. drisati
riskirati = riškàt, -ân,-âl $ < perikulàt, -ân,-âl*
rit, tur, stražnjica / stárka = guzÿca, -ce: akad. guz, sumer.+ hrw. guzza
ritam, lupkanje, tuckanje = batûda, -e,-ûd*
ritanje, lupanje nogama = pahnûtje, -ja
ritati, lupati nogom = pahnùt, -ên,-ûl
ritnuti, lupiti nogom = zipahnùt, -ên,-ûl
rizik, opasnost, pogibelj = ◘ perîkul, -li (rìšk, -ki $): lat. periculum, etrur. peri
riža, žitarica Oryza, tur.-srb. "PIRINAČ" = rîzi, -ih $: perz. rize, ved. vrihi, turs. pirindj
rječni rak, Astacus = ● rudân, -ne,-eh: per. rudejan
rječnik, kazalo / slovár = besidâr, -ri < ● bješydãr, -âre,-eh (BESEDÂRNIK): ved. bhašita
rjedje, ponekad = retkÿn
rob, roblje / sužanj = šćâv, -vi* < scâv, -vje,-eh
roba, odjeća, stvari = ròba, -be, rôb $
robijaš, zatvorenik / sužanj = pržunjêr, -ri,-êr* (# suzãn, -âne,-eh)
rodan = # ròdni, -na,-no < rôjni, -ne
rodbina, srodstvo = parentâd, -di* < ● švôjta, -te,-ah: avest. xvaetu, litv. svata
roditelj = # rodìtelj, -i,-lj < roÿtel, -li,-ih
roditi = rodìt, -în, -îl < ● roÿt, roÿn, roÿl: avest. redaiti
roditi se = seroÿt, seroÿn, -ÿl (prit_našvÿt; RODÌT_SE, RODÎN_SE, RODÎL_SE)
rodjak, srodnik = bližÿk, -kôj,-ôv < ◘ zelmân, -ni,-ih: trac. zelmis
rodjen = rôjen, ròjena, -no
rodjendan, imendan / godóvno = godôv, godòve
rodjenje, radjanje = roÿdba, -dbe < roÿtva, -vi,-ah
rodoljub, domoljub = ◘ patryòt, -ti: grč. patriotes
rodoslovlje = ◘ geneologÿa, -e: grč. genealogia
rog = ruõg, rôgi < ◘ karnác, -àci, -cih: lat. cornaceus, prus. rags
rogat, s rogovima = rogàst, -sta,-sto > # rogât: prus. ragûsta, yatv. ragasta
roglje, vile = rogùlja, -lje < stebãr, -ârje, -jeh
rogoz, botur (Typha) = scevãr, -ârje, -jeh
rojiti se, nakupljati = sevranìt, -ÿn,-ÿl
roktati, cviliti = kvilít, -lÿn, -lÿl < hrokàt, -ân,-âl: čeh. kvilit
roman; romansa = românac, -nci, -nac*
romanski, rimski = rumânski, -ska,-sko: lat. Romanus
ronilac amaterski (s maskom) = znòrac, -rci,-ih: etrur. neri, yatv. naras
ronilac autonomni-profesionalni (boce ili skafander): šototàjer, -ri*
ronilački, gnjurački = ● bùžni, -na,-ne (norîlni, -no): perz. buzč
roniti, gnjurati = bužnùt, -nên, -nûl < ● neràt, -ân,-âl: etrur. neri
rosa = # rosà, -sê,-âh < ● šmogôr, -rje,-eh: tohar. warsa, litv. rasa
rositi, padati kišica = kropít, -ÿn,-ÿl (⋆ rosìt, -în,-îl): čeh. kropit
rosni, orošen = šmogòrni, -na,-no: etrur. rosna
rosulja, kišica = sumprehâda, -de (kropác, -pcì)
roščić, rožak / rógek = rogìć, -ći < ◘ karnacôl, -li,-ih: lat. cornellus
roštilj, vanjsko ognjište = fornêl, -èli,-êl*
roštilj za ribe = gardèli, -lah > gradèle, -dêl*
rotkvica, povrće Raphanus = rodàkva, -kve,-kav (ravanêl, -li*)
rovanje, bušenje = ● kavàtje, -jeh: ved. khavati
rovati / vrtati = ● kavátt, -ân,-âl: ved. khavati, perz. kavaki
rovinjski, iz Rovinja = rovinjêš, -ža,-že*
rovokopač / báger = loparÿna, -ne,-ah > -rÿn
rozeta, cvjetne latice, vjenčić = ◘ rûsula, -le: lat. rosula
rožak, roščić / rógek = rogìć,-ći < ◘ karnacôl, -li,-ih: lat. cornellus
rt / špic = pûnta, -te* < ● ârta, -te,-ah < ârt, -ti: hrw.+ perz. arta
rtić / špícek = pũntica, -ce,-ic* < ● artÿca, -ce,-ah: perz. artek
rubac, tur.-srb.“MARAMA“ / rúbec = facôl, -li* < ● tumbãn, -âni,-ih (RUBÀC, RUFCÌ): per. rupak
rublje / veš = perÿlo, -la,-ah (prâni, -ih)
rubni, granični = mèjni, -na, -no < meÿn, meynê
rubnjak, krovni vijenac = lîndra, -re,-dar (kornîš, -ši*)
ručak, objed / obéd = obèd, -di,-êd < ubétt, -èdi,-ih: rus.+ čeh. obed
ručati, objedovati / obédvati = ubèdvat, -an,-al > # obêdvat: čeh. obedvat
ručerda, ruketina, šapa = rukÿna, -ne, -nah
ručka, držak = ◘ darzàlo, -la,-lah: trac. darzales
ručka, poluga = manìca, -ce* < rucẽy, -èje,-eh
ručna pila (manja) / žága = šegàc, -àci*
ručnik, frotir, tur.-srb. "PEŠKIR" = suhamân, -ni* < tarÿlo, -la
ručno, rukama, osobno u ruke = zirûk
ruda, rudača = rudìna, -ne, -dÿn < ● rudÿna, rudÿni, -ah: akad.+ sumer. uruda
rudar = ● kavâr, -ri,-ih > kavadûr,-i*: per. kavaki
rudarski, rudnički = kavârni, -rna, -no (ud_kavârih)
rudina, gorska livada / laz = lãaz, lâzje, -jeh
rudlast, kovrčast / lóknasti = runkâv, -àva,-vo
rudlavac, rudlasto dijete = runkàvić, -ći,-ić
rudnik, kamenolom, tur.-srb. "MAJDAN" = kâva, -ve* < ● khâv, kâvi, -ih: ved. kha, per. kaav
rudnički, jamski = kavârni, -rna, kavârno
rudo (na kolima) = timunêl, -li* (tráp, -àpi)
rugati se / sprdati = serugàt, serugân, serugâl
rugoba, grdoba, strašilo / krámpus = grubotÿna, -ne (gâbor, -ri*)
rujan, septembar, IX.mj./ malomešnjak = ◘ šetêmbar: lat. September
rujanski, septembarski / mihôljski = šetembrÿn, -na, -no*
ruka = ruká, rukÿ, rukâh (RUKÀ, RUKÈ, RÛK): prus. raukâ, rus. ruká, ruki
rukama, ručno, osobno u ruke = zirûk
rukav = rukâv, -vi, -ih
rukavice = gvânti, -ih*
ruketina, ručerda, šapa = rukÿna, -ne,-ah
rukohvat, linica / gelender = pašamân, -ni* < rucẽy, -êje, -jeh
rukomet, iz ruke u ruku (dječja igra) = zirukì-varukÿ
rukopis, vlastoručni tekst = ◘ manuškrìt, -ti: lat. manuscriptum
rukotvorina, pletivo = plêti, plêtih
rukovanje, menagment = ● baratànja, -ah: ved. bharatajna
rukovati / ravnati = ● baràtat, -an,-al: ved. bharata
rukovet, kitica / buket = šćutác, -àci,-ih
ruksak, naprtnjača, srb."RANAC" / rúksak = bròcak, -ki,-ih (# rùsak, -ki,-ak)
rupa, procjep /● lúknja = ◘ škâr, -ri,-ih: kelt. kar, ved. lokanya
rupčaga, ponor / brézno = ● škarÿna, -ne,-ah (zjàlo, -a,-âl): perz. škarnu, lat. escharium
rupčić, tur.-srb. “MARAMICA“ / rúpček = facolìć, -ći* < ● ubrùš, -ši,-ih: hrw. hubruši
rupica, jamica / lúknjica = škùljica, -ce (# lùknjica, -ce,-ic)
rupica na uhu (za naušnice ili oznaka ovaca) = berdũn, -ûni* < vartjûho, -ha
rupica za gumb = ● bužètica, -ce, -tic: perz. buzč
rupičast, prošupljen / lúknjast = škùljav, -àva,-vo
ruski (jezik) = rùska zaÿk < gan-moškovân 
ruševina, razvalina / podori = merîšće, -šća* < ◘ kvorÿta, -tah: hebr. koreh
ruševna stara kuća = kucÿna, -ne,-ah > -ÿn
ruta, smjer vožnje = ròta, -te,-ah > rôt
ruta, mirisno bilje Ruta = ◘ rùtica, -ce,-ic: etrur. rut
rutav, kosmat = vlasâv, -va, -vo
ruž, šminka = žberlèt, -ti*
ruža, cvijet Rosa / róža = luzâr, -ri,-ih* (plod: ćipũn, -ûni)
ružan, nezgodan / grdi = grûb, grùbji, najgrùbji < # gârdi, -da,-do; gardẽy, siongârd
ružičast, crvenkast / ● róza = # rôzi, -za,-zo: avest. raozha
ružmarin, grm Rosmarinus = lušmarÿn, -rîni*
RVATI (srb.): hrv. hrvati, boriti / se hrvati = # hârvat, -van, -val
RVATI SE (srb.): hrv. hrvati se, boriti se = premòć, premòren, premògal (sehârvat, -an,-al)

S - s

s, srb. “SA“ / š, ze = ● zî (zìs uz vokale: s instrumentalom): bas.+ av.+ ukr. zi, ved. ze
s- (sa-): kao prefiks = ž-, zi-: bask.+ avest.+ ukr. zi-, indoved. ze-
"SA" (srb.): hrv. s, uz, pri = z’, zi: bask.+ avest. zi-, indoved. ze-
"SABITI" (srb.): nabiti = zbìt, zbyẽn, zbÿl
sablast, utvara, avet / denevír = blâzna, -ne,-ah < ● mrátt, mràti, -ih: ved. mrita
sablazniti, opsjednuti / blaznéti = # blaznít, -nên, -nÿl
sablažnjiv, sramotan = blaznêć (škandalôš, -žo*)
sablja, mač / meč = ◘ macãn, -âni,-ih > sâbja, -je: gots. maithan
sabor, skupština / spravíšče = # spravÿstje, -tja, -jah
"SAČEKATI" (srb.): hrv. pričekati / počékati = pocèkat, -kan, -kal
SAČMA (tur.), zrno puške = balÿn, balîne, -ah*: turs. sačme
saće = ● ulenjâk, -ki, -ih > sîti, -ih*
sada / sat = # sadâ < sedà
saditi / sadíti = šadìt, -ÿn,-îl (impjantàt, -ân,-âl*): yatv. sâdint
sadnica, biljna mladica / pélcer = prisâd, -di, -ih (mladîk, -ci)
sadržaj, popis = lìšta, -te, lîšt $
saft, umak, sok = sjûg, -gi,-ih < švûg, -gi: lat. succus
sag, prostirač / tebih = ◘ tapèd, -di,-ih (raknò, -nâ): etrur. tapis, grč. tapes, lat. tapete
sagnjio, istrunuo / natrul = zagnÿl, -ìla,-lo
sagnjiti, strunuti = zagnît, zgnyẽn, zagnîl
sagnuti se / se prignuti = # seprignùt, -ên,-ûl (# SAGNÙT_SE): rus. prygnut’
SAHATKULA (tur.), javni sat = ● urÿl, -lôj, -lôv: ved. horila
"SAHRANA" (srb.): hrv. pogreb, sprovod = funerâl, -li* (# pokôp, -pi)
sajam, -mište, tur.-srb. "VAŠAR" / séjem = samànj, -nji < ● samãn, -âne,-neh: ved. samana
"SAKAT" (srb.): hrv. kljast = knjakâv, -àva,-ve (còtav, -vo*): turs. sakat
sako, polukaput, kaputić = ◘ kapotîn, -ni < mejkapôt, -ti: etrur. kaputis
sakrament, svetotajstvo = šakramênt, -ti,-nt*
sakristija (crkvena) = sekarštÿga, -ge (◘ šakrestÿa, -e) 
sakriti / skriti = zakrÿt, zakryẽn, zakrÿl (# SKRÌT, -ÌJEN,-ÎL)
sakriti se / se skriti = seškrít, seškryẽn, seškrÿl
sakriven = zakrît, -ta, -to < škryẽn, -êna, -ne
"SAKSIJA" (srb.): lonac za bilje / tégla =◘ pitÿr, -roj,-ov >-i,-îr: gr. pitharis, etr. putere
salama, suhomesna kobasa = šalâm, -mi $
salamura, ● rasol = ◘ šalamûra, -re, -ûr: lat. salamuria, perz. rasol
● salo, masnoća, ugojenost / maščóba = tuscÿna, -ni > tušćîne, -ÿn: bask. salo
salonit, zidne ploče = štikèta, -te, štikêt*
salutirati, odpozdraviti = ◘ salutàt, -ân,-âl: lat. salutare
salvet, rupčić, srb. “MARAMICA“ / rúpček = tavajôlić, -ći* < ● ubrùš, -ši,-ih: hrw. hubruši
sam, si, je = sàn, sî, jê < šân, ši, èš 
"SAMAR" (tur-srb.): hrv. sedlo (jahaće) = ◘ sedlò, -là (štÿ, štÿe, -eh): kelt. sedlon
sama, same = samâ, samê, samõj, samôn
sam, samoga; sami, samih = šoãm, šamêg, šamên, šamÿn;  šamê, šamêh, šamÿn, šamîmi
samljeti, će mljeti = temalÿt, temalÿn, -ÿl
samljeti, smrviti / zmléti = zimalÿt, -ÿn,-ÿl
samo, jedino / komaj = šamôr (# komâj)
samoća, osamljenost = samîna, -ne, -în < šamÿna, -ni, -nah
samokres, revolver = pistôla, -le, -tôl*
samostan /◘ klóštar =# klôštar, -tri; ● moštÿr, -re,-eh (MÒSTIR,-RI): av. amoystra, lat.  claustrum
samostanski, redovnički / klóštarski = ◘ moštÿrni, -na,-ne: grč. monasterion
samoubojica = judÿna, -ni, -nah (LJUDÌNE)
samovladar, kralj kraljeva = sionkrôl, -li
samovoljan, nasilan, agresivan = silovìt, -to
samoživ, sebičnjak = egoìšt, -ti,-št $
samrt, umiranje = ● vamôr, -ri,-ih: ved. vi-mor
samt, pliš, baršun = ◘ velũd, -ûdi: lat. velutum
san, snivanje / sénja = šâna, -ne, -nah: prasl. sana
sandala / natikáča = šandâl, -li, -lih: mong. zandal
sandolina, uski čamac = šandolÿna, -ne $ < gôndula, -le,-dul*
"SANDUK" (tur.-srb.): kovčeg, škrinja / kíštra = kašûn, -ni* < baũl, baûli,-ih: tur. sandyk
sandučić, škrabica / kásten = škrâbica, -ce,-ic (kasunìć, -ći)
sandučić za ribe, kazeta = kašèta, -te*
sanjajući, u snu = sesnêć
sanjar, somnabul = snohòd, -di,-ih > ◘ lunâtik, -i: lat. lunaticus
sanjati / sénjati = sešnìt, -ÿn,-ÿl (šanjàt, -ân,-âl)
"SAOBRAĆAJ" (srb.): hrv. promet = prûge, -ah
"SAOBRAĆAJNI" (srb.): hrv. prometni, linijski = prugôvni, -na,-no
saonice / sánjke = ● vâzje, -jah: perz. vazi
sapun, čistilo = šapũn, -ûni $: veg. sapáun
sapunčić, manji sapun = sapunìć, -ći
sapunica / perilo = sapunjàća, -će < šapunâtja
sardelica (slana) = ◘ šardÿna, -ne: grč. sardine
sarma = bròkuli, brôkul*
sastajalište, zborno mjesto = ◘ gregârda, -de,-rd: lat. gregarius
sastanak, zbor = ● zistân, -ni,-ih: perz. sistan
sastati, skupiti / zestáti = ● zistàt, -ân,-âl: per. sisten
sastajati se, družiti se / se zestati = sedruzìt, -ÿn,-ÿl
sastaviti, montirati / sklópiti = # sklopìt, -ÿn,-ÿl
sasvim, posve / ganc, naskrós = zišvÿn (# zisìm)
sat vremena / vúra = ûra, -re, -ah $ (ručna ura: lerõj*): ved. hora, litv. oras
satelit, planet (pomično svjetlo na nebu) = švitlÿca, -ce, -ah > svitlìce, -ÿc
satnija, vojni puk = ◘ regimênt, -nti: lat. regimentum
sauher, usisač = špirâtor, -ri*
sav, sva, sve / vas, vsa, vse = šâv, švà, švè < suÿ, suâ, suê (u romanskim frazama: tùto*)
savez, suradnja / zvéza = # zivêza, -e,-ah
savijača / štrúdel = povêtica, -ce,-ic
saviti se = sezavÿt, sezavìnen, sezavÿl
savitljiv, plastičan = pastôz, -za,-zo*
savjetnik = švitôvnik, -iki, -kih
savjetnica, uputnica = švitôvnica, -ce,-ic
savjetovanje, kolokvij, simpozij = ◘ konšûlt, -lti: lat. consultus
sazrijevati, dozrijevati / zreleti = zrît, zrên, zrîl < ● zdrÿt, zdryẽn, zdrÿl: bask. zoritu
"SAZVJEŽDJE" (srb.): hrv. zviježdje = zveždÿtje, -eh
"SAUČEŠĆE" (srb.): hrv. sućut, sažaljenje = milòstja, -tje, -jah
sažetak, izvod, izvješće = zivêda, -de, -dah
se, sebe, sebi, sobom = sê, šebê, šebÿ, šebũn
sebičnjak, samoživ = egoìšt, -šti, -št $
sedam, br. 7 / sédem = šedân, šêdmih < ● šèta, -te : hrw.+ tanaj. satta
sedamdeset, br. 70 / sedemdéset = sedamdesêt, -ih < šedandès: yatv. septindesimt
sedamdeseti, LXX. = sedamdesêti, -ta, -to < šedandešêti
sedamdesetjedan, -dva, -tri = sedamdesêt_jedân, _dvâ, _trî < šedandesjèn, -dvÿ, -trÿ 
sedmi, VII. = šêdmi, -ma, šêdmo (šètimi, -ma,-me*)
sedamnaest, br. 17 / sedemnájst = sedamnâjst < šedavnàjšet 
sedamnaestero, -storica = sedamnajstòri, -ih < šedavnajštôrje, -jeh
SEDEF (tur.), biser / pérla = madrepêrla, -rle* (bÿšer, byšêrje, -eh)
sedlo (konjsko), tur-srb. "SAMAR" = štÿ, štÿe, -eh > ◘ sedlò, -là: kelt. sedlon
sedlo (gorsko), prijevoj / prélo = prohõy, -ôje, -jeh: rus. perehód
sedmero, sedmorica = sedmòri, -ih < šedmôrje, -jeh
sedmi, VII. = šêdmi, -a,-o (šètimi, -o*)
sedmica, tjedan / tjéden = šotomâna, -ne* < # tjêdma, -mi,-ah
sedmina, 1/7 = šêtima, -me*
sedmorka (u igri), znamenka 7 / zíbnerica = sedmìca, -ce < šedmÿca
segregacija, apartheid = ● lućbÿna, -ne, -nah
sekica, sestrica = šestrÿca, -ce,-ah (sestrÿc)
seks, spol = ● šroãn, šrâmi, -ih (unê-štvare): perz. šeram
seksepilan, naprčen = nagûzni, -zna, -zne
seksualni manijak = ◘ važgànac, -nci, -cih (jarcÿna, -ne): gots. wazgwô
selidba, seoba = # selìdba, -be,-db < selÿtva, -vi,-ah
seliti se = seselìt, -ÿn,-ÿl
seljačina, primitivac / mužína = vlahÿna, -ne (zarukân, -ni,-ih)
seljački, poljodjelski / težáčki = težâški, -ka,-ko < ● vasÿlni, -na,-ne: hrw. vasili
seljak, poljodjelac / selák, težák = težãk, -akì < ● vasÿl, -lôj,-ôv: hrw. vasili, kelt. wasso
seljakuša, primitivka / mužáča = vlanjèsa, -se (zarukàna, -ne,-nah)
seljenje, seoba / selídba = # selìdba, -dbe, -db < selÿtva, -tvi, -vah
selo / ves = selò, -lâ < ● vãas, vâsi, -ih: avest. ves, hrw. wasi, kelt. wasso
selotejp, ljepljiva traka = slipàvac, -vci,-ih
seminar, sjemenište = ◘ šiminâr, -ri: lat. seminarium
senat, vrhovno vijeće = sinjorÿa, -e* < ● elamisârje, -jeh: akad. eli-misaru, etrur. senates
sendvič, hamburger = panÿn, -îni*
senf, gorčica = muštârda, -de* (gortjûla, -le)
Senjska Vrata: tjesnac izmedju Baške i Prvića = ◘ Sêjnska_Bùka: lat. Seniae Bucca
senjski, iz Senja = ⋆ sènjski, -ka,-ko < sêjnski, -ke
senzacija, "bombica" = bumÿć, -ìći,-ih*
seoba / selídba = # selìdba, -dbe,-db < selÿtva, -vi,-ah
seoski / sélski = težâški, -ška, -ško < ● vasÿlni, -na,-ne: hrw. vasili
septembar, rujan, IX. mjesec = ◘ šetêmbar < mihôljski: lat. September
septička jama, gnojnica = fônja, -nje, -nj*
serpentina, vijugav put = šerpentÿn, -ne*
server, veleračunalo, glavni kompjutor = sionzbÿrnik, -ki
sestra = sestrà, -rè,-târ < ● šestrâ, -rê,-râh: ved. svasar, nostr.“šwesor“, yatv. svestrâ
sestrica / sékica = sestrìca, -e,-ÿc < šestrÿca, -e,-ah
sestrin = šestrÿn, -ìna, -no (ud_sestrè)
sezona, godišnji odmor / férije = štajũn, -ûni*
sezonski, ferijalni = štajûnski, -ka,-ko*
sfinga-čudovište = ◘ grogôna, -ne: grč. gorgone
sfinga, lavlji kip = ◘ leõn, -ôni: grč. leon (živi lav: lyũn*)
shema, skica, nacrt, srb. “ŠEMA“ / obris = dišènj, -nji* < ubrÿz, -zôj,-ôv
shematiziranje, skiciranje = ubrÿzje, -jeh
shematizirati, skicirati = dišenjàt, -ân,-âl*
shematski, skiciran / obrisni = dišenjân, -àna,-no* (ubrÿzni, -ne)
shvaćati, znati = ⋆ žnàt, -ân,-âl < ● vêšt, vên, vedêl: ved. vede, čeh. vést
shvatiti, spoznati = ● zvêdet, -den, -del > ublicìt, -în,-îl: ved. zi-vede
si (sebi, sebe, sobom) = šebÿ, šebê, šebũn
sići, izaći / zíti = # zÿt, zÿden, zìšel
sićušan, najmanji / dróbni = malimîći, malamîća, malomîće
sidreni lanac (veći) = surgadÿn, -îni*
sidrište privremeno (izvan luke) = surgadûra, -re,-ûr* < švidrÿna, -ne,-ah
sidrište u luci (stalni brodski vez) = korpomôrto* < surgadÿna, -ne,-ÿn
sidriti, bacati sidro = ◘ surgát, -ân,-âl < ankoràt,-ân,-âl: lat. surgere, ved. ankura, gr. ankyra
sidro (manje za barku) = ◘ sìdro, -dra, -dar < švÿdro, -ra,-ah: grč. sideros
sidro (veliko brodsko) / kótva = ● ânkora, -re,-ah: ved. ankura, grč. ankyra
sifilis, spolna bolest = ◘ škârlja, -lje, -ah (frânca, -ce,-nc*): lat. scarla
sifilitičan, spolno zaražen = francâv, -àva, -vo*
siga, ledenica = ● šigâ, -gê < ● mušûr, -rje, -jeh (kandalòt, -ti*): akad. mušur, sumer. sigga
siguran, pouzdan / zíher = ● šigũr, -ûra,-ro: sum. sigguru, bask. siur
sijalica / žarulja = bumbèta, -te,-êt*
sijanje, sjetva = sìdba, -dbe, -bah
"SIJASET" (tur.): mnogo, više / púno = ćûda, vÿsje, sionćùda (ČÙDO): gots. thiuda
sijati, zračiti = ždrakàt, -kân, -kâl
siječanj, januar, I. mjes./ prosinec = ◘ jenâr (● sîcanj): aram. sikketa, ak. sikkatum, lat. Januarius
sijed, posijedio / sédolasi = sûri, -ra,-o < ● | mÿl, mÿa, mÿe (šîdi, -do): het. miyaku, bask. zuri
sijeno = šenô, šenâ (sÿno, -na)
sijevati, bljeskati = bliscàvat, -van,-val > ◘ lampât, -ân,-âl: grč. lampein
sijevanje, blijesak = lampâda, -de* < bliscàva, -ve
sijevnuti, bljesnuti / bleščiti = zalampàt, -ân,-âl* < bliscàt, -ân,-âl
siktanje zmije / psikanje = šihtàva, -ve, -tâv
siktati (gmazovi) / psikati = šihtát, -tân, -tâl
sila, snaga, velesila / zmóžnost = ◘ potênca, -nce, -nc: lat. potentia
silan, moćan / zmóžen = zmôžni, -žna, -žno > # silèn, -no
silazeći, u silasku = ● sekalâjuć: ved. sa-calata
siliti = forcàt, -ân,-âl* < ● utÿrat, -an,-al: ved. uttirati
silno, snažno (u pomorstvu) = fôrte* (siléno)
silom, nasilno = nafôrcu*
silos, hambar = ◘ granâr, -ri: lat. granarium
silovati, obljubiti = ● yebátt, -ân,-âl: ved. yabhati, bask. jabetu
silovit, naprasit = ● nâgal, -gla,-glo; naglẽy, naglÿa, sionâgal: perz. nagah
simbol, oznaka = zlàmen, -ni < ● sinjâl, -li,-ih: ved. sinjad
simpatičan, poželjan = ◘ šempâtik, -ka,-ko: grč. synpathikos
simpatija, naklonost = ◘ šempatÿa, -e, -ah: grč. synpathia
simpozij, savjetovanje = ◘ konšûlt, -lti: lat. consultus
sin = ⋆ sîn, sîni, -nih < ● šÿn, šynôj, šynôv: rus.+ čeh. syn, ved. sunuh, prus. sunus
sinčić / sínek = sinàc, -ncî < šinác, -ncÿ,-îh
sinoć, prošle noći / snóčke = znocÿ > zinôc
sinov, sinovski = sinôv -òva,-vo < šynôvji, -ja, šynôvje
sinji, modar / blau = sÿnj, sinjâ,-ê: perz. sinay, litv. szina
sintetički, smućkan / zmučkani = mišturbân, -àna,-no*
sintetika, umjetno platno = sekanÿna, -ne
sintetika, kemijanje = ◘ kimÿka, -ke: grč. chemeia
sintetizirati, kemijati = mišturbàt, -bân, -bâl*
sintetička-umjetna imitacija "vune" = vunÿna, -ne
sipa (Sepia) = sîpa, -pe, sÿp < | maćÿna, -naj, -nah
sipati / trusiti = trusít, -ÿn,-îl (šipàt, šipjên, šipâl)
siparište, kameno točilo / kižél = grũh, -ûhi,-ih
sipina pijeska, dina = sipũn, sipûni, -ih
sir / sírek = ⋆ sîr, sìri, -ih < ● šÿr, šyrôj, -ôv: perz. šir, čeh. syr, prus. sûris
sirak, žito Sorghum = ● šenàc, -ncÿ, -cîh: akad. šen
"SIRĆE" (tur.-srb.): hrv. kvasina / ócat = # ocát, ostà < ostÿkva, -kve,-kav: turs. sirket
sirena (broda ili lokomotive) = švìka, -ke, švÿk $
sirić, manji sir / sírček = širác, šircì, širâc 
sirište = meždrÿca, -ce, meždrÿc
Sirius (plava zvjezda u zviježdju V.Pas) / Kúsja = Velipàs < Sionpàš
siroče (bez roditelja) = sirotìć, -ći,-ih: bask. xirotu
siromah, beskućnik / bogec = ● nebôg, nebôgi, -ih: ved. na-bagha
sirotica (bez roditelja) = ● sirotà, -tè, -tâh: bask. xirotu
sirotinja, bijeda / bokčíja = ◘ mižêrija, -ije: lat. miseria
sirotinjski / bogéčki = mižêrni, -rna, -rno*
sirutka, sirni sok / ● šíra = # šuròtva, -vi,-ah (# SÙRUTKA, -KE): perz. šira
sisa, dojka / cícka = # cìca, -ce < šošÿna, šošÿni, -ah: slov.+ rus. sosat
sisanac, dojenče / cickálec = ● šošÿć, -ìtje,-eh: ved. šišuki
sisati, dojiti / cicati = cìcat, -an, -al < ● šošít, -ÿn,-ÿl: ved. šišu, slov.+ rus.sosat
sistemski / sustavni = urdinân, -na, -no* < ● utarkân, -àna, -no: hetit. tarkumai
Sisveti, kršćanski blagdan 1. XI. = # Svi_Sveti < Šwe-Šwête
sitan, -iji, naj-/ dróben = mîći, malimîći, sionmîći: rum. mić, lat. mica, irs. mac
sitnica, trun, mikrob = malamîća, malemîći, -ih
sitnice, pabirci = pomâjcić, -ići
sitničar, cjepidlaka / picájzel = picižlàka, -ke
sitniš, kovanice, tur.-srb. "KUSUR" / nófčeki = šoldÿn, -îni* (◘ munîda, -de): lat. moneta
sitnozor, mikroskop = metroškôp, -pi $
sito, rešeto = siknÿca, -ce,-ah > # sitò, sitâ
siv, sijed = # šîv, -va,-vo < ● mÿl, mÿa, mÿe: het. miyaku, akad. sibt, yat. sivas, prus. siwan
sjahati (s konja) / zjášit = # sezjâšit, -in,-il
sjaj, svjetlucanje / glanc = ● liskàtva, -ve: ved. liskatu
sjajan / zgláncan = lùštri, -tra, -tro* < ● lascÿv, -va, -vo: ved. lascita
sjajiti se, svjetlucati = ● seliskàt, -ân,-âl: ved. sa-liskatu
sjeckalica / ribeš = štergûja, -je, -jah > -guj
sječivo, sablja, mač / meč = ● macãn, -âni, -nih: gots. maithan
sjećanje = špomÿn, -nôj, -nôv > ◘ memôrija, -je: hetit. memiya, lat. memoria
sjećati se = sepamètit, -in, -il
sjeći, rezati / seči = sîć, sikân, sikâl: mong. sükh
sjedalo, sjedište / zic = šedÿl, -lôj, -lôv: vegl. sedúl
sjedeći, sjedećke = sidêć: ukr. sidjači
sjedine, sijeda kosa / sédolasi = beleûsi, -sih
sjedište, prijestolje / trónuš = ● gâta, -te, -tah: avest. ghata, grč. thronos
sjediti / sedeti = šedìt, -în, -îl < ● šidêt, šidÿn, šidêl: ved. sidati, avest. šaiti
sjednica = šedûta, -te* < ● zistân, -ni, -ih: avest. sistan
sjedničiti, zasjedati = šedutàt, -ân,-âl*
sjedobradi = sidobràdac, -dci, -ih
sjedokos / belolási = ● mÿl, mÿa, mÿe: hetit. miyaku
sjekira / sekíra = ● topôr, -ri,-ih > šikÿra, -re: perz. tapar, sumer. tunbar, akad. šukurru
sjekirica = ● toporÿć, -ìtje, -jeh: perz. taparek, germ. tepperex
sjekutić, prednji zub = sikÿrica, -rice (mićazûb)
sjeme / séme = sìme, simêna, simên < šìme, šimjá; šimêj, -êh: rus. sémja, lužič. symjo
sjemeništarac, klerik = popìć, -ći
sjemenište, seminar = ◘ šiminâr, -ri: etrur. semenies, lat. seminarium
sjemenje, zrnje / seménja = šimêj, -êh < ● gromûni,-ûn (SIMÊNA, SIMÊN): ak. gomun, lat. granum
sjenica, ptica Parus / cíciban = sinÿca, -ce,-ÿc
sjenica od loze = baràš, -ši
sjenik / štágalj = senarìca, -ce < ● jarà, -rê, -râh: perz. jar
sjenilo, hladovina = hladîšće, -šća, -šć < ● usòra, -re, -rah
sjenilo na kapi / šíltkapa = frontÿn, -îni*
sjenokos / rudina = plâsa, -sah
sjenokoša, trava košanica = senokòš, -šje, -jeh
sjenovit, zasjenjen / osojni = ● usòrni, -rna, usòrno
sjesti / se sésti = ● sešìst, sesidên, sesêl (SÈST, SÈDNEN): akad.+ aram. sittu, av. sidati
sjetiti se, pasti na pamet = pryt-vapamèt
sjetva, sijanje = sìdba, -dbe, -bah > -db
sjever / séver = ◘ tramuntâna, -ne < ● | tohôr, tohorà: lat. transmontana, germ. Thor
sjeverac (vjetar) / sevérec = ◘ tramuntâna, -ne (siverÿn, -îni): lat. transmontana
sjeverni, nordijski / severen = ◘ tramuntâni, -no* < ● | tohòrni, -ne: lat. transmontanus
sjevernije, na sjever / severnéjše = ● | vatohôr
Sjevernjača, zvijezda Polara / Sevérnica = Tramuntâna* < | Tohôrnica
sjevernjak, stanovnik sjevera = | tohorãn, tohorâne, -neh
sjevernotalijanski, venetski dialekt = besèda_mletjâna: ved. bheša-mlecchian
sjeveroistok, NE = gregolevânt, -ta*
sjeveroistočnjak / búrja = bùra, -re,-ah: avest. buryaš
skakanje, preskok = škòk, škokÿ, -kÿh
skakaonica (na obali) = trambulÿn, -îni*
skakaonica (skijaška) = sionfuzàc, -ci > vela_fuzâjka, -jke, -jk
skakati = škakàt, škacên, -kâl (šaltàt, -ân*)
skakavac / skakálec = kobìlica, -ce,-lic < kubÿlica, -ce, -cah
skakutati, poskakivati / hópsati = hòpsat, -san, -sal $
skameniti, ukrutiti = vakamÿcit, -cin, -cil
skela (gradjevna) = armadûra, -re, -dûr*
"SKELA" (tur.-srb.): hrv. splav, manji trajekt = càtara, -re, -tar*: turs. iskele
skelet, kostur = kôštje, -jêh: hetit. kaštai
skica, shema, nacrt / óbris = dišènj, -nji* < ubrÿz, -zôj, -zôv
skiciran, shematiziran = dišenjân, -àna, -no* (ubrÿzni, -zne)
skiciranje, shematiziranje = ubrÿzje, -jeh
skicirati, shematizirati = dišenjàt, -ân, -âl*
skijaš = skijâtor, -ori*
skijalište = fuzâjka, -jke, -jk < huzâjna, -ne, -nah
skinhead, obrijana glava = kavyâda, -de, -âd* < šìškalo, -ala
skinuti, spustiti = ● kalàt, -ân, -âl: ved. calati, etrur. kali
skiseliti / skisati = špuntàt, -tân, -tâl* < žuknút, žuknên, -nûl
skitalica (ženska) = lândra, -dre $
skitničar, lutalica / potepúh = vagabũnd, -ndi* (zašlâc, -ci, -cih)
sklad, stil, ljepota, srb. "UBAVOST" = šèsta, -ste, -tah (lipòst, -sti)
skladan, zgodan, srb. "UBAV" / hércik = šèsni, -na, -sno
skladatelj, kompozitor = ◘ kumpožitûr, -ri: lat. compositor
skladište, spremište = magazÿn, -îni $ < hramàc, hramcì, -cÿh
skladište drva / hólcplac = drvarîšće, -šća,-šć < ● darvÿstje, -tja, -ah: hetit. tarweya
sklizak, klizav = fûzni, -zna, -zno < hûzni, -zne
sklizalište, klizište = fuzâjka, -jke, -jk < huzâyna, -jne, -nah 
sklizaljke / šlíčuhe = fûzje, -jeh < hûzje, -jah 
sklizanje, skijanje / šlíčuhanje = huzÿtva, -tve, -tav
sklizati, kliziti / šlíčuhati = huzítt, -zÿn, -zÿl (fuzìt, -zîn, -zîl)
sklizati se / šlíčuhati = sehuzítt, -zÿn, -zîl
skliznuti, pokliznuti se = popuznùt, -nên, -nûl < sefuznùt, -nên, -nûl
sklonište, zaklon / zaščita = azÿl, -li $ < ● jâta, -te, -ah: ved. yata
skloniti, zaštititi = reparàt, -rân, -râl*
skloniti se, zakloniti = zipuÿt, -ÿn, -ÿl > šotostàt, šotostâl* 
sklonost, talent = prignûtje, -tja, -jah
sklopiti, zatvoriti / zaprti = zapârt, zapÿren, zapârl
sklopivi, montažni = zapirâtni, -tna, -tno
sklopka, spojnica / šálter = zaklàpnica, -ce, -nic
skočiti = škocít, škocÿn, škocÿl
skoro, zamalo = vâlje (debòto*)
skotna, bredja = brÿa, brÿe (škòtna, škòtno)
skrenuti, prebaciti / prešaltati = navarnùt, -nên, -nûl > voltàt, -tân, -tâl*
skriti, zatajiti = potajàt, -ân, -âl: perz. taja, hetit. tajezzi
skivajući se / skrivéčke = seskrivêć
skroz, naskroz / durh = škrôzi
skrpan / naštúkan = skalùpjen, -na,-no
skrpati / naštukati = skalùpit, -in,-il
skuhati = ⋆ skuhàt, -ân, -âl
skup, skupo = droãg, drâga, drâgo: čeh. draky
skupa, zajedno = žaenò: s instrumentalom < | ziõn, ziunê: s nominativom
skupiti, sastati se = ● zistàt, -tân, -tâl: perz. sisten
skupiti se, gomilati = seslèć, -gnên, -slègal
skupljati, pobrati / pobirati = zbìrat, zbìren, -ral
skupljati se, nakupiti = sezbìrat, -ran, -ral: čeh. sesbirat
skupoća = dragÿnja, -nje, -ah > -ÿnj
skupština, sabor / spravíšče = spravÿstje, -tja, -jah > -šć
skuša, riba Scomber / golec = ◘ škòmbra, -re, -rah > -bar: grč. skombros
skvrčen, pogrbljen / púklaf = škarcên, -èna,-no
skvrčiti, zgrbiti / spuklati = škarcít, -ÿn,-îl (zgobâvit, -in,-il)
slab / gríntaf = lohâv, -àva, -vo > šlâb, -bo; šlabẽy, sionšlâb
slabine, prepone = # dîmje, -jah
slabokrvan = ◘ anêmik, -ka, -ko: grč. anemikos
slabokrvnost = ◘ anemÿa, -e, -îj: grč. anemia
slabost, malaksalost = fjàka, -ke* (šlabÿna, -ne)
sladak / sladki, slájši = šlatkÿ, -kâ,-kô; šlatkẽy, -kÿe; sionšlatkì (romanske fraze: dòlće*)
sladiti, tur.-srb. "ŠEĆERITI" / zacukrati = ◘ cukràt, -ân,-âl: ved. cukra, mong. tsikhertay
sladji, naj- / slájši, najslájši = # slàji, najslàji < šlatkẽy, šlatkÿa, -e; sionšlatkì, -kò
sladoled = jelât, -ti* (lizàvica, -ce, -vic)
sladoledar = jelatyêr, -ri (želatijêr, -ri)*
slador, tur.-srb. “ŠEĆER“ /● cúkor = ● cùkar, -kri: ved. cukra, perz. sukar, mong. tsüker
slagati se, podudarati = skladàt, -dân, -dâl
slalom, skijaška skakaonica = sionfuzàc, -ci > vela_fuzâjka, -jke, -jk
slama žitna, komušina = šepurÿna, -ne, -nah
slamarica, ● hasura = šlamnÿca, -ce (štûra, -re, -rah*): sumer. hasuúr, akad. hasimur
slamnat, od slame = šlàmen, šlâmena, -no
slan, -iji, naj-/ slani, slánši = šloãn, šlâna,-no; šlanẽy, šlanÿa, sionšlân (SLÂN,-ÌJI, NAJ-)
slanina / špek = pancèta, -te* < švinÿna, -ne, -nah: ved. šujna
slanoća, slanost = šlanÿlo, -la, -lah
slano vrelo / slánje = šlâtina, -ne, -tin (sôlina, -ine)
slanutak, Cicer arietinum / bažulíca = fažolìć, -ći
slastica / koláč = šlatkô, -kêg > # kulâc, -ci
slastičar / cúkerpeker = pašticêr, -ri*
slastičarna / cukerpekeráj = šlatkarÿa, -e (pašticerÿa*)
slati / lífrati = slàt, sayẽn, slâl < šavát, -vân, -vâl
slatkorječivi, laskavac = maslârdo, -rda*
slava, čast = ◘ glôrya, -rye, -ah > -ij: lat. gloria
slavan / díčni = slâvan, -vna, -vno (# dìcni, -no)
slavenski = šćavèti, -ta, -te (Šćavèta: Slavenka)
slavist, panslaven / hejslavén = sionšćâv, seunešćâvi, -vih
slavistika, panslavizam / hejslavénstvo = seunešćâvje, -jeh
slaviti / častiti = feštàt, -tân, -tâl* < ● castít, -tÿn, -tîl: avest. cashit, yatv. slavêt
slavljenik, imenjak / godóvnik = godôvnik, -iki, -kih
slavuj, pjevica Luscinia / slavíček = # slavîć, -ći: prus. salavîs, yatv. salâvas
slediti, smrznuti / zmrznuti = ● baršítt, -šÿn, -šÿl: perz. barš, ved. barša
slegnut, polegao = zilêgnut, -ta, zilêgnuto
slegnuti se, poleći = sezlêgnut, -nen, -nul
sleng, šatrovački polujezik = mejzaÿk, -ki
sletjeti / doprhati = žletìt, žletÿn, žletêl
slezena = slèzen, -ni < šlizèn, -ni, -ih
sličica, sv.ikona / slíkica = figurîna, -ne* (šlÿkica, -ce, -cah)
sličiti, naslijediti = seuvàrć, -varnên, -vàrgal
sličnost, usporedivost = priklâd, -di, -dih
slijedeći, idući, srb. "NAREDNI" / dojdúči = dojdûć < ● kyrê, karê, kerê: perz. ki-rusten
slijediti, tragati = šlÿdit, -din, -dil: čeh. slídit
slijep = šlÿpi, -pa, -po (⋆ ĆÒRAV, -VA,-VO)
slijepac = šlypàc, šlipcÿ, -ÿh
slijepica = šlypÿca, -ce, -cah > -ÿc
slijepiti, zalijepiti / skéliti = ● zlipít, zlipÿn, -pÿl: ved. ze-lipyate
slika (sveta), portret = ◘ figûra, -re,-ûr: lat. figura
slika, fotografija = letrâta, -te, -rât > litrât, -ti*
slikar, fotograf = letratÿšt, -ti, -tih (litratìst)*
slikarski, likovni, crtaći = rizâlni, -lna, -lne
slikati (umjetnički) = ◘ pingàt, -gân, -gâl: lat. pingere, etrur. pincim
slikati, fotografirati = letràt, -rân, -râl (litratàt, -tân, -tâl)*
slikati se (foto) = seletràt, seletrân, -râl*
slikovnica, ilustracija = ◘ iluštrâcija, -je, -cij: lat. illustratum
slinavac, ljigavac / šmrklívec = pinjàlo, -la, -âl
sljeme, hrbat = slìme, slimêna, slimên < šlìme, šlimjà; šlimêj, -mêh
sljemenski, grebenski = šlìmeni, -ena, -eno
sljepariti, lutati u mraku = šliporìt, -rÿn, -rÿl
sljepoočnica = têmpla, -ple, -lah*
sljez, Malva / sles = šlèz, -zi
sloboda = šlôba, -be, -bah > ◘ frankîš, -ši
slobodan, neuporabljen / fraj = frânki, -nka, -nko*: grč. frangos, lat. francus
slobodnjak, raspuštenik = ◘ libertÿn, -ni: lat. libertinus
slobodno, neograničeno = lìbero*
slobodno ? - može li se (ući, sjesti) = semôre ?
slobodno! (naprijed – udjite) = prônto !*
slomiti, prelomiti / strgati = zlomít, zlomÿn, -ÿl: čeh. zlomit
slomiti se = sezlomìt, sezlomÿn, -mÿl
slomljena ili tupa igla = yglìna, -ne, -lÿn
slomljena trula daska = daškÿna, -ne
slomljena ili fosilna školjka = lušturÿna, -ne
slomljeni stari križ = križÿna, -ne, -žÿn
slomljeno staro veslo = vešlÿna, -ne, -lÿn
slon = šlõn, šlonÿ, -nÿh < ◘ lefânt, -ti: grč. elephas
slonov, slonovski = ◘ lefantÿn, -îna, -no (ud_šlonà): grč. elephantinos
slovenski, iz Slovenije = krànjski, -ska, -sko
slovnica, gramatika = zaykôvje, -vja > ◘ gramàtika, -ke: grč. grammatike
slovo = šlovò, šlovâ, -vâh > # SLÒVO, -VA
složiti, poredati / pošlíhtati = poredìt, poredÿn, -dÿl
◘ sluga, najamnik / kmet = junãk, -âki, -kih: kelt. slug, irs. sluag, litv. kumetis
slum, favela, sumnjivo naselje = ◘ škuribânda, -nde, -nd: gots. skura-bandi
slušati, čuti = slišít, -šÿn, -šÿl (SLÎŠAT): ved. srošati, čeh. slyšet, rus. slyšát’
sluz / šlajm = karmêš, karmêžje, -jeh
sluzavac, ljigavac = pinjàlo, -la (šlinàvac, -vci, -cih)
sluzokoža, sluzava životinja = popùz, -zi, -zih
službeni, uredovni = služâbni, -na,-no: čeh. služební, prus. šluzîngisk
službenik, namještenik = uficjâl, -li* < služâbnik, -iki: čeh. služebnik, prus. šluzenîkan
službenica, namještenica = služâbnica, -ce, -nic: prus. šluzenîken
služiti = služít, -žÿn, -žÿl (# SLÛŽIT, -IN,-IL): yatv. sluzît, prus. sluzins
smaknut, likvidiran = likvidân, -àna, -no*
smaknuti, likvidirati = likvidàt, -dân, -dâl*
smanjiti, oslabiti = ušlabit > ● kalàt, -ân,-âl: ved. calati
smatrati, misliti = ● menítt, -nÿn, -nÿl: sumer. mina, yatv. minêt, ved. manas
smeće, prljavština / sméti = šmèti, -tih (šporkìca, -ce*)
smedji, hrdjast / bráun = | cedãn, cedâna, cedâno (arjâv, -vo)
smesti se, smotati / zmotati = sešmutìt, -tîn, -tîl
smetati / bantúvati = ● pacìt, -ÿn, -ÿl: ved. pashayati
smetlar, čistač / pometač = škovacÿn, -ni*
smetlište, otpad = gârga, gârge, -gah
smetnik, lopata za smeće / míščafel = škovacêra, -re*
smežuran, naboran / nagréšpan = nabâždan, -na, -no > # nagrÿšpan, -ana, -ano
smežurati, naborati = nabâždat, -dan, -dal > # nagrÿšpat, -an,-al
smijanje, smijeh = smîh, -hi < šmÿh, -hôj, -hôv: čeh. smich
smijati se = sešmêt, -ên, -êl > se_smijàt, -ên,-âl: čeh. smát se
smiješan = ● smÿšni, -šna, -šno: per. smišin
smijeh, smijanje = smîh, -hi < šmÿh, šmyhôj, -ôv: čeh. smích
smijeniti, zamjeniti / zmeniti = zminìt, -nÿn, -nil
smijući se, u smijehu = sešmyûć
smijurija, hihotanje / sprdáčina = smišÿvica, -ce, -vic
smilje, grmić Helichrysum = magrÿš, -šje, -jeh > -ži
smilovati se = semilìt, semilÿn, -lÿl
smirenje, tišina = tihòtja, -tje, -jah
smiriti se = sekalmàt, sekalmân, sekalmâl*
smislenost, svrhovitost / fájda = # fajdâ, -de,-ah $
smjelost, hrabrost = kurâj* < šmihònost, -sti
smjena, preokret, prevrat = zmaknûtje, -tja
smjesa, mješavina / míšunk = mišànca, -nce (◘ mištûra, -re): lat. mixtura
smjesta, trenutno, hitno = dìlje (šùbito*)
smjeti, smijem = šmítt, šmÿn, šmêl
smo, ste, su = ⋆ smô, stê, sû < esmô, eštê, esû
smočiti, okupati = zmocìt, -cÿn, -cÿl
smočnica, ostava / špájza = kamarîn, -ni, -rîn* < ◘ dišpênza, -ze, -nz: lat. dispensum
smog, zadah = ● zibûšje, -ja, -jah: per. zibah
smog, dimna zamagljenost = ćãd, ćâdi, -dih
smokovača, smokova rakija = šmokvàrica, -ce, -ric
smokva / figa = ◘ šmôkva, -kve, -kav (divlja sm.: ● pÿpa, -pe,-ah): ved. pippal, gots. smakka
smokvica, sitna smokva / figica = šmôkvica, -ce, -vic
smokvin / figof = šmokôv, šmokòva, -vo
smola, luč / bljak = paklà, paklê, -lâh (bjàk, -ki; katrâm $): kajk. bljak, engl. black
smolast, -ovit = paklân, -no (bjakâv, -àvo; SMOLÈNI, -O): kajk. bljakast, engl. blackish
smotak, zavežljaj / pínkl = fagòt, -ti* < ● bùšta, -te,-ah: perz. bešta
smotan, zbrkan, zbunjen / zmótan = ◘ konfûš, -ža,-žo: lat. confusus
smotanac / plentravec = pizdôn, -ni,-ih*
smotati, umotati / zafrkati = zavît, zavinên, zavîl
smotati se, spetljati = sesmutìt, -în,-îl (zmantàt, -ân,-âl*)
smračiti, potamniti = zmarkàt, -kân, -kâl > ◘ škurìt, -rÿn, -rÿl: gots. skuran
smračiti se, potamniti = semarkàt, -kân, -kâl (se_škurìt, -rîn, -rîl*)
smrad / vonjba = šmardêš, -êžje, -jeh (SMRDÊŽ, -ŽI): yatv. smardas, prus. smârds
smrdež, prdac / puk = pârc, pàrci, -cih
smrditi, zaudarati = šmardêt, šmardÿn, -dêl: yatv. smardint
smrdljiv / vonjhav = šmardêći, -ća, -će (šmrdlîv)
smrdljivo staro jaje, mućak = muljâk, -kì (jaÿna, -ne,-ÿn)
smreka, stablo Picea / cmrok = ● šmrÿkva, -kve,-kav: avest. sarmaka (smrić = Juniperus !)
smrknut, namrgodjen = natmûrni, -na,-o
smrknuti, namrgoditi = nahrustìt, -ÿn,-ÿl
smrskati, raznjeti = ● striskàt, -ân,-âl: bask. triskatu
smršavio, oslabio = ušlâbjen, -na,-no
smršaviti = ušlâbit, -bin, -bel (kalàt-kili*)
smrt = šmârt, šmartÿ, -tÿh (# SMRT, SMRTÌ)
smrtni, mrtvački / hmrtélni = mârli, -la,-le: avest. maretan
smrtonosna teška bolest = sionbetêg, -gi
smrtovnica, osmrtnica / párta = martôr, -ri,-ih*
smrviti, usitniti / zdrobiti = zdrobìt, -în,-îl < zistupàt, -ân,-âl
smrznut, prozebao / zmržnjen = pozèbal, -bla,-lo
smrznuti, slediti = ● baršít, -ÿn,-ÿl: perz. barš, ved. barša
smrznuti se, prozepsti = pozêšt, požebên, -èbal
smrzotina, ozeblina = bugânac, -nci* (pozêb, -bi)
smućkan, sintetički / zmúčkan = mišturbân, -àna,-no*
smutnja, spletka, podvala / trač = intrÿg, -e*
snack-bar, bistrô, točiona pića = špâcij, -je*
snaći se / se snajti = sesnâjt, sesnàjden, sesnàšal
snaga, sila, jakost / zmóžnost = fòrca, -ce* < # zmòžnost, -ti
snagator, bodybilder = jakótt, -òti,-ih
snaha / snéha = nevêšta, -e,-ah: yatv. snusa
snalaziti se, prolaziti = pasivàt, -ân,-âl*
snalažljiv, domišljat = inženjôš, -ža,-žo*
snažan, jak = stepèni, stepèna, -ne
snažno, silno (u pomorstvu)= fôrte*
snesti (jaje) = znêst, znesên, znèsal (zinêšt)
snijeg / snek = snîg, -gi < ◘ šenÿg, šnigôj, -ôv: kelt. snygid, čeh.+ ukr. snih
sniježan, zasniježen / snéžni = snižni, -no < šenigâv, -àva,-vo: litv. sniegains
sniježiti = šenigàt, šenigân, šenigâl: yatv. snigt, litv. snigti
sniježna vijavica, mećava = šnigòvina, -ne (fyôla, -le*)
sniježni nanos / zamet = ● sionšnÿg, -ôj,-ôv
Sniježnik pl. iznad Rijeke, V.Snežnik 1799m = Snîžnik < Senižâk 
snimati, fotografirati = litràt, -ân,-âl (letratàt)*
snimka, fotografija = litrâta, -te (letrâta, -te)*
sniziti more (oseka) = ušekàt, -ân,-âl*
snješko, snjegović = tohorÿć, -ìtje, -jeh
snobizam, pomodarstvo = trendÿna, -ne, -dÿn
snop, snopovi = šćùt, -ti,-ût < ● scútt, scùti, -ih: ved. scut, rus. šćut
snopić / púšlek = šćutàc, -ci (mićašćùt, mićešćùti)
snopić, naramak granja = brînce, -ca, -nac
snovi, sanjanje / sánja = # sânje, -ah
soba, prostorija = ● kàmara, -re: hrw. kamaru, akad. kameru, etiop. kamarum
sobar, poslužitelj / címerman = kamarjêr, -ri*
sobarica, pospremačica / cimerfrájla = kamaljêra, -re*
sobica, sobićak = kàmarica, -ce,-ic < ● kamarÿć, -ìtje, -jeh: akad. kamaraši
soboslikar, ličilac = ◘ pitûr, -ri, -rih: lat. pictor
socijalist, komunist = komunÿšt, -šti $
socijalizam, komunizam = komunÿžan $
"SOČIVO"(srb.): hrv. leća, povrće Lens esculenta = ◘ kikàrica, -ce,-ric: etrur. kikvi
soda, Na2 CO3 = šõda, -de (sodâ, -dê)
soha, brodski jaram za vesla = matarûga, -ge, -rûg*
sok, sirup / saft = šûg, -gi* < ● šÿra, -re, -rah: perz. širab
"SOKAČE" (tur.-srb.): hrv. uličica, prolaz = kâlica, -e,-ic*
"SOKAK" (tur-srb.): hrv. ulica, prilaz / vúlica = kâla, -le, -lah* (cìsta, -te): tur. sokak
sokol, grabljivica Falco subbuteo = sokôl, -li < sokuõl, sokolì, -lÿh: litv. sakalas
sol, soli = šuõl, šolÿ, šolÿh
soliti = solìt, solÿn, -lîl
soljenka (bočica za sol) = šolnÿca, -ce, -cah > -ic
sombrero, slamni šešir / žirádi = panâma, -me* (štryâc, -àci)
somnabul, sanjar = ◘ lunâtik, -ci < snohód, -di, -ih: lat. lunaticus
somun, pogačica = kolùbica, -ce, -bic
sonet, popjevka = kancôna, -ne* < zvunèlica, -ce, -lic
sorta, rasa / fela = ràca, -ce* (šôrta, -te $)
sos, kečap / saft = ◘ sâlša, -e, sâlš: lat. salsus
sotona, djavao /◘ vrak = # vrãg, vrâzi (šaÿta, -te*): gots. wraks
sotonizirati, čarati / cóprati = ● mantràt, -ân,-âl: ved. mantrita
sotonski / hudóbni = ◘ dyabôlik, -ka,-ko: grč. diabolikos
sova (Strigiformes) / soha = ◘ sofà, sofè (ivutÿna, -e,-ÿn): grč. sophos, yatv. ivas
sovuljaga, sova ušara (Bubo) / ukáča = khûga, -ge, kûgah (-e): etrur. hiuls
sovuljina, stara baba = ◘ sofÿna, -naj, -nah
spajalica / klámerica = puntapèt, -ti* < glâma, -e,-ah
spaliti, popaliti / sfúriti = # skurìt, -ÿn,-îl (požgàt, -ân,-âl)
sparina, omara = šufigàc, -ci* (umorÿna, -ne, -nah)
spariti, oploditi = nabrÿat, -an,-al (napârit, -in,-il)
spasilac, izbavitelj / spasitel = škapulêr, -ri* < ● bùkša, -še: perz. bukša
spasiteljica, izbaviteljica = škapulêra, -e,-êr*
spasiti, izbaviti = ⋆ špasìt, -sîn, -sîl < ● bukšàt, -ân,-âl
spasonosan = spasitêlni, -lna, -lno (zasè-refàt*)
spavač, pospanac = spavìlac, -lci, -ih > -lac
spavajući, u snu = naspêć
spavanje = ● spânje, -nja,-ah: tohar. späne
spavati / spáti = # spàt, spîn, spâl < špàt, špÿn, špâl: rus. spat, spal
specijalac, stručnjak = špecialÿšt, -ti $ (štrùcnjak, -ki)
specijalan, strukovni = štrùcni, -na, -no
specijalno, stručno = štrûcno
spektakl, senzacija = ◘ špetâkul, -li,-ul: lat. spectaculum
sperma, muško sjeme /◘ pimpekovina = mlicÿna, -ne,-in: trac. bambalon, gots. pimpas
spetljan / zvúzlan = zagropân, -na,-no*
spetljati / zvúzlati = zagropàt, -ân,-âl (verinàt, -ân,-âl)*
spetljati se / se zvúzlati = segropàt, -ân,-âl (sepekjàt, -ân,-âl)*
Spica /● Déva: glavna zvijezda u Djevici (Virgo) = Dÿva: avest. Daeva
spikati (govoriti strani jezik) / špréhati = parlàt, -ân,-âl*
spiskati, potrošiti / zrájtati = frayàt, -ân,-âl: av. frayati
splav, manji trajekt, tur.-srb. "SKELA" = càtara, -re, -tar*
splet, čvor / vúzel = gròp, -pi* (švôra, -re,-ah)
spletka, podvala, smutnja / spáčka = intrÿg, -ge*
spletkar, intrigant = brîglo, -li, -ih*
spletkariti, podvaliti = kalumàt, -ân,-âl*
splitski, iz Splita = šplìtni, -tna, -tno
spojnica, sklopka / šálter = zaklàpnica, -ce, -nic
spol, seks = ● šroãn, šrâmi, -mih (unê-štvare): perz. šeram, rus. šram
spolna bolest, sifilis = ◘ škârlja, -lje (frânca, -ce*): lat. scarla
spolne dlake, šućmurica = rùnje, -ah
spolovilo, spolni organ = plodÿlo, -la, -lah
spomenik, uspomena = špomÿn, -nôj, -nôv
spomenut, naveden = recèni, -na, -no (REČÈNI)
spona, kvačica, tur. "KOPČA" / šnála = kućân, -ni,-ih (šuštìna, -ne)*: turs. kopča
spona (za konope, lance) / spojnica = gambèt, -ti*
spopasti, prepasti = popàst, popadên, popâl
sporazum, ugovor, suradnja = zivêz, -zi, -zih
sporedni, pomoćni = ◘ šekòndi, -nda, -ndo: lat. secundus
sporo, polako = pomâlo (kola-fjàka*)
sposoban, dosežan, tur.-srb. "KADAR" = ◘ kapàc, -ca,-co: lat. capax, litv. kapaka
sposobnost, kapacitet = ◘ kapacitâd, -di, -tâd: lat. capacitas
spotaknuti / popíknuti = podbìt, -byẽn,-bîl < spehnùt, spehnên, -ûl
spotaknuti se / se popíknuti = sepodbìt, spodbyẽn, sepodbîl
spoznati, doznati = tevêšt, tevên, tevedêl
spoznati, shvatiti / zvedeti = zivêšt, zvedên, -dêl < zvêdet, -en,-el
spray (bočica s tlakom) / špríca = pumpèta, -te, -pêt*
sprema se bura (i suho) = seburìt, -ÿn,-ÿl
sprema se jugo (i kiša) = sejužìt, -ÿn,-ÿl
spreman, opremljen, tur.-srb. "ORAN" / berájt = prônti, -nto* (sprâvni, -no ): čeh. správny
spremanje, pohrana = hranìtva, -tve, -tav
spremati, pripravljati = spravjàt, -jân, -jâl (prontivàt, -vân, -vâl*)
spremiti, pohraniti = hranìt, -nîn, -nîl
spremiti, pripraviti / zríhtati = prontàt, -tân,-tâl* (sprâvit, -vin,-vil)
spremiti se, urediti / se zrihtati = seredìt, -dîn, -dîl
spremiti se, prirediti / se zríhtati = sesprâvit, -vin, -vil
spremnik, skladište = magazÿn, -i $ < hramàc, -mcî
spremnost, pripravnost = sprâvnost, -sti, -tih
sprijeda, naprijed, ispred = sprîd < šprÿda: s genitivom
spriječiti, zabraniti = impaćàt, -ćân, -ćâl* < zikratìt, -tÿn, -tîl
sprovod, pogreb, srb."SAHRANA" = funerâl, -li* (pokôp, -pi)
spržiti, ispeći = spéć, špecên, spèkal
spustiti, skinuti = znet > ● kalàt, -ân,-âl: ved. calati, etrur. kali
spustiti se, sići = ● sekalàt, sekalân, -âl: ved. sa-calati
spužva, tur.-srb. "SUNDJER" / spóngija = ◘ špûgva, -gve, -vah: grč. spongos
sraćka, proljev / driska = drìška, -ške,-kah (žgôvra, -vre,-var*)
sramota, bruka = vasćÿna, -ne,-nah > ◘ škandâl, -li: grč. skandalon, gots. skanda
sramotan, sablažnjiv = ◘ škandalôš, -ža,-žo (zasè-šramìt): grč. skandalon
srati, govnariti = kenját, kenjân, -âl
sravnati - smiriti more = bunacàt, -cân, -câl*
sravniti, ujednačiti = prispodòbit, -bin, -bil
sraz, sudar, karambol / cuzámenštos = tohnà, -nè, -nâh
sraziti, sudariti se / se zabúšiti = setohnùt, -ên,-ûl
srbenda, četnik = sionvlàh, seunevlàhi, -ih
srbohrvatski, poluštokavski = mejvlàski, -ska, -sko
srbovanje, četništvo = vlahorÿa, -e,-ah (vlasarìja)
srbovati, reći štokavski = vlahorìt, -rÿn, -rÿl
srce / serce = sàrce, -ca, sârc < šarcè, -cà; šarcêj, -êh (# SRCE): litv. širdis, ukr. serce
srčika, srž, os = mozgâ, -gê, -gâh
srčan, hrabar, odvažan = kurâjni, -jna, -jno* < šarcèni, -na,-ne
srčanost, odvažnost = kurâj* < smihònost, -ti
srdačan, -čno = sardâšni, -šna, -šno
srdašce / srčeko = ◘ šardàce, -ca (mićešârce): litv. širdies
srdela = ◘ šardèla, -le,-êl: grč. sardes, lat. sarda
srdelica (slana)/ sardína = ◘ šardÿna, -ne,-ah: lat. sardina
srdjba, gnijev, ljutnja = jadÿtva, -ve,-tav (gnÿv, -vôj,-ôv)
srdit, ljutit = jadovìt, -vÿta, -to
srditi se, ljutiti = # sešardìt, sešardÿn, -ÿl > -êl
srebren, srebrnast = ◘ šlebârni, -rna, šlebârno: gots. silubreis, yatv. sirablas
srebrnast, svilast = sêri, -ra,-o* (slebârni, -ne)
srebro = ◘ šlebrò, -rà,-âh > slebâr: ved. subra, gots. silubr, prus. siraplis
sreća = srìća, -će,-ÿć < srÿtja, -je,-ah: ved. srih
sredina, središte, centar / središče = šrÿda, -de,-ah (sredà, -dè,-êd = srijeda)
središnji / centrálni = mejõn, mejunê (s nominativom) > ◘ ćentrâlni, -na,-no: lat. centralis
središnjica, centrala / sredîšnica = ◘ ćentrâla, -le: lat. centralis
središte / sredíšče = ◘ cêntar, -tri, -rih: grč. kentron
srediti, razvrstati = utarkàt, -kân, -kâl > otrkàt
sredjivanje, razdjela = ● tarkàtva, -tve, -vah > -tav: hetit. tarkumai
srednji = # srìdnji, -nja,-e < šrÿdni, -na,-o
srednjoafrički, kongoanski = mejmorèški
srednjoazijski, turanski = mejzihòdni, -e
sredogorje, medjugorje / medgórje = mejhlâmi, mejhlâmih
sredozemni / mediteránski = ◘ mediterânski, -ko (velemôrni, -na,-ne): lat. mediterraneus
sresti, sastati se = skuntràt, -ân,-âl* (# sezÿt, sezydên, sezìšal)
sretan = šrìtjan, -nìji, sionsrìćan: ved. srih
sretnik, srećković = srìćnik, -ki,-ih (-ci, -ik)
srijeda / sreda = sredà, -dè,-êd (šrÿda, -de,-ah = sredina, centar)
srkati = šarkàt, -ân,-âl
srna, divljač Capreolus = ● šarnà, -nè,-âh: hetit. surna, perz. sern
srndač = ● šarnác, -àci,-ih: hetit. surna
srodnik, rodjak = bližÿk, -kôj,-kôv < ◘ zelmãn, -âni, -nih: trac. zelmis
srodnost, srodstvo = parentâd, -di* < bližÿkva, -kve, -kav
sroljo, govnar = kenjàvac, -vci,-cih > -vac
srp, kosijer = kosÿr, -rôj, -rôv > -ri, -ÿr: het. šarpa
srpska ekavica = gan-vlahÿski > vlaska zaÿk
srpskohrvatski = mejvlâski, -ska, -sko
srušiti, prevaliti / zvrnuti = zivarnùt, -ên,-ûl
stabalce, mladica, podrast = zapêrak, -rci, -cih
stabilan, postojan = ◘ stâbil, -îla, -lo: stabilis
stabilizirati, učvrstiti = šaldàt, -dân, -dâl*
stabljika / bétvo = batvò, -tvà, -tâv
stablo, deblo / stéblo = ● štûp, -pi,-pih > # STABLÒ, -À, -BÂL: ved. stup, tohar. štop
stadion, igralište = ygrîšće, -šća, -ah > -šć
stado, krdo (životinja) = sklóp, -òpi, -ih
stajati, ne ići / ne iti = nerêšt, nerên < ● nereštnè, nerennè: perz. na-rusten
stajati, ustati / se zdignuti = seštát, seštâl < nešištnè, nešidîn, nešidêl
staklast, proziran = sceklân, -àna, -no
stakleni ormar, vitrina = veltrÿna, -ne,-ÿn*
staklenik, zatvoren plastenik = telêr, -ri*
staklo / stéklo = làštra, -tre, -tar* (štaklò, -klà): rus. stekló
stalak, postolje za izložbe / geštél = leturÿn, -i*
stalaktit, špiljska siga = ● mušurÿna, -ne,-ah: akad. mušuruna
stalan, uporan = štâvni, -vna, štâvne
stalaža, polica / stélaža = trèsja, -sje, -jah
staložen, flegmatičan = ◘ paćîfik, -ka, -ko: lat. pacificus
stanarina, najam, zakup / najem = fìt, fìti, -ih*
standard, propis = ◘ urdinâr, -ri, -rih: lat. ordinarius
standard (književni), vukopis = mejvlàska zaÿk
stanica, položaj / postája = štâncija, -je, -ah: yatv. stacîja, rus. stancija
stanjiti, suziti = tancít, tancÿn, -cÿl
stanka, pauza / fraj = frâja, -je* < # lâzno, -neg
stanodavac, iznajmljivač = fitâl, fitâli*
stanovati, boraviti = ● stavát, -vân, -vâl: avest. stavât, ved. stavate
star / stári = stâri, starìji, naj- < štoãr, štâra, -ro; štarẽy, štarÿa, -e; sionštâr, -ro
stara godina / staro_léto = štarolèto, štaralèta
stara puževa kućica = spužÿna, -ni, -nah > -ne, -žÿn
staratelj, tutor = pokladûr, -ri
stari čamac, olupina = kaicÿna, -ne, -cÿn
stari prljavi sapun = šapunÿna, -ne
stari stol (bez noge itd.) = štolÿna, -ne
stari truli ormar = varmarÿna, -ne,-rÿn
stari tvrdi kruh = pohlibÿna, -ne, -nah > -bÿn
stariji, naj-/ staréjši = ⋆ starìji, najstarìji < štarẽy, štarÿa, -e; sionštâr, -ro
starina, stari vijek = pantivÿk, -kôj > antîka, -ke*
starinski, nasljedni = bašćìnski < bascÿnski, -ska, -sko
starleta, manekenka = šurlêta, -te (vedèta*)
starohrvatsko pismo, glagoljica = glagòlica, -ce
starokrčki, veljotski = vêjski, -ska, -sko < vêyski, -ske
starosjedilac, urodjenik = štarosèlac, -lci
starost = štarÿna, -ne, -nah > -ÿn
start, početak / začelo = zacâlo, -la,-ah (pocâlo): avest. zatha, stsl. počalo
starudija, antikvitet = štarezÿna, -ne < ◘ antÿka, -ke: lat. antiqua
stas, struk = ◘ štatûra, -re: lat. statura
stasit, vitak, izdužen / vížlasti = ● balâs: perz. balaš
stati, stajati = stát, stojîn, stál < štàt, štoÿn, štâl: avest. sta, stoi, litv. stavet, čeh. stat
statva, uzdignut pramac = ◘ àšta, -šte (kjũn, -ni) : grč. axis
staviti, metnuti / déti = klâšt, kladên, klâl: čeh.+ kaj. klast, ved. staviti
stavljati, mećati = kladát, kladân, kladâl
staza, puteljak / stéza = putìć, -ći (štazà, štazê, -âh)
stazica, nogostup = štozÿca, -ce,-ÿc
stega, disciplina / zapt = ◘ dišiplîna, -ne, -lÿn: lat. disciplina
stegno, bedro = kušèt, -ti* (plàt, -ti,-ih)
stenjati = škucàt, -ân, -âl
steona (krava) = zasè-telìt
STEPEN (srb.): hrv. stupanj = ◘ grâdi, -dih (stalbÿć, -ìtje,-eh): lat. gradi, rus. stólbik
STEPENICA: stuba / štínga = ◘ škâla,-le (stàlba, -bi,-ah): etr. skal, lat. scalae, rus. stólbi
STEPENIŠTE (srb.): hrv. stubište / štínghaus = škalinâda, -de* < stalbÿna, -ne
sterilan, neplodan = jâlov, -va, jâlove
steznik, grudnjak / míder = buštÿna, -ne* < tešnêk, -ki, -kih
stići, doći = arivàt, -vân, -vâl* > prÿt, pridên, prìšal: čeh. pryit
stid, spol = srân, -mi < ● šroãn, šrâmi, -mih: perz. šeram, rus. šram (čakav. stîd: inje, mraz)
stidi se, sram te bilo ! = najte-šrân !
stidjeti se / se stiditi = sešramìt, sešramÿn, -mÿl
stidnica, vulva / jážica = pìška, -ške,-šak < ● vôška, -ke,-ah: avest. vohuca, vohuni
stigoh, eto me ! = ekomanè !
stih, kitica, strofa = vêrš, versì, -îh*
stihija, nevrijeme = niverÿn, -ni,-ih* (LIVERÎN): litv. stihija, grč. stoiheia
stihijski, nesretan, uklet = šakramênski, -sko*
stijeg, grb, simbol = gârb, garbÿ, -bÿh
stijeg, jarbol za barjak = štandàrac, -rci, -cih
stijena / pečína = stèn, -nè < ● aštén, -ni,-ih: avest. aseno, trac. asma, šved. sten
stijenj, fitilj = štÿn, štynôj, -nôv (stîni)
stijenje, klisurina / pečóvje = # garmâda, -de, -dah (šajavcÿna, -ne, -cÿn)
stijenjak, kukovlje / grič = ◘ klàk, klàki, -ih: lat. calx, perz. kukalar
stipendija, pripomoć = ◘ štipêndij, -ji: lat. stipendium
stil, sklad, ljepota = šèsta, -te, -tah (lipòst, -sti)
stiskati, gniječiti / prižméknuti = gnjavìt, -vÿn, -vÿl
stišati, umiriti = kalmàt, -mân, -mâl*
stjenčuga, klisurina = ● garmâda, -de, -dah (šajavcìna, -ne, -cÿn)
stjenica (Cimex) / stenica = cînža, -že,-nž* < nylâd, -di,-ih: lat. cimex
sto, 100 = stuõ < ● štotÿn, -nôj, -nôv: avest. satahna, ved. satem
sto- (složeni brojevi koji počinju sa 100-) = veyski prefiks što-
stočar, pastir = ◘ paštîr, -ri < goncÿn, goncynôj, -nôv: lat. pastor, yatv. gunas
stočna štala = mošùna, -ne* < komârda, -rde, -dah
stočni jaram = ● oÿć, oÿtje, -jeh: avest. yuj
stog (sijena) = plâsa, plâsah
stogodišnjica = štolètnica, -ce, -tnic
stoj, stani ! / halt ! = fermâj !*
stojedan, -dva,-tri (101, 102, 103) = ⋆ stojedân, -dvâ,-trî < štotarjên, -dvÿ,-trÿ
stojedanaest, -dvanaest (111, 112) = stojedanâjst,-dvanâjst < štojenâjst, -dvinâjst 
stoka, blago / márha = zÿvo, zÿveg: perz. zive
stoka, životinja = ◘ bèštija, -je: lat. bestia
stoka bez rogova = sjùta, sjùte*
stol, -ovi = # stôl, -li < štuõl, štolÿ, -lÿh : prus. stâls, litv. stalas
stolac / stolček = kantrÿda, -de,-ah > -ÿd: grč. kathedra
stolar, tesar / tíšler = ◘ marangũn, -ni: grč. marankos
stolarija, drvodjelstvo / tišleráj = marangunÿa, -e*
stolica, sjedalo / štóklica = šedÿl, -lôj, -lôv
stolić (manji okrugli: kavane, slastičarne) = tavulÿn, -ni* (# stolìć, -ći)
stoljeće, vijek = štolêti, -tih > ◘ sêkul, -li: lat. saeculum
stoljetni, vjekovni / vekivečni = štolêtni, -na, -o
stolnjak / áufdekn = tavajôl, -li,-ih*
stomak, želudac / želúdec = ◘ štumÿg, -gi (paćmãr, -âre, -reh): grč. stomachos
stopa, pedalj: stara mjera 32 cm, 1/3m = ● pedãn, -âni,-ih: hetit. pedan, prus. peda, avest. pad
stopalo, tur.-srb. "TABAN" = plosnà, -snê, -nâh (štupàlo, -la)
stopliti, zagrijati = vateplìt, -lîn, -lÿl
stornirati, otkazati = štornivàt, -vân, -vâl*
stostruko, stoput, 100  X / stokrat = štotrátt
stoti ( C. ) = ● štôtar: ved. satar
stotina, -ne, 100 = ● štotÿn, štotinôj, -nôv > stotîn, -ni: avest. satahna, ved. satem
stovarište, skladište / skladišče = ● kargadûr, -ri,-rih > magazÿn, -ni $: perz. kargaran
stožac, čunj = štôzje, -zja, -jah (stožàc)
straga, odzada, iza = zoãd: s genitivom < zadôn, -unè: s nominatiovom
strah, bojazan = štrâh, -hi (jezûra, -re, -rah)
strahota, užas / jéza = jezûra, -re, -rah (štrahòt, -ti)
strahovati, riskirati / strahúvati = perikulàt, -lân, -lâl*
strahovit, izvanredan = ◘ tremêndi, -nda, -ndo: lat. tremendus
strahujući, bojeći se = sebojêć
stran, tudji / stránjski = tûji, -ja,-je < ● jûškani, -ne: perz. jahani
strana = ◘ bânda, -nde, -dah (štroãn, -ni, -nah ): gots. bandi
stranac = furèšt, -šti* < ● juškân, -ni, -nih: perz. jahan
strana svijeta = banda-švÿta, bande-švÿta
stranica (knjige) = ◘ pâgina, -ne: lat. pagina
stranka, partija = štroãn, štrâni, -nah (partîda, -de*)
strankinja, tudjinka = furêškinja, -nje < ● juškâna, -ne,-nah: perz. jahani
strast, naslada = naslâd, -di, -dih
strašilo, maškara / krámpus = babãn, babâne, -neh
strašljiv, bojažljiv = štrahÿv, -va, -vo
strava, jeza / fraz = ježûr, -ri < ● sârši, -ih: akad. serše
straža / páska = ● sigùrba, -rbe, -rb (branìca, -ce): ak. sigguru
stražar, čuvar = cuvâr, -ri < ● šigũr, -ûri, -rih: akad. sigguru
stražarenje, čuvanje straže, dežurstvo = stražÿšće, -šća, -šć
stražarnica = strâžica, -ce,-ic < ● vârdica, -ce, -dic: perz. vardek
stražiti, čuvati = šiguràt, -rân, -râl: akad. siggurat
stražnjica, tur / stárka  = guzÿca, -ce: akad. guz, sumer.+ hrw. guzza
streha = štrÿha, -he, -hah
strelica, strijela = strelà, -lè, strêl < štrÿl, -lôj, -lôv: litv. strelé
stremiti, težiti = ◘ pretêndit, -din, -dil: lat. pretendo
stres, udar, šok = trusác, -scì, -cih > -sâc
stresti, zdrmati / stepsti = ● stèpst, stepên, stèpal: av. ze-tep
stric = ◘ kunjâdo, -di < ● štrÿc, -cì (STRÎC, -CI): ved. strika, grč. kouniados
striček, striko, srb. "ČIKA" = ● bârba, -rbe, -bah > -rb: hrw. barba, ved. strika
stričev = kunjâdov, -va, -vo: ved. strikosa
strijela, munja = štrÿla, -le < ● trìsak, -ska: bask. trisk, perz. trusk
strijeljanje, pucnjava = tirâda, -de, -râd* (štrilÿtva, -tve)
strijeljati, ustrijeliti / šícati = štrilít, -lÿn, -lÿl: čeh. strílet
strina (i širje rodjakinja) = ◘ kunjâda, -de: grč. kouniada
strinin = kunjâdin, -na, -no: ved. strinatha
striptiz, svlačenje, razgolićenje = golòtja, -tje < galÿtva, -tvi, -vah
striptiziran, svučen, razgolićen = golacân, -àna, -no
striptizirati, svući, ogoliti / svléči = golacàt, -cân, -câl < segalìt, -lÿn, -lÿl
strizibuba, podkornjak / vrtálec = cilindrèta, -te, -rêt
strma kamena uvala = bôk, bòki < buõk, bokÿ, -kîh
strmac, vrlet, odsjek / strmec = sajàlo, -la, -lah < opàdna, -dne
strmina, padina / strmec = šajàvica, -ce, -vic < | ladùmer, ladumèri, -rih
strofa, stih, kitica = vêrš, versì, -sîh*
stroj, motor = ◘ màkina, -ne, -kin: lat. machina
strojar, mehaničar = makinÿšt, -šti*
strojnica, mitraljez = gevêr, -ri $: njem. Gewehr
strojovodja, motorist = makinÿšt, -šti $
strop, tavanica = plafôn, -ni*
stropoštati se, prevaliti se / drósnuti = hroknùt, -nên, -nûl
strovaliti, stropoštati, odroniti = zrôndat, -dan, -dal < gruhnùt, -nên, -nûl
stršati, isturiti = štarknùt, -nên, -nûl
stršljen, Vespa crabro = osũn, osûni, -nih > staršèn, -ni, -nih
stručnjak, specijalac / fáhman = špecialÿšt, -sti $
stručan, uvježban = pràtik, -ka, -ko* (vìcni, -cna, -no)
stručno, specijalno = štrûcno
strugati, turpijati = štargàt, -ân,-âl > rašpàt, -ân,-âl*
struja, elektrika = ◘ lètrika, -ke <● târna, -ne,-ah: gots. thaurnas, grč. elektris, yatv. strujâ
strujanje, brzica = ◘ kurènt, -ti,-nt: lat. currens
struk, stas = ◘ štatûra, -re < ● balàs: lat. statura, perz. balaš
-struko, -puta (umnožni broj) / -krat = ● -trát ( -pûti): ved. -tarat
strunjača, madrac = štramàc, -mcì, -mâc* < ● šùšta, -te,-ah: hetit. šašta, vegl. stramás
strunuti, sagnjiti = zignît, zgnyẽn, zignîl
strvina, crkotina = krepalìna, -ne < škotÿna, -naj, -nah
strvinar, orao lešinar (Gyps) = súp, sùpi, -pih < šupÿn, -nôj, -nôv
strvinski, lešinarski = supêlni, -lna, -lno
stuba, stepenica / štínga = stàlba, -lbi, -bah > ◘ škâla, -le: etrur. skal, rus. stólbi
stubište, stepenište / štínghauz = stalbÿna, -ni,-ah > škalinâda, -de*
studen, hladnoća = štÿdje, štÿdjeh (marzlìna, -ne, -lÿn)
studeni, leden = štÿdni, -dna, -dne
studeni, novembar, XI.mjesec / sesveščák = novêmbar $: lat. November
student = ◘ študênt, -nti, -tih: lat. studens
studentski = študênski, -ska, -sko $
studirati, proučavati / preučévati = ◘ študyàt, -ân,-âl: lat. studere
stup = ostán, -àni, -nih > ◘ kolôna, -ne: lat. colona
stup, podporanj = zibôlta, -lte, -lt*
stupanj, stepen / grádi = ◘ grâdi, -ih (stalbÿć, -ìtje): lat. gradus, rus. stólbik
stupati, marširati / mašerati = maseràt, -rân, -râl $
stupica, klopka, lovka = labôr, -ri, -rih*
stupić u ogradi = štupÿć, -ìći (kolonèt, -ti*)
stupić vesla = ◘ škàram, -rmi: gr. skarmos
stupnjevanje, gradijent = štupÿna, -ne, -pÿn
stupnjevati = gradàt, -dân, -dâl*
stupnjevi, gradi = grâdi, -dih* < stalbÿtje, -jeh: lat. gradus, rus. stólbik
stupnjevit, postupan = ◘ gradân, -na, -no: lat. gradatus
stvar, predmet / štof = ● stvâra, -re, -rah: ved. satvara
stvaralac, stvoritelj / storitel = tvôrec, -rca: avest. thvoreštar
stvaranje, izgradnja = storÿtva, -tve, -tav
stvarno, doista / zbíljam, zasprávno = nasprâvno
stvoren, napravljen = ◘ stôren, -na,-no: got. stiurjan
stvorenje, živo biće = zÿtak, zytkì, -îh: mong. biye
stvoritelj, stvaratelj / storitel = stvorîtel, -li, -tel < storÿtel, -li,-lih 
stvoriti, proizvesti = ● storít, -ÿn,-îl: got. stiurjan
stvrdnuti, okoštati = škornàt, -ân,-âl
stvrdnuti stari kolači = kolacìne, -ah > -ÿn
su-, isto-, ravno- (kao prefiks) = sej-
subota / sobota = šubòta, -te / šubòton
sućut, sažaljenje / tráuer = milòstja, -je,-ah
sudac, turs. "KADIJA" / ríhter = šudàc, šucî, šudâc < ◘ rôtnik, -ki,-ih: etrur. ratum
sudar, sraz, karambol / cuzámenštos = tohnà, -hnè, -nâh
sudariti se, sraziti / se zabúšiti = setohnùt, -nên, -nûl
sudbina, kob = ◘ deštÿn, -îni < ◘ šudbÿna, -ne,-ah: etr. šuthina, lat. destinum
sudbinski, odsudan, koban = cîpan, cipàna, -no (ošùdni, -na,-no): čeh. osudny
sudionik, učesnik = dilbenÿk, -i (sejdêlnik, -ki)
suditi = # šudìt, -în,-îl < ◘ rotít, rotÿn, -ÿl: etrur. ratum
suditi se, tužakati / se právdati = # seprâvdat, -an,-al
sudje, posuda = okrút, -ùti,-ih (sosùd, -di)
sudjelovati, suradjivati = ◘ participàt, -ân,-âl (sejdèlat, -an,-al)
sudnji dan = sud_svîta < rotašvÿta, rotešvÿta
sudoper / váštiš  = ◘ škàf, -fi (lavandÿn, -ni*): grč. skaphos
sugovornik, -ici = sejpovêdnik, -ki,-ih
sugradjanin, mještanin = sejgradâr, -ri,-ih
suh / súhi = sûh, sùhlji, najsùhlji < šuhÿ, -hâ,-hô; šuhẽy, šuhÿa, sionšuhî: ved. suš
suhi oklop raka = rakÿna, -naj,-nah > rakìni
suhoća, suša = sušác, sušàci, -ih
suho korito / strúga = ricÿna, -ne,-ÿn
suho lišće (na tlu) = lîstje, lîstjeh
suho tijesto (bez začina) = paštasjùta*
suho voće, groždjice = rozîne* (šûhva, -e,-av)
suhozid = gromàca, -ce,-ah (GROMÂČA, -ČE,-ÂČ)
suknja, haljetak / kíkla = kamizjòt, -ti* (# kiklÿć, -ìtje, -jeh)
sukulenti (Agavaceae) / tústike = loparÿtje, -jeh
sultan, islamski vladar = sjultân, -ni, -nih $
sulud, ludjački = munjêški, -ška, -ško
sumedja, dvomedja = sejmèja, -je, -jah
sumnja / dvójba = primÿšal, primÿšli, -lih
sumnjati / dvojiti = šuminàt, -nân, -nâl (sušpetàt, -tân, -tâl*)
sumnjiv / sumlív = # šumlÿv, -va, šumlÿvo (sušpèt, -to*)
sumnjivo naselje, slum, favela = ◘ škuribânda, -nde: gots. skura-bandi
sumpor, galica / žvéplo = šumpûr, -ri $
sumporiti (galicom) / žveplati = šumpuràt, -rân, -râl*
sumrak, polumrak / kmíca = škurèca, -ce* (sliporÿšće, -šća, -šć)
sunarodnjak, zemljak = pezân, -ni*: fran. paysan
sunce / sonce = ⋆ sûnce, -nca, sunâc < ● šancè, šancà; šancêj, -êh: akad. šana, perz. šun
suncobran / širm = lumbrêla, -le* (kišobran: rêbica)
suncokret, Helianthus = žirasôl, -li (jirasôl)*
sunčan, prisojan / sónčen = šancên, šancèna, -ne (usôjni, -no)
sunčati (se) = šancát, šancân, šancâl
"SUNDJER" (tur-srb.): spužva / spóngija = ◘ špûgva, -gve,-vah: grč. spongos, turs. sünger
superdiva, filmska zvijezda = elabèla, -le*
supka u sjemenki, polutka = polùšić, -ći 
suposjed, suvlasništvo = sejbihâć, -ći, -ćih
suprot, protiv / proti = ◘ kũntra (pròti): lat. contra, ved. prati
suprug, muž = # moûz, mûzje, -jeh
supruga, mladenka, turs. "HANUMA" = ◘ spôža, -že, -pôž: lat. sponsa
suradjivati, sudjelovati = ◘ participàt, -pân, -pâl (sejdèlat, -lan, -lal): lat. participare
suradnja, sudioništvo = sejdèla, -lah
suradnik, kolega, partner = kumpanj, -nji*
surla, rilo = rilàc, rilcî < sekÿl, -lôj, -lôv
surogat, umjetna imitacija / erzác = falšìna, -ne, -šÿn
survan, odronjen = grohòtni, grohòtna, -tno
survina, odron, lavina = grohótt, -òti, -tih
suseljanin, mještanin = mišćân, -ni (pajžân, -ni*): fran. paysan
susjed, tur.-srb. "KOMŠIJA" / soset = sušéd, -èdi,-ih (susèd, -i,-êd): turs. hamsya
susjeda, "KOMŠINICA" = sušèda, -de, -dah > -sêd
susjedstvo, tur.-srb. "KOMŠILUK" = sušêstvo, -tva
susnježica, bljuzgavica = mejšnÿg, -gi
susresti, naići = skuntràt, -trân, -trâl*
sustanar / címer = kamarâl, -li*
sustav, poredak = vaštrôjba, -jbe > ◘ urdÿn, -îni: lat. ordines
sustavni, sistemski = ◘ urdinân, -na,-no < ● utarkân, -na,-no: hetit. tarkumai, lat. ordinatus
suša, suhoća = sušác, -àci, -cih: prus. sausâ
sušac, suho stablo = šuhôr, -ri, -rih
sušenje, isušivanje = ● šušìtva, -tvi, -tvah > -tve, -tav: ved. šushya
sušica, tuberkuloza = tušÿga, -ge* < ● šušìć, -tje, -jeh: ved. šushika
sušike, suho granje = šuhôrje, -jeh > suhòrac, -rci: ved. sushika
sušilo, sušilica = šekatÿv, -vi* (⋆ šušÿlo, -la, -lah): lat. siccativus
sušiti =⋆ šušìt, -šîn, -šîl < ● šuhátt, -hân, -hâl: ved. šushyati, šoshita, bask. xukatu
suton, zalaz sunca / zahód = zahõy, -ôje, -jeh
sutra, ujutro / zútra = jùtra < # zutrôn
sutradan = jutrodân
sutrašnji = jutròski, -ska, -ske
suvišno, nepotrebno = preš_potrÿbe
suvremen, moderan = sejnì, sejnà, sejnè
suza / krmélja = šuzà, šuzÿ, -zâh (# SÛZA, -ZE)
suzdržavati se, ustezati / se libíti = # selibìt, -bÿn, -bÿl
sùziti, sliniti = sûzit, -zin, -zil < salzít, -zÿn, -zÿl
sûziti, stanjiti = tancít, tancÿn, -cÿl
sužanj, robijaš = pržunjêr, -ri* <# suzân, -àne
suživot = sejzÿtje, -tja, -jah
sv. (sveti) = štî, štâ (kratice: švêti, -ta): ved. šveta
sva, sve, svu, svom = švà, švè, švù, švôn < šuã, šuẽ, šuõn
svačiji = # švàciji, -je < šacigôv, šacigòva, -vo (SVAČIGÔV, -ÒVA,-O)
svadba /● pir = ● pîr, pîri: ved. pir
svadbeni, svatovski = pirnÿ, -nâ, -nê: per. pirusi
svaditi, tući se = ● sekarát, -ân,-âl: av. sa-karati
svadja, tučnjava, tur.-srb. "KAVGA" = barùfa, -fe,-ûf* (karàtva, -ve): yatv. karausna
svadjati se, tući se = ● karát, -ân,-âl: ved.+ avest. karati, yatv. karaut
svadljivac, tur.-srb. "KAVGADŽIJA" = barùfar, -ri*
svagdan, radni dan = svajdân, -dni
svagdanji, svakodnevni = svajdànji, -nja, -nje
svagdje, svukud, kojekuda / sakam = # sekâm
svakakav, kojekakav = šakakôv, šakakòva, -vo (#SVÀKAKOV, -KVA,-KVO)
svaki = # švàki, -ka, -ko < sekÿ, sekâ, sekê
svakodnevni, svagdanji = svajdânji, -nja, -nje
svakodnevno, danomice = sagdnè
svakoliki = šakulîk, šakulìka, -ko (# SVÀKULIK, -KA,-KO)
svanuti, svitati = sedanìt, sedanÿn, -ÿl
svašta, koješta = švacèsa
svaštarije, drangulije / dróndole = šklatarÿe, -ah
svat, svatovi = pirovjân, -àne, -neh: per. pirusi
svatko, svaki = švàki, -ka, -ko < sekÿ, sekâ, sekê
svatovski, svadbeni = pirnÿ, -rnâ, -rnê: per. pirusi
sva tri, sve troje = švetrî < setarÿ, -rÿh
sve-, vele- (augmentativ) = ● sion-: het. siu-
sve = švè, švegà, švemù, švîn < sê, segâ, semû, seÿn
svečanost, zabava / veselíca = fèšta, -šte, -št*
svećenik = ◘ póp, popì, -ÿh: gots. paps, yatv. pôpas
svećenički, popovski = popõv, popôva, -vo
svega, svemu, svim = svegà, svemù, svîn < švegâ, švemû, šwÿn
svejedno / sejene = # sejenò
svekar, ženin otac / svéker = ◘ kunjâd, -di,-dih (švegâr, -ri): grč. kouniados, got. swaikro
svekolik, cjelokupan = ● | siõn, seunêg, seunên, seunÿn: hetit. siu, siuna
svekoliki = ● seunê, seunêh, seunên, seunÿmi (romanske fraze: tuti-kvânti*): hetit. siuna
svekrva, muževa majka = šekârva, -rve, -vah > ◘ kunjâda, -de: grč. kouniada, gots. swaikra
svemir, sav svijet / vésmir = sionšvÿt, -tôj, -tôv: perz. siphir
svemirski, vanzemaljski = siônski, -ska, -ske
sveti = ● švêti, švêta, švête: ved. šveta, prus. swente, litv. šventas
sveta slika, ikona = slîkica, -ce (figûra, -re*)
svetac, svetci = ● švetác, -àci, -ih > svecî, -tâc: ved. švetaki, prus. swints
svetak, praznik = fèšta, -šte* < ● blâjdan, -ni: ved. bhagadana
sveta pomast, posvećeno ulje = šteûli, -lih
svetica = ● švetÿca, -ce, -cah > svetÿc: ved. švetika, yatv. sventikas
svetište, žrtvenik / svetíšče = luntâr, -ri* (◘ kunjelàbor, -ri): lyk. kurblali, prus. swintiskan
svetkovati, slaviti = feštàt, -tân, -tâl*
svetkovina, obred = ◘ ceremônija, -ije: lat. caeremonia
sveto mjesto = ◘ santÿš, -ši: etr. santis, lat. sanctus
svetotajstvo = ◘ tabernâkul, -li: lat. tabernaculum
sveučilišni, akademski = ◘ univêržni, -žna, -žne: lat. universus
sveučilište, univerzitet / univérza = ◘ univêrža, -že: lat. universitas
svezak, omot = knÿga, -ge (kopêrta, -rte*): litv. knyga
sveznajući, veleučen = znahorÿv, -rîva, -vo (šetesapjênt, -nti*)
sveznanje, enciklopedija = velikâz, velekâzi, -zih
svežanj, zavežljaj / pínklec = fagòt, -ti* < bùšta, -šte, -št: perz. bešta
svi, svih, svima = švì, švîh, švîn, švìmi < šuẽ, šuẽh, šuẽn, šuÿmi
● svibanj, V. mjesec / róžnjak = ● mâj $: hetit. mâi, lat. Maius, akad. sivan
svi duhovi, panteon = ● nebêšniki (seunevÿšni, -nih): avest. nabastas
svidjati se / šmékati = pjažàt, -žân, -žâl*
svijanje, iskrivljavanje = zavarnûtje, -tja
svijeća, lojanica = štèrika, -ke* < ● švÿtja, -je,-ah: ved. švitya, litv. svece
Svijećnica, kršćanski blagdan (nedjelja pred Uskrs) = Kandalôra, -re*
svijećnjak, kandelaber / lájhter = ◘ kandelÿr, -ri: lat. candelabrum
svijet = svît, -ti < ● šuÿt, švytôj, -tôv: perz. guit, prus. swêtai
svijetao, svjetleći = svîtli, -tla, -tlo < ● švÿtli, -tle: ved. šviti, trac. svitas, ukr. svitli
svijetliti = svîtlit, -lin, -lil < švitít, švitÿn, švitêl: litv. šviteti
svijetlo / svetlo = svìtlo, -tla, -tal < ◘ švÿtlo, -tla, -lah: trac. svitas
svijež, prohladan / friški = frìški, -ška, -ško $
svila = cvilâ, -lê, -âh (◘ sirìka, -ke, -rÿk): lat. serica
svilast, svilen = sêri, -re* (švîlni, -lna, -lno)
svinja / pájcek = prasàc, -scî,-âc < ● šôk, šokÿ, -ÿh: perz. xuk
svinjac, djubrište / kótec = # kotác, -tàci (⋆ KÒTAC, KÒCI): prus. suveîns
svinjar, svinjogojac = prašćâr, -ri, -šćâr < ● šokác, šokcì, -cÿh: perz. šikaze
svinjarica, svinjogojka = ● šokÿca, -ce, -kÿc
svinjarija / švajneráj = porkarÿa, -e* (prašćÿna, -ne)
svinjetina = prascèvina, -ne, -vin < ● švinÿna, -ne = svinjetina: ved. šuyna, rus. svinína
svinjiti, zakrmiti = prašćarìt, -rÿn, -rîl (šporkàt, -kân, -kâl*)
svinjogojac, svinjar = prašćâr, -ri, -šćâr < ● šokác, -kcì, -cÿh: perz. šikaze
svinjogojka, svinjarica = ● šokÿca, -ce, -kÿc
svinjski, svinjeći = proãšji, -šja, -šje
svirati, sviram = ◘ sopítt, sopÿn, sopêl (SÔST, SOPÎN, -ÎL): etrur. suplu, špan. soplar
svirati frulu /◘ žvéglati = ● šurlàt, -ân,-âl: bask. xirulari, gots. swêglo
svisnuti, ukočiti se = vakolpàt, -pân, -pâl
svitanje, zora / zórja = granûtje, -tja < švitãy, -tâje, -jeh
svitati, svanuti = sedanìt, sedanÿn, -nÿl
svjećar (u ribolovu) = švitjâr, -jâri, -rih
svjedočiti = ◘ ateštàt, -tân, -tâl (švidocìt, -cÿn, -cîl): lat. attestare
svjedodžba = ◘ ateštât, -ti (švidòtja, -tje, -jah): lat. attestatum
svjedok = švidôk, švidôki, -kih
svjetao, sjajan / glanc = lascÿv, -va, -ve: ved. lascita
svjetioničar = ◘ lanternìšt, -šti: grč. lampteros, lat. laternarius
svjetionik veći (zgrada s posadom) = ◘ lantêrna, -rne, -rn: grč. lampter, lat. laterna
svjetionik manji (na stupu) = ● ferâl, -lì (švîtnik, -nici): hebr. fera, etrur. pheri
svjetlarnik, krovni prozorčić / óberliht = špirâj, -ràji* (uknô, -nâ, -âh)
svjetleći, svijetao = svîtli, -la,-lo < ● švÿtli, -lo: ved. šviti, ukr. svitli
svjetlost = svitlàva, -ve < ● švytlàva, -ve: avest. spitama
svjetlocrven, ružičast /● róza = # rôzi, -za, -zo (cavjenášt, -sto): avest. raozha
svjetlokos, plavokos = bjôndi, -nda, -ndo* (plaûš, -še)
svjetloplav, modrikast / líhtblau = sinjášt, -sta, -sto < kukùrast, -sto (kolur-nebâh)
svjetlozelen, zelenkast = zelenášt, -šta, -što
svjetlucanje, sjaj / glanc = ● liskàtva, -tve, -tav: ved. liskatu
svjetlucati, sjajiti se = ● seliskàt, -ân,-âl: ved. sa-liskatu
svježina = friškèca, -ce, -kêc*
svježi jutarnji vjetrić = burÿn, burîni, -nih: mong. boran, rus. buran
svlačenje, striptiz, razgolićenje = golòtja, -tje < galÿtva, -tvi, -vah
svlačiti se, striptizirati / se zláčiti = segalìt, -lÿn, -lÿl
svodnik, makro = rufijân, -ni*
svoj = svôj, -jêga, -êmu, -jîn < švõy, švoẽg, švoẽn, švoÿn; plur. švoÿ, švoÿh, švoÿn, švoÿmi
svoja = svojâ, -jê,-ôj,-jû,-ôn < švoyã, švoẽ, švoyũ, švojũn; plur. švoẽ, švoẽh, švoÿn, švoÿmi
svoje = svojê, -jêga, -jêmu, -jîn < švoẽ, švoẽg, švoẽn, švoÿn; plur. švojâ, švoÿh, -ÿn,-ìmi
svojedobno, onomadne = švojdân
svojeglav, tvrdoglav = našvoj_môd (teštadûr*, -ra, -ro)
svoji, svoje, svoja = svojî, svojê, svojâ < švoẽ, švoÿh, švoÿn, švoÿmi: rus. svo
svojta, rodbina = parentâd, -di* < ● švôjta, -jte, -tah: avest. xvaetu
svršiti, prestati = ◘ finìt, -nÿn, -nîl* (došpìt, -pîn, -pîl): lat. finire
svrab, svrbež = ◘ sarbêžje, -žja, -jah: gots. swairbo
svrabac, gamad Ixodes / srbec = sarbác, -àci, -cih
svrabljiv, svrabni = ◘ sarbÿv, -va, -ve: gots. swairbo
svrabljivko, ušljivac = ◘ sarbÿna, -ne: gots. swairban
svraka, ptica Pica / svráčka = cikàvica, -ce, -vic (škvâra, -re, -rah)
svratiti, navratiti = navanút, -nên, -nûl
svrbež, svrab = ◘ sarbêžje, -žja, -žjah: gots. swairbo
svrbjeti, češati / srbéti = ◘ sarbítt, sarbÿn, sarbêl: gots. swairban
svrdlo, bušilica / bórer = trapân, -ni* (svidôr, -ri, -rih)
svrdlati, bušiti = trapanàt, -nân, -nâl*
svrgnuti, zbaciti = ● zvargnùt, -nên, -nûl: ved. ze-varganta
svrhovitost, smislenost / fájda = # fajdâ, -de, -dah $
svršetak, kraj / fájrunt = skonsũn, -ûni, -nih
svršiti, nestati / zgínuti = skonsát, -sân, -sâl
svući, skinuti / znéti = ● kalàt, -lân, -lâl (# znêt, znimân, znêl): ved. calati
svući, ogoliti, striptizirati / svléči = golacàt, -cân, -câl < segalìt, -lÿn, -lÿl
svučen, razodjeven, striptiziran / svléčen = golacân, -na, -no (salcên, -èna, -no)
svugdje, svukuda, posvud / sígde = švagdì < segdÿr
svukud, kojekuda, svagdje / sakam = # sekâm

Š - š (ča: Sj - sj)

šah, igra šaha = šćàh, -hi, -hih $
šahovnica, kockovlje = ● | zârje, -ja, -jah (Zârje: Zadar): etrur. zara
šaka / pesnica = pešćÿca, -ce, -cah > -ÿc
šal, vratni rubac = facolèt, -ti* < šalũn, -ni: arab. šalun
šala / vic, hec = šegàc, -àci,-ih (šulàc, -lcî,-lâc*)
šalaporke, rebrenice = grìlje (peršyâne*)
šaleći se, u šali = sešegâjuć
šalica, čaška = cikarìca, -ce, -cah (ČIKÈRICA, -E,-IC)
šaliti se = sešegàt, -gân, -gâl (škercàt, -cân, -câl*)
šaljiv / vicik = šegâv, -àva, -vo (šulacÿv, -vo*)
šaljivčina / vícmaher = škercôž, -ži*
šalter, vratašca = purtèla, -le, -têl*
"ŠAMAR" (tur.-srb.): pljuska, ćuška = ◘ palamâda, -de (flìska, -ke,-sak): grč. palamedes, tur. šamar
"ŠAMARATI" (tur.-srb.): hrv. pljusnuti, ćušnuti = flìsnut, -nen, -nul
šamlica, stolčica / ● šámlek = škanèlić, -ći* (štôlce, -ca, -cah): perz. šamla
šapa / cápa = šćàpor, -ri,-ih < scapôr, -ôrje, -jeh
šapetina = šćaporìna, -ne, -rÿn < scaporÿna, -naj, -nah
šaptanje / šepet = scahnûtje, -tja, -jah
šaptati / šeptati =⋆ šapćàt, -ên,-âl < scahnút, -ên,-ûl
šarag (riba) = ◘ šparÿć, -ìtje > -ći, -ÿć: grč. sparos
šaren, raznobojan /● písani = šarâv, -àva, -vo: hrw. pisanni
šarenilo = šarotÿna, -ni, -nah > -ne, -tÿn
ŠARKA (vrata), zglobnica / pant = kanjôl, -li, -lih*
● šaš, sitina = ● sîtje, -tja, -jah (žùkvić, -ići): ved. sitya, akad. šašru
● šator, tur.-srb. "ČADOR" / celt = cêlta, -lte, -lt $: hrw. šatur, akad. šattera
šav, šavovi krojenja = šàv, švì, šâvih
šćakavica, štokavska ikavica = morlâška besèda < murlâska bešÿd
ŠEĆER (tur.-srb.): hrv. slador / cúkor = ● cùkar, -kri: ved. cukra, perz. sukar, mong. tsüker
"ŠEĆERITI" (srb.): hrv. sladiti = cukràt, -rân, -râl: ved. cukra, mong. tsükertey
"ŠEDRVAN" (tur.): vodoskok, fontana / vodomét = kužêl, -li,-ih (funtâna, -ne*)
šef, vodja, poglavar / glavač = kâpo* (◘ akÿr, -oj,-ov): perz. akir, grč. kyros
šefovski, poglavarski = ◘ | akÿrni, -rna, -rne: grč. kyrios
šefla, zaimača / zajemâč = kacôla, -le* < dvÿžica, -ce, -žic (PALJÀCA, -CE)
"ŠEMA" (srb.): hrv. shema, nacrt, skica / óbris = dišènj, -nji* (ubrÿzje, -eh)
"ŠEMATSKI" (srb.): shematski / nácrtni = dišenjân, -na, -no* (ubrÿzni, -na,-ne)
šepati, hramati = cotàt, cotân, cotâl*
šepav, hrom, tur.-srb. "ĆOPAV" = còtav, cotàva, -vo* < knjakâv, -kàva, -vo
šepavac / šepavec = còto, -ti*
šesnaest, br. 16 / šestnajst = šešnâjst < sesnâjšet, -ih
šesnaestero, -torica = šešnajstòri, -rih < sesnajštôrje, -rjeh
šest, br. 6 = šêšt < sêst: perz. šeš
šestar / církel = škvâra, -re*
šesti, -o, VI. = šêšti, -to < sêsti, sêsto: etrur. sestv, perz. šešt
šestina, 1/6 = sestîna, -ne,-ah
šestero, šestorica = šeštòri, -ih < sestôrje, -jeh
šestogodišnji = šešlêtni, -na,-no
šestorka (u igri), znamenka 6 / zékserica = sèstica, -ce < šeštÿca
šestoti, DC. / šeststóti = šeštôti, -ta, -to < sejštôtar
šešir / škrlák = klobûk, -ci < klobũk, -ûki, -kih
šeširić / škrlákek = klobùcić, -ìći
šetalište-obalni put = lungomâre* (nizkrâje)
šetati / špancírati = sešetjàt, sešetjân, -tjâl (marćàt, -ćân, -ćâl*)
šetnja, provod / špancír = šipâš, -àši, -ših
šezdeset, br. 60 / šestdeset = ⋆ šešdêset < sesdešêt, -ih
šezdeseti, LX. = šešdêseti, -to < sesdešêtar
šezdesetjedan, -dva, -tri = šešdesêt-jedân, -dvâ, -trî < sesdesetjên, -dvÿ, -trÿ
šiba, prut, palica = pàlica, -ce, -cah > -lic
šibati, bičevati = sybátt, sybân, sybâl
šibati, istući (za djecu) = âcit, âcin, âcil
šibice, žigice = ◘ fûlmine, -min (zbìćje, -jeh): lat. fulmen
šiblje, snop granja / véhje = fàsja, -je*
"ŠIĆARITI" (tur.-srb.): hrv. žicati / féhtati = ● muktivàt, -vân, -vâl: ved. muktivat
šiljak, morski rt / špíca = pûnta, -nte* < ● ârta, -te, -tah: hrw.+ perz. arta
šiljak-vrh (brda ili brodskog pramca) = pìc, -ci*
šiljast, oštar = ostrÿ, ostrà, -trò < vôstri, -tra,-tro (# ÒŠTAR, ÒŠTRO)
šiljilo (za olovku) = ostrÿlo, -la, -lah
šilo, svrdlo = sÿlo, sylâ, -lâh: bask. xilo
šíltkapa, kapa sa sjenilom = frontÿn, -îni*
šintar, živoder / šinter = macakân, -ni*
šina, željeznička pruga / štréka = # štrìka,-e $
šipak, plod ruže / šipek = šipûn, -ni < ćipũn, -nì,-ÿh (ŠÎP, -PI)
šipka, prečka, tur.-srb. “ĆUSKIJA“ / štánga = pràlica, -ce, -lic > lantîna, -ne, -tÿn*
širina, prostranstvo = širãy, -âje, -jeh
širok / široki, šírši = širòk, šìrji, naj- < syrôki, -ka,-ke; sirẽy, -ÿa, sionsirôk
šišanje = strîg, -gi, -gih < štrÿg, -gôj, -gôv
šišati / oštrigati = ušìškat, -kan, -kal (# ustrîć, ustrigân, -gâl)
šišmiš, Chiroptera / lílek = metopîr, -îri, -rih < topÿr, -rôj, -rôv (SLIPIMÌŠ)
šivanje, krojenje = šitjê, -tjâ, -jâh (kroÿtva, -tve, -tav)
šivati, šivam = ● sÿt, syẽn, sÿl: ved. sivyati
škafić, amperić / hamperek = ◘ siglìć, -ći: etr. sitha, lat. situla
škakljanje = giligìli, -lih (GÎLJENJE, -NJA)
škakljati / žegetati = gilít, -ÿn,-îl (zascàt, -ân,-âl)
škakljiv = škarkÿv, -îva, -vo
škare, tur.-srb. "MAKAZE" / škárje = skàri, -ih (mâšice, -ic)
škarnicla, papirna vrećica / škarnîcl = škartòc, -ci, -cih*
škarniclić, papirni tuljac / škarníclek = škartòcić, -ći*
škartirati, ukloniti = škartàt, -tân, -tâl* < zipuÿt, -ÿn, -ÿl
škiljati, viriti = škicàt, -cân, -câl* < ● gvirìt, -rÿn, -rÿl : perz. gvir
škiljav, razrok = orbân, orbàna, -no*
škiljavo, razroko / nakrîš = vakrÿš
škljocati, štucati = šćućàt, -ćân, -ćâl < scucátt, -cân
škodljiv, štetan = škòdni, -dna, -dno < ● hûdi, -do (šćetîv, -vo): hetit. huda, prus. škâdan
škola, učilište =⋆ škôla, -le < skõla, -le, -lah $
školarac, učenik, djak = škulâr, -rì $
školarka, učenica = škularìca, -ce, -rÿc
školica na pločniku (dječja igra) = fronkàlica, -ce, -lic*
školovan, maturirao = ◘ maturân, -ràna, -no: lat. maturus
školovanje, obrazovanje / naobrazba = škularÿa, -e*
školski = ◘ škulârni, -rna, -rno: lat. scholaris
školski sat, predavanje / šolska vura = ◘ lecijũn, -jûni: lat. lectiones
školjka (općenito), ljuštura / škólke = lustùra, -re < ● kũnjka, -njke, -njak: ved. kunjaka
škopac, eunuh = jâlovac, -vci, -vac
škorpion, štipavac / ščipávec = ◘ škarplũn, -ûni,-nih (ŠKRPLJÛN): etr. skurpi, gr. skorpios
škrabanje, mačkopis / črčkaríja = škrabòtje, -tjeh
škrabica, sandučić = kasunìć, -ći (šmûr, -ri, -rih)*
škrapati, sitno kišiti / škropiti = kropìt, -ÿn,-îl (rosít, -în,-îl)
škrapar, kamenjara = ◘ škardũn, -dûni, -nih: perz. škarnu, lat. escharium
škrape, kameni krš / žlebíči = škràca, -ce < ● kràsa, -se, -sah: bask. kraska
škrbav, krezub / črbav = scerbâv, -àva,-àvo (ŠĆRBÂV, -VO)
škrbavac, krezubac / črbavec = scerbác, -àci,-ih (ŠĆRBÀC)
škrga (riblja) = škârga, -rge, -rg < ◘ brânća, -nće: grč. branchos
škrinja, mrtvački lijes / trúga = škrînja, -nje, -njah*
škrinja s ladicama = komòda, -de, (borò, -ròa*)
škrofule, natečene žile = gnjilàc, -làci > lci
škropionica, krstionica = kropenÿca, -ce, -nÿc
škrtac, štedljivac, tur.-srb. "CICIJA" / žmúkler = šparjôš, -ôži,-ih $: ukr. škrt, tur. titiz
škrtica, štedljivica / žmúklerica = šparjôža, -že, -jôš*
škrtariti, "dati na kapaljku" = dat-nadèke, dan-nadèke, dal-nadèke
šlic, prorez, tur.-srb. "UČKUR" = prepôr, -ri > purtèla, -le* (pišaprèšto*)
šljiva / sliva = slìva, -ve, slÿv < ● slÿva, -ve, -vah: hetit. šulya, litv.+ rus.+ čeh. sliva
"ŠLJIVITI" (srb.): hrv. obadirati, hajati = baćilàt, -lân, -lâl* (ubâdat, -dan, -dal)
šljunak / šóder = parzãn, -zâni > batûda, -de*
šminka, parfumerija = mazarÿa, -e, -ah
šminkati, napirlitati / nacífrati = žberletàt, -tân, -tâl*
šminker, playboy / hóštapler = žberletôn, -ni*
šminkerica, kaćiperka = žberlètica, -ce, -tic*
šmirgl, brusni papir = luštrakârta, -rte*
šmrcati, sluziti = sopolìt, -lÿn,-lÿl (šmarhàt, -hân, -hâl)
šmrcav / šmrkljav = pinjâv, pinjàva, -vo* (# šmreklÿv, -lîva, -vo)
šmrkalj, nosna sluz / šlajm = sopôl, -li, -lih
šmrkavac, balavac / šmrklîvec = sopolìvac, -vci, -cih
šmrkavica / šmrklîfka = sopolìca, -ce, -cah > -lÿc
šmugnuti, izmaknuti / zmeknuti = zmìgnut, -gnen, -gnul < zilêznut, -nen, -nul 
šnita, odrezak /● faláček = fèta, -te, -tah (kùs, -si, -sih): perz. felče
šnjofati, njuškati / šnjoflati = šnorkàt, šnorkân, -kâl
šoder, šljunak = parzãn, -âni (batûda,-e*)
šogor, sestrin muž = ◘ kunjâdo, -di, -âd (švegâr, -ri, -rih): grč. kouniados, gots. swaikrô
šogorica, bratova žena = ◘ kunjâda, -de,-âd (švegarìca, -ce,-rÿc): grč. kouniada, got. swaikra
šoltanski, na Šolti = sjolètni, -tna, -tne
špagerice, tenisice = škarpÿni, -nih*
španjolski = španjôl, -la, -le* < ◘ hybèrni, -rna, -rno: lat. Ibericus 
španjolski (jezik) = španjôla zaÿk < gan-hybèrni 
šparoga / špárgla = špàrog, -gi < ◘ šparugìnac, -nci: grč. asparagos
špeceraj, kupnja hrane = ◘ spÿza, spÿze: lat. expensa
špek, slanina, ● salo = pancèta, -te* < ● švinÿna, -ne, -nah: ved. šujna, bask. salo
špekula, kliker = bîgulica, -ce, -lic (šćînka, -ke, -nk*)
špekulant, žicar = ◘ špekulânt, -nti: lat. speculans
špekulirati, oklijevati = ◘ špekulàt, -lân, -lâl: lat. speculare
špicoke, šimi-cipele = špìcerice, -ric $
špijun, doušnik / špícel = žbÿr, -ri, -rih (špÿa, -e)*
špijunčina, dupli špijun = žbirÿna, -ne, -nah
špilja, pećina /● luknja = ● gârma, -rme, -mah > -rm: perz. ghar, ved. lokanya
špiljar, pećinar = garmâć, garmàtje, -jeh > -âći
špiljska siga, stalaktit = ● mušurÿna, -ne, -rÿn: akad. mušuruna
špiljski, pećinski = pećnì, -nà, -nò
špranja, iverak, trijeska / šprajna = šćìka, -ke, -kah
šprica, štrcaljka, spray = pumpèta, -te, -pêt (špricatûr, -ri)*
špula, klupko (konca) = štrancÿć, -ìtje,-eh
šrájbtiš, radni stol = ◘ škritôr, -ri (tavulÿn, -ni, -nih*): lat. scriptorium
štab, stožer = štozjâr, -ri, -rih
štaka, proteza = šćûla, -le, šćûl < stjûla, -le, -lah
štakor / pógan = pantigâna, -ne* < ● peštakân, -ni, -nih: perz. peškhan
štala = mošùna, -ne, -šûn < | komârda, -rde,-dah: frig. mosuna, fran. maison, litv. stallis
štalica = mošùnica, -ce, -nic (perkàt, -ti)*
štalica, jaslice = perkát, perkàti, -tih* < štâlica, -ce, -lic: ved. shtalika
štampač, printer / tiskár = tipâr, -ri > štampadûr, -ri*
štamparija, tiskara / drukeráj = tiparÿa, -e, -ah
štamparski / tiskovni = tipârni, -rna, tipârne
štampati, tiskati / drúkati = štampàt, -pân, -pâl* < tiparìt, -rÿn, -rîl
štand (na tržnici), pult, tur.-srb. "TEZGA" = štacũn, -ûni*
štanga, prečka, šipka = pràlica, -ce, -lic > lantîna, -ne, -tÿn*
štap, kolac / ščap = # šćâp, -pi < ● scâp, -pi, -pih: ved. scap, grč. skapos
štapić / ščapek = šćapìć, -ći < scapÿć, -ìtje, -tjeh
štedionica, banka / šparkasa = posuÿlnica, -ce, -nic
štediti / špárati = # špârat, -an,-al $
štedljiv / škrti = šparjôš, -ža, -žo*
štedni ili tekući račun = impôšt, -šti*
štednjak / špárhet = špâjher, -ri, -rih $
šteka cigareta (zamotak - pakovanje) = karta-tabàka*
štekati, kvačiti = glamát, glamân, glamâl
štene, psić / pesek = pasÿć, -ìtje, -jeh > -ći, -sÿć: prus. skânus
šteta, oštećenje / kvar = škòda, -de (šćèta, -te)
štetan, škodljiv / škodlivi = škòdni, -dna, -dno < ● hûdi, -do: hetit. huda, prus. škâdan
štetiti / škoditi =⋆ škôdit, -din, -dil < ● hudít, -în, -dÿl: hetit. huda
štetnik, štetočina / škod = šćetÿvac, -vci < škodnÿk, -kôj, -kôv 
štetočina, glodavac = ● peštakân, -ni, -nih: perz. peškhan
štikle, ženske potpetice = takèti, -êt*
štipati, uštinuti / ščipati = scipát, -pân, -pâl (# šćipàt)
štipavac, škorpion / ščipávec = ◘ škraplũn, -ûni,-nih (ŠKRPLJÛN): etr. skurpi, gr. skorpios
štipaljka (raka) = šćipâlo, -la < scypàlo, -la, -lah: rus. šćipcy
štit / ščit = # šćìt, -ti, -tih < ● scÿt, scytôj, -tôv: ved. scyut, rus. šćit
štitac, kišobrančić = ◘ lumbrêlica, -ce, -lic: lat. umbrella
štitnik (na kapi) / šíltkapa = frontîn, -ni*
što (ča) / kaj = ● câ; coã, scà (ČÂ): ved.+ av. ca, toh. cau, lyk. ci, kurd. ča, akad. sha
što ? (upitno) / kaj ? = ● coã ? (câ ?); cegà, cemù: tohar. cau, casa, casi, akad. sha
što, čega / kaj, čésa =● cà (scà); cesà, cên, cÿn: tohar. cau, casa, casi; lyk. ci, cezi, cehi
štogod, ponešto / kajgót = cagòdare
štokavac, vlašina / tukávec = vlâh, vlâhi, -hih > # vlàsi
štokavština, vukopis = vlašćÿna, -ne, -nah
štokavski, balkanski / tukávski = vlâski, -ska, -sko < vlahÿški, -ške
štoklica, stolac bez naslona / hókrla = tamburÿn*
štos, trik, šaljivi "štof" = štofÿca, -ce $
štovan, ugledan / poglavíti = štimân, -na, -no* < imenìti, -ta, -to
štovani gospodin, ekselencija = ◘ ilustrìšimuš (● elamisâr, -ri): ak. eli-misaru, lat. illustrissimus
štovana gospoda, aristokracija = ● elamisârje: akad. eli-misaru, etrur. mastreuc
štovana gospodja, dama / milostíva = ● elamisàra, -re, -rah
štovanje, naklon = ● elãa !: akad.+ hebr. eli 
štovati, cijeniti / preštimavati = štimàt, -mân, -mâl* < elamìt, -mÿn, -mÿl
štrajk, nerad = nedèlo, -la, -lah (far-njènte*)
štrajkaš, neradnik / nedelávec = nedelàvac, -vci, -cih (škivafadÿga*)
štrcaljka, spray / špríca = pumpèta, -te (šćikèt, -ti)*
štrcati, brizgati / špricati = štarkàt, -kân, -kâl (štropìt, -pîn, -pîl*)
štrcati mlazom (vodoskok) = kuželàt, -lân, -lâl*
štrik, konopac / špaga = špâg, -gi $ < ◘ konòp, -pi, -pih: grč. kannabis, lat. canapus
štrikati, heklati = rekamàt, -mân, -mâl*
štrojiti, uškopiti = skopìt, -în ,-îl < khopìt, khopÿn, -pÿl
štropot, čegtanje = škrebét, -ti, -tih
štropotati, čegrtati = škrebetàt, -tân, -tâl
štruca kruha, srb. "VEKNA" = pohlÿb, -bôj, -bôv > pînka, -ke, -nk*
štrudla, savijača / štrúdel = povètica, -ce, -tic
štucati = škùcat, -can, -cal < scucát, -cân, -câl 
šturak, noćni zrikavac = ● zinzÿn, -nôj, -nôv: bask. zintzari
● šugav, zaražen, pun nametnika / kúžni = tjeperÿv, -va,-vo: het. tepu, ak.+ hrw. šugapu
šugavost, zaraženost / kužnost = tjeperîvost, -sti: akad.+ hrw. šugapu
šukunbaba, praprababa = trinôna, -ne* < ● trojmânda, -nde, -dah: troidi-manda
šukundjed, prapradjed = trinôno, -ni* < trojdèd, -di, -dih
šuljevi, hemoroidi = maravêli* (guzÿšniki, -kih)
šum, buka = ◘ šušûr, -ri, -rih: lat. susurrus
šum valova, klokot mora = ● zambũr, -ûri, -rih: akad. + perz. zambor
šuma / hosta = drmûn, -ni < ◘ darmũn, -ûni, -nih: perz. darin, grč. drymis
šumar, lugar = boškâj, -ji* < lesnÿk, -ìki, -kih
šumarija, lugarnica = lugarÿa, -e, -jah
šumica, šumarak = drmunìć, -ći < darmunÿć, -ìtje, -jeh
šumiti, šuškati = ◘ šušuràt, -rân, -râl (švejkàt, -kân, -kâl*): lat. susurrare
šumiti - žuboriti kiša = hrumít, -mÿn, hrumêl
šumski, drven / drévni = drêvan, drêvna, -no: litv. dreva, čeh. dreveny
šunka, pršut = ◘ parsjùt, parsjùti, -tih (PRŠÙT): lat. perexuctus
šupak, guzni čmar = guzÿšnjak, -ki, -kih
šupalj, -lje = supâl, suplà, -plè > # šûpji, -pje
šuplje stare cipele = poštolÿne, -nah
šuplji stari hamper = ◘ sićÿna, -ne: lat. situla
šuplji džep = žepìna, -ne, -pÿn < zepÿna, -ni, -nah
šupljikav, porozan / lúknjast = škûljast, -sta, -sto < škujâv, -jàva, -vo
šupljina, duplja = duhẽy, -êje, -jeh > duhìna, -ne, -yn
šurovati, urotiti se = serotìt, -tÿn, -tîl
šušanj, suho lišće / listje = sušân, -ni, -ih (lîstje, -tja)
šuškati, šumiti = švejkàt, -kân, -kâl* < ◘ šušurát, -rân, -râl: lat. susurrare
šutjeti / čkométi = ● mućàt, -ÿn,-âl (citostàt, citostâl*): ved. mucate, hetit. mutâi
šutke, bez riječi / čkomáj = mucêć (nanke-rÿći)
šutljivac, mutavac = ● mûto, -ta: hetit. mutai
šutnja, muk / čkomína = malcanÿe, -ÿah
švedski jezik / švecki = švedêška zaÿk < gan-tohòrni
šverc, krijumčarenje = kuntrabând, -ndi*
švercati, mešetariti / hándlati = mešetàt, -tân, -tâl
švercer, krijumčar = kuntrabandjêr, -ri*
švercerica, preprodavačica = venderîgula, -le, -gul*
švicarski, u Švicarskoj / švejcerski = švicàrni, -rna, -rno

T - t

ta (ova) = tâ, tê, tôj, tû, tôn
"TABAK" (tur.-srb.): arak, snop papira = ● kârta, -rte:  hetit. hatura, grč. chartes
"TABAN" (tur.-srb.): hrv. stopalo = plosnà, -nê, -nâh (štupàlo, -la): turs. taban
tabla, ploča = ◘ tabêla, -le $ < škrÿl, škrylôj, -lôv: etrur. table, lat. tabella
tablete, dražeje / pilule = pîrule, pîrulah*
tablica, pločica s natpisom = tabèlica, -ce, -lic* < škrilàc, -lcÿ, -cÿh
taca, pladanj za serviranje / tácna = pjatèla, -le* < pladén, -ène, -neh: vegl. piadéna
tačke, dvokolica = karjôlica, -ce, -lic* (taulác, -ci)
tada, onda = ontrátt (onpût): avest. tadha
tadašnji, ondašnji = undân, -àna, -no (ONDÀNJI)
taj, ta, to = tâ, tô < ● sẽy, sÿa, sÿe (TÀJSTI, -TA,-TO): gots. sai, sa, hetit. siya, irs. seo
taj = tâ, tegà; têh, tèmi < ◘ sẽy, segà, semù, segũn: hetit. siya, got. sei, irs. seo, ukr. cej
tajanstven, tajnovit = otâjni, -jna, -jne: avest. taja
tajkun, milijarder = miljardâj, -àji*
tajiti, prešutjeti = taÿt, -ÿn, -ÿl < ● tajátt, -jân, -jâl: hetit. tájezzi, avest.+ litv. taja
tajna = # tâjna, -ne, -jn < ● otâjna, -jne, -nah: av. taja
tajno, potajice = ● zitÿha: perz. ištiha
tajnovit, tajanstven = otâjni, -jna, otâjno
takav, takva = takuõv, takôva, -vo
tako, ovako / tak = takô
tako je, dakako = ja-jâ < jejẽ
tako mi Gospe ! = ašti-Gospû !
takodjer, nadalje / takáj, takájše = taroscé > terošćè (ânke*)
tako-tako, nekako ide / tak-tak = serÿvan
takozvani (tzv.) = carekû
taksa, marka = tîmbar, -bri* < bilÿg, -gôj, -gôv: mong. bilig
taksi, auto-taksi = tàhhi, -hi: grč. tachys ?
taksirati, frankirati / frankêrati = timbràt, -rân, -râl* < biligát, -gân, -gâl
"TALAMBAS" (tur.): hrv. bubanj = ● balobân, balobàni, -nih: perz. balaban
talent, nadarenost / navúdrenost = prignûtje, -tja
talijanaš, iredentist = siondìgić, seunè-digići
talijanaštvo, iredenta = seunè-digići, -ćih
talijanski, iz Italije = talyâni, -na,-no (dìgićki, -ćko)
talijanski (jezik) = dìgićka zaÿk < gan-talyãn
talionica, visoka peć / fužîna = ◘ fuzÿna, -ne, -nah: lat. fusiones
talioničar, metalac = fuzynâr, -âri, -rih
talionički, metalurški = fuzÿnski, -ska, -sko
talog / šoc = fondâć, -ći* < ◘ fundàtje, -eh: lat. fundamen
tama / kmíca = ◘ škurÿn, -îni < ● tèmba, -bi,-ah: avest. temah, etr. tamir, gots. skura
taman, zagasit / kmičen, dunkl = | cedân, -àna,-ne > ◘ škûri, -ra,-ro (# MRKI): got. skura, vegl. skur
"TAMAN" (tur.): hrv. makar, premda / prem = ● magàri (intânto*): perz. magar, akad. makhar
tamarisk, obalni grm Tamarix / metlíka = tamarÿš, -ži $
● tambura (dvožična)= cîndra, -dre, -rah*: indoved. tampur, hrw. tan-burim
tamburica, bisernica = byšêrnica, -ce, -nic: ved. tampur, hrw. tan-burim
tamnica, zatvor / rešt = paržũn, -ûni* < ◘ arèšt, -šti: lat. arrestum
tamnički, zatvorski = pržûnski, -ska, -sko* < ûzni, -zna, -zno)
tamnoplav, modar / bláu = ◘ sÿnj, -nja, -nje  < | kukùri, -ra,-ro: tibet. kuku, perz. sinay
tamnosmedj, kestenast / bráun = koštâjnev, -va, -vo (marôn*: indecl.)
tamnožut, narančast = rumân, -anà, -anè
tamo, onamo /● tam = ● tàm: tohar. täm, rus.+ čeh. tam
tanak /● ténki = tênki, tènši, siontènki: perz. tenk
"TANE" (tur.-srb.): hrv. metak (puščani) = patrôna, -ne, -rôn*
tanjur = pjât, -ti*
tanjurić (za kavu i kolače) = pjâtić, -ći
tapecirati, obložiti = ◘ tapetàt, -tân, -tâl: lat. tapete
tapetar = štramacêr, -ri*
tapkati, capkati = tapát, tapân, tapâl
"TARABA" (tur-srb.): hrv. plot, ograda / plánjke = grâja, -je (murâda, -de*): turs. tarab
tast, punac = # tâšt, -ti < palnác, -àci, -cih
taška, TORBA (turcizam) = bôrša, -rše, -šah > -rš*
tata, otac /◘ jápa = otàc, oscî, otâc < tjâća, tjâće, -ćeh: hetit. attas, etrur. apa
tatin, očev, očinski /◘ jápin = ocÿnski, -ska, -sko < tjâćin, -ne: het. tati, etrur. apana
tava, tur.-srb. "TEPSIJA" / rájngla = parsjûra, -re, -rah (pinjàta, -te*): turs. tepsi
"TAVAN" (tur.-srb.): hrv. podkrovlje = šufìt, -ti*: turs. tavan
"TAVANICA" (tur.-srb.): hrv. strop = plafôn, -ni*
tavica (manja), plitica / rájnglica = sjûrica, -ce,-ah
taxi-boat, prijevoz barkom = barkarjôl, -li*
"TE" (srb.): ter, pak = # têr < ● tàr: perz.+ ukr. ta, kajk. ter
te, tebi, tobom = tê, tî, tòbu < tebê, tebÿ, tebũn
teći / curiti = tocít, -ÿn,-ÿl (# curít, curÿn, curêl): špan. correr
tegalj, vuča / šléper = lemûrć, -rći (remùć, -ći)*
tegla, lonac za bilje = ◘ pitâr, -ri < pitÿr, -roj, -rov (-ri, -îr): etrur. putere, bask. pitar
teglenica, brodski tegalj = maũna, -ne: arab. maun
teglica, lončić za cvijeće = ◘ pitarìć, -ći, -ćih: grč. pitharis, etrur. putere
tegliti, vući / šlepati = lemurćàt, -ćân, -ćâl*
tegliti - vući lanac = komôštrat, -tran, -tral*
tegliti stočnu zapregu / šlépati = ● ojnát, -nân, -nâl: ved. yuji
tegljač, kamion s prikolicom = remućadûr, -ri*
tegliti prikolicu = remućàt, -ćân, -ćâl (lemurćàt, -ćân,-ćâl)*
tegalj, vuča prikolice = remûć, -ći (lemûrć, -rći)*
tegoban, mučan = mùšni, -šna, -šno (zasè-zmorìt)
tehnika, oprema = spravÿtba, -tbe, -db
tek, apetit = ◘ apetîd, -di: lat. appetitum
tek, istom, netom = têkar < tekác
tekući ili štedni račun = impôšt, -šti*
tekućina = mokrîna, -ne, -rÿn < mokrÿna, -nah
tekut, grizlica = usenâk, usenkì, -kîh
telad, telci = telìći < telÿtje, -tjeh
tele / ícek = telàc, -lcì < ◘ vidêl, -li, -lih: lat. vitellus
teleći, juneći = ◘ | vicìlji, -lja, -lje: lat. vitellinus
telefon, brzoglas / telefón = telifôn, -ni $
telefonirati / zvrcnuti, telefonerati = telefonàt, -nân, -nâl $
telegram / brzojav = depèša, -še, -pêš*
teleskop, veledogled = teleškôp, -pi $ (sionoćâl, -li, -lih): grč. tele-skopeo
televizija, dalekovidnica / télkač = telvižũn, -ûni $
televizijski = televÿšni, -šna, televÿšno $
temelj, podloga /◘ grunt = ◘ fundamênt, -nti* (podzidnìca,-ce): got. grundus, lat. fundamentum
tenda, zasjena, nadstrešnica = tendÿn, -îni > cerâda, -de, -râd*
tenisice, gumene cipele = lâštiki, -tik*
tepih, sag, prostirač = ◘ tapèd, -di,-ih (raknò, -knâ): etrur. tapis, grč. tapes, lat. tapete
"TEPSIJA" (tur-srb.): tava / rájngla = pinjàta, -te, -njât* (parsjûra, -re,-rah): turs. tepsi
ter, pak, srb. “TE“ = # têr < ● târ: perz.+ ukr. ta, kajk. ter
terasa, ravni krov = teràca, -ce, terâc $
teren, zemljovid, karta = zemljîšće, -šća, -šć < zemlÿštje, -tja, -jah
terenski auto, džip (jeep) = dzÿp, -pi $
terminal; krajnji rok (dead-line) = ◘ têrmen, -ni: etrur. termenes
termofor, grijalica = škaldÿn, -ni*
termometar, toplomjer / termométer = provÿn, -ni*
termozica, termos-boca / termofláša = ◘ têrmuš, -ši: grč. thermos
"TERZIJA" (tur-srb.): hrv. krojač / šnájder = šaltûr, -ri (šivác, šivcÿ, -ÿh): mong. saaltur, tur. terzi 
tesar, stolar / tišler = ◘ marangũn, -ûni: grč. marankos
tesati, tešem = tešjât, tešjâh, tešjâl
"TESTERA" (tur.-srb.): hrv. pila / žága, švájzek = šegàc, -ci* (# PILÀ, -È)
teška smrtonosna bolest = sionbetêg, -gi
teta, starija žena = tetà, tetè, tetâh: etr. teta
"TEZGA" (tur.-srb.): pult, tržni štand = štacûn, -ni*
težak, teško / téžek = teskÿ, teskâ, teskô (# TÊŽAK, -ŠKO)
težina, uteg (za vagu) = pêza, -ze*
težiti, biti težak = pezàt, -zân, -zâl*
težiti, nastojati = uprît, upîran, upârl
ti = tî, tòbu < tÿ, tebê, tebÿ, tebũn: av. tae, yat. ti
ti (ovi) = tê, têh, tên, tÿmi < ● sÿe, seÿh, seÿn, seÿmi: hetit. siya, gots. sai
tifus = ◘ tìf, -fi: grč. typhos, lat. tifus
tigar, zvijer / pirgač = ● tîgra, -gre, -gar: av. tigra
tigrast, zebrast, isprugan = ● tigrân, -àna, -no: avest. tigra
tih, nečujan = tihì, tihâ, tihô
tijelo, akt, trup = # têlo, -la < tûlo, -la, -lah (ŽIVÔT, -TI)
tijesak, preša = ● tûrja, -rje, -jah: hetit. turiya
tijesak, mikser = pinjàvica, -ce (štrùka, -ke*)
tijesak za rezance = laznjûr, -ri*
tijesan, uzak / tesni = tešnÿ, tešnẽy, siontešnì
tijesto = # têsto, -sta, test < tÿšto, -šta, -tah
tiještenje, prešanje = turjascÿna, -ne, -nah
tiktakati, kuckati sat = tikatàt, -kân, -kâl
tikva, srb. “BUNDEVA“ (Cucurbita) / búča = tîkva, -kve, -kav < tíkk, tìki, -kih
tikvan, glavonja = glavÿna, -ne, -nah (cukôn, -ni*)
tikvina, puzavica Bryonia / pesja_búča = dibletÿki, -kih
time, nakon toga = zotîn < zisegũn
tinejdjerka, cura /● dékla = golicÿna, -naj, -nah > -ne, -cÿn: perz. dekle
tinjalica, svjetleći gumb-tipka = pištûrka, -rke
tinta, crnilo = tjarnÿlo, -la, -lah
tipka, prekidač / šálter = tipàlo, -la, -lah
tipkati = tiparít, -rÿn, -rÿl (piketàt, -tân, -tâl*)
tipkačica, daktilografica = tiparÿca, -ce, -cah
tisa, tisovina (drvo Taxus) = ◘ hvôja, -ye, -ah: yatv. kvaja
tiskar, printer / drúkmašina = tipâr, -ri, -rih (štampadûr, -ri*)
tiskara, štamparija / drukeráj = tiparÿa, -je
tiskati, tipkati / drukati = štampàt, -pân, -pâl $ (tiparít, -rÿn, -rîl)
tiskovni, štamparski = tipârni, -rna, -rno
tisuća, 1000 /● jezere = ◘ hyâd, -di,-dih (miljâr, -ri): per. hezare, etr. milarvs, gr. hilioi
tisućiti = ● hyâdni, -dna, -dne; -neh, -nen
tisućljeće, milenij = hyadlêtje, -tja
tisućljetni, milenijski = hyadlêtni, -tna, -tno
tisućujedan, -dva, -tri (1001, -2, -3) = miljar-jedân, -dvâ, -trî (hyadujên, -dvÿ, -trÿ)
tisućusto, -dvijesto (1100, 1200) = miljar-stô, -dvìsto (hyaduštô, -dvÿšto, -trÿšto)
tisuću puta, 1000 X = tisućpûti (hyaditrát)
tišina, smirenje = tihòtja, -tje, -jah
tišljar, tesar / tišler = tešlâr, -ri, -rih $
"TITRATI" (tur-srb.): hrv. tresti se / se tépsti = ● setèpst, -pên,-pal: av. sa-tep, turs. titre
titula, časni naslov /◘ títuluš = # tìtul, -li < ● urùdba, -bi,-ah: hrw. ururda, lat. titulus
titula časti = ● prefiks elâ-: akad.+ hebr. eli
tj. (to jest), naime / némlih = caterèć < voldîr* (binrèkal, bimo-rèkli)
tjedan, sedmica / tjéden = tjêdma, -dmi, -dmah > šotomâna, -ne*
tjelesni = kipôvni, -vna, kipôvne
tjeme, tjemena = tìme, timêna, timên < tìme, timjà; timêj, -êh: rus. tímja
tjerati / tírati = # tìrat, -an,-al < ● gnátt, gnân, gnâl : ved. gnanti
tjerati stoku, goniti = gonítt, gonÿn, gonÿl: litv. ganyti
tjeskoba, stiješnjenost = tesnòba, -be, -bah
tjesnac, ušće = ◘ bùka, -ke, -kah (ždrilàc, -lcì): lat. bucca
tjestenina, rezanci = lazànje, lazânj*
tkalački stan = ● sekâna, -ne (primorje: KROSNÂ): perz. sehane, čeh. sekana
tkalja, prelja = kâlica, -ce, -lic < sekanÿca, -ce
tkanina, tkivo / štof = ● sèkha, -khe, sèkah (štòf $): perz. sehane, hetit. saklai
tkanje, predivo = ● sekàtva, -tvi, -vah: perz. sehane, hetit. saklai
tkati, presti = ● sekàt, -kân, -kâl (# TKÀT, TKÊN, TKÂL): perz. sehane, lat. secare, čeh. sekat
tkivo, platno = ● sekân, -âne: hetit. saklai, per. sehane, čeh. sekana
tko / gdo = ● kÿ, kâ; kegâ, kemû: avest. koi, ka; kem, perz.+ etrur. ki, ke
tlačenje, pritisak = pritisnûtje, -tja, -jah
tlapnja, iluzija, mašta = ◘ fantažÿa, -e: grč. phantasia
tlo = # tlô, tlâ < tlòh, tlohà; tlî, tlîh: ved.+ tibet. tala, prus. tâls, yatv. talus
tmina, zamračenost / kmíca = crnjavìna, -ne, -vÿn < ● tèmba, -mbi, -bah: ved. temah
tmuran, oblačan = ublàcni, -cna, ublàcno
tmuriti se, naoblačiti (nebo) = seviscìt, -cÿn, -cÿl
to = tô, têg, tên, tÿn < sÿe, segà, semù, segũn
tobogan (na vodi) = trambulÿn, -ni*
tobolac, tuljak = tulác, tulcÿ, -cÿh > tulâc
tobože, prividno = hinêć
točan / tóčen = tòšni, -šna, -šno < talcên, -èna, -ne
točilo, kameno siparište = grũh, grûhi, -hih
točiona pića, snack-bar, bistrô = špâcij, -je*
točka, piknja = pìkica, -ce, -ic (tòška, -ške)
točno u jedan (sat) = sionjenÿ
točno u dva (sata) = sionduÿ, -îh
točno u tri (sata) = siontarÿ, -rÿh
točno u 4 (sata) = sioncetÿr, -reh
točno u 6 (sati) = seunešêšt, -tih
točno u 7 (sati) = seunešète, -teh
točno u 11 (sati) = sionenaÿšt, -tih
toga, tomu, tim = tegâ, temû, tîn < segà, semù, segũn
to jest, odnosno, tj. = caterèć (binrèkal, bimo-rèkli)
toliki = tulîk, tulìka, tulìko
toliko, ovoliko / túlke = # tulÿko
toljaga, kijača, tur.-srb. “TOPUZ“ / buntáča = mujàca, -ce, -cah (MULJÂČA)
toljagica = mujàcić, -ći (MULJÀČIĆ)
tombola, lutrija = tùmbula, -le, -bul*
tomu, ovom = temû  <  semù
tonski, zvukovni = ◘ sopêlni, -lna, -lne: etrur. suplu, špan. soplo
tonuti, potopiti = # greznùt, greznên, -nûl
top = kalũn, kalunì, -nÿh*
topao = tèpli, teplìji, naj- < teplÿ, -lâ,-lô; teplẽy, teplÿa, -e; sionteplì: litv. tepla, čeh.  teply
topiti se, taliti = sekopnìt, -nÿn, -nîl
topli popodnevni vjetrić = maištrâl, -li*
topliji, najtopliji = teplìji, najteplìji < teplẽy, teplÿa, -e; sionteplì, -plò
toplo-suhi istočnjak = oštrũn, -ûni, -nih
toplomjer, termometar = provîn, -ni*
topnik, artiljerac = kalunjêr, -ri*
topništvo, artiljerija / tópničtvo = kalunÿ, -îh*
topola (Populus) / jágnjed = ● lÿb, -bôj, -bôv > topôl, -li (# TÒPOLA, -LE)
topolik, topolova šuma (Populetum) = ● lÿbje, -jeh: ved. leipa
topolov, jablanov = jablanôv, -nòva, -vo < lÿbni, -bna, -bne
topovnjača = kalunêra, -re, -nêr*
tor, stočni obor = ◘ margãr, -âri, -rih (MRGÂR, -RI): lat. mulgarium
toranj, zvonik /◘ túren = žvonÿk, -ci, -cih (kampanêl, -li*): etrur. turum, lat. turris
torba (turc.) / tášna = bôrša, -rše, -rš*
torbica, taškica = bòršica, -ce, -šic
torpediran, pogodjen = šilurân, -àna, -no*
torpedirati, pogoditi / torpederati = šiluràt, -rân, -râl*
torpedo = šilũr, šilûri, -rih > -lûr*
torpiljarka / torpédovka = torpedÿna, -ne, -dÿn*
torzo, truplo, tijelo / kip = tulÿna, -aj,-ah > -ne, -ÿn: rus. túlovišće, mong. khüb
toskanski, srednjotalijanski = tušćâni, -na, -no*
totalan, svekolik = ● | siõn, seunâ, seunê: hetit. siu, siuna
tovar, stara mjera težine 130 kg = ● tovôr, -ri: perz. tavar
tovar, breme = brìme, brimjà; brimêj, -mêh > -èna, -mên)
tovariti, krcati = karcát, -cân, -câl < ● kargàt, -gân, -gâl: perz. kargar
toviti, debljati / debelíti = debelìt, -lÿn, -lîl
trač = tjàkula, -le, -lah > ćàkul: per. tačavul
tračati, ogovarati = ćakulàt, -lân, -lâl (tarokàt, -kân, -kâl*)
tračevi, naklapanje = babarÿa, -e, -ah
trafika, galanterija = trafìka, -ke, -fÿk $ (pâlta, -lte*)
trafikantica, prodavačica u kiosku = kažotàrica, -ce, -ric (paltàrica, -ce, -ric)*
trag, redoslijed = slîd, -di < šlÿd, šlydôj, -dôv: ukr. slid
tragati, slijediti = šlÿdit, -din, -dil: čeh. slídit
tragedija (u kazalištu) = muzodûra, -re, -dûr*
trajati = ◘ duràt, -ân,-âl: lat. durare, perz. derego, akad.+ sumer. darí
trajekt, feribot = tralêkt, -kti (manji kao splav: càtara, -re)*
trajni glagoli = nastavci: -avat, -avan, -aval
traka, vrpca /◘ gúrta = | prahàla, -le, -lah > kurdèla, -le, -dêl*: gots. girta
trakavica / trakúlja = trakìna, -ne, -kÿn < trakÿna, -naj, -nah
trakica, podvezica za glavu = kurdèlica, -ce, -lic* < ◘ dalmÿca, -ce: lat. dalmatica
traktor = ◘ trahtûr, -ri, -rih: lat. trahere
tramvaj / múnjovoz = travànj, -nji $
traper, čvrsto platno = tarlÿš, -ši, -ših
traperice, radne hlače = tarlÿšje, -šjeh
tratina, livada / tráta, spášnik = peljûs, -si < beyũs, -sôj, -sôf: fran. pélouse
trava, Gramineae = # travà, travè, trâv < tarvâ, -rvÿ, -vâh 
travanj, april, IV. mjesec / tráven = tarvànj > ◘ abrÿl: lat. Aprilis
travarica, rakija s biljem = travarÿca, -ce
travestit, dvospolac / ženščák = pincûrlo, -rli*
travica, travka = mićatarvà, mićetarvè, mićetarvâh
travnat, travast, obrastao travom / traven = tarvân, -vàna, -ne
travnjak, livada / trávnik = ◘ | bosãr, -sâri, -rih: grč. bossis
travurina, korov = travÿna, -ne < prelôg, -gi
tražen, poželjan /● ískani = ● # iskân, iskàna, -no: bask. aska, hetit. išta
tražiti /● ískati = ● iskátt, -kân, -kâl: bask. askatu, avest. isaiti
trbobolja /● kólike = matrũn, -rûni* < ● kôlike, -lik: perz. kolike
trbonja, debeljko = tustomêso (tarbuhÿna, -ne)
trbuh, -si = trbûh, -hi < tarbùh, -ùhoj, -hov: mong. tarbus, slov. trebuh
trbuščić / trbúšek = trbùšić, -ći, -šić < tarbùsić, -sìtje, -tjeh
trbušina = trìpa, -pe, -pah* (drobÿna, -ne, -bÿn)
trčati, juriti / téči = tèć, tecên, tèkal: perz. tekab, prus. tektweî
trčkarati, jurcati / drčati = štercàt, -cân, -câl > # darcàt, -cân, -câl
treba, neka (zapovijed) = nèk ! < nâj !
treba, srb. "VALJA DA" = trîba < tribÿ
trebati, srb."VALJATI DA" = trîbat, -ban, -bal < tribátt, tribÿn, tribâl
trećerazredni, manjevrijedan = peto-kòlo
treći, III. / tréjti = trètji < ◘ trèti: ved. trita, tohar. trite, etrur. terti, ukr. treti
trećina, 1/3 / trečîna = trećîna < têrca, -rce, -rc*
tren, čas / hip = ● hîp, -pi, -pih > ◘ momênt, -nti: perz. hip, lat. momentum
trenutni, časovit, momentan = hîpni, -pna, -pno
trenutno, momentano / mam = va_mòtu < ● vahÿp: perz. va-hip
trepavice = šćètice, -tic < scètice, -cah: lat. saetosae, rus. šćeti
trepnuti, mignuti okom = magnùt, -nên, -nûl
treptaj, mig oka = magnûtje, -tja, -jah
treptati, svjetlucati / žmígati = # žmigàt, -ân,-âl
tres ! (zvuk udarca) = ● trís !: bask. trisk, perz. trusk
tresnuti, udariti = ● trisnùt, trisnên, -nûl: bask. triskatu, hetit. tarhunt
tresti, drmati / stépsti = ● tèpst, tepên, tèpal: avest. tep
tresti se, drhtati, tur.-srb. "TITRATI" = ● setèpst, setepên, -pal: avest. sa-tep, turs. titre
trešnja / čréšnja = crîšnja, -nje < ● cerÿšna, -šne (# ČRÎŠNJA): akad. kirasi, grč. kerasos
trešnjica, mala trešnja = crîšnica, -ce, -nic
trešnjin = crišnjêv, -njèva, -vo (ČRIŠNJÊV, -VO)
trg, tržnica / plac = ◘ plàca, -ce, -cah: lat. platea, vegl. plassa
trganje, deranje, paranje / drápanje = darmàtva, -tve, -tvah > -tav
trgati, derati / drápati = darmàt, -mân, -mâl (# zdîrat, -ran, -ral)
trgnuti (oružje) / isúkati = ● suknùt, -nên, -nûl: ved. sukavat
trgnuti se, prenuti / se štrécnuti = segànit, -nen, -nil > seprenùt, -nên, -nûl
trgovac, prodavač = butigîr, -ri* < ◘ tarzác, -àci: kelt. tergius, ilir. tergitio
trgovački = targovâski, -ska, -ske (ud_butigÿr)
trgovati, prodavati = ◘ tarzít, -zÿn, -zÿl: ilir. tergitio
tri, br. 3 = trî < ● tarÿ, tarÿh, tarÿn, tarÿmi: hrw. teri, vegl. tra
tribina, gledalište = vedûta, -te, -dût*
tričetvrt, 3/4 / trifrtálj = trikvârti* -tih < tretjâk, -kì: ved. trita
trideset, br. 30 = trêjset < trâjšet, -tih: ved. trinsat, yatv. tridesimt
tridesetak, oko 30 = trejsetàk < trajštôrje, -rjeh
tridesetero, tridesetorica = trejstòri < trajštôrje, -jeh
trideseti, XXX. = tridešêti, -ta, -to < ● trâjšetar: ved. trinsatar
tridesetjedan, -dva, -tri = trejstjedân, -dvâ, -trî < trajšetjên, -dvÿ, -trÿ 
trijebiti / trebiti = trybìt, trybîn, trybîl
triješće, sitna drva = cîpi, -pih (karàvice, -vic)
trijem = ● balatûra, -re (vôlta*): perz. balater
trijes, iver / špánja = šćìka, -ke, -kah > šćîk
trik, šaljivi "štof" / štos = štofÿca, -ce $
trinaest, br. 13 / trinajst = trinâjst < trinàjšet
trinaesti, XIII. = trinâjsti < trinàjšti, -to
trinaestero, trinajstorica = trinajstòri < trinajštôrje, -jeh
triput / trikrát = tripûti < ● tritrátt: ved. tritavat
trista, 300 / tristo = trîšto < tarištotÿn
trkalište = pìsta, -ste $
trkom, trčeći = tekûć
trljati, masirati / maserati = târt, tarên, târl
trn, bodljika / píkec = ◘ tàrna, -ne (tãar, târni, -ih): gots. thaurnas
trnci, jeza = ježûr, -ri < ● sârši, -ih: hrw. serše, akad. sereše
trnići, pikavci / ščávje = ● sikàvci, -ih: ved. sikhavat, aram. sikketa, akad. sikkatum
trnjak / trnjíšče = ◘ tarnâk, -àki,-ih: gots. thaurnas, litv. terna
trnje = ◘ tarnÿna, -ni, -nah: gots. thaurnas, litv. ternina
trnula, grm Prunus spinosa / bezjáča = carnatãr, carnetârni, -ih
trnuti, tresti (struja) = ◘ tarnùt, tarnên, -nûl: gots. thaurnas
trobojnica, barjak = trikolôra, -re, -rah*
trogodišnji = trilètni, -tna, -tno
trojci / trojki = trojcìć, -ći < ● trõydi, -ih: ved. troidi
troje, trojica = trôji < ● trõydi, -dih: ved. troidi, čeh. trojí
trojka (u igri), znamenka tri / drájerica = trìca, -ce < tarÿca
trokut = ◘ triângul, -li < ● trikânt, -ti: avest. trikent, lat. triangulus
trolist, djetelina / detela = ditelìna, -ne, -lÿn < ditẽjna, -jni, -nah
tronožac = trinôgi, -gih (trepÿa, -e*)
tropica, RAKIJA (turcizam) / žganica = # rakÿa, -e,-ah (komòvica, -ce,-ic): turs. raki
tropi, ekvatorske zemlje = polnêbje, -bja
troplet = trojdi-vaplêti, trojdi-vaplêtih
tropski, ekvatorski = polnèbni, -bna, -bno
trostruk = trojdûpli, -plo* < ● trõjdi, -dih: ved. troidi
trošan, rabljen, polovni = duperân, -râna, -no*
trošiti, oštetiti /● habati = ● shabàt, -bân, -bâl: hrw. habilar
troškovnik, platna lista = vakèta, -te, -kêt*
trovačica / čemérnica = scemêrnica, -ce, -nic
trpak, gorak / žúki = ● zùhak, zùhka, -hko (ŽÙFKI, -FKO): perz. zuhak
trpeći, u patnji = tarpêć
trpjeti, podnositi / potarpíti = tarpít, tarpÿn, tarpêl
trpljenje, patnja = trpjênje, -nja < tarpÿtva, -tve, -tav
trska, Phragmites / trst = taršćÿca, -ce, -cah > -ćÿc
trstik, Phragmitetum = tarštjê, -tjâ, -jâh
trstina (velika), bambus = tarštìna, -ne, -tÿn < štartÿna, -ni, -nah
trstikov, tršćani = tarštenôv, -nòva, -vo
tršćanski, iz Trsta = tarštjânski, -ska, -sko
truba, olujni vrtlog = trùmba, -mbe,-mb
trubač, svirač trube = trumbetâš, -ši
trubica, oboa = ◘ sopÿli, -lah (sopìle, -pÿl): etrur. suplu, špan. soplo
trubiti = trumbetàt, -tân, -tâl*
trubljenje, svirka trube = trumbetâda, -de, -tâd*
trudna, noseća = zibàbna, -bno (nosêtja, -tje)
trudnoća, nadutost = zdètva, -tvi, -vah > -tve, -tav
trulež, gnjilež = ◘ tùfa, -fe (◘ trûlba, -lbi): aram. tlula, etrur. tufer
truli list, okamenjen list = lištÿna, -ne
truli stari krumpir = kumpirÿna, -ne, -nah
truliti = gnÿt, gnyẽn, gnÿl (truhnìt, -nên, -nûl)
trun, otrusina = trûs, trûsje, -jeh
truniti, otresati = vatrusìt, -sîn, -sîl
trunuti, raspadati se = truhnìt, -nên, -nûl < senylít, senylîn, senylêl 
trup, tijelo, akt / kip = tûlo, -la, -lah > # têlo, -la (ŽIVÔT, -TI)
trupac, balvan, klada = hãar, hâri > pralÿna, -ne, -lÿn: prus. trupis
trupica, rječna ladva = batâna, -ne, -tân*
truplo, tijelo, torzo / kip = tulÿna, -ni, -nah > -ne, -lÿn: rus. túlovišće, mong. khüb
trzaj, zamah, drhtaj = skòs, -si, -sih*
trzati, migati = skosàt, -sân, -sâl* (⋆ migàt, -gân, -gâl)
tržnica, tur.-srb. "ČARŠIJA"/ plac = ◘ plàca, -ce,-ah: lat. platea, vegl. plassa, tur. čarši
tu je, ovdje su = jêga, jẽyh
tuberkuloza, sušica = tušÿga, -ge* < šušìć, sušìtje, -jeh
tubus, tuljak = tubèt, -ti, -bêt* (tulác, -lcÿ)
tuckanje, lupkanje, ritam = batûda, -de, -dah*
tuckati, kucati = kućít, -ćÿn, -ćÿl
tući, batinati = batìt, -tîn, -il* < ● makjàt, -jân, -jâl: bask. makilatu
tući se, mlatiti se = sebàtit, -tin, -til* < ● semakjàtt, -jân, -jâl 
● tuča, krupa, srb. “GRAD“ = soldân, -dâne, -neh* (krupác, -pcì): bask. truxa, čeh. kroupy
tučak (mužara ili cvijeta) = batòć, -ći, -ćih
tučnjava, svadja = barùfa, -fe, -rûf* < karàtva, -tve, -vah: yatv. karausna
tudji, stran / stránjski = furêški, -ška, -ško* < ● juškâni, -na, -ne: perz. jahani
tudjina, inozemstvo / fremt = ● juškanÿa, -je, -ah: perz. jahani
tudjinac / tujec = furèšt, -šti* < ● juškãn, -kâne, -neh: perz. jahan
tudjinka, strankinja = furèškinja, -nje* < ● juškâna, -ne, -nah: perz. jahan
tuga, žalost = zalòšt, -šti,-tih (⋆ tûga, -ge)
tuljak = tubèt, -ti, -bêt* < tulác, -lcÿ, -cÿh
"TULUM" (tur.-srb.): hrv. zabava, proslava /veselíca = fèšta,-te,-št*: tur. tulum, arab. tulumba
tumač, prevodilac = ◘ interprêt, -ti: lat. interpretes
tumačenje, objašnjenje = tolnaćÿtva, -tve, -tav
tumačiti = tolnacít, -cÿn, -cîl > ◘ interpretàt, -tân, -tâl: lat. interpretare
tumarati, motati se = semotàt, -tân, -tâl
tumor, izraslina, bolest-rak / karcinóm = zjâva, -ve, -vah
tuna, riba Orcinus = tũn, tûnji, -njih
tunel, podkopina / predor = spodrôv, -vi, -vih
tuniski, magrebski = artamorèški, -ške
tunjevina, meso tune = tunÿna, -ne (tunòvina, -vine): grč. thynnos
tunolovac / tunolovec = tunâr, -ri, -rih
tunolovka, obalne ljestve za tunolov = tunêra, -re,-êr*
tupast, zaobljen / tumpav = mûlast, -sta, -sto (tôndi, -nda, -ndo*)
tupav, ograničen / túmplaf = zarukân, -kàna, -no (zadêrti, -rta, -rto)
tupoglavac, bukvan / túmplek = bukvÿna, -ne
tur, stražnjica / rit = guzÿca, -ce, -zÿc: sumer. guz, akad.+ hrw. guzza
turati, gurati /● rívati = ● rivát, -vân, -vâl: ved. rinvati
turbina, vodenica = ● stùpa, -pe, -pah: ved. stupa
turbinski = stupárni, -rna, -rne: ved. stupesan
turiti, gurnuti = # rînut, -nen, -nul < ● rinítt, -nên, -nÿl: ved. rnoti
turist, stranac = furèšt, -šti* < ● juškãn, -kâne, -neh: perz. jahan
turistica, srankinja = furèškinja, -nje* < ● juškâna, -ne, -nah: perz. jahani
turizam = turìzam, -zma $
turkohrvatski, bosanski govor = besèda_bošnjâna
TURPIJA (tur.): strugača / rášpa = štergûja, -je, -jah (raškèta, -te,-êt*): turs. turpi
TURPIJATI (tur.-srb.): strugati / rášpati = štargàt, -gân, -âl (rašpàt, -pân, -âl $)
turpijica (za nokte itd.) = ràšpica, -ce, -ic $
turski, islamski = tûrški, -ška, -ško
turski jezik = tureška zaÿk > tûrški jazik
tutanj oluje = ● urÿn, urinôj, -nôv > -ni: perz. urin
tutnjati orkan = ● urinátt, urinân, urinâl
tutor, staratelj = pokladûr, -ri
tužan, žalostan = zalòšni, -šna, -šno > # ŽALÒSTAN, -SNO
tužiti, suditi se / se právdati = # seprâvdat, -dan, -dal
tvar, predmet = ● štvâra, -re, -rah: ved. satvara
tvoj, -ji = tvôj, -jêga, -jêmu, -jîn < tvõy, tvoẽg, tvoẽn, tvoÿn; pl. tvoÿ, tvoÿh, tvoÿn, tvoÿmi
tvoja, -je = tvojâ, tvoẽ, tvojôj, tvojû, tvojũn; plur. tvoẽ, tvoÿh, tvoÿn, tvoÿmi
tvoje, -ja = tvojê, -jêga, -jêmu, tvojîn < tvoẽ, tvoẽg, tvoẽn, tvoÿn; pl. tvoẽ, -ÿh, -ÿn, -ÿmi
tvornica duhana = paltâr, -ri, -rih*
tvrd = tvàrd, tvàrji, najtvàrji < tvãrt, tvardâ, tvardô; tvardẽy, tvardÿe; siontvârt (TVRD,-ÌJI)
tvrdica, tvrdoglav = teštadûr, -ri* (tvardàc, -ci)
tvrdjava / féstunk = ● vârda, -de,-dah (◘ tûran, -rni): per. varda, got. wardja, etr. turum
tvrdji, naj-/ tvrdéši, naj- = tvàrji, najtvàrji < tvardẽy, -rdÿe; siontvârt (TVRDÌJI, NAJ-)
tvrdoća, krutost = tvrdìna, -ne < tvardÿna, -ne, -nah
tvrdoglavac, svojeglav = teštadûr, -ri* (tvardác)
tvrdoglavka, tvrdoglavica = teštârda, -rde, -rd*
tzv., takozvani = carekû

U - u

u, na / v, vu = vâ: avest.+ perz.+ rus. va, ved. vi, čeh. vy
u- (prefiks) / v - = ● va - : avest.+ perz. va -, ved. vi -
ubaciti se, ugurati / se zrívati = ● sezrÿvat, -an, -al: ved. sa-rinvati
ubadanje, probadanje / píkanje = bàdanja, -nj < badnûtje, -tja
ubijanje / umórstvo = morÿtva, -tve, -tav: ved. mor
ubilački, ubojit = ● morÿlni, -lna, morÿlno
ubitačan, pogibeljan / poguban = zasè-ubìt
ubiti / vubíti = # ubìt, ubìjen, ubîl < vamorìt, vamorÿn, vamorîl
ubiti se, izvršiti samoubojstvo / se skončati = seskonsàt, -sân, -sâl
ublažiti, olakšati / zdémfati = ublaškàt, -kân, -kâl
ubod, probod / píkec = badác, -àci, -cih
ubog, bijedan, jadan  = brîžan, -žno (nebôg)
ubojica / umorítelj = ubÿlac, -lci < ● vamôrnik, -ki: ved. vi-mor
ubojit, ubilački = ● morÿlni, -lna, morÿlno
ubojstvo / umórstvo = ● vamôrba, -rbi, -bah
ubosti / píknuti, fpíčiti = ● bàdnut, -nen, -nul: ved. badati
ubrzanje, zalet = abrîv, -vi*
ubrzati, zaletiti se / zaláufati = abrivàt, -vân,-vâl* < ◘ barzàt, -zân,-zâl: trac. barzas
ubrzo, naskoro, zamalo = dìlje (šùbito*)
ucrvati, strunuti / vučrviti = ● carvìt, -vÿn, -vÿl: ved. carviti
učen, znanstven, obrazovan / vúšteni = ucêvni, -vna, -vne
učenik, djak, školarac / dijak = škulâr, -ri $
učenjak, znanstvenik = ◘ sapjênt, -nti, -nt: lat. sapiens
učenje, znanje, naobrazba / vúčenje = ucêvnost, -sti
učenost, pamet / vúštenost = mudrôba, -be, -rôb
učinak, efekt = efêjt, -jti*
učiniti, napraviti / narediti = udêlat, -lan, -lal (# ucinìt, -ÿn,-nêl): čeh. udelat
učiona, razred = ucÿlnica, -ce, -nic
učitelj, nastavnik / vučítel = mèštar, mèštri*
učiteljica, nastavnica / vučitelica = meštrìca, -ce, -trÿc (maêštra, -tre, -tar)*
učiti / vučiti = ● seucìt, -cÿn, -cÿl (UČÌT_SE): ved. sa-uchita
"UČKUR" (tur.-srb.): hrv. prorez / šlic = prepôr, -ri (pišaprèšto*)
učvrstiti, stabilizirati = šaldàt, -dân, -dâl*
ući, udjem / peti_nútra = vleznùt, -nên, -nûl > ◘ intràt, -rân, -râl: lat. intrare
udaljenost, daljina / dalečína = # dalešÿna, -ne
udaljiti, odmaknuti / odmíknuti = dalešìt, -šÿn, -šîl > largàt, -gân, -gâl*
udaljiti se / se odmíknuti = selargàt, -gân, -gâl* (se_dricàt, -cân, -câl*)
udana, oženjen = uzènjen, -na, -no
udar, šok, stres / šlag = trusác, truscì, -sâc
udar vala, mlaz mora / valolóm = kulpâda, -de* < valomét, -ti: ved. vali
udar u tur, nogom vrit / vrítnjak = # vrÿtnjak, -ki, -kih
udarac, bubotak = ● trîska, -ske, -kah > -sak: bask. trisk, perz. trusk
udaranje, mlaćenje = lemàtva, -tve, -tav
udarati, batinati / túči = bàtit, -tin, -til* < ● makjàt, -jân, -jâl: bask. makilatu
udariti, navaliti / vúdriti = ● udrít, -rÿn, -ÿl: ved. udhriti
udariti se / se vúdriti = sebùbnut, -nen, -nul (setòfat, -fan, -fal*)
udati, oženiti se = sezjenìt, -nÿn, -nîl (sebarbàt, -bân, -bâl)
udav, zmijurina (Boa) = ● kaškÿna, -naj, -nah > -ne, -kÿn: hetit. kaškuwa
udavača, nevjesta / nevésta = ● dotàrica, -ce, -rÿc: perz. dohtarek
udebljati, utoviti / udebeliti = zdebelìt, -lîn, -lîl < potuscìt, -cÿn, -cîl
udebljati se, ugojiti / se udebeliti = setuscìt, -scÿn, -scÿl
„UDES“ (srb.): hrv. nezgoda, neprilika = halòpa, -pe (malôra, -re*)
udica, povraz / flaks = ● tùnja, -nje, -ah: perz. tuni
udičica manja = ● tùnjica, -ce, -njic: perz. tunek
udjenuti, utaći = vadêt, vadìnen, vadêl
udolina, kotlina / podolje = dolcÿna, -ìni, -nah > -ne, -cÿn
udovac / dóvec = dovàc, dovcì, -cîh > # UDÒVAC, -VCI,-AC
udovica = dovÿca, -ce, -cah > # UDÒVICA, -CE,-IC
udruga, društvo / drúžba = kumpanÿa, -e* < drûžba, -žbe
udubiti, utisnuti = zikavàt, -vân, -vâl < valubìt, -bÿn, -bÿl
udvarač / hofirant = frajâr, -ri, -jâr*
udvostručiti / poduplati = duplàt, -lân, -lâl* < ● dvôjdit, -din, -dil: ved. dvaidhi
udžbenik, priručnik / učebnik = ucêvnik, -iki, -kih: rus. učebnik
● ufati, nadati se, pouzdati = šperàt, -rân, -râl* < ● seupàt, -pân,-pâl (ÙFAT_SE): bask. ufatu
ugalj, ugljen / vuglen = garbũn, -nì* (ugjêvje, -vja, -jah): ukr. vugilja
uganuti, iščašiti = ● šćètit, -tin, -til < scetìt, -tÿn, -tîl: perz. iščat
ugao, kut / vugel = ◘ kantũn, -ûni,-ih: avest. kent, grč. kanthos, bask. kantoin
ugar, pustopoljina / tráta = # ledÿna, -ne < ● nèriz, nèrezi: hrw. nerezitu
ugasiti, pogasiti / zgásnuti = ● zgasìt, -sÿn, -sîl: akad. ghasis
ugasiti se, pogasiti se / se zgásnuti = sezgasìt, -sÿn, -sîl
uginuti, crknuti / zgínuti = krepát, -pân, -pâl
uglat, ćoškast / vuglasti = kvâdri, -dra, -dro*
ugled, čast = imenÿtva, -tve, -tav > ◘ dignitâd, -di: lat. dignitas
ugledan, značajan / poglavíti = # imenìti, -ta, -to
ugledati, uočiti = adoćàt, -ćân, -ćâl* < ● zivêšt, zvedên, zvedêl: ved. ze-vede
ugledati se, nalikovati / se uvrnuti = sehìtit_va, -tin_va, sehìtil_va
uglednik, ekselencija = ◘ ilustrìšimuš <● elamisâr, -ri,-rih : ak. eli-misaru, lat. ilustrissimus
ugljen, ugalj / vúglen = garbũn, -ni* < ugjêvje, -vja,-jah: ukr. vugilja
ugljeni, ugljični / vúgleni = ugjêvni, -vna, -vno
ugljik, grafit = ugjêv, ugjêvi, -vih
ugojenost, masnoća / debelína = tuscÿna, -ne
ugojiti se, udebljati / zdebelíti = setuscìt, -cÿn, -cîl
ugor, riba Conger = grũn, grûni, -nih*
ugovor, pogodba = ◘ kuntràt, -ti, -tih > -ât: lat. contractum
ugristi, ujesti / opíčiti = vaÿšt, vaÿn, vaÿl (> ujist, ujiden, ujil)
ugriz, ujed = vaÿd, vaydôj, -dôv
ugurati, turiti / porínuti = ● zarìnut, -nen, -nul: ved. ze-rnoti
ugurati se, ubaciti = ● sezrÿvat, -van, -val: ved. sa-rinvati
uguravanje, nametanje = rivàtba, -tbe, -db
uhapsiti, vezati ruke / vuhítiti = klašt-rukÿ, klal-rukÿ (obhìtit, -tin, -til)
uhićivanje, masovna hapšenja = areštâda, -de, -tâd*
uhititi, zatvoriti / zaprti = areštàt, -tân, -tâl*
uho, uši / vúho, vúheca = # ûho, ûsi, ûsih < uhô, uhÿ, uhâh
uhoditi, prokazati = špyunàt, -nân, -nâl*
uholaža, kukac Forficula / štríga = scÿga, -ge, -gah > scÿg
uhvaćen, ulovljen / uhičen = ● scapân, -pàna, -no (ČAPÂN, -ÀNO): perz. capidan
uhvatiti, uloviti / ščápiti = scapàt, -pân, -pâl > ČAPÀT, -ÂN: perz.+ čeh. čapat
u ime, na ime = vaÿme
ujak / vújec = # ujàc, ujcî, ujâc < ujéc, ujèci, -ih
ujed, ugriz = vaÿd, vaydôj, -dôv
ujednačiti, sravniti / zglíhati = zjuštàt, -tân, -tâl* (prispodòbit, -bin, -bil)
ujesti, ubosti / opičiti = vaÿšt, vaÿn, vaÿl
ujutro, jutros = segjùtra (jùtroska)
ukapnica, kapaljka = kapÿlo, -la, -lah
ukiseliti / skisati = špuntàt, -tân, -tâl* (žuknút, žuknên, -ûl)
ukiseliti se / se skisati = prožùknut, -nen, -nul > se_kisát, -sân, -sâl
ukiseljen, octen (vino itd.) = špũnti, -nta, -nto*
uklet, nesretan / scópran = šakramênski, -ska, -sko* < ● zmantrân, -na,-no: ved. ze-mantrita
ukliještiti = vaklišćàt, -šćân, -šćâl
uključiti, uvrstiti / ušáltati = vaklapàt, -pân, -pâl
ukloniti, maknuti / ápcigati = # maknút, -nên, -nûl < zipuÿt, -uÿn, -uÿl
ukloniti se, izmaknuti / se zméknuti = zipuÿt, -uÿn, -uÿl > se_ognùt, -nên, -nûl
uklopiti, uvrstiti / ušáltati = vaklapàt, -pân, -pâl
uknjižiti, upisati se = sepisàt, -šên, -sâl (intavulàt, -lân, -lâl*)
ukočenost, reuma / héksenšus = tišćác, tišćàci, -cih > -šćâc
ukočiti, probadati / štrécnuti = tišćàt, tišćÿn, tišćâl
ukočiti se, zgrčiti / se krčiti = segarcít, segarcÿn, -cÿl (metlù_progùtnut)
ukositi, nagnuti /● nahériti = # nagnùt, -nên, -nûl < ● naherít, -rÿn, -rÿl: hrw. nahiri
ukosnica / hárnadl = forkèta, -te, -kêt* < ● badàtja, -tje, -jah: perz. badil
ukras, ures, nakit / šmuk = ◘ dekôr, -ri, -rih: lat. decor
ukrasiti, uresiti / nacifrati = ◘ dekoràt, -rân,-râl > # NAKÌTIT, -IN: lat. decorare
ukrasne vrpce (na nošnji) =│prahàle, -lah
ukrasti / fkrasti = # ukrâst, -dên, -râl < pošvoÿt, -ÿn, -ÿl
ukrašen, urešen, nakićen = ◘ dekorân, -àna, -no (# KÌĆEN, -NO): lat. decoratus
ukrutiti, skameniti = vakamÿcit, -cin, -cil
ukućanin, domaći, srb."ČELJADE" /● hížniki = ● hišâk, -ki,-ih (domâtji): hrw. hišaki, ak. hišari
ukupan, zajednički / gmájni = škûpni, -pna, -pno
ukus, užitak = gùšt, -šti, -tih: perz. gušt
ukusan, delikatesni / špájsni = guštôz, -za, -zo*
"ULAR" (tur.-srb.), konjski oglav / ham = hamũt, -ûti (# hãm, hâmi)
ulaz luke, ušće rijeke = ◘ ûstje, -tja, -jah: trac. uostas
ulaz, pristup = # vilêz, vlêzi, -zih: rsl.+ rus. vilez
ulaz-veža, portal, tur.-srb.“KAPIJA“ / háustor = portũn, -tûni*: turs. kapu
ulica, turs. "SOKAK" / vúlica = kâla, -le, -lah* (cìsta, -ste): venet.+ rum. cala, armen. uli
uličar, nosač / fakínj = # fakÿn, fakîni, -nih*
uličica, prolaz, tur.-srb. "SOKAČE" = kâlica, -ce, -lic*
ulizica, laskavac / ritolízec = laskaćũn, -ûni
ulizica (ide u guzicu) / ritolízec = poguznjôn, -ni
ulje, tur.-srb. "ZEJTIN" = ûlije, ûlija, -jah (ÛJE, ÛJA, ÛLJ): veg. ual, tur. zeytin
uljepšati, urediti / zríhtati = šestàt, -tân, -tâl (lipćàt, -ćân, -ćâl)
ulješura, kit Physeter = orkulÿna, -ne, -nah > -lÿn
uljni, uljevit = ûjeni, -na, -no < ujân, ujàna, -ne
uljni mlin za masline = tôš, -ši (torkûl, -li*)
uloviti /◘ hápati = ● scapát, -pân, -pâl (agvantàt, -ân*): per. čapat, ak. qatâpu, aram. hapa
uloviti se / hápati se = ● secapàt, -ân,-âl: perz. capidan
ulovljen, uhvaćen = ● capân, -pàna, -no (ČÀPAN, -NO): etrur. cap, perz. capidan
uložak, polog / anzác = ziklàdak, -dki, -kih > ◘ depožÿt, -ti: lat. depositum
uložak u cipeli, nutarnji potplat = šjolèta, -te, -lêt*
uložiti, umetnuti = inkalàt, -lân,- âl* < valožít, -žÿn, -žîl
ultimatum, prijetnja = ultimâda, -de, -mâd*
umak, sok / saft = sjûg, -gi, -ih (švûg, -gi)*
umanjiti, stišati / zménšati = kalivàt, -vân, -vâl
“U MENE, U NJEGA“ (srb.): hrv. kod mene, kod njega = parmanê, parunêg
umetak, uložak / anzàc = umetàk, -tkì, -kÿh: bask. umetoki
umetnut, dodan = inkalân, -àna, -no*
umetnuti / ulóžiti = inkalàt, -lân, -lâl* < # valozìt, -zÿn, -zîl
umijesiti, zamijesiti / zmésiti = zmisít, -sÿn, -sîl
umiješati, uplesti se = ● sepacàt, -cân, -câl (se_mišàt, -ân,-âl): ved. sa-pachita
umiljat, dražestan = ◘ gracyôš, -ža, -žo: lat. gratiosus
umiljavanje, maženje / šmájhlanje = maškàtva, -e,-av
umiljavati, maziti se / šmájhlati = semaškàt, -ân,-âl
umiranje, samrt = ● vamôr, -ri, -rih: ved. vi-mor
umirati / hmérti = umrit, umren, umarl < ● mrÿt, mrên, mârl: ved. mrita
umirati, biti na umoru / hmírati = vamÿrat, -ran, -ral: ved. vi-mryati
umiriti, stišati = kalmàt, -mân, -mâl*
umirovljenik, penzioner = penšunât, -ti*
umisliti se, uobraziti = dvić-rêp, dvinen-rêp, dvigal-rêp
umišljati, prividjati se = separìt, -rÿn, -rîl*
umišljen, uobražen / hoh = ◘ šupêrbi, -rba, -rbo (vergine-ûli*): lat. superbus
umišljenost, uobraženost = ◘ prepotênca, -nce, -nc: lat. praepotentes
umiti se, oprati = seumìt, seumÿen, seumÿl
umivaonik, lavabo / váštiš = lavandÿn, -ni (levamân, -ni)*
umjesto, u zamjenu / namésto = # namêšti
umjetni mramor (surogat) = marmorÿna, -ne, -rÿn
umjetnik, vještak / kínštler = artÿšt, -ti, -tih (artižân, -ni)*
umjetno jezero, akumulacija / jezeríšče = jezerÿna, -ne, -rÿn
umjetno platno, sintetika = sekanÿna, -ne
umjetno srebro (legura) / alpáka = šlebrÿna, -ne
umnožavanje, množenje = tràtva, -tvi, -vah
umnožavati, množiti / štáncati = tratít, -tÿn, -tîl
umočiti, navlažiti / nafájtati = zmoćìt, -ćîn, -ćîl < vamocît, -cÿn, -cÿl
umoran, izmoren / trúden = # trudân, -dnà, -dnò < trudnÿ, -dnâ, -dnê
umoriti se / utruditi = sezmorìt, -rîn, -rÿl
umotavanje, pakiranje = zavîtje, -tja
umrijeti / hmérti = ● vamrÿt, vamrên, vamârl (UMRÎT, ÙMREN): ved. vi-mrita, čeh. umrit
umorstvo, ubojstvo = vamôrba, -rbe, -bah
umotati, smotati / zmótati = zmotàt, -tân, -tâl
umrljati / zaflékati = maćàt, -ćân, -ćâl* < ● pirgàt, -gân, -gâl: akad. pirga
umrtvljen, oduzet = ◘ lazàri, -ra, -ro: hebr. eleazar
umrtviti = olazàrit, -rin, -ril (zmartvìt, -vÿn, -vÿl)
unajmiti = fitàt, -tân, -tâl*
unajmljen, iznajmljen = fitân, -tàna, -no*
unakaziti, oštetiti = maganjàt, -njân, -njâl*
unapredjenje, napredovanje = avancâda, -de, -câd*
unaprijed = ponaprÿd
unaprijediti, napredovati / avanzírati = avancàt, -ân,-âl*
unaprijedjen = avancân, -àna, -no*
unatoč, usprkos / uztrúc = švintîn < sentÿn
unatrag, natraške / rikverc = vazâda (karàk)
unesrećen, invalid = maganjân, -na, -no*
unesrećiti, izudarati / zpehnuti = pehát, -hân, -hâl
unesrećiti se = sepehàt, sepehân, sepehâl
uniforma, odora / áncuk = mundûra, -re* < švìta, -te, -tah
uniformirati = munduràt, -rân, -râl*
unijeti / vnesti = vanêšt, vanesên, vanèsal: čeh. vynest
uništen, razoren = raštôren, -na, -no (ruinân, -na, -no*)
uništenje, razaranje = raštorênje, -nja
uništitelj, razarač = ● šamâna, -ne, -nah: ved. samana
uništiti, razoriti = ◘ speštàt, -tân, -tâl (raštorìt, -rÿn,-rÿl): etrur. pestu, avest. pešotanu
univerzitet, sveučilište /◘ univérza = ◘ univêrža, -rže: lat. universus
unjkati, govoriti na nos = huntàt, -tân, -tâl
unučad, unučići = vnùkići, -kić < nukÿtje, -tjeh
unučica / núkica = vnùkica, -ce, -kic (mićanùka, mićenùke)
unučić / vnúkec = vnùkić, -ći (mićinùk, mićenùki)
unuk / vnuk = vnùk, -ci < vanùk, vnùki, -kih: av. hunuš, litv. anûkas, čeh.+ rus. vnuk
unuka, unučica / vnúkica = vnùka, -ke, -kah: rus. vnúčka
unutar, iznutra = znûtri < vaõn, vaunê: s nominativom
unutra / nútri, núter = # nûtri, nutrÿe < mejõn, mejunê: s nominativom: ved. antari
uobičajiti se, naviknuti = užàt, -ân, -âl* < navâdit, -din, -dil
uobraziti, umisliti se = dvyć-rêp, dvinen-rep, dvigal-rêp
uobražen, umišljen = ◘ šupêrbi, -rba, -rbo: lat. superbus
uobraženost, umišljenost = ◘ prepotênca, -nce, -nc: lat. praepotentes
uočen, primjećen = ◘ ošervân, -vàna, -no: lat. observans
uočiti, prepoznati = adoćàt, -ćân, -ćâl* < ● zivêšt, zvedên, zvedêl: ved. ze-vede
uostalom, poslije svega = derèšto*
upala, angina = ◘ angÿna, -ne, -gÿn: lat. angina
upala - gnojenje = opârnica, -ce, -nic
upaliti, pripaliti / vúžgati = vazgátt, -gân, -gâl (dat-ugànj): gots. wazgô
upaliti se, raspaliti se / se vúžgati = # sevažgàt, -ân,-âl
upaljač, kresivo / fájercajk = makinèta, -te, -nêt* (važgâc, -ci,-ih)
upaljen, raspaljen = ◘ vazgân, -gàna, -no (UŽGÂN): gots. wazgô
upaljiv, zapaljiv = gorÿvi, gorÿva, gorÿvo (zasè-vazgàt)
upasti u zamku / imati peh = poć-vatajôl, ren-vatajôl, šal-vatajôl*
upijač, bugačica = špugàca, -ce, -cah
upijati, usisavati = bumbàt, -bân, -bâl*
upisati se, uknjižiti = sepisàt, sepisên, -sâl (intavolàt, -lân, -lâl*)
upišan, zapišan / popíškan = ● scân, scanà, -nò: ved. scotan
upišanko / popišánec = pišatûr, -ri < popišÿn, -nôj, -nôv
upitati, zapitati = zapitàt, zapitân, -tâl
upitni, ispitni, istražni = pitâlni, -lna, -lne
upitno što? / kaj ? = ● coã, cesâ, cemû (câ ?; ČÂ, ČÈSA ?): toh. cau, casa, casi; lyk. ci, cezi, cehi
uplašiti, prestrašiti = zderknùt, -nên, -nûl
uplesti se, umiješati = ● sepacàt, -cân, -câl (SE_MIŠÀT): ved. sa-pachita
uporabiti, primjeniti = duperàt, -rân, -râl* > ● rabìt, -bÿn, -bîl: akad.+ sumer. rabu
uporan, "bijesna glista" = kotićârv (KA-ČRV)
uporište, polazište, gledište / štántpunkt = puntadûra, -re*
upornost, ustrajnost / truc = utvardnûtje, -tja, -jah
upoznati, spoznati = zapožnàt, -nân, -nâl
upozoriti, opomenuti = avertìt, -tîn, -tîl*
upozoriti, namignuti = dat-mòt, dan-mòt, dal-mòt
upravljanje, managment / ríhtunk = ● baratànja, -njah (manôvra*): ved. bharatajna
upravljati, rukovati = manovràt* < ● baràtat, -tan, -tal: ved. bharatar
upravljati vozilom (kormilariti) / šofírati = timunàt, -nân, -nâl*
upravo, doista, baš (tur.) / praf, ríhtik = ● jùšto (šćèto*): ved. jušta, lat. iuste
upravo, čim, odmah = dÿlje (šùbito*)
uprihoditi, zaraditi = rêndit, -din, -dil*
uprljati se / zaflekati = semaćàt, -ćân, -ćâl*
upropastiti, uništiti / skrahírati = profundàt, -dân, -dâl*
upucati, ustrijeliti = vaštrilít, -lÿn, -lîl
uputiti se, usmjeriti se = ◘ sekletràt, sekletrân, -trâl: etrur. kletram
uputni, pokazni, indikativni = skazâlni, -lna, -lno
uputnica, savjetnica = švitôvnica, -ce, -nic
uputiti, usmjeriti / fputiti = putít, -tÿn, -tîl < ◘ kletrát, -trân, -râl : etrur. kletram
ura, sat (zidni, veći na stupu) / vura = ● urÿlo, -la (javni-zidni sat): ved. horila
ura, sat manji stolni / vurica = ◘ lerôj, -ji (ručni: gr. horologos); žvejarÿn,-ni* (vekerica)
„URADAK“, pripravak; gotovo jelo (na stolu) = parićâda, -de, -ćâd*
"URADITI" (srb.): hrv. napraviti, učiniti / naréditi = udêlat, -an,-al (# naredìt,-în,-îl): čeh. udelat
uragan, strahoviti orkan / šturm = ragànj, -i* < ● sionšyũn, -ni,-ih: het. siu-šiun, av. siuni
urar, satničar = ◘ leroÿšt, -ti: gr. horologistes
uravnotežiti, balansirati = balancàt, -cân, -câl (kuntrapezàt, -zân, -zâl)*
urečen, začaran / scópran = ● mantrân, -àna, -ne (štrigunân, -no*): ved. mantrana
ureći, začarati / scóprati = ● zmantràt, -ân,-âl (štrigunàt, -ân,-âl*): ved. ze-mantrita
ured, poslovnica, kancelarija / pisárna = ◘ ufîcij, -je: lat. officium
urediti / zríhtati = poredìt, -dÿn, -dÿl (regulàt, -lân, -âl*): avest. varedatha
urediti se, proljepšati / zbigécati = sešestàt, -tân, -tâl
urednik, redaktor = redatûr, -ri*
uredovni, službeni = služâbni, -bna, -bno: čeh. služební
ures, ukras, nakit / šmuk = ◘ dekôr, -ri, -rih: lat. decor
uresiti, ukrasiti / nacífrati = dekoràt, -rân, -râl* (# NAKÌTIT, -IN,-IL)
urešen, ukrašen, nakićen / nacífran = ◘ dekorân, -ràna, -no (# KÌĆEN, -NO)
urez, zasjek / píkec = porîz, -zi < porÿz, porizôj, -zôv
urica, ručni sat / vúrica = ◘ lerõy, -ôji, -ih (relôj*): grč. horologos
urlati, zavijati / túliti = # tulìt, -lîn, -lîl < rukát, rukân, rukâl 
urlator, navijač, ojkač = vokàvac, -vci, -cih
urodjenik, domorodac = štarosèlac, -lci
urok, čini / copraríja = ● mâtra, -tre, -rah (bahorÿa, -e): avest. mathra, ved. mantra
uroniti, zaroniti = zabùžnut, -nen, -nul
uronjen, zaronjen = zabùžnjen, -na, -no
urotiti se, šurovati = serotìt, -tÿn, -tîl
usavršen, obrazovan / náfčen = ◘ adukân, -kàna, -no: lat. educatus
usavršiti, naobraziti / náfčiti = ◘ adukàt, -kân, -kâl: lat. educare
usidjelica = štara_divôjka, -jke
usidren = armižân, -žàna, -no* < ● ankorân, -na, -no: ved. ankura, lat. ancora
usidriti = švidrát, -rân, -râl (ankoràt, -rân, -râl $)
usijan, žarki = | zorôv, zoròva, zoròve
usijanje, žarište = | zoristân, -tàni, -nih
usisač / sáuher = špirâtor, -ri*
usisavati, upijati = bumbàt, -bân, -bâl*
usitniti / zdrobiti = # drobìt, -bÿn, -bîl < stupàt, -pân, -pâl
uskladiti, uljepšati / zríhtati = šestátt, -tân, -tâl
uskličnik, uzvik (!) / medmet = # mejmét, -ti, -tih
usko, tijesno / knap = ◘ štrèto (strèšo*) > # tešnò: etrur. streter
uskok, prebjeg = uskòk, -ki, -kih > -kôk
uskoro, zamalo = malprÿe
uskrsni, vazmeni / vúzemski = vazânski, -ska, -sko
uskrsnuće = # uskrsnûtje, -tja < goristânje, -nja 
uskrsnuti = # uskrsnùt, -nên, - ûl < gorištàt, gorištànen, gorištâl
uslišati, smilovati se = ● vaslišìt, -šÿn, -šÿl: ved. vy-srošati
usmeno, ustima, ravno iz usta = ziûst
usmjeravati, pilotirati = pilotàt, -tân, -tâl $
usmjeriti / fpútiti = putít, -tÿn, -tÿl < ● kletrát, -trân, -trâl: etrur. kletram
usmrditi (se) = zašmardêt, -dÿn, -dêl
usnica, usne / vústeka = ◘ lâbi, -bih (uštÿca, -ce): perz. lab, lat. labiae
uspavanka = ninanâna, -ne*
uspavati / hájkati = ninàt, -nân, -nâl* (najšpàt, najšpÿn, -špâl)
uspomena, spomenik = špomÿn, -nôj, -nôv > -ni, -mÿn
usporedba, komparacija = prispodòba, -be, -dôb < paršpodòba, -bi, -bah
usporediti / spodobiti = prispodòbit, -bin, -bil < paršpodòbit, -bin, -bil
usporedivost, sličnost = priklâd, -di
uspostaviti, organizirati / ustrojiti = vastroÿt, -ÿn, -ÿl
uspraviti, nadizati se = sedvìgat, -gan, -gal
uspravan, okomit = impìjo, -ja, -je*
uspravno, okomito = impìje*
usprkos, unatoč / uztrúc = švintîn < sentÿn 
usprotiviti se, oduprijeti = seuprÿt, seuprên, seuprÿl
uspuhati se, zapuhati / zapíhati = # zapihàt, -ân,-âl
usputno, u prolazu = pasâjuć (uzhòd)
usrati se = ● seusràt, -rên, -râl (punit_gàtje): bask. uxaratu, ved. sa-sarjati
usred, nasred = posrìd: s genitivom < mejõn, mejunê: s nominativom
usta / vústi = ● ûšti, -ih (◘ lâbi, -ih): avest. uxti, etrur. usti, perz. lab, lat. labiae
ustanova, zavod / inštitúcija = ◘ inštitût, -ti, -tût: lat. institutum
ustaše = ● ustàš, -ši, -ših: avest. usstâ
ustaški, pobunjenički / puntarski = # puntàrski, -ska, -sko
ustati, dići se / se státi = ◘ seštát, seštànen, seštâl: kelt. sistat
ustati, pobuniti / púntati = # puntàt, -tân, -tâl
ustava, brana, nasip = bànak, -nki* (naklò, -klà, -lâh)
ustezati se, suzdržavati / se libiti = selibìt, -bÿn, -bîl
ustrajati, izdržati / zdúrati = zduràt, -rân, -râl*
ustrajnost, upornost / truc = utvardnûtje, -tja
ustrijeliti, upucati = vaštrylít, -lîn, -lîl
uš, gamad Pediculus / vuš = ◘ cimêž, -ži (nÿda, -de,-ah): lat. cimex, čeh. hnida, litv. gnida
ušće, tjesnac = ◘ bùka, -ke, -kah (ždrilàc, -lcì): lat. bucca
ušesa, ogromne uši = uhÿna, -ne, -hÿn
uške / vúheca = # ûsi, ûsih < uhÿ, uhâh (uho: uhò)
ušiljiti, naoštriti = ● šilàt, -lân, -lâl: bask. xilatu
ušitak, prošiven rub / bórta = pocâv, -vi, -vih (pocvà, -vè, -vâh)
ušiti, podšiti = vašvêt, vašvên, vašvêl
uškopiti, štrojiti = skopìt, -pîn, -pîl < khopít, -pÿn, -pÿl: prus. skaps
ušljiv = šencîv, šencìva, -vo
ušljivac, ušljivko / vušlívec = šencìna, -ni, -cÿn < nydàrić, -ći
uštap, pun mjesec / vužba = sionmÿšec > uzbâ, -bê, -bâh (VÙŽBA, -BE)
uštipak, pržena slastica / kráfna = frîtula, -le, -tul*
ušto, kamo ? = vacé ? (vâc ?)
"UŠUR" (tur.-srb.): hrv. desetina (doprinos) = dizmâr, -ri* (dešetìnac, -nci)
ušutjeti / začkometi = malknùt, -nên, -nûl > citoštàt, citoštànen, citoštâl*
utaći, udjenuti = vadêt, vadìnen, vadêl
utakmica, športska igra / tékma = tecênje, -nja, -nj > partÿda, -de, -tÿd*
uteg (za vagu) / gevíht = sagûm, -mi*
utemeljiti, osnovati = snovát, -vân, -vâl
utihnuti, zamrijeti = zamrÿt, zamrên, zamârl
utisnuti, udubiti = valubìt, -bÿn, -bÿl > zikavàt, -vân, -vâl
utočište, sklonište = ◘ azÿl, -li,-ÿl < ● jâta, -te, -tah: ved. yata, grč. azylon
utonuti, potopiti (se) / greznuti = # vagreznùt, -nên, -nûl
utopiti, uroniti = ● zabùžnut, -nen, -nul (● vatunìt, -nÿn, -nÿl): perz. buzč, tune
utopiti se, udaviti = sestopìt, -pÿn, -pîl
utorak, utorkom / utórek = utòrak, torkũn < ● | toridân: ved. antara, rus. vtoroj
utovar (dizalicom) = imbârk, -ki* < ● kârga, -rge, -gah: perz. kargah, bask. karga
utovariti / naprtiti = imbarkàt, -ân,-âl* < ● kargàt, -ân,-âl: perz. kargar, bask. kargatu
utoviti, udebljati / udebeliti = zdebelìt, -lîn, -lîl < potušćìt, -ćÿn, -ćîl)
utrkivati se, jurcati = štercát, -cân, -câl > darcàt, -cân, -câl
utrnuće, udar struje = ◘ tarnûtje, -tja, -jah: gots. thaurnas
utrnulost, pretrnulost = potarnûtje, -tja
utroba, drob / rájžlec = trìpa, -pe, -pah (drobàc, -bcì, -bâc)
utuviti u glavu = inteštàt, -tân, -tâl* < vatulìt, -lÿn, -lÿl
utuživ, utuživo = zasè-tuzìt (indecl.)
utvara, sablast, avet / denevír = blâzna, -zne, -znah
utvrda / féstunk = ● vârda, -rde,-dah (◘ tûran, -rni): per. varda, got. wardja, etr. turum
utvrdjen = ● vardèni, -na, -ne: perz. vardana
uvala = ● vàla, -le, -lah (DRÂGA, -GE): perz. uval, hrw. valu
uvalica = ● vàlica, -ce, -ic (DRÀŽICA, -CE): perz. uvalek, hrw. uwalki
uvaliti se (u fotelju) = sepoltronàt, -nân, -nâl*
uvažiti / férmati = fermàt, -mân, -mâl (rešpetàt, -tân, -tâl*): perz. ferman
uvenuće, sušenje bilja = sehnûtje, -tja
uvenuti / usahnuti = zivenìt < vasehnùt, -nên, -nûl (# UVÈNUT): rus. vysohnut’
uveseljavati, šaliti se = komedyàt, -ân, -âl $
uvesti, pripustiti / dopélati = ● vapelàt, vapelân, -lâl: ved. vi-pelate
uvezan, zakvačen / zaklaman = ziglâman, -na, -no
uvezati, zakvačiti / zaklamati = ziglamàt, -ân, -âl
uvijek, vječno / furt, navék = vàvek < vavÿk ( ÙVIK )
uvis, uzbrdo, nagore = zgôru < zigôru, zgorÿe: s genitivom
uvjeriti, potvrditi = ◘ certàt, -tân, -tâl: lat. certare
uvježban, stručan = pràtik, -ka, -ko* (vìćni, -no)
uvježbati, disciplinirati, srb."OBUČITI" / zmúštrati = # muštràt, -ân,-âl
uvod, predgovor / proslov = # proslôvje, -vja, -jah
uvojak, kovrčica / lókna = ◘ rìca, -ce, rÿc < rûnka,-ke (švilàc,-lcì): etrur. ric, lat. ricae
uvreda, povreda = ◘ inžûlt, -lti: lat. insultum
uvredljiv = ufendÿv, -dîva, -vo: lat. offensivus
uvrijediti = ◘ ofendìt, -dÿn, -dîl: lat. offendo
uvrstiti, uključiti / ušáltati = vaklapàt, -pân, -pâl
uvrtiti, utuviti (u glavu) = inteštàt, -tân, -tâl* < vatulìt, -lÿn, -lîl
uvući se, ugurati / urivati = ● sezrÿvat, sezrÿvan, -val: ved. sa-rinvati
uz, kod, pored = kòl < ◘ pòli: etrur. pul, yatv. uz
uzajmiti, posuditi = # pošudìt, -dîn, -dîl < ● zajâmat, -man, -mal: ved. ze-yamita
uzak /● ténki = tênki, tènši, siontènki (⋆ TÂNKI, -KO): perz. tenk
uzalud, badava = zalûdu
uzbrdo, nagore, uvis = zgôru < zigôru: s genitivom
uzbuditi se / se narájcati = sehincát, -cân, -câl
uzbuditi, podrhtavati / rájcati = hincát, -cân, -câl
uzbudljiv, razdražljiv / narajcan = zasè-hincàt
uzbuna = alârm, -rmi $
uzbuniti, alarmirati = alarmàt, -mân, -mâl $ (alertàt, -tân, -tâl*)
uzburkati, naoblačiti se = zniveràt, -rân, -râl
uzda = redîna, -ne, -dÿn*
uzdah = zdîh, -hi, -hih
uzdahnuti / zdehnuti = zdehnùt, -nên,-ûl <◘ zilahnùt, -nên,-ûl: etr. zilahnu, čeh. zdechnout
uzdanica, nada / ufanje = šperânca, -nce, -nc*
uzdati se / se úfati = šperàt, -rân, -râl* < seupátt, -pân,-pâl: bask. ufatu, lat. sperare
uzdići se, izdići = ● sehaltàt, -tân, -tâl: hetit. halta, hrw. haldi, bask. handi
uzdignuće, dizanje = dvÿžba, -be,-žb
uzdignut, podignut = dvìgnjen, -na, -no
uzdignut pramac = kjũn, -ni < ◘ àšta, -te: grč. axis
uzdržati, zadržati = # zidarzàt, zidarzîn, -zâl
uzduž, mimo = lajõn, lajunê: s nominativom > ● alâj: s genitivom: hrw. allai, grč. allae
uzdužno, po duljini = lũngo* (namôzi)
uzeti, uzmem, uzeo / vzéti, zémem, vzel = # zêt, zamên, zêl
uzgajati = goÿt, goÿn, goÿl
uzglavlje, naslon = škinâl, -li* < zaglâvje, -vja
uzica, konopčić (tanji) / špágica = špagÿć, -ći,-ih (drètva, -ve,-ah)
uzimati, otimati = zimát, zimân, zimâl
uzmi, uzmite ! = zamÿ, zamìte !
uznemiriti, poremetiti / bantúvati = šmutít, -ÿn,-îl < ◘ dišturbàt, -ân,-âl: lat. disturbare
uznemiriti se, ludovati / nóriti = šempjàt, -jân, -jâl*
uznemirujući, zabrinjavajući = alarmânt, -nta, -nto $ (intrigàšt, -šta, -što*)
uznojiti se = sespotít, -tÿn, -tîl: čeh. zpotit se
uznositi, slaviti = ● castìt, -tîn, -tîl: avest. cashit
uzor, primjer = šmìra, -re, -rah > ◘ ežâmpl, -pli: lat. exemplum
uzorak, kalup / mústra, modél = mùštra, -tre, -štar $
uzorak, izložak = kampyũn, -ûni*
uzorni, primjerni, časni / uzoriti = # uzorÿti, -ta, -to
uzrečica, poslovica, izreka =● zigânka, -nk > ◘ provêrba, -rbe,-rb: lat. proverbium, ved. ze-gan
uzročni, početni, ishodišni = zacâlni, -lna, -lno: rus. načáljnij
uzrok, početak = # pocetàk, -tkì < ● zaćâlo, -la, -lah: avest. zatha, rsl. počalo, rus. načálo
uzrujan, napet / našpanan = ◘ nervôš, -ža, -žo (zyvcân, -na, -no): lat. nervosus
uzvanik, gost = ◘ invitât, -ti (guôšt, goštÿ): ved. ghosti, lat. invitatus
uzvik, uskličnik ( ! ) / medmét = mejmét, -ti, -tih
uzvikivati, deklamirati = ◘ klamàt, -mân, -mâl: lat. clamare
uzvisina, ispon = ● višocÿna, -ne, -nah: perz. višiden, avest. vis
uzvisiti, uzdići / zdignuti = ● haltàt, -tân, -tâl: hetit. halta, hrw. haldi, bask. handi
uzvišen, visinski / víšni = vÿšni, -šna, -šne; višnẽy, višnÿa; sionvÿšni
užar, proizvodjač konopa = konopâr, -ri, -rih
užariti, pregrijati = napalìt, -lîn,-lîl < planút, -nên, -nûl
užas, strahota / jéza = ježûra, -re (štrahòt, -ti)
užegao, pokvaren (meso, mast) = ◘ rancÿv, -cîva, -vo: lat. rancidus
užina / jáuzna = marênda, -nde, -nd* < juzÿna, -ne: avest. usahina
užinati, doručkovati / vúžinati = marendàt, -dân, -dâl*
užitak, ukus = ◘ gùšt, -šti, -tih: perz. gušt, lat. gustus
uživati, iskorištavati = užît, užìjen, užîl < uzÿt, uzyẽn, uzÿl: avest. hushiti

V - v

vabilo, mamac = ◘ jèška, -ške, -kah > -šk: lat. esca
vadičep / štópciger = tirabocũn, -ni*
vaga (stolna): balânca, -nce* 
vaga (veća - podna): decimâl, -li: lat. decimalis
vaga (mala ručna), kantar = štodÿra, -re, -rah* < ◘ statîra, -re, -tÿr: lat. statera
vagnuti, izvagati / zvagati = popezàt, -zân, -zâl*
vagon, težina 10 tona = vagũn, -ûni $
"VALAJ ..." (tur.-srb.): hrv. tako mi... = ● àšti-.... : avest. astem, armen. ašti
valar (za tijesto), srb.-tur. "OKLAGIJA" = takàlica, -ce, -lic (manganêl, -li*)
"VALJA  DA"... (srb.): hrv. treba ... = tribÿ (trîba)
valjanje, kotrljanje = valîšće, -šća, -šć < valÿstje, -tjah
valjati, kotrljati = takalát, -lân, -lâl > vajàt, -jân, -jâl
valjati (hrv.), trebati = tribàt, tribân, -bâl
"VALJATI" (srb.): hrv. vrijediti = vridít, -dÿn, -dÿl
valjati se, posrtati (npr. brod, pijanac) = serolàt, -lân, -lâl*
valjušci / núdli = sjûrlice, -lic (valcìć, -ìtje, -jeh)
valjušak, njoki / núdla = valcÿć, -ći, -ćih (njòk, -ki*)
valobran, obalni kameni nasip (gromade stijenja) = školjêra, -re, -ljêr*
valolom, udar valova = kulpâda, -de* < valomét, -èti, -tih: ved. vali
valovlje, bibavica / valóvje = marèta, -te* < ◘ | kulàpje, -jeh: grč. kolpoi
valuta, moneta / penézi = # pinêz, -zi, -zih
valutica, kamenčić = babûl, -li* < galbÿć, -ìtje
vampir, krvopija / denevír = kozlâk, -kÿ, -kîh < ● mràtt, mràti, -tih: ved. mrita
vani, izvan / zven = vanÿ < ● vadvorî: ved. vi-dvara, prus. winâi
vanjski, izvanji / zvenski = zvànji, -nja, -nje < vadvôrni, -rna, -rno
vanzemaljski, svemirski = siônski, -ska, siônske
vapnar, radnik s vapnom = japnâr, -ri, -rih
vapnara, srb.“KREČANA“, peć za vapno = japlenìca, -ce, -nÿc
vapnenac, kraški kamen, tur.-srb. “KREČNJAK“ = yapãn, -âne, -neh: turs. kreçler
vapnenast, vapneni, tur.-srb. “KREČNI“ / japneni = # japlên, -èna,-no: turs. kreçlik
vapno, tur.-srb. "KREČ" = japnò, japnà, -nâh
varalica, obmanjivač / švíndler = hinàc, hincÿ, hinâc
varivo (s povrćem)/ čúšpez = manêštra, -tre, -tar*
varivo s krumpirom = kumpirÿca, -ce, -rÿc
varnica, iskra = iskrà, -rê < ÿškra, -rê, -ráh: čeh. jiskra
vas, vama = voãs, vàmi
vaš = vâš, vàsega, vàsen, vàsin; plur. vàsi, -sih, -sin, -simi
vaša = vâsa, vàse, vàsoj, vàsu, vàson; pl. vàse, -sih, -sin, -simi
"VAŠAR" (srb.): hrv. sajam / séjem = samânj, -nji < ● samãn, -âne, -neh: ved. samana
vata, pamuk = mihùnac, -nci > ◘ bumbâk, -kÿ: grč. bambax, yatv. vata
vatra, oganj / ogénj = ugànj, ugnjì < ● | zôrje, -jeh: avest. zaranya, rus. zarja, ved. agni
vatren, ognjen, žarki / hícan = ● | zorôv, -òva,-ve: avest. zaranya
vatrica, plamićak = ● ugnjÿć, -ći, -ćih: hetit. agniš
vatrište, masovni požar = krisÿna, -ne, -nah
vatrogasac / vatropírec = pumpjêr, -ri, -rih*
vaza (za cvijeće) = važÿć, -ìtje, -jeh*
vazal, kancelar, ban, tur. VEZIR = ● bân, bâni, -nih: perz. ban, elam.+ hrw. bani
vazmeni, uskrsni / vúzmeni = ● važânski, -ska, -ske (vazânski, -sko): per. vazma
važan, značajan / imeníti, víhtik = # imenìti, -ta, -to
već / vre = yũr (jurê)
večer, večera = vićera < vicèra, -re, -rah: litv. vakara
večerati = vićerat < vicèrat, -ran, -ral (VIČÊRAT)
večernji = zvicèrni, -rna, -rne (VIČÊRNI, -NO)
veća palača, zgradurina, kućni blok = ◘ palacũn, -ûni: grč. palation
veći, najveći / vékši, najvékši = ● vêtji, sionvèli: hetit. wali, siu-wali
većinom, ponajviše / najvéč = pjutòšto*
vedar, bistar, jasan / bíster = ćâri, -ra, -ro* < ◘ kjâr, -ra, -ro: etrur. kian, lat. clarus
Vega / Volek: najsjajnija u zviježdju Lire = Volàrica, -ce
vegetacija, raslinstvo, bilje / rastje = rêstje, -tja, -jah
vegetarijanac, biljožder = travojîd, -di < tarvoÿd, -di, -dih
vekerica, budilica / veker = zvejarÿn, -îni, -nih* (ŽVELJARÎN)
velebitski = ◘ belevìćki, -ćka, -ćke: lat. Baebius
velebomba, atomska bomba = seunâ-bumbÿna
velečasni, presvijetli / presvétli = prešvÿtli, -tla, -tlo
veledogled, teleskop = teleškôp, -pi $ < sionoćâl, -li,-lih
veledućan, robna kuća, diskont = sionmešèt, -ti, -tih
velegorje, planinčine (npr. Alpe) = velevârhe, velevarhôv
velegrad, city = ● | ûri, ûrih: sum.+ akad.+ aram. uru, hrw. uri, irs. urra, bask. iri
velejezik, svjetski jezik = siongân, seunegâni
velekit, Balaenoptera = sionorkûl, -li (vela-balêna)
velemajstor (u športu, obrtu) = sionmèštar, -tri
veleposjed / féud = sionbihâć, seunè-bihaći
veleposjednik, aristokrat / vélmoža = ◘ pošidênt, -nti: lat. possidens
veleprodaja, diskont = ● mešétt, -èti: akad. mešgetu
veleračunalo, server, glavni kompjutor = sionzbÿrnik, -ki
veleraža, Raja asterias = ražìna, -ne, -žÿn < razÿna, -naj, -nah
velesajam, veća izložba = sionsamân, -ne
velesila, snaga = potênca, -nce, -nc (velafôrca, -rce)*
velesrbin, orjunaš = sionvlàh, seunevlàhi
velesrbstvo, orjunaštvo = seunevlàhi, -hih
veleučeni, sveznajući, visokoobrazovan = šetesapjênt* < znahorÿv, -va,-vo (vela_glavà)
velevlast, carstvo / orság = cesârstvo, -tva < ● carmàda, -de: hrw. sarmada
velik / velki, vekši = vèli, vêtya, sionvèli (najvètji): het. siu-wali, toh. walki, rsl. velij
Veliki Medvjed / Velka Kola (zvježdje Ursa Major) = Velekâri < Šedân-Brodi
veliki Tjedan (do Uskrsa) = Vela-šotomâna*
veliko sidro (brodsko) = ◘ ânkora, -re, -rah: ved. ankura, grč. ankyra (manje sidro = švidro)
● veljača, februar, II.mj. = ◘ febrâr < vejàca, -ce: etrur. velitna, lat. Februarius
veljotski, starokrčki = vêjski, -ska, -sko < vẽyski, -ske: avest. vaeyo, ved. veyah
vena, žila = zÿla, zÿli, -lah > žîle, žÿl
venetski, mletački = ● mletjânski, -sko: ved. mlecchiana (= tudjinski, strani)
ventil, osigurač = vârgula, -le, -gul* < zaletàc
ventilacija, ispuh / áuspuh = odùha, -he, -hah (auskùper, -ri $)
ventilator = ◘ ventulâtor, -ri: lat. ventulare
ventilirati, zračiti / lúftati = ◘ ventulàt, -lân, -lâl: lat. ventulare
venuti, osušiti se / sahnuti = sehnút, sehnên, -nûl
veo, tur. “FEREDŽA“ / šlájer = bandèla, -le, -dêl*
veoma, vrlo, jako / fest =  # scelô (vêlmi)
vepar, divlja svinja / bícko = ● gudò, gudì, -dîh (dibli_prasàc): akad. gud, litv. vepris
veprina, grmić Ruscus = fratrÿna, -ni, -nah > -ne, -yn
veranda = vôlta, -lte* < ● balatûra, -re: perz. balater
verandica = vôltica, -ce, -tic* < balatûrica, -ce, -ric
veranje, alpinizam = visàtva, -tve, -tvah
"VERESIJA" (tur-srb.): kredit, dug = ● dàrza, -ze,-zah (DÂRŽA, -RŽ): per. darz, av. darez, tur. veresye
vérthajm, patent-brava = šćenàc, -ncì, -cÿh
veselo, živahno = alêgro*
veseliti, radovati = ◘ vešelìt, -lÿn, -lÿl: ilir. veselia, prus. weseliskan
veselje, radost = radòšt, -šti, -tih (alegrÿa, -e*)
veseo, radostan /véseli = vèseli < vešêl, -èla,-lo: prus. wesêls, yatv. veselas, ilir. veselia
veslač (na čamcu) = vogadûr, -ri*
veslač na galiji = galyòt, -ti*
veslanje, zaveslaj / veslaj = vuõga, -ge*
veslati = # veslàt, -lân, -lâl < vogàt, -gân, -gâl*
veslo = veslò, veslà, -lâh > vesâl
vesta, bluza (vunena i pletena) = šûrka, -ke,-ah (žùpica, -ce,-ic); mâja, -je, -jah (= tanja)
vestern, kaubojski film = vèštern, -rni $
vesti (čipke) / šlíngati = štikàt, -kân, -kâl $
veš, rublje = perÿlo, -la, -lah (prâni, -nih)
vez, čipka / héklanje = merlÿć, -ìtje, -jeh (rekâm, -mi*)
veza, prometna linija (brodska i autobusna) = prûga, -ge, -gah
vezati = vezát, vezên, vezâl
vezati se, privezati = sevezàt, sevezên, -zâl
vezica, povez kose = kurdêlica, -lice, -lic* < ◘ dalmìca, -ce: lat. dalmatica
vezica cipele, žniranac / pértel = špigèta, -te, -gêt*
VEZIR (tur.): kancelar, ban, vazal = ● bân, bâni, -ih: akad.+ mit. bani, perz. ban
veznik, povez = vežÿca, -ce, -cah > -žÿc
veža, portal, tur.-srb."KAPIJA" / háustor = portũn, -ni* <◘ pîle, -ah: grč. pylai, tur. kapu
vi = # vî, vâs < vÿ, voãs, vân, vàmi: av. vao
Vi (štovanje) / Oní  = # Unÿ < ● elamÿ, -mÿh: hrw. elami
vic, šala, doskočica = ◘ škêrca, -rce, -rc: trac. skarzas
vid, pogled /● pózor = ● zôr, -rje, -jeh: perz. zor, akad. pazur
vidi !, gledaj! (uzvik) / pogléč ! = # poglẽy !
vidik / óbzor = vìšta, -šte, vîšt* < ozrÿn, -nôj, -nôv: yatv. vîdikas
vidikovac, panorama / poglédalo = belvedêr, -ri* < obzovò, -và (OBZÒVA, -VE)
vidjelac, gledatelj = zornÿk, -kôj, -kôv (-îki)
vidjenje, susret = vidòve, -vah
vidjeti / videti = ⋆ vìdit, -in < ● vÿt, vidÿn, vidêl: avest. vid, yatv. vîdet
vidovnjak, čarobnjak / copernják = caratân, -ni*
vijak, zavrtanj / šaráf = vîda, -de, -dah*
vijati vjetrom, kovitlati / vejáti = ◘ zibrít, -rÿn, -rÿl: lat. sibilare, špan. soplar
vijećati, savjetovati se = ◘ konšultàt, -tân, -tâl: lat. consultare
vijeće, senat = šinjorÿa, -e* < ● | misârje, -jeh: akad. misaru, etrur. mastreuc
vijećnica, zbornica = ◘ komũn, -ni: lat. communis
vijek, stoljeće = štolèti, -tih < vÿk, vykôj, -kôv: ukr. vik, viki
vijenac / korúna = feštũn, -ni* (krûnćica, -ce, -ćic)
vijest, novost / novica = ◘ novitâd, -di, -dih: lat. novitas, perz. novid
vijoriti, kovitlati (olujom) = ● šyunàt, -nân, -nâl: avest. siuni, hetit. Šiun
vika, galama / kričanje = krišćàva, -ve, -vah (# GALÂMA, -ME)
vikati, galamiti / kričati = krišćàt, -šćÿn, -šćâl (larmàt, -mân, -mâl $)
vikendica, ljetnikovac = ◘ vîla, -le: lat. villa
vila, božica / ● déva = dÿva, -ve, -vah: av. daeva
vile, roglje = # vîli, -lih < stebãr, -ârje, -jeh
vilenjak, vukodlak = kozlâk, -kì (KODLÂK, -CI)
viličast, rašljast = rasohân, -àna, -no > razvîlast, -sto)
viljuška, vilica = ◘ pirũn, -ni, -nih: grč. perone
vime = vimèn, -ni, vimên < sprâv, -vi, -vih
vinara, skladište vina i rakije = špêcija, -ije, -cij*
vinjaga, divlja loza /● rózga = lozìna, -ne,-ÿn < taršÿna, -ni,-ah: per. rezegi, prus. wînjaga
vinjak, kuhano vino = prošék, -ki, -šêk*
vino / vínčeko = ● vinò, vinâ, vinâh: hetit. wiana, etrur. vinum
vinodolski = ● kÿrski, -ska, -sko: hrw. kirki
vinogorje / goríce = # gorÿca, -ce, -cah (-rÿc)
vinograd / térsje = # târsje < ● taršât, -ti: hrw. tršat, hetit. winyant, gots. weinagards
vinova loza, tur.-srb. "ČOKOT" / ters = ● târsi, -ih: akad. trši, hetit. tuwarsa
vinski kamen (u bačvi) = tartâr, -ri*
violina, gusle = gušlì, gušlâh > gùsal
viriti, škiljati = škicàt, -cân, -câl* < ● gvirìt, -rÿn, -rîl: perz. gvir
visak, visinomjer = pjumbÿn, -ni*
visibaba, cvijet Galanthus / kulávec = vyšbâba, -be, -bâb
visina /● višína = ● višÿna, -ni, -nah > -ne, -šÿn: lyd. vishi, perz. višiden
visinski, planinski = vÿšni, -šna, -šno < ● vàrski, vàrska, -ske: ved. varsma
visjeti, biti obješen / viseti = visátt, -sân, -sâl
visok, uzvišen / víšnji = visòk, visoćìji, naj- < # vÿšni, višnẽy, sionvîšni
visoko čelo, hridinast vrh = celÿna, -ni, -ah > -ne, -lÿn
više, matematski plus ( + ) / íšče = # ošćè < oscé: ukr. šće
više, najviše = vÿsje, najvyšje < sioncùda
više, prema gore; najgornje = gorÿe, siongôri
višeglav, mnogoglav = macomûja, macomûje
višeglava aždaja = ● mantràća-macomûja, -je
višestruko, mnogostruko = ćudapûti
viši, gornji = gorẽy, gorÿa, gorÿe
viški, iz otoka Visa = vÿški, -ška, -ške
višnja, voćka Cerasus = ● maràška, -ške: akad.+ hrw. marah, prus. wisnâitas
vitak, stasit, izdužen / vížlasti = balâs: perz. balaš
vitlo, čekrk = vînć, -ći*
vitrina, stakleni ormar / gredénc = ventrÿna, -ne, ventrÿn*
vječno, uvijek / navék = vàvik < vavÿk (ÙVIK)
vjedro, čabar / ● čáber = šćebâr, -rje, -jeh: hrw. čabra
vjedja, očni kapak = vÿa, vÿe, vÿah
vjenčani prsten / ríngec = vêrica, -rice, -ric* < vitÿca, -ce, -cah
vjenčanje, ženidba = ženìtba, -tbe, -db < zenÿtva, -tve, -tav
vjenčati se = sevazêt, sevazmên, sevazêl < sebarbàt, sebarbân, sebarbâl
vjera / vera = vìra, -re, -rah (VÈRA, -RE): čeh. víra
vjeran = vîran, vîrna, -rno (⋆ VÊRAN, -RNO)
vjerodostojan, ispravan / eht = pravûšći, -šće
vjeronauk, doktrina = lontrÿna, -ne, -trÿn*
vjeroučitelj / verovučítel = ◘ katikêta, -te, -kêt: grč. katechetes
vjerovanje / veruvanje = virovànja, -njah (# VÈROVANJE, -NJA)
vjerovati / veruvati = viròvat, -van, -val (VÈROVAT, -UJEN)
vješala / ◘ gálge = vysàla, vysàlah: got. galga
vješalica (za robu) / áufenger = visàlica, -ce, -lic
vješanje = obisìdba, -dbe, -db < ubisÿtva, -tvi, -tvah
vješati, objesiti / obésiti = vysátt, vysân, vysâl
vješt, vještiji, naj- = prâtik* < vîšbi, -be; višbẽy, -bÿa, sionvîšbi, -šbe
vještac / copernják = ● višćũn, -ûni, -nih (štrigũn, -ni*): hetit. wišurya, gots. weihan
vještak, umjetnik = artÿšt, -šti, -tih*
vještica / cópernjica = ● vÿštja, -tje, -tjah (štrÿga, -ge*): hetit. wišurya, gots. weihitha
vještičji / scóprani = ● višćûnski, -ska, -sko: hetit. wišuryanta
vjetar / véter = vètar, -tri, -trih: litv.+ yatv. vetra
vjetrenica, špilja s propuhom = duhlÿna, -ne, duhlÿn
vjetrić, lahor, ćuh / vétrek = ● bâva, -ve, -vah: perz. bav, bask. baga
vjetrometina, burište / vetérnik = spuhotÿna, -ne > barlavênto*
vjetrovit, olujni / viherni = bûran, -rna, -rno: ved. bhurna
vjeverica, Sciurus = vivèrica, -ce, -ric < vivêra, -ri, -rah: prus. wêwere
vježbati, gimnasticirati / se gómbati = # segombàt, -mbân, -mbâl
vlada, državnici = ● darzelâne, -neh: av. darezra
vladarska loza, dinastija = seunekrôli, -lih
vladavina, vlast = darzavÿna, -ne, -nah
vlaga, vlažnost = umitâd, -di*
vlahinja, divljakuša, neotesana = vlanjèsa, -se, -njês
vlak, željeznica / cug = ◘ ferâta, -te, -rât: lat. ferratus
vlakić (dječji) = trenÿn, -îni*
vlas, -si, kosa / láseki = vlâši, -ših
vlasništvo, posjed / grunt = švoÿna, -ne, -nah > švoÿn
vlast, vladavina = darzavÿna, -ne, -nah
vlasulja, perika = puštìca, -ce, -tîc < usÿna, -ni, -nah
vlašina, divljak, četnik = vlahÿna, -ne, -nah
vlažan, mokar / vúhek = zmôcen, zmôcena, -no
vlažiti, močiti / fájhtati = mocítt, mocÿn, -ÿl
vlažno = mokrô
voće, plod / sad = ◘ frùt, -ti, -tih: lat. fructus
voćarna = frutarÿa, -e, -ah*
voćnjak, bašća / sádje = bošćôn, -ni, -nih: perz. buštan
voda / vado = vodà, vodè, vodâh (◘ u romanskim frazama: àkva, -ve): lat. aqua
vodeći, čelnikov, šefovski = ◘ akÿrni, -rna, -rno: grč. kyrios
vodena biljka, hidrofit (stalno u vodi) = vodũn, -ûni, -nih
vodenast, razvodnjen = vòdni, -dna, -dne
vodeni kaćun, Epipactis = ● bujmèrac, -rci, -cih: akad. buranum
vodenasto varivo (s ribom itd.) = lèšo*
vodenica, vodna turbina = ● stùpa, -pe, -pah: ved. stupa
vodeno rašće, fitobentos (podvodna vegetacija) = krèćje, -ćjeh
vodica, sveta voda = ◘ akvašânta, -nte (# vodìca, -ce, -dÿc): lat. aqua sancta
vodič, vozač /● peljár = ● peyãr, -âre, -reh: perz. peyare, hetit. pehuta
voditelj, predstojnik = parvãd, -âdi, -dih
voditi, voziti /● pélati, fúrati = ● pelátt, -ân,-âl (# vožìt): ved. pelate
vodja, poglavar / glavač = ◘ akÿr, -roj, -rov: perz. akir, grč. kyros
vododerina, suho korito / járuga = ricÿna, -ne, -nah (fjumêra, -re, -mêr*)
vodoinstalater / špéngler = vodomèštar, -štri, -štar
vodoskok, gejzir, tur.-srb. "ŠEDRVAN" / vodomét = kužêl, -li, -lih
vodosprem, cisterna / čáternja = štêrna, -rne, -rn* < dazdenÿk, -ki, -kih
vodovod / vaserlájtunk = ◘ akvidòt, -ti: lat. aquaeductum
vodstvo, stožer, generalštab = seunakÿri, -rih
vojak, novak, regrut / tabórnik = levâk, -ki* (# tabôrnik, -iki)
vojarna, kasarna = kažêrma, -rme, -rm* (vojnÿca, -ce)
vojni, vojnički / vojáški = ◘ militârski, -ska, -sko: lat. militaris
vojnik / voják = # soldât, -ti, -ih $
vojskovodja, general = ženerâl, -li* < ● | jezdakÿr, -re, -reh
vol, volovi / vólek = vuõl, vôli, -lih: čeh. vul, volu
volan, rudo kola = ◘ gubernâl, -li: lat. gubernaculum
volja, htijenje = utèmba, -mbi, -bah > vôya, -ye (VÒLJA)
voljen, ljubljen = jûbjen, -na, -no (LJÛBLJEN)
voljeti / ímeti_rada = radimìt, -imÿn, -imêl > ◘ amàt, -ân,-âl (# VOLÌT,-ÎN,-ÊL): lat. amare
volumen, obujam, opseg = ubjêm, -mi, -mih: čeh. objem
vonj, miris / dišáva = # dìšba, -šbe, -bah
vonjati, mirišati / dišáti = # dišàt, dišÿn, dišâl
vosak pčelinji = ◘ ciròt, -ti, -tih < voscâk, voscakî: etrur. ceri, lat. cera
voštani, navošten = voscèni, -na, -no > vošćêni
voštanica, lojanica = švÿtja, -tje, -tjah (štêrika, -ke)*
vozač, vodič /● peljár = ● peyãr, -âri, -rih (# PELJÂR): perz. peyare, hetit. pehuta
vozarina, putni trošak = pašâj, -àje, -jeh: avest. paša, bask. pasaia
vozeći se, u vožnji = sepelâjuć
vozi, naprijed! = vôga !*
vozilo, kola = ◘ kâri, kârih: etrur. carra, kelt. carros, lat. carrus
voziti /● pélati, fúrati =● # pelátt, -lân, -lâl (vožìt): ved. pelate
voziti se /● se pélati = ● sepelàt, -lân, -lâl (SE_VOZÌT, -ÎN,-ÎL): ved. sa-pelate
vrabac (Passer)/ vrabec = kutjarîn, -ni < orèbac, orèbci (KUĆNÎ)
vračara, gatara / cóprnjica = bahôrnica, -ce, -nic (tvarnÿca, -ce, -nÿc)
vračanje, čaranje / copraríja = ● mâtra, -tre, -rah (štrigarÿa*): avest. mathra, ved. mantra
vračati, čarati = bahorìt, -rÿn, -rÿl < ● mantràt, -trân, -trâl: ved. mantrita
vrag /◘ vrak = vroãg, vrâgi,-ih < ◘ šotòna, -ne (# hudòba): het. huda, gr. satanas, got. wraks
vragoljan, vražićak / vrágek = vranÿć, -ći, -ćih (žankulôn, -ni*)
vragoljast = vragomètni, -tna, -tno
vrana, ptica Corvus = # vranà, -nê, -nâh < ● vroãn, vranÿ, -nîh: tohar. wrauna, yatv. varna
vrat, grlo = ● gútt, gùti, -tih: perz. guta, akad.+ sumer. gutar
vrata, vratnice = zatòka, -ki, -kah < dvêrnica, -ce (# VRÂTA): prus. wartâ
vratar, portir = # vratâr, -ri < zatòćnik, -ki, -kih
vratarati, rastvarati vrata = vratarìt, -rÿn, -rÿl
vratašca, šalterić = purtèla, -le, -têl*
vratiti / vrnuti = ● tornàt, -nân,-âl (◘ varnùt, -nên,-ûl): etr. turune, bas. turnatu, per. varune
vratiti se / iti_nazáj = ● sevarnùt, -rnên, -rnûl (se_tornàt*): perz. sa-varune
vratnice, vrata / dvéri = zatòka, -ki, -kah (dvêrnica, -ce): ved. dvara
vratolomija, akrobacija = krobâcija, -ije, -cij*
vražićak, vragoljan / vrágek = vranÿć, -ći, -ćih (zjankulôn, -ni*)
vražji, djavolski = vrâzji, -zja, -zje < hudòbni, -bna, -bno: prus. wârgan
vrba, drvo Salix = žùkva, -kve, -kav < ● zûgva, -vi,-ah: hrw. zekva, tibet. žokba, urart. gekva
vrbnički = vrbânski, -ska, -sko < varbânski, -ske
vrč, pehar / krígla = bukalèta, -te, -lêt* > cùp, -pÿ (ČÛP, -PI)
vreća, tur.-srb. "DŽAK" / žákel = vrìća, -će, vrÿć < vrÿtja, -tje, -tjah
vreća maslina = omÿšalj, -šlji, -ljah
vrećetina, stara šuplja/prljava vreća = vrićÿna, -ne, -nah
vrećica, tur.-srb. "KESA" / móšnja = vrìćica, -ce, -ćic (šakèt, -ti*)
vrelce, izvorić / škárnica = zdencìć, -ći, -ćih < ● bujmèrić, -ìtje, -tjeh
vrelo / škarnik = ● buÿmer, bujmère, -reh > vrutàk, -tkì: ak. buranum, hrw. burim, got. brunna
vreteno, zvrk / vergl = ● vartèno, -na, -nah: hrw. vartana
vrh / verh = vãar, varhÿ, -hôv < ● varhâ, varhê (VÀRH, VRHI): ved. varha, av. variš, ukr. verh
vrhnje, pjena, tur.-srb. "KAJMAK" / šlag = skorùp, -pi < škorúp, -ùpje, -pjeh
vrhovni bog, bog bogova = sionbôg
vrhunac, glavni vrh = vrhòvica, -ce, -vic < sionvâr, siuvarhe
vrhunski, prvenstveni = ursiõn, ursejnê
vrijedan, vrijedno / vréden = vrÿdni, -dna, -dno
vrijediti, "valjati" / vredeti = vridìt, -dÿn, -dÿl
vrijednost, važnost = hâjnost, -sti, -tih
vrijeme, doba / cajt = vrîme, vrimêna, -mên < vrÿme, vrymjâ, -jâh: rus. vremja
vrijenje, kipljenje, srb. "KLJUČANJE" = vrutàva, -ve, -vah
vrijes, vrijesak (Satureja) / vres = vrÿs, -sje, -jeh
vrijeti, kipjeti, srb. "KLJUČATI" = ◘ vrutátt, -tân, -tâl: litv. vírti, etrur. vrsum
vriježa, vinjaga / rózga = vinùkva, -kve* < ● rôzgva, -gve: perz. rezegi
vriskanje / kričanje = # krišćànja, -njah
vrištati / kričati = krišćàt, -šćân, -šćâl (vriscát, vriscÿn, -âl)
vriština, pustopoljina / vrésje = vrisÿka, -ke, -kah
vrlet, strmac, odsjek / strmec = sajâlo, -la, -lah > opàdna, -dne
vrlo, veoma, jako / čist, fest =  # scelô (vêlmi)
vrludati, krivudati = burdižàt, -žân, -žâl* < simtamàt, -mân, -mâl
vrpca, traka /◘ gúrta = | prahàla, -le, -lah > kurdèla, -le*: gots. gairta
vrsta, pasmina / féla = ràca, -ce < vâršt, -štÿ, -tÿh (šôrta, -rte $)
vrša (za ribe) = vàrša, -rše, -rš < ◘ vârsja, -sje, -jah (⋆ VRŠA): trac. varzas
vršak, piramida / óštrc = ● | kũur, kûrje, -jeh: akad. kur, trac. kiri
vršidba, vršenje žita = ● varhàtva, -tvi, -vah > -tve, -tv (VRŠÎLBA, -BE, -LB): ved. varha
vršiti žito = ● varhàt, -hân, -hâl (tlÿć, tlyên, tlyâl): ved. varha
vršiti nuždu, srati / drískati = kenjàt, -njân, -njâl (⋆ šràt, šerên, šrâl)
vršnjak / godóvnik = vršnîk, -ki, -nÿk < ● varsnÿk, -nôj, -kôv 
vršnjakinja / godóvnica = ● varsnÿca, -ce, -nÿc: ved. varšina
vršno, navrh, povrh = ● zvarhû: ved. ze-varha, ukr. zverhu
vrt, povrtnjak / gartlic = ◘ vârt, vàtli, vârtal (jarûl,-li*): toh. warto, etr. vrtes, vegl. vart 
vrtača / poníkva = dolàc, dolcÿ, -lâc < ● kùmba, -mbi, -bah: ved. kumbha, kelt. cumba
vrtić, žardinjera / gártlic = žardinèt, -ti* < ◘ jarûla, -le: lat. areola
vrtjeti, okretati / félšati = ● vartít, -tÿn, -tÿl: ved. vartita
vrtjeti se = ● sevartìt, -tÿn, -tÿl: ved. sa-vartita
vrtlarija, rasadnik = prisadÿšće, -šća, -šć
vrtna leća, povrće Lens esculenta = ćićàrica, -ce, -ric* < kikàrica, -ce, -cah: etrur. kikvi
vrtoglavica, omaglica / švíndl = mantàvica, -ce, -vic (vartûd, -di, -dih)
vrtuljak / ríngišpil = ● vartũl, -ûli, -ih: ved. vartula
vrtuljak na vjetar (igračka) = vartÿlica, -ce, -lic
vruće, toplije; najtoplije = teplò, teplìje, najteplìje < teplÿe, sionteplò
vrućica, viša temperatura = ● ugnÿca, -ce, -cah > ognjìca, -ce, -njyc: hetit. agniš, ved. agni
vrućina, sparina / zaduha = kaldûra, -re, -dûr*
vrulja, morski izvor = vrûtja, -tje, -jah
vrutak, vrelo u stijeni / škárnik = škâlnica, -nice, -nic: rus. skalísta
vuča, tegalj / šléper = lemûrć, -rći*
vučac (grm Lycium) = belatàrna, -rne, -rnah
vučić, mladi vuk / vúkec = vukìć, -ći
vući, natezati / vléči = šayãt, šayãn, šayãl (vlÿć, valcên)
vući se, jedva ići / se vléči = setapát, -pân, -pâl
vući prikolicu / šlépati = lemurćàt, -ćân, -ćâl*
vući zapregu, tegliti = ● ojnát, -nân, -nâl: ved. yuji
vuk / vóuk = vûk, -ki < ● rũuk, rukÿ, -kîh: ved. vrka, yatv. vilkas, sarmat. urgos
vukodlak, kozorog / denevír = kozlâk, -kÿ, -kîh (KUDLÂK, -LACI)
vukopis, ćirilica / cirílica = vlaske-škrabòtje
vukopisac, standardni književnik = mejvlàski_škrivân
vulkanizer = gumâr, -ri $
vulva, stidnica / jážica = pìplica, -ice, -lic < ● vôška, -ške, -kah: avest. vohuca, vohuni
vuna / ● vólna = vunâ, -nê: ved. volna, litv. vilna

Z - z

za = zâ (romanske fraze: pèr *): hrw. za
zabaciti, zanemariti / zahîtiti = zahìtit, -tin, -til (hitit_zâda)
zabačen, zametnut / zahíčen = # zahìtan, -na, -no
zabarikadirati, blokirati / zaríglati = zapuntàt, -ân,-âl*
zabat, natkrovlje, krovna kućica = sklàd, -di, -dih (fumâr, -ri*)
zabava, razonoda, tur.-srb. "TULUM" / veselíca = divertimênt, -ti*: tur. tulum, arab. tulumba
zabaviti, provesti se / se provêsti = seprôjt, -pròjden, -pròšal: čeh. projít se
zabezeknuti se / blenuti = inkantàt, -tân, -tâl* (# bleznùt, -nên, -nûl)
zabezeknutost, zapanjenost = bleznûtje, -tja, -jah
zabijati (čavle) / zacvíkati = cavlàt, -ân,-âl
zabijeliti / pobeleti = zibelêt, zibelÿn, -êl: litv. zibelêt
zabilježiti, zapisati = # zapisàt, -šên, -sâl < ◘ notàt, -tân, -tâl: lat. notare
zabit, nedostupni kraj = zabÿtje, -tja, -jah
zabitan, nedostupan = ⋆ zabÿtni, -tna, -tne
zabiti, ugurati / porínuti = ● varinùt, -nên, -nûl: ved. vi-rnoti
zablatiti, okaljati / zmázati = # zikališàt, -šân, -šâl
zablenut, priglupa pogleda = zbrâvljen, -na, -no
zablenuti se, priglupo gledati / blenuti = zbrâvit, -vin, -vil
zabljesnuti, sijevnuti / zabléščiti = zalampàt, -pân, -pâl* (# zabliscàt, -cân, -câl)
zaboga ! (uzvik) / ti bokca ! = ● ôštija !: ved. oshtya
zaboljeti / štrécnuti = žìgnut, -nen, -nul < zygnút, -nên, -nûl (# ZABOLÌT, -ÎN,-ÊL)
zaboraviti / pozábiti = # pozabít, -bÿn, -bîl: bask. zabartu
zaboravljati / zábiti = ● zabít, zabÿn, zabÿl: ukr. zabuti, bask. zabar
zaboravljen / zábleni = pozâbjen, -na, -no: bask. zabartu
zabran, rezervat = zarók, zaròki, -ih
zabrana, zapreka / špéra = kràtba, -tbi, -bah
zabraniti, uskratiti = impaćàt, -ćân, -ćâl* (kratìt, -tÿn, -tÿl)
zabranjen, -no / prepovêdan = impaćân, -àna, -no*
zabraviti, zabarikadirati / zaháklati = zilokòtat, -tan, -tal
zabrbljati, zapričati se / požlábrati = zaćakulàt, -lân, -lâl
zabrinjavajući, uznemirujući = intrigàšt, -šta, -što*
zabrtviti, začepiti / zaštópati = zaštropàt, -pân, -pâl (# ZAČEPÌT, -ÎN,-ÎL)
zabuljiti, zagledati se / zablénuti = vavît, -dÿn, -îl (hitit-okÿ)
zabušavati, tobože raditi = kadèlat, -lan, -lal
zacrnjeti, potamniti = zaćarnìt, -nÿn, -nêl
zacrvenjeti, zarumeniti / počrléniti = zacavjenìt, -nÿn, -nÿl
začaran, urečen / scóprani = ● zmantrân, -àna, -no (štrigunân, -no*): ved. ze-mantrana
začarati, ureći / scóprati = ● zmantràt, -rân,-âl (štrigunàt, -ân,-âl*): ved. ze-mantrita
začepljen / zaštópani = # zaštropân, -na, -no
začepiti, zabrtviti / zaštópati, zadíhtati = zaštropàt, -pân, -pâl (# ZAČEPÌT, -ÎN,-ÎL)
začetak, uzrok / začélo = ● zacâlo, -la, -lah: avest. zatha, rus. počalo
začeti, započeti = zàcet, -men, -cel < zacât, -ân, -âl
začetnica, pramajka = seunamânda, -nde
začetnik, praotac = ◘ patryâr, -ri < ● siontjâće: hetit. siu-tati, grč. patriarchos
začin, mirodija / začímba, gvirc = zacÿmba, -mbe, -mb
zaći, zalaziti / zahájati = zahâjat, -jan, -jal
zadah, smog / zadúha = ● zibûšje, -šja, -jah: perz. zibah
zadarski, iz grada Zadra = zarâjni, -jna, -jne
zadaviti / zagútiti = zagucátt, -cân, -câl
zadebljanje, odebljanje = tušćìlo, -la, -šćÿl < tuscÿlo, -la, -lah
zadesiti / tréfiti = potrèfit, -fin, -fil*
zadimiti, zapušiti / zakúriti = zakurìt, -rÿn, -rÿl: rus. zakurít’
zadimljen = dimâv, dimàva, dimàvo
zadimljenost, pušenje = ● dimàtva, -tve, -vah: perz. dimati
zadirkivati, peckati /● zézati = ● picigàt, -gân, -gâl: perz. picidan, akad.+ hrw. zuzu
zadnji; najzadnji = zàdni; sionzàdni
zadovoljan, -no = ◘ kuntênt, -nta, -nto: lat. contentus
zadovoljiti = zguštàt, -tân, -tâl < kuntentàt, -tân, -tâl*
zadrhtati / zatréptati = # zatrepêtjat, -tjen, -tal
zadrijemati / zakúnjati = zakìmat, -man, -mal (zatanjàt, -njân, -njâl*)
zadrt, tupav / túmplav = zarukân, -kàna, -no (zadêrti, -rta, -rto)
zadruga, zajednica / drúžba = # drùžba, -žbe, -žb < ● barbâna, -ne,-nah: hrw. barbana
zadruga (poljodjelska) = # zâdruga, -ge, -rug
zadržati = zidarzàt, zidarzÿn, zidarzâl < nedatné, nedané, nedalné
zaduha, dahtanje = ● pihavÿna, -ni, -nah > -ne, -vÿn: hetit. pihasasi
zadužiti se = sezaduzìt, -zîn, -zîl
zaflekati, ispjegati = maćàt, -ćân, -ćâl* < ● pirgàt, -gân, -gâl: akad. pirga
zaflekati se, uprljati / sezaflékat = semaćàt, -ćân, -ćâl*
zafrkavati, zadirkivati = voltâvat, -van, -val* (zanovÿtat, -tan, -tal)
zafućkati, zazviždati = zafišćàt, -ćân, -ćâl* < zipiskàt, -kân, -kâl
zagaditi, onečistiti = odùrit, -rin, -ril (gnjusìt, -sÿn, -sÿl*)
zagadjen, onečišćen / oduren = odûrni, -rna, -rno (gnjûsi, -sa, -so)
zagadjenje, onečišćenje = odùrba, -rbi, -bah (šporkìca, -ce*)
zagasit, taman / mat = │ cedân, -dàna, -ne > ◘ škûri, -ra, -ro: gots. skura
zagipsati, zakitati = štukàt, -kân, -kâl*
zaglavinjati, posrnuti = zarolàt, -lân, -lâl*
zaglavlje, pogovor / poslovje = # poslòvje, -vja, -jah
zagledati se / blenuti = bleznùt, -nên, -nûl (hitit-okÿ)
zaglušiti = zagluhnùt, zagluhnên, -nûl
zagnjuriti, uroniti / greznuti = zabùžnut, -žnen, -žnul
zagnojiti (rana), pogoršati se = sezêt-vazlò, sezêl-vazlò
zagonetka /● zgánjka = ● udgânka, -nki, -kah: ved. ud-ganita, ze-ganita
zagorčiti, okiseliti / skisati = žuknivàt, -vân, -vâl
zagoriti, pripeći / prismúditi = šmudít, šmudÿn, šmudÿl
zagorski, iz Hrv. Zagorja = pùrgerski, -ska, -sko
zagovornik, zaštitnik / odvétnik = # udvêtnik, -ki > ◘ padrôn, -ni,-nih: lat. patronus
zagovornica, zaštitnica = padrôna, -ne, -nah* (udvetnÿca, -ce, -nÿc)
zagrade / zapórke = zaròki, -kih < # zapôrke, -rak: čeh. závorka
zagraditi, ograditi = zigrajât, -jân, -jâl
zagradjen, ogradjen / ográjen = # ogrâjen, -ena, -eno < ubgrâjen, -na, -ne
zagrebački / agrámerski = žagrêbni, -bna, -bno
zagrijati / nahájcati = stèplit, -lin, -lil < ziteplìt, -lÿn, -lÿl
zagristi = nacêt, nacmên, nacêl
zagrmjeti = varoštàt, -tân, -tâl (zatriskàt, -kân)
zagrnuti, navući / navléči = zigarnìt, -nên, -nîl
zagubiti, zametnuti / zgubíti = zagunćàt, -ćân, -ćâl*
zagustiti, postati opasno = gusto-prÿt
zagutiti, zadaviti = zagucát, -cân, -câl
zahladiti, osvježiti / zazimeti = zafriškàt, -kân, -kâl $
zahod, WC / zahot = provâza, -ze* (kakàra, -re): ved. kaka
zahrdjao = zaruzjân, -jàna, -no (ružinân, -no)*
zahrdjati = zaruzjàt, -jân, -jâl (ružinàt, -ân*)
zahvalan, odan /● hárni = ● hârni, -rna, -rno: avest. haurvas
zahvalnost, odanost = ● hârnost, -sti: avest. haurvatat
zahvat, potez / potes = zapâs, -sje, -jeh: av. pasa
zahvatiti, okrznuti = zadêt, zadìnen, zadêl: rus. zadét’
zaigrati, zaplesati / zatancati = zatancàt, -ân,-âl $ < ● ziverzìt, -ÿn,-ÿl: av. ze-verezyati
zaimača / šefla = dvÿžica, -ce, -žic (kacôla, -le*)
zaista, zapravo, doista / praf = zasprâvno (veramênte*)
zajahati / zajašiti = # zajâšit, -šin, -šil < ● zayzdìt, -dîn, -dîl: avest. ze-yazdat
zajašiti, objahati = ● ubyzdìt, ubyzdîn, -dîl
zajednica, udruga / drúžba = # drùzba, -zbe, -zb < ● barbâna, -ne: hrw. barbana
zajedljiv = ◘ jetikâv, -àva, -vo: grč. hektikos
zajednički, ukupan / gmájni = škûpni, -pna, -pno
zajedništvo, jedinstvo = jedÿnošt, -šti, -tih
zajedno / skúpa = žaenò: s instrumentalom < ziõn, ziunê: s nominativom
zajutrak, doručak / frúštuk = marênda, -nde, -nd*
zakapariti, predplatiti = kaparàt, -rân, -râl*
zakasniti / zamuditi = # zakasnìt, -snÿn, -snîl; zatardigàt, -gân* (zapôlne_vamâšu)
zakašljati = zakašjàt, -jên, -jâl
zakašnjeli, kasan / késni = # kàsni, -sna,-sno < kèšni, -šne
zakidati (na vagi) = škarzo-mìrit, škarzo-mìrin, škarzo-mìril: trac. skarzas
zakiseliti / skisati = žuknivát, -vân, -vâl
zakitati, zagipsati = štukàt, -kân, -kâl*
zakleti se / priségnuti = seprisêć, seprisègnen, seprisègal
zaključati, zabraviti / zaríglati = kjucàt, -cân, -câl (KLJÛČAT, -AN)
zaklon, azil / sklonišče = utòka, utòki, -kah < ● jâta, -te, -tah: ved. yata
zakloniti se / se skoniti = ● sejatìt, -tîn, -tîl: ved. sa-yata
zaklonjen, zaštićen / sklonjeni = jâtni, -tna, -tne
zaklopci, kapci prozora = ◘ škûre, -rah: gots. skura
zaključenje, završnica = finjenìca, -ce, -nÿc* < poslôvje, -vja
zaključiti, izvoditi = zakjucìt, -cÿn, -cîl
zakočiti = zakrikàt, -kân, -kâl* (zašyàt, -ân, -âl)
zakon, pravni propis / nórma = ◘ štatût, -ti: lat. statutum
zakonik, zbirka propisa / štatút = štatûti, -tih*
zakopati / zlopátati = zakopàt, -pân, -pâl
zakopčati = zbotunàt, -nân, -nâl* (zipucìt, -cÿn, -cîl)
zakoračiti, prohodati = shodìt, -dÿn, -dêl
zakovati, pribiti / zacvíkati = cavlàt, -lân, -vlâl
zakovica = rebatîn, -ni*
zakrčiti, zapriječiti = zahìtat, -tan, -tal
zakrmiti, svinjiti = prašćarìt, -rÿn, -rÿl
zakup, najam, stanarina / ujem = fìt, fìti, -ih*
zakuska, domjenak = marendîn, -ni* (domjènca, -nce, -nc): vegl. domiénca
zakvačen, uvezan / zaháklan = ziglamân, -màna, -no
zakvačiti, povezati, srb. “ZAKAČITI“ / zaháklati = gambetàt, -tân,-tâl* (ziglamàt, -mân,-âl)
zakvačiti se, zapeti = sezadêt, sezadìnen sezadêl
zalaz sunca, suton / zahód = zahõy, -hôje, -jeh
zalaziti (sunce) / zahájati = zâjt, -den, zàšal < zahâjat, -jan, -jal
zalediti, smrznuti / zmerznuti = ● baršítt, -šÿn,-îl (mušurát,-ân): ak. mušuru, per. baršiden
zalemiti, zalotati / zašvájsati = zištanjàt, -njân, -njâl*
zalemljen = štanjân, -na, -no*
zalet, brzina broda = brîva, -ve, brÿv*
zaletiti se, ubrzati = abrivàt, -vân, -vâl*
zaliha / príčuva = lezêrva, -rve, -rv*
zaliječiti / zalečiti = zalicìt, -cÿn, -cîl
zalijepiti, slijepiti / zakéliti = zlipítt, zlipÿn, zlipÿl
zalisci (rub brade) = bàfi, -ih*
zalogajnica, restoran = mênza, -ze*
zalutati, izgubiti se / se zgubíti = segubítt, -bÿn, -bÿl
zaljubiti se / zatelébati = namurât, -rân, -râl* < # telebát, -bân, -bâl: perz. teleben
zaljubljen / zateléban = namurân, -ràna, -no* < ● telebân, -àne, -neh: perz. teleben
zaljuljati / zanjíhati = zikÿmat, -man, -mal
zalotati, zalemiti / zašvájsati = zištanjàt, -ân,-âl*
zamagliti, zamutiti = fuškàt, -kân, -kâl*
zamagljen, zamućen = fuškân, -àna, -no*
zamagljenost, zamućenje = fuškâda, -de, -kâd*
zamah, potez = ● bòt, -ti, -tih (skòs*): perz. bot, gots. bota
zamalo, skoro = vâlje (debòto*)
zamazan, musav (djeci) / zmàzani = bêkini, -na, -no
zamesti, zasuti / zametati = # zimetàt, -tân, -tâl
zametak, počelo / zavrček = zacâlo, -la, -lah
zametnuti, zagubiti / zgúbiti = zagunćàt, -nćân, -nćâl*
zamijeniti, smijeniti = zminìt, zminÿn, zminÿl
zamijesiti, umijesiti = zmisít, -sÿn, -sÿl
zamiješati, pobrkati / zbrkati = zmišàt, -šân, -šâl
zamirišati, zavonjati / zadíšati = zdahnìt, -nên, -nêl
zamisao, ideja / šlágvort = namÿšal, namÿšli, -šlih
zamisliti, predpostaviti = zmÿslit, -lin, -lil (imaginàt, -nân, -nâl*)
zamjena, zamjenica = zmìnka, -nke, -nk
zamjenik, namjesnik / špan = suplênt, -nti*
zamjenski, izmjeničan = vaporèdni, -dna, -dno
zamjerka, prigovor, kritika / pripomba = zamÿra, -re, -rah
zamjeriti, prigovoriti = zamiràt, -rân, -râl
zamjeriti se / zamériti se = sezmiràt, -rân, -râl
zamka, klopka, lovka = labôr, -ri (trâpula, -le)*
zamoliti, zatražiti / zaprosíti = izyskàt, -ân,-âl: perz. izaiti
zamorčić, Cavia = pomerÿnac, -nci, -cih
zamoriti, dosaditi = štufàt, -fân, -fâl*
zamotak, zavežljaj / pinkl = bûšta, -šte, -tah > -št: perz. bešta
zamotuljak, paketić = mićabûšta, -šte
zamračenost, tmina = škurèca, -ce* < ● tèmba, -mbi, -bah (crnjavìna, -ne, -vÿn): ved. temah
zamračiti, potamniti = ◘ škurìt, -rÿn, -rÿl (zmarkàt, -kân, -kâl): gots. skurian
zamrijeti, utihnuti = zamrÿt, zamrên, zamârl
zamrljan / zaflékan = zimaćân, -na, -no*
zamrljati, zamastiti / zaflékati = zimàćat, -an,-al
zamrziti = umrazìt, umrazÿn, umrazÿl
zamrznuti, slediti / zmérznuti = zimarznùt, -znên, -znûl
zamuckivati / péntati = # plentàt, -ntân, -ntâl
zamućen, zamagljen = fuškân, -àna,-no*
zamućeno staro zrcalo = darcelÿna, -ne, -nah
zamućenje, zamagljenost = fuškâda, -de, -škâd*
zamuknuti, ušutjeti / začkómeti = citoštàt, citoštànen, citoštâl* (malknùt, -nên, -nûl)
zamutiti, zamagliti = fuškàt, -škân, -škâl*
zamutiti se, zamagliti = semutít, -tÿn, -tîl
ZANAT: obrt, majstorstvo = meštrÿa, -e*
"ZANATLIJA" (tur.-srb.): hrv. obrtnik, majstor = mèštar, -tri $ (artižân, -ni*)
zanemariti, zabaciti = zahìtit, zahìtin, -til (hitit_zâda)
zanijeti, zatrudniti = zibàbit, -bin, zibàbila
zanijeti se, smetnuti s uma = sezanêšt, se_zanešên, sezanêl
zanimanje, korist / fájda = interês, -si*
zanimljiv, interesantan / zanímiv = trešântan, -ntna, -tno*
zanjihati, zaljuljati = zikÿmat, -man, -mal
zanoktica, ozljeda nokta = ušćìpak, -pci, -pak < uscÿpak, -pki, -kih 
zanovijetati / cmizditi = hinkátt, -kân, -kâl
zanovjet, negnjil, grm Laburnum = zanovÿta, -te (ditêlnik, -iki)
zao, zloban /● húdi, zlóčesti  = # zlocêsti, -sta, -sto < ● hûdi, -da,-do: hetit. hûda
zaobići, mimoići = zibrišàt, -šân, -šâl
zaobilazni, posredni = abrikôl, -la, -lo*
zaobljen, okrugao = tôndi, -nda, -ndo*
zaodjeti, ogrnuti / navléči = ugarnùt, -rnên, -rnûl
zaokret, povrat / curík = virâj, -àje, -jeh (šija-vôga*)
zaorati = zauràt, -rân, -râl
zaova, muževa sestra = zjalvà, -lvê, -lvâh
zapad / zahód = pulênat, pulênta* < ● | semêra, -re: sumer. semiru, akad. šimeru
zapadni / zahóden = pulêntski, -ka,-ko* < ● | semèrni, -rna, -rne: akad. šimeruni
zapadnije, na zapad / zahodnéjše = # nazahôj < vazahõy 
zapadnjak, stanovnik zapada =● | semerân, -ràne,-neh (Semerân: Indijanac): akad. šimeruni
zapaliti, upaliti / vúžgati = ◘ vazgát, vazgân, vazgâl: gots. wazgo
zapaljiv = gorÿvi, gorÿva, gorÿve (zasè-vazgát)
zapanjenost, zabezeknutost = bleznûtje, -tja, -jah
zapečaćen, žigosan / štémplan = timbrân, -na, -no*
zapečatiti, plombirati / blombírati = pjumbàt, -bân, -bâl*
zapečen, prigoren / prismúdjen = zgòren, -na, -no
zapeći, prepeći = baškotàt, -ân,-âl
zapepeliti = spopelìt, spopelÿn, spopelÿl
zapeti, zakvačiti se / zapíčiti = sezadêt, sezadìnen, sezazadêl
zapetljanost, zbrkanost = mutežìna, -ne, -žÿn < mutezÿna, -ni, -nah
zapisati, zabilježiti = ◘ notàt, -tân,-tâl (# zapisàt, -sên, -sâl): lat. notare, bask. notatu
zapisnik = protokôl, -li $
zapišan, popišan / popíškan = ● scân, scanà, scanò (pocurân, -àna, -no): ved. scotan
zapitati, upitati = # zapitàt, zapitân, -tâl
zapiti, spiskati / zalúmpati = zalûmpat, -pan, -pal $
zapjevati, propjevati / popévati = zakantàt, -tân, -tâl*
zaplaviti, pomodriti, ofarbati plavo = | kukùrit, -rin, -ril
zaplesati / zatancati = zatancàt, -cân,-câl < ● ziverzìt, -zÿn,-zÿl: avest. ze-verezyati
zaplijena, konfiskacija = ◘ sekvèštra, -štre: lat. sequestra
zaplijeniti, konfiscirati = sekveštràt, -trân, -trâl*
zaplijenjen, konfisciran = sekveštrân, -tràna, -no*
zapljusniti, poprskati / pošprícati = poštropìt, -pîn, -pîl
zaploviti, otvoriti jedra = zaydrìt, -drîn, -drîl
zaploviti (novi mornar) = poć-vamôri, šal-vamôri
započeti = sezacât, sezacân, sezacâl
zapomaganje, jauk = ◘ lamênt, -nti (# vapâj): lat. lamentum
zapomagati, jaukati / jokati = ◘ lamentàt, -tân,-âl (vapìt, -în): lat. lamentare, got. wopjan
zaposjesti, zagraditi /● zapáčiti = ● zipašàt, -šân, -šâl: ved. ze-pachita
zapovijediti, narediti = zapovidàt, -dân, -dâl < najganàt, -nân, -nâl
zapovjed / befél = zapovÿd, -di: ved. apavada
zapovjednik, vodja = kâpo* < ● akÿr, -re, -reh: perz. akir, grč. kyros
zapravo, zaista, doista / zasprávno = šìšno (vêro*)
zaprditi, zasmrditi / zafúljati = ● zipardêt, -rdÿn, -rdêl: avest. ze-paradata
zaprega, selska kola / fóršpan = ◘ kâri, -ih (# vuõž, vôži): kelt. carros, etr. carra, lat. carrus
zapreka, zabrana = impâć, -ći* < kràtba, -tbe
zapričati se, zabrbljati / požlábrati = zaćakulàt, -lân, -lâl
zapriječen, blokiran = blokân, -kàna, -no $
zapriječiti, blokirati = blokàt, -kân, -kâl* (zahìtat, -tan, -tal)
zaprljati / zmázati = zašporkàt, -kân, -kâl* (# zamàzat, -žen, -zal)
zaprljati se / se zmázati = sešporkàt, -kân, -kâl*
zaprositi, zamoliti, pitati = pitátt, -tân, -tâl
zaprška / ájnpren = zapèšt, -šti, -štih
zapuhati (lahor) / popíhati = popuhnùt, -nên,-nûl < ● zibavàt, -vân,-vâl: perz. zi-baviden
zapuhati se, uspuhati / zapíhati = # zapihàt, -ân-âl
zapuhati se / se zapíhati = ● sepihátt, sepihân, sepihâl: hetit. pihasasi
zapuhati - puhnuti bura = ● zburinàt, -nân, -nâl: ved. ze-bhurni
zapuhati - puhnuti jugo = ujuzìt, -zÿn, -zÿl
zapustiti, napustiti = zapušćàt, -šćân, -šćâl
zapušiti (cigaretu) / zakaditi = # zakadìt, -dÿn, -dÿl
zapušten, napušten / zapúščeni = zapûštjen, -no
zapušten vrt (s korovom) = jarulÿna, -ne, -nah
zar, da li ? / je li ? = # jê, jêl ?
zar ne? = ● canè ?: ved. caná?, per. gar ne?
zarada, korist / gešéft = interès, -si* < ● hasnà, -snê, -nâh: perz. ahsana
zaraditi, profitirati / ◘ profiterati = profitàt, -tân, -tâl: lat. profiteri
zaraslina, ožiljak = ◘ fîštula, -le, -štul (zišvencÿna, -ne): lat. fistula
zarastao, obrastao = obrâšćen, -na, -no < ubrêstjen, -jena, -jene
zarasti, obrasti = ubrêšt, ubrestên, ubrèstal
zaraubati, zariglati = krakunàt, -nân, -nâl* < ● zipacàt, -cân, -câl: ved. ze-pachita
zaravan, ravnjak / ráven = ravànac, -nci; ◘ plâna, -ne: lat. planum
zaravniti se, smiriti more = sebunacàt, -cân, -câl*
zaravnjen, ravan = ◘ plâni, -na, -no: lat. planus
zaraza, epidemija = kratêl, -èli, -lih
zaraziti / okúžiti = impeštàt, -tân, -tâl*
zarazna bolnica, karantena = lazarèt, -ti*
zaražen, / okúžen = impeštân, -tàna, -no*
zaraženost, šugavost = tjepêrivost, -sti
zardjalo staro željezo = zjelezÿna, -ne, -nah
zariglati / zaráubati = krakunàt, -nân, -nâl* < ● zipacàt, -cân, -câl: ved. ze-pachita
zarobljenik, rob / súžanj = # suzãn, -âne, -eh
zaroniti, uroniti = zabùžnut, -nen, -nul (zanorìt, -ÿn)
zaronjen, uronjen = zabùžnjen, -ena, -eno
zaronjenje, uranjanje = vanôrba, -rbi, -bah
zaručiti se = sevìrit, sevìrin, sevìril (SE_VÈRIT)
zaručnica, mlada supruga = nevêštica, -ce, -tic
zaruke, vjenčanje = ● alãy, alâje, -jeh: hrw. allai, grč. alae
zarubiti, opšiti / éndlati = ubasÿt, ubasyẽn, -sÿl
zasaditi, posaditi = posadìt, -dÿn, -dîl
zaselak, seoce / ves = mićavâs, mićevâsi, -sih > malo_selò
zasjedanje, sjednica = šedûta, -te* < ● zistân, -tàni, -ih: perz. sisten
zasjedati, sjedničiti = šedutàt, -tân, -tâl*
zasjek, urez = porÿz, porizôj, -zôv > porîzi
zasjena, osoj / hlad = ⋆ osôj, osòje < usôr, -rje, -jeh
zasjeniti, smanjiti svjetla (na vozilu) = ablendàt, -dân, -dâl $
zasjenjen, osojni / téjni = ⋆ osôjni, -jna, -jno < usòrni, -rne
zasjesti, će sjesti = tešìšt, tešidÿn, -dêl
zaskočiti, presresti = zikratjàt, -jân, -jâl
zasladiti, tur.-srb. "NAŠEĆERITI" / pocúkrati = # zacukràt, -rân, -râl
zaslijepiti, zabliještiti / zableščiti = zašlipìt, -pîn, -pîl
zaslon televizora, filmsko platno = ekrân, -ni, -rân $
zaslužen = ◘ meritân, -tàna, -no: lat. meritus
zaslužiti = ◘ meritàt, meritân, -tâl: etrur. meritv
zasmetiti, onečistiti = šporkàt, -kân, -kâl* (šmètit, -tin, -til)
zasmoliti = katramàt, -mân, -mâl* < paklát, -lân, -lâl
zasmrditi / zafúljati = zišmardêt, -dÿn, -dêl
zasoliti, presoliti = nasolít, -lÿn, -lîl
zaspati, će spavati = # zaspàt, -pîn, -pâl (tešpàt, tešpÿn, tešpâl)
zasran, posran / zisrani = ● zmerdân, -dàna, -no (ulÿtan, -no): perz. zi-merdane
zasrati, posrati / zisrati = ● zmerdàt, -dân, -dâl (ulÿtat, -tan,-tal): perz. zi-merd
zasrati se, unerediti krevet = poć-podsebũn, šal-podsebũn
zastajkivati, hoduckati = birèšt, birên, bišâl
zastario, prastari = ◘ antÿk, -ka, -ko: lat. antiquus
zastati, će stati = teštát, teštoÿn, teštâl
zastati, umoriti se = štufàt, štufân, -fâl*
zastava, barjak / horúgva = bandêra, -re* < korùgva, -gve, -gav
zastavica, barjačić / horúgvica = bandêrica, -ce, -ric
zastavnik, barjaktar = alfÿr, -ri*
zastiditi, posramiti (se) = zišramìt, -mîn, -mîl
zastor, zavjesa / fórhanga = koltrÿna, -ne,-ÿn*
zastorić, zavjesica / fórhangica = koltrînica, -ce, -nic
zastornica, karniša za zavjese = bonegrâcija, -je, -cij*
zastrti (prozore) = koltrinàt, -nân, -nâl*
zastupnik, poslanik = ◘ diputât, -ti, -tih: lat. deputatus
zastupnica, govornica = # besednìca, -ce, -nÿc
zastupstvo, prezentacija = prižentânca, -nce*
zasun, rigla, tur.-srb. "REZA" / rájber = ◘ krakũn, -ûni,-nih: gr. chorakion, lat. characium
zasuti, zamesti / zametati = # zmetàt, -tân, -tâl
zasvinjiti, zakrmiti / švájniti = prascarìt, -rÿn, -rîl
zasvirati, zapjevati = zakantàt, -tân, -tâl* < vasopìt, -pÿn, -pêl
zasvjetliti, prosvjetliti = ● zišvitlìt, -tlÿn, -tlîl: ved. ze-švita
zasvrbiti / zasrbeti = zašarbêt, -bÿn, -bêl
zašarafiti, zavrnuti = zavidàt, -dân, -dâl*
zašarafljen, zavrnut = zavidân, -dàno*
zašiljiti, naoštriti = ● šilàt, -lân, -lâl: bask. xilatu
zašivanje, krpanje = karpàtva, -tve, -tvah
zašivati, krpati = karpàt, karpân, -pâl
zašiti, prišiti = zisÿt, zisyẽn, zisÿl
zaštićen, zaklonjen = ● jâtni, -tna, -tne: ved. yata
zaštitnik / zagovórnik = ◘ padrôn, -ni, -nih: lat. patronus
zaštitnica / zagovórnica = padrôna, -ne,-ah*
zašto, zbog čega ? / zakáj ? = ● zacé ? > žoãc ? (ZÂČ): ved. ze-ca, čeh. zač
zaštopan, začepljen = zaštropân, -na, -no $
zašutiti, zamuknuti / začkómeti = zamućàt, -ćîn, -ćâl (zimalknùt, -knên, -knûl)
zatajen, povjerljiv = špovîdno_yme (indecl.)
zatamnjen, polumračan = | cedân, -dàna, -no > ◘ škûrast, -sta, -sto: gots. skura
zategnuti privez (broda) = cimàt, -mân, -mâl*
zatiljak = scékk, -kÿ (tÿla, -le): grč. thylakos
zatim, nadalje / íšče = # ošćè < oscé: ukr. šće
zato, zbog / ar = aš (perkè*): perz. az, kaj. ar
zatomiti, prešutiti = nerećnè, nerecên, nerèkal
zaton, veća uvala = valâda, -de, -lâd*
zatopliti, zagrijati = zateplìt, -lÿn, -lîl
zatražiti, zamoliti / poískati = izyskàt, -ân,-âl: pers. izaiti, rus. poiskát’
zatreptati, zadrhtati = # zatrepêtjat, -jen, -jal
zatrpati, nasipati / zamétati = zahìtat, -tan, -tal (zigratàt, -tân, -tâl*)
zatrti, uništiti = zitârt, zitarên, zitârl
zatrubiti = zatrumbètat, -tan, -tal
zatucan, primitivan / zaglámani = zarukân, -kàna, -no
zatući, izubijati = zitâlc, zitalcên, zitàlkal
zatvarač, ventil = ventÿl, -li $ (zaletác, -i)
zatvarati / zaprti = # zapÿrat, zapÿran, -ral
zatvor, tamnica / rešt = # arèšt, -šti* > parzjũn, -jûni*
zatvoren / záprti = zapârt, -rta, -rto
zatvorenik / uznik = paržunjêr, -ri, -êr* (# uznÿk, uznìki, -kih)
zatvoriti, sklopiti / záprti = # zapârt, zapÿren, zapârl
zatvorski, tamnički / uznički = ûzni, ûzna, ûzno
zaudarati, smrditi / fúljati = šmardêt, -dÿn, -dêl
zaurlati, riknuti / zatúliti = zarukàt, -kân, -kâl
zaušnjak, pljuska, tur.-srb. “ŠAMAR“ = ◘ palamâda, -de (flìska, -ske,-sak): grč. palamedes
zauvijek, navijeke / navék = navavÿk
zauzet, osvojen = zipaćân, -ćàna, -no
zauzeti, osvojiti = ◘ okupiràt, -rân,-âl < ● zipaćàt, -ćân,-âl: ved. ze-pachita, lat. occupare
zauzlan, zapetljan / zvúzlani = zagropân, -pàna, -no*
zauzlati, zapetljati / zvúzlati = zagropàt, -pân, -pâl*
zauzlati se, spetljati / se zvúzlati = segropàt, -pân, -pâl*
zavala, udolina, veća vrtača / podolje = dolcÿna, -ni, -ah > -ne, -cÿn
zavarati, zaslijepiti = preslipìt, -pÿn, -pÿl
zaveslaj, veslanje / veslaj = vuõga, -ge*
zaveslati = vogàt, -ân,-âl* (# zaveslàt, -ân)
zavesti, namamiti / naténtati = natentàt, natentân, -tâl
zavežljaj, svežanj, smotak / pínklec = fagòt, -ti* (bùšta, -šte, -tah): perz. bešta
zavičaj / domája = ● vêye, -ah: ved. veyah, avest. vaejo
zavičajni, domovinski = vejânski, -ska, -sko
zavijanje sirene = švikâda, -de, -kâd*
zavijati (sirena) = švikàt, -kân, -kâl $: čeh. švikat
zavijati, urlati / túliti = rukàt, rukân, rukâl
zavinuti, zavrnuti / zafrkati = zavarnùt, -nên, -nûl
zaviriti, priviriti = pošpyàt, -ân, -âl < ● gvirìt, -rÿn, -rîl: perz. gvir
zaviti, previti = infašàt, -šân, -šâl*
zavjesa, pelerina / fórhanga = koltrîna, -ne*
zavjesica, zastorić / fórhangica = koltrînica, -ce, -nic
zavjetovati = zavetjàt, -jân, -jâl
zavjetrina, zaklon = šotovênto * < ● zajât, -tje, -jeh: ved. ze-yata
zavod, ustanova / inštitúcija = ◘ inštitût, -ti, -tût: lat. institutum
zavodnik, napasnik / hofiránt = tentaćôz, -zi*
zavoj, krivina puta = kurvadûra, -re, -dûr* (zavitàk, -tkì, -tâk): perz. zâvye
zavoljeti, poljubiti = ubjubìt, ubjubîn, -bîl
zavonjati, zasmrditi = zadahnìt, -nên, -nÿl
zavrijediti, zaslužiti = zmeritàt, -tân, -tâl*
zavrištati, povikati / zakríčati = ziklicàt, -ân,-âl
zavrnuti, zavinuti / zafrkati = ● zavarnùt, -nên, -nûl: avest. ze-varune
završen, obavljen = gotôv, -tòva, -vo (fìnjen, -no*)
završiti, prestati = finìt, -nîn, -nîl (došpìt, -pÿn, -pîl): lat. finire
završnica, zaključenje = finjenìca, -ce, -nÿc* (poslôvje, -vja)
zavrtjeti = zavartìt, -tÿn, -tÿl: ved. ze-vartita
zazeleniti (se) = želenít, želenÿn, -nÿl
zazidati = # zazidàt, -dân, -dâl
zazubica, upala desni = zažupcÿna, -ne, -cÿn
zazviždati / zafúćkati = spiskàt, -kân, -kâl*
zazvoniti, pozvoniti = zižvonìt, -nîn, -nêl
zaželiti, poželjeti = setèt, -tên, -têl (pozjelìt, -lîn, -lîl)
zažmiriti, namignuti = vaškyàt, -ân, -âl
zbaciti / svrgnuti = ● zivargnùt, -nên, -nûl: ved. ze-vargantya
zbilja, zaista, zapravo / zbíljam, zasprávno = # nasprâvno 
zbirni brojevi: sufiks -ero, -rica = -ôrje
zbiti se, dogoditi se, nadoći = trèfit, -fin, -fil $ < ◘ tratát, -tân, -tâl: etrur. trati
zbivati se, dogadjati / se pripétiti = sedogâjat, -jan, -jal (se_trèfit $)
zblenuto, blesavo, "kao tele" = kotibrâv
zbližiti se = seblizàt, seblizân, seblizâl
zbog, radi / ar, zbográdi = aš > # žbòg (perkè*): perz. az, kajk. ar
zbogom ! / bok ! = adÿo !*
zbogom, sretan put ! (pozdrav na rastanku) = pojte-z’Bogũn !
zbor, sastanak = ● zistân, -ni, -nih: perz. sistan
zborište, zborno mjesto = ◘ gregârda, -rde, -rd: lat. gregarius
zborni pjevač (u crkvi) = ◘ kantũr, -ûri, -rih (kantadûr, -ri*): etrur. kantvr, lat. cantor
zbornica, vijećnica = ◘ komũn, -ni: lat. communis
zborovodja, dirigent / kapélnik = # kapêlnik, -ki, -kih*
zbrčkavati se, tobože jesti, brljati jelo = kaÿšt, kaÿn, kayâl
zbrka, metež, gužva, tur.-srb. "DARMAR" = ● gungùla, -le, -lah (smûtnja): ved. gangal
zbrkan, zbunjen / zmótan = šmûtjen, -na,-no < ◘ konfûž, -ža,-žo: lat. confusus
zbrkano, bez veze / tehtl-méhtl = tarla-bàrla* (mišmàš $)
zbrkanost, zapetljanost = mutežìna, -ne, -žÿn < mutezÿna, -ni, -nah
zbrkati, zbuniti / zmotati = šmutìt, -tÿn, -tîl: rus. smutít’
zbrojiti = žbroÿt, -ÿn, -ÿl
zbuniti, zbrkati / zmótati = šmutìt, -tÿn, -tîl: rus. smutít’
zbunjen, zbrkan / zmótan = šmûtjen, -na, -no < ◘ konfûž, -ža,-žo: lat. confusus
zbunjujući, -će / zbantúvan = zasè-smutìt
zdenac, izvor / štúbel = ◘ funtâna, -ne < ● | buÿmer, -ère,-reh > bujmer, -ri: ak. buranum, hrw. burim, etr. phuntia
zdjela, tur.-srb. "ČINIJA" / súpentof = padèla, -le (terîna, -ne, -rÿn)*
zdjelica = padèlica, -ce* (šmurÿć, -ìtje, -jeh)
zdrav / zdraf = # zdrâv, -vìji, naj- < ždroãv, ždrâvo; ždravẽy, ždravÿe; sionždrâv
zdravlje / zdrávje = ždrâvje, -vja (# ZDRÂVLJE)
zdravo ! (pozdrav) / sérvus ! = ždrâvi ! (zdravi-bîli !)
zdrobiti, raznjeti = ● striskàt, -ân,-âl (ŽDROBÌT, -ÎN,-ÎL): bask. triskatu
zebrast, isprugan, prugast / štráfast = rîgasti, -sta, -sto*
zec (Lepus) / zájec = zaêc, zêci < ● tušćoãn, tušćâne, -neh: perz. tušehan
zečetina, zečje meso = zecèvina, -ne, -vin
zečji, zečev = zêcji, -cja, -cje (ud_zêci)
"ZEJTIN" (tur.-srb.): hrv. ulje = ûlije, ûlija, -jah (ÛJE, ÛJA, ÛLJ): vegl. ual, turs. zeytin
zelen =⋆ zelên, -èna, -no < želèni, -na, -ne
zelena alga Codium = mãaz, mâzi, -zih
zelenbač, gušter Lacerta viridis / jascér = želenbâk, -ki < jascerÿna, -ne
zelenje, povrće / zelenjáva = verdûra, -re* (vrîzje, -jeh)
zelenjeti se = seželenìt, seželenÿn, -nÿl
zelenkast, svjetlozelen = zelenášt, -šta, -to
zelje, kupus = ● kapùc, -ci (ZÊLJE): sumer. kapazum, rigv. kapas, litv. kapustas, vegl. kapúz
zemlja / zémla = ◘ žemjà, -jè,-âh (⋆ZEMLJÀ, -ÂLJ): trac. semla, perz. zemin, litv. žemia
zemlja crvenica = ◘ | šupèla, -le (telarùša, -še*): etrur. šupele
zemljak, domorodac / láncman = pezân, -ni*: fran. paysan
zemljopis, geografija / zémlepis = ◘ žeografÿa, -e: grč. geographia
zemljoposjed / grunt = stânje, -nja* < ● bihâć, -ći : hrw. bihay
zemljoradnik, poljodjelac / težák = # težâk, -kì, -kÿh
zemljoradnički, poljodjelski / težáčki = # težâški, -ška, -ško
zemljoradnja, poljodjelstvo / tega = # têga, -ge
zemljotres, potres = teramòt, -ti* < ● tepćÿna, -ni, -ah: hetit. tepašša
zemljovid, karta, teren / zémlevid = zemlÿštje, -tja, -jah
zepsti = zêšt, žebên, žèbal
zezati, zafrkavati = voltâvat, -van, -val*: akad.+ hrw. zuzu
zgarište, požarište / zgaríšče = ● garÿstje, -tja: avest. garema
zglob, gležanj = gleznò, -znà, -zân (stâva, -ve, -vah)
zglobnica, srb. “ŠARKA“ / pant = kanjôl, -li*
zgnječen, prešan = žgnavjèn, -na, -ne (zgnâvljen, -no)
zgodan, srb. "UBAV" / hércik = šesnÿ, -nò; šesnẽy, šesnÿa; sionšesnÿ
zgrabiti /◘ hápati = ● scapát, -ân,-âl (agvantàt, -âl*): perz. čapat, aram. hapa, ak. qatâpu
zgrada, palača = ◘ palâc, -àci: grč. palatos
zgradurina, kućni blok = ◘ palacũn, -ûni, -nih: grč. palation
zgrbiti / skvrčiti = škarcít, -cÿn, -cîl (zgobàvit, -vin, -vil)
zgrčiti se, ukočiti / se skvrčiti = segarcít, -cÿn, -cÿl
zgrušati (se) = zgrudìt, zgrudÿn, -dîl
zgužvati / zdrépati = nabâždat, -dan, -dal (nagrišpàt, -pân, -pâl)
zibati, klimati / njíhati = kymát, -mân, -mâl: čeh. kymácet
zid = # zîd, -di < ● kvôra, -re, -rah: hebr. koreh, prus. zêids, yatv. zeidis
zidac, zidić = ⋆zidàc < kvôrica, -ce,-ric (mîrca*)
zidanje, arhitektura = zidarÿa, -e, -ah
zidar, graditelj, srb. "NEIMAR" = ◘ menovâl, -li, -lih: lat. manualis
zidati, graditi = ⋆zidàt, zidân, zidâl
zidine, bedemi = merîšće, -šća* < ● kvorÿta, -tah: hebr. koret
zidna štirenica, Parietaria = šćìrenica, -ce, -nic: rus. šćirica
zidne ploče, salonit = štikèta, -te, štikêt*
ziherica, metalna kopča = siguràtja, -tje, -jah
zijevanje = zehàvica, -ce, -cah > -ic
zijevati, zijati = zehátt, -ân, -âl (žjàt, -ân)
zima, hladno / zímeka = ● žymâ, -mê, -mâh: hetit. gima, ved. hima, avest. zyam, yatv. zeima
zimi, zimus = ● žymũn: hetit. gimant
zimska bunda, zobun / pelc = šalũn, -ûni, -nih < ◘ pelÿa, -e: lat. pellis, arab. šalun
zimski = zîmni, -na, -no < žimnÿ, -nâ,-nê: het. gimantarya, rus. zímnij, čeh. zimní
zimus, zimi = žymũn: hetit. gimant
zinuti, zjevnuti = zažjât, zažjên, zažjâl
ziper / cíferšlus = patênt, -nti $
zipka, kolijevka = ● zìkva, -kve, -vah (zibèla, -le): hrw. zikša, akad. zikšu
zjenica oka / jederek = zjarnò, -nâ, -nâh (malÿca, -ce)
zjevnuti, zinuti = zažjât, zažjên, zažjâl
zlatan, dragocjen = ◘ žloãti, -ta, -te: trac. zaldas, avest. zairita, etrur. zamathi
zlatar = ● žlatâr, -ri, -ih: hrw. zalatar
zlatarna = žlatarÿa, -e, -ah
zlatnik, dukat = cekÿn, -ni, -nih $ (bajòk, -ki*)
zlatnina, obiteljsko zlato = žlatnÿna, -ne
zlatnožut = koticekîn (indecl.)
zlato (Au) = žloãto, -ta: etrur. zamat, avest. zairi, litv. gelta
zlo, nevolja / peh = # zlò, zlà, zâl (malôra*)
zloba / opačína = ◘ malîcija, -je (OPAČÌJA, -JE): lat. malitia
zloban, podmukao / zaplóten = malićôz, -zo*
zlobnik, pakosnik = dišpetÿvac, -vci, -vac
zločin, zlodjelo = # hudòba, -be, -bah
zločinac / zlotvor = # zlotvôrac, -rci, -cih (kriminâl, -li $)
zloduh, demon / denevír = ● mrátt, -àti, -tih: ved. mrita
zlokoban, nesretan = ražbôjni, -jna, -jno (pegulân*)
zlostavljan, maltretiran = maltretân, -àna, -no*
zlostavljati, gnjaviti = maltretàt, -tân, -tâl*
zlotvor, zločinac = # zlotvôrac, -rci (kriminâl $)
zmaj, gmaz /● pozój = zmîn, -ni < ◘ žmÿn, žmynôj, -nôv: bask. pozoi, trac. zuml
zmajevski, gmazovski / pozójni = žmÿnski, -ska, -sko (ud_zmîni)
zmazanko, prljavac / zmazánec = šporkaćûn, -ni* < hantàvac, -vci
zmija, guja / káča = ● kàška, -ke, -kah: het. kaška
zmija otrovnica / kača-jadováča = kaška-scemêrna (scemêrnica, -ce)
zmijište, zmijsko leglo / káčjak = ● | kaškûja, -je,-ah (# KÀČJAK, -KI): hetit. kaškuwa
zmijski, zmijin = kàškin, kaškìna, -no (ud_kâški)
zmijurina, udav (Boa) = ● kaškÿna, -naj, -nah > -ne, -kÿn: hetit. kaškay
zmorac, topli popodnevni vjetrić = maištrâl, -li*
značajka, osobitost = imenÿtva, -e,-av
značajan, ugledan, važan / imeníti, víhtik = # imenÿti, -ta, -to
značajnost, ugled = imenÿtva, -tve, -tav
znak, simbol = zlàmen, -ni > ● sinjâl, -li, -lih: ved. sinjad
znamenka, brojka = žlamênka, -nke > ◘ lùmer, -ri, -rih: lat. numerus
znanje, učenje, naobrazba / vúčenje = ucêvnost, -sti
znanost, učenost / návuk = mudròba, -bi > ◘ šćênca, -ce*: lat. scientia, perz. zanisti
znanstven, učen, obrazovan / vúšteni = ucêvni, -vna, -vno: rus. učébnij
znanstvenik, učenjak = ◘ sapjênt, -nti, -nt: lat. sapiens
znati, shvaćati = žnàt, -ân, -âl < ● vêšt, vên, vedêl: tohar. knán, ved. zanata
znatiželja, radoznalost = kurjožitâd, -di*
znoj / pot = # pòt, pòti: rus.+ čeh.+ kaj. pot
znojan, znojno / póten = # pòtan, pòtna, -tno 
znojeći se, sav u znoju = sepotêć
znojiti se / se švicati = sepotìt, sepotÿn, sepotîl: čeh.+ kajk. potit se
zob, žito Avena = ovãs, ovâsi, -sih (# ZÔB, -BI)
zobati, kljucati = # zobàt, zobjên, zobâl < scopát, -pân, -pâl
zobun, zimska bunda = ◘ pelÿac, -jci < šalũn, -ûni, -nih: lat. pellitus, arab. šalun
zona, pojas = centurîn, -ni* (pãs, pâsi,-ih)
zoologija, životinjstvo = sionžvÿrje, -jeh
zoo-vrt / zverinják = zvîrnjak, -i < žvirnjâk, -ki
zora, svitanje / zórja = švitãy, -âje, -jeh (granûtje, -tja)
zovoj, ptica Puffinus = ● kaukãl, -âli, -lih: perz. šaukal
zračiti / lúftati = ◘ ventulàt, -ân,-âl: lat. ventulare
zračnica, nutarnja guma (lopte i autokotača) = buvêl, -li*
zrak, atmosfera / ◘ luft = ârija, -je* < ● hârya, -ye: ved. harija, gots. luftus
zraka (svijetla) = ždràka, -ke, -kah > -âk
zrakoplov, avion / éroplan = èroplan, -ni (loprân, -âni,-ih) $
zrcalo, ogledalo / špígel = zdercàlo, -la < ● darcèla, -ah (⋆ ZRCÀLO): ved. darsa
zrelost = ● zrilòšt, -šti: bask. zoritze
zrikati, cvrčati = ● zincátt, -cân, -câl (tjarcìt, -cÿn, -cîl): bask. zintzatu
zrikavac, šturak / stríček = ● zinzÿn, -nôj, -nôv > -ni, -zÿn: bask. zintzari
zrnce, mrvica = marvâ, -vê, -vâh
zrnje, žitarice (cerealia) = ● gromũnje, -eh: akad.+ sumer. gomun, lat. granum, prus. zirnê
zrno, žito = ● gromũn, -ni,-ih: akad.+ sumer. gomun, lat. granum
zub / zup = ● žûb, žubÿ, -ÿh: akad. zubu, sumer. zubi
zubac, kukica = zažubác, -àci, -cih > zazupcî
zubalo, proteza / gebís = žûbje, -jeh (dentjêra, -re, -jêr*)
zubar = dentîšt, -šti, -tih*
zubatac, riba Dentex = ◘ dentâl, -li (zubàc, -ci): lat. dentalis
zubić, zubac = zubák, zubàki, -ih (zubìć, -ći)
zubna caklina = krũnica, -ce, -nic
zubni, -no = ◘ dentâl, -le: lat. dentalis
zujalica, osica Eumenidae = ● mutnjà, mutnjè, mutnjâh: etrur. mutna
zujalica, zvrndalo / zvečka = gũnga, -ge,-ng*
zujati, zvrndati / zvečati = gungàt, -gân, -gâl*
"ZULUM" (tur.-srb.): hrv. nasilje, prisila / silnost = prefôrca, -rce, -rc*
ZUMBUL (tur.-srb.): hrv. carević, cvijet Hiacynthus = konjîc, -ìci (jacînt, -ti*)
zuriti dalje, biti odsutan / blenuti = ćagledìt, -dÿn, -dÿl (# bleznùt, -nên, -nûl)
zvati se = sezvát, sezovên, sezvâl
zvati pomoć, vriskati / kríčati = ◘ lamentàt,-tân,-âl (vapìt,-ÿn): lat. lamentare, got. wopjan
zvečka, čegrtaljka = roštàlica, -ce, -lic (škrpàljka, -ke)
zvijer, životinja / živína = zvîr, -ri < ◘ žvÿr, žvyrôj, -ôv: ukr. zvir, trac. zvéri
zvijezda / zviézda = zvezdâ, -zdê, -zd < zveždà, zveždÿ, -dâh: yatv. zvaigzda
zviždaljka / fućkáljka = piskâlka, -lke, -lk
zviždati / fúćkati = fišćàt, -ćân, -ćâl* (piskát, -kân, -kâl): čeh. pískat
zvižduk / fúćkanje = fišćâda, -de, -ćâd*
zvjerad, divljač = ◘ žvÿrje, žvÿrjeh: litv. žveris, prus. zvêrins
zvjerčica, životinjica = mićažvÿr, -ri
zvjerinjak, zoo-vrt = žvirnjâk, -kì (zvirnjâk)
zvjerski, divljački / zverinski = žvÿrni, -rna, -rne (beštiânski, -sko*)
zvjezdača (u moru) = kriševâl, -li, -lih (križàc)
zvjezdan, zvjezdast = zveždân, -àna, -ne
zvjezdica, manja zvijezda = zveždìca, -ce, -dÿc
zvjezdoznalac, astronom / neboglédec = zveždoslôv, -vi, -vih
zvjezdoznanje, astronomija = zveždoslôvje, -vja
zvježdje, skup zvijezda, srb. "SAZVJEŽDJE" = zveždÿtje, -jeh
zvonar, crkvenjak / méžnar = šakrestân, -ni*
zvonce, zvrndalo / zvónček = žvonàc, -ncì, -cÿh
zvončić, privjesak / cínzlek = ● | žegnÿl, -lôj, -lôv: perz. zengil
zvončić, cvijet Campanula / zvónčeki = ◘ angèlica, -ce, -lic: grč. angelikos
zvonik, toranj / ◘ túren = žvonÿk, -ci, -cih (kampanêl, -li*): etrur. turum
zvoniti = žvonìt, -nÿn, žvonêl (kampanàt, -nân*): ved. svanati
zvonjava, zvonjenje = kampanâda, -de, -nâd*
zvono = ● žvõn, -nÿ, -nÿh > zvonà: ved. svana
zvrk, vrtuljak / vergl = trôtul, -li*
zvrndalo, zujalica / zvéčka = gũnga, -nge, -ng*
zvrndati, zujati / zvečati = gungàt, -gân, -gâl*
zvučan, glazbeni = ◘ sopêlni, -lna, -lno: etrur. suplu, španj. soplo

Ž - ž (ča: Zj - zj)

žaba = zjâba, -be, zjâb < ● zabà, zabì, -bÿh: perz. žagha, lyk. xabe, bask. zapo
žabac, mužjak žabe = zjabìć, -ći < | hayebâj, -àje, -jeh
žabetina, debela žena = zabÿna, -naj, -nah > -ne, -bÿn
žabica / ● žábek = zàbica, -ce, -ic: per. žaghek
žablji, žabin = zàbji, zàbja, zàbje (ud_zjâbi)
žalac (ose) = ● bàdalj, -dlji, -ih: perz. badil
žalfija, kadulja (Salvia) = kũš, -šje, -jeh > -ši, -ših
žalić, plažica = zalÿć, -ìtje < mićazâla, -li, -lih
žaliti = zjâlit, -lin, -lil
žaliti se / se právdati = setuzìt, setuzÿn, -zÿl
žalo, plaža = zâla, -lah < ◘ plâd, -di, -dih: grč. plagia
žalost, tuga = zalòšt, -sti, -tih (⋆ zjâlost)
žalostan, tužan / žálen = # žalòstan, -sna, -sno < zjalôšni, -šne
žalostiti, pozlijediti = jadítt, jadÿn, -dÿl
žandar, karabinjer = jendâr, -ri (žêndar)*
žao / žal = # žâl < zjoãl
žar, plam = ● | zôrje, -jeh: avest. zaranya, alban. zjarri, rus. zarja
žarač (za vatru) / širájzl = popìcak, -cki, -kih
žarište, usijanje = | zoristân, -àni, -nih
žarki, usijan = | zorôv, zoròva, zoròve
žarulja, sijalica = bumbèta, -te, -bêt*
žbuka / málter = mêlta, -lte, -tah (štukatûra*)
žbukati / mórtati = meltàt, -tân, -tâl (frakacàt, -cân, -câl*)
žderača, krmivo = žerÿlo, -la, -lah > -rÿl
žderati, gutati / hámati = zdârhtat, -tan, -tal (zjeràt)
žderati se, gristi se = sepoydàt, -dân, -dâl
ždral, ptica Grus / žérjav = zdrâl, -li < ● vÿntja, -tje, -jah: kelt. vinch
ždrijeb, oklada, lutrija = škomùc, -ci*
ždrijebe / cújzek = zdribàc, -bcì < ingÿrac, -rci: mong. hangür
ždrijebac, konjić / cújzek = hulÿć, -tje (ždribàc, -bcì)
ždrijebica / cújza = ingÿrica, -ce, -cah: mong. hangga
ždrijelo, tjesnac = zderÿlo, -la, -lah (ždrîlo)
žedan / žéjen = žêjan, žêjno < zajnì, -nâ,-ê
žedja / žéja = # žêja, -je, žêj < zãya, -ye, -jah
žedjati / žejati = # žêjat, -an, -jal < zayàt, -ân,-âl
žega, sparina = vazgalÿna, -ne, -ah > užgalÿn
želja = žèlija, -je,-ah (# ŽÊLJA, -E,-LJ)
željezara, čeličana / železárna = # fuzÿna, -ne,-ah > -žÿn: lat. fusiones
željeznica, vlak / cug = ◘ ferâta, -te,-ât: lat. ferratus
željezničar / želézničar = feratjêr, -ri*
željezni lončić = brunàc, -ncì, -îh
željezo / želézo = zjelêža, zjelêžah (zelèzo): litv. geležis
želudac / želúdec = ◘ štumÿg, -gi (paćmãr, -âre,-eh): grč. stomachos
žemlja, kruhčić, srb. “ZEMIČKA“ = panîn, -ni* (hlibác, hlibcÿ, -îh)
žena = zenà, zenè, zên < zjenâ, -nÿ, -nâh: hetit. gwana, avest. ghenâ, perz. zen
ženidba, vjenčanje = zjenÿtva, -vi > zenìtbe
ženidbeni veo, pelerina / šlájer = žesnÿca, -ce, -ah
ženiti se, udati = sezenìt, -nîn, -nîl < se_zakonìt, -ÿn,-îl 
ženka, ženska / samíca = samìca, -ce (zênška, -ke, -šk): čeh. samica
ženskadija, ženskinje = zenskãy, -âje, -jeh
ženskar, preljubnik / mužína = muzÿna, -ni, -nah > -ne, -zÿn
ženske grudi / njédra = nadrÿca, nadrÿcah > -ce, -rÿc
ženski = zjênski, -ska, -sko: yatv. genaiska
ženski kaputić = ◘ kaputÿn, -tîni (jakèta*): etrur. kaputis
ženski modni šeširić = kapolîn, -ni*
žeravica, gar / žeráfka = šupèra, -re* (zeràkva, -vi, -vah)
žesta, alkohol = ◘ špirÿt, -ti, -tih: lat. spiritus
žestoko, grubo, oštro = krûto
žetelac, berač = ● jamnÿk, -kôj, -kôv
žetelica, beračica = jamnÿca, -ce, -cah
žeti žito / žnjéti = ● jamát, -ân,-âl: ved. yamati
žetva, srb. “MOBA“ = ymâtva, -tve, -vah < ● jamàtva, -tvi: ved. yamitva
žganci, pura, kuruzna kaša = palênta, -nte, -nt*
žica, šipka / drot = žbìca, žbìce, -cah > žbÿc
žicar, muktaroš, neradnik / žmukljar = ● muktâš, -ši, -ših: hetit. mukessar
žicati, srb. "ŠIĆARITI" / féhtati = ● muktivàt, -ân,-âl: ved. muktivat
žičara / žičnica = prÿnca, -nce $
židovski, jevrejski = židÿnski, -ska, -sko < ◘ hebrâjski, -ska, -sko: grč. hebraios
židovstvo, cionizam = seunežîdi, -dih
žig, pečat / štémpl = tîmbar, -bri* (žigàlo, -la, -lah)
žigice, šibice = fûlmine, -in (zbìćje, -jeh): lat. fulmen
žigosan, zapečaćen / štémplan = timbrân, -àna,-o*
žila, vena  = žÿla, žÿli, -lah > zîle
žilet, nožić / nóžek = brìtvica, -ce (lâmica, -ce*)
žir (hrastov) / želúd = ● šelútt, -ùti,-tih (# ŽELÛD): akad. šelu, sumer. šeli, čeh. žalud
žirant, jamac = garânt, -ti* (odgovôrnik, -ki, -ih)
žitarice, zrnje (cerealia) = ● gromũnje, -njeh: akad.+ sum. gomun, lat. granum
žito = ● zÿto, -ta < ● gromũn, -ûni: akad.+ sumer. gomun, bask. zitu, gruz. dzeto
živ = zÿv, -va, -vo: etrur. ziv, perz. zive
živac, nerv = zyvàc, zivcî, -cîh
živahno, veselo = alêgro*
živcirati se, nervirati = sepoÿdat, -dan, -dal
živčan, nervozan = zyvcân, -càna, -no (nervôž, -žo*)
živio (živjeli) /● húra ! = ● urÿn !: perz. urin, ahura !
živio ! (u romanskim frazama) = ◘ vîva !: lat. vivat !
živjeti, živim / živéti = zyvít, zyvîn, zyvêl: prus.+ yatv. givêt, litv. giventi
živoder / šínter = macakân, -ni, -nih*
život, preživljavanje / žítak = ● zÿtje, -ja,-ah: sumer. zikia, perz. zivye, prus. givata
životinja, zvijer / živína = zvîr, -ri < ◘ žvÿr, žvyrôj, -ôv: ukr. zvir, trac. zvéri
životinja / živína = ◘ bèštija, -je (zivÿna, -naj, -nah): perz. zivye, lat. bestia
životinjica, zvjerčica = mićažvÿr, -rje
životinjstvo, zoologija = sionžvÿrje, -jeh
životopis, osobni podaci = ◘ šentênca, -nce, -nc: lat. sententia
žižak, dušica = lumîn, -ni* (ujenÿca, -ce, -cah)
žižak - žitni parazit = šagrÿca, -ce (grižìca, -ce): akad.+ sum. ziz
žlica, tur.-srb. "KAŠIKA" = kućâr, -ri, -ih* (zlìca, -ce)
žlijeb, tur. OLUK / žlep, žlébec = ûrla, -le* (žlibàc, žlibcî, -îh)
žlijezda = ◘ glandûra, -re, -rah: lat. glandula
žljebić, kanalić = ûrlica, -ce, -ic
žlundre, iznutrice / rájžlec = trìpice, -ah (-ic)
žmarci, jeza / srsi = srhavîn, -ni (jezûra, -re): hrw. serše, akad. sereshe
žmirkati, namigivati / žmígati = škyàt, -ân,-âl
žniranac, vezica cipele / pértla = špigèta, -te, -gêt*
žohar, gamad Blatta / žóharje = bàkul, -li, -lih*
žrtva, prijegor = ◘ šakrifîcij: lat. sacrificium
žrtvenik, svetište / svetíšče = luntâr, -ri* < kunjelàbor, -ri: lyk. kurblali
žrtvovan = ◘ šakrifikân, -na, -no: lat. sacrificatus
žrtvovati, posvetiti = ◘ šakrifikàt, -kân, -kâl: lat. sacrificare
žrvanj, mlinski kamen / žrmnja = zarnâ, -nê, -nâh (ŽRNA, -NE,-RN)
žubor, šum vode / sópot = ● zumbôr, -ri, -rih: (# sopótt, -òti): akad.+ perz. zambor
žuboriti, šumiti kiša = hrumítt, -mÿn, hrumêl
žuć = # žûc, -ci < zàltja, -jâh: litv. zala
žućkast, blijedožut = ◘ zaltàšt, -šta, -što: grč. xanthos, litv. gelsvas
žuditi, čeznuti / hlepiti = # hlepítt, hlepÿn, -ÿl (žubi-curàt, -ân,-âl)
žuka, grm Spartium = panêštra, -tre, -tar*
žulj, "KURJE OKO" / žul = ◘ kâl, -li, -lih (nabõy, -ôje, -jeh): etrur. kalvs, lat. callum
žumanjak / žutánjek = zaltò, -têg: vegl. zuolno
župa / fára = plovanÿa, -ÿe, -ah*
župan, vazal = ● šubãn, -âne, -neh: avest. šupana, perz. šuban, čeh. župan
županija, oblast, krajina / varmédja = jũnta, -nte, -nt*
župni / fárski = ◘ plovânski, -ska, -sko: lat. plebanus
župnik = ◘ plovãn, -âni, -nih: lat. plebanus
žuran, hitan, ekspresni = prìšan, -šna, -šno*
žurba, jurnjava = prìša, -še* < ◘ barzàtva, -tvi, -vah: ved. presha, trac. barzas
žuriti se, juriti = barzorêšt, -rên, -šâl
žurno, hitno, ekspres = ◘ barzô, -ÿe, sionbarzò (ešprès $): trac. burzas, rsl. barza
žut = # žûti, -to < zaltÿ, -tâ, -tê; zaltẽy, zaltÿe; sionzaltì: litv. gelta, rus. žëlty
žutica (bolest)= zutenìca, -ce, -nÿc < zjaltenÿca, -ce, -cah
žutiji, najžući = # žutìji, najžutìji < zaltẽy, zaltÿa, -e; sionzaltì, -tò 
žutokljunac, mladac = golobràdac, -dci, -cih
žutozelen, citron-boje = ◘ kanarÿn, -na, -no: lat. canarius
žvakalica, kauguma = žnjàka, -ke, žnjâk
žvakati, preživati = žnjakàt, -kân, -kâl
žvalja na ustima / jaščérica = # jašćêrica, -ce, -ric < jascerÿca, -ce, -cah
. . . itd. (= iprôć )

Reference

Original authorized glossary made by late professor Mitjel Yoshamya in 1923-1976: may be used and copied only with source + author quotation, without any changes. Printed source:

Mitjêl Yošamýa: Štokavsko-kajkavsko-kvarnerski rječnik (Shtokavian – Kaykavian – Chakavian glossary of 12,000 usual words). Ranohrvatski pradialekti, vol. 1: pag. 583 - 730, ITG - Zagreb 2005.

Svehrvatski TroNARJEČNIK

Sadržaj