Svibanj

Svibanj je peti mjesec godine po gregorijanskom i julijanskom kalendaru, a ima 31 dan.

Nazivlje

Najraniji indoeuropski naziv je pisan klinopisom prije otprilike 3.500 godina, iz prapovijesnog hetitskog kalendara u Maloj Aziji kao mai (hrv. „cvjetanje voćaka”), iz čega je zatim u brojnim jezicima naziv dobio preko starogrčkog (Μαίος) i latinskog jezika (Maius).

Izvorno značenje mu je bilo posvećeno razvitku, u kojemu se priroda budila, razvijala i cvjetala. U rimskom kalendaru je bio treći mjesec u godini.

Hrvatski nazivi

Podrijetlo naziva „svibanj” potječe od naziva za grm svib (Swida sanguinea) čiji bijeli cvjetovi cvatu u ovom mjesecu. Također postoji i ranija mogućnost kako je navedeni naziv „svib” prahrvatska antička riječ baštinjena iz akadsko-aramejskog mjeseca siven.

U hrvatskom jeziku i kulturi postoji više dijalektalnih naziva za mjesec svibanj:

• čakavski:
  • maj (od latinskog Maius)
  • moãj (od latinskog Maius)
  • moj (od latinskog Maius)
  • mož (od latinskog Maius)

• kajkavski:
  • filipovščak (po blagdanu sv. Filipa apostola)
  • rožnjak (po cvatnji ruža)
  • sviben
  • veliki traven (po izrasloj travi)

• štokavski:
  • cvjetnjak (po cvatnji cvjetova)
  • maj (od latinskog Maius)
  • sviban

• ini zabilježeni nazivi:
  • cvetanj (po cvatnji cvjetova)
  • červen (po crvenoj boji stabla sviba ili crvu)
  • mađo (od talijanskog maggio)
  • majo (od latinskog Maius)
  • majuš (od latinskog Maius)
  • rožocvet (po cvatnji ruža)