Tomislav: Wiki-Orjuna

Ova stranica sadrži jedinstvene podatke izvorno nastale u hrvatskom odjelu Wikislavije/Wikinfoa, što su iz sigurnosnih razloga naknadno preneseni i nadopunjavani ovdje, ili u hrvatskoj Metapediji do 2017. godine. Kao jedinstveno autorsko djelo i kao jedini javno dostupan rad u izvornom obliku, stranica je u zatečenom stanju očuvana i trajno zaštićena od bilo kakvoga budućeg uređivanja.

Wiki-Orjuna o "knezu" Tomislavu: Ovdje dajemo kao dokumentaciju, na uvid internetskoj javnosti u Hrvatskoj i iseljeništvu, jedan od očitih primjera kako to funkcionira protuhrvatska ideopolitička cenzura u tobožnjoj "Hrvatskoj" Wikipediji kroz lažne 'historiografske' akrobacije za ukidanje hrvatske povijesti i državnosti unatrag. Primjer se odnosi na nasilno ukidanje starohrvatskog kralja Tomislava i njegovu tendenciozno-umjetnu degradaciju na srboslavskog "knjaza" - i čak mu ne dopuštaju da bi bio barem hrvatski nazvan banom. Kako se vidi, glavni ideološki kolovodja i vrhovni kontrolor ovakve hr.wiki jest izvjesni jugo-admin "Roberta" (koja 'dejstvuje' iz Rijeke). O tom vidi još pobliže: Kralj Tomislav i Nepodobni naši kraljevi.

Abstract

Wiki-falsificate of 'prince Tomislav': Here is listed (in Croatian) the available documentation on the evident falsifying of Croatian history by so-called 'Croatian Wikipedia'. This very illustrative example is related to the ideological violating on the Croatian medieval kingt Tomislav, arbitrarily presented by false acrobatisms and pseudo-historic hoaxes, as to be only a prince, and even his existence was questioned there. This (and many similar examples) were imposed mostly by a certain admin 'Roberta', being the main ideologist and censor in such a falsified Croatian Wikipedia.

Pristupni komentar

U popularnim Wikipedijama - osim engleske i bosanske koje su o tomu ozbiljno informativne, tzv. "Hrvatska" kao i Srpskohrvatska Wikipedia su glede Tomislava obje izrazito krivotvorne i obmanjivačke. Medju raznim paralelnim Wikipedijama, osrednje poluinformativne članke o Tomislavu daju npr. engleska i njemačka verzija, a medju južnoslavenskim inačicama je razmjerno najbolje informativna Bosanska Wikipedia s objektivno-uravnoteženim tekstom o Tomislavu. Nešto je lošija po tom članku Srbijanska Wikipedija koja je ipak još mnogo blaža i objektivnija od daleko najgorjeg idejno-nestručnog pamfleta protiv Tomislava u tzv. 'Hrvatskoj' Wikipediji. Za ilustraciju toga javno-popularnog 'pljuvanja' po Tomislavu, tu se ukratko ponavlja najvažnije dogmatsko-ideološko 'biserje' iz hr.wikipedije (blokirana verzija studeni 2010): "Ne zna se skoro ništa o dolasku Tomislava na vlast i odlasku s nje, a titula kralja je osporavana; ne zna se kad i kako ju je stekao, i što je točno značila,... O Tomislavu imamo podatke iz svega nekoliko povijesnih izvora... Zanimljivo je da Tomislava uopće ne spominju,... O Tomislavovoj vlasti zna se malo,... Jedini argument o kraljevanju Tomislava je titula rex, koja se pojavljuje od 925. godine, ali to nije nepobitan dokaz... Mnogi prikazi hrvatske povijesti pisani za najšire krugove čitatelja ne spominju nesigurnosti i malu količinu informacija o Tomislavu." ...itd.

Bilo bi bolje da nemaju ovakvog članka negoli ta ideološka 'pljuvačnica', a glavni potpisani koautori toga javnog wiki-pamfleta za pranje mozga čitatelja o Tomislavu su: admin Roberta F., BlackArrow i Aradic-es. Iako se inače hr.wikipedija načelno poziva na neutralnu objektivnost 'NPOV', ovo ipak zvuči kao da su pisali neki 'wiki-četnici' pod komandom zloglasnog Stipe Šuvara (i čak je pamflet još tehnički blokiran protiv ispravka). Pored slične ideološke krivotvorbe o tzv. "Baniji" (podpisao moderator 'Donatus'), baš ovaj wiki-pamlet o Tomislavu je najsramotniji protuhrvatski tekst iz naše idejno-krivotvorene povijesti i zorni dokaz lažne popularističke "vjerodostojnosti" tzv. 'Hrvatske' Wikipedije. Dalje slijedi doslovni tekst (bez umetnutih slika) tj. kopija iz tzv. "Hrvatske" Wikipedije na temu "Kralj Tomislav" (ožujak 2011):

hr.wikipedia o Tomislavu:

Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910.; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925., a vladao je bar do 928. O njemu se pouzdano zna dosta malo, u usporedbi s nekim drugim ranijim i kasnijim hrvatskim vladarima. Iz vladarske je kuće Trpimirovića.

Ne zna se skoro ništa o dolasku Tomislava na vlast i odlasku s nje, a titula kralja je osporavana; ne zna se kad i kako ju je stekao, i što je točno značila, ali historiografija ga tradicionalno smatra prvim hrvatskim kraljem.

Povijesni izvori

O Tomislavu imamo podatke iz svega nekoliko povijesnih izvora:[1]

U zabilješci ispred teksta zaključaka crkvenog sabora u Split 925. godine stoji: "...consulatu peragente in provincia Chroatorum et Dalmatiarum finibus Tamislao rege" "...vladao je u provinciji Hrvata i granicama Dalmacija kralj Tomislav" U pismu pape Ivana X. navodi se "Tamislao, rege Chroatorum"; 13. poglavlje djela Historia Salonitana Tome Arhiđakona navodi "godine Gospodnje 914. u vrijeme kneza Tomislava."; tzv. Ljetopis popa Dukljanina ili Regnum Sclavorum, piše: "Umjesto njega, vladao je njegov brat Tomislav... Za Tomislavova vladanja pokrene kralj Ugra imenom Atila vojsku da ga svlada. Ali je kralj Tomislav, hrabar mladić i snažan ratnik, vodio s njime mnogo ratova i uvijek ga natjerao u bijeg. I rodi Tomislav sinove i kćeri, i trinaeste godine svoga kraljevanja umre."[2] Zanimljivo je da Tomislava uopće ne spominju, primjerice, sljedeći izvori:

spis Konstantina VII. Porfirogeneta, poznat pod nazivom De administrando imperio, koji govori o Hrvatskoj tog vremena (npr. govori o ratovima Hrvata i Bugara, gdje su Bugari "poubijani svi od Hrvata")[3]; veliko djelo Ivana Lučića De regno Croatiae et Dalmatiae libri sex (Šest knjiga o kraljevstvu Hrvatske i Dalmacije) iz 1666. Osim toga, Toma Arhiđakon izričito tvrdi da je Držislav prvi hrvatski kralj.[1]

Dolazak na vlast i podrijetlo

Tomislav je vjerojatno došao na vlast 914. ili ranije; jedini podatak je napomena Tome Arhiđakona, koji piše "godine Gospodnje 914. u vrijeme kneza Tomislava"[1][4]. Po Ljetopisu popa Dukljanina, Tomislav je naslijedio svog brata.

Vladanje

Hrvatska u doba TomislavaO Tomislavovoj vlasti zna se malo, poznato je ratovanje s Mađarima i Bugarima, kao i dva održana crkvena sabora u Splitu; stručnjaci se ne slažu je li okrunjen, ili se samo proglasio, ili ga papa spominje kao kralja iz nekog drugog razloga.

Ratovi

Tomislav je vladao u doba prodiranja mađarskih konjanika, prema zapadnoj i južnoj Europi. Nakon osvajanja Panonske, Mađari su napali i Primorsku Hrvatsku, ali Tomislav ih je odbio.

Bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet piše[3] da je za u to doba

"Hrvatska mogla dići 60 000 konjanika i 100 000 pješaka; da je imala 80 velikih brodova (sagena), na svakome do 40 mornara-ratnika, i 100 manjih brodova (kondura), na svakome 10-20 mornara-ratnika." (većina stručnjaka drži da se radi o preuveličavanju) On navodi i sljedeće podatke:

"Krštena Hrvatska ima ove naseljene gradove: Nin, Biograd, Velicin, Skradin, Hlijevno, Stup, Knin, Kori, Klobuk. Veliku takvu moć i množinu naroda imaše Hrvatska do arhonta Krasimera. Pošto ovaj umre, a sin njegov Miroslav vladaše 4 godine, od ruke bana Pribine pogibe, i u zemlji nasta raskol i razdor veliki, umanji se broj i konjaništva i pješadije i sagena i kondura, što imahu Hrvati. Danas imade sagena 30, male i velike kondure, i konjaništvo i pješadiju." U djelu je car Konstantin također zapisao:

"ni sagene ni kondure Hrvata ne polaze u rat ni protiv koga, osim ako ih netko napadne, nego s tim brodovima hrvatski trgovci plove od luke do luke po neretvanskom kraju i po dalmatinskom zaljevu sve do Venecije." Godine 924. Bugari su napali Srbiju i porazili župana Zahariju, koji je potom pobjegao u Hrvatsku.

Bugarski car Simeon je 926./7. nakon osvajanja Srbije, poslao ogromnu vojsku na Hrvatsku, koja je katastrofalno poražena Bitka u bosankim visoravnima Bosni. Poraz bugarske vojske, u to doba jedne od najjačih u Europi, pokazuje moć hrvatskih vojnih snaga u to doba.

Crkveni sabori

Godina 925. i 928. su u Splitu održani crkveni sabori, koji su se uglavnom ticali crkvene jurisdikcije i upotrebe "slavenskog jezika" u bogoslužju. Na prvom crkvenom saboru 925. odlučeno je da pravo na metropolitsku čast ima splitski nadbiskup Ivana. Odlučivano je između ninskog biskupa Grgura, zadarskog biskupa Formina i splitskoga nadbiskupa Ivana. Ninski se biskup nakon prvog crkvenog sabora žalio papi pošto je mislio da on zaslužuje biti poglavar, pa je održan drugi crkveni sabor na kojem je splitski nadbiskup potvrđen kao poglavar, a ninska je biskupija ukinuta i njezino su područje podijelile druge biskupije. Tomislav je vjerojatno bio prisutan na oba crkvena sabora.

Proglašenje kraljem

Tomislav se prvi put 925. spominje kao rex ("kralj"), u pismu pape Ivana X. U svojoj povijesti, Toma Arhiđakon spominje da je 914. Tomislav dux. Iz toga je povjesničar Franjo Rački godine 1871. zaključio da je Tomislav u međuvremenu postao kralj[1].

Uz to, u djelu Regnum Sclavorum (poznatom pod nazivom Ljetopis popa Dukljanina; smatra se dosta nepouzdanim) se opisuje krunidba jednog slavenskog kralja (koji se ne naziva Tomislav ni u latinskoj verziji, niti u tzv. hrvatskoj redakciji) krunom koju mu je poslao bizantski car na polju Dalmi. Prema pretpostavci Ivana Kukuljevića-Sakcinskog, krunidba kralja Tomislava je obavljena na Duvanjskom polju.

Jedini argument o kraljevanju Tomislava je titula rex, koja se pojavljuje od 925. godine, ali to nije nepobitan dokaz[1]. Primjerice, bugarski kan Boris se u pismu Pape Ivana VIII. spominje kao "rex Vulgarorum" iako je bio samo kan.

O Tomislavu se vjerojatno može zaključiti da ga je papa smatrao kraljem, a da ga Bizant nije priznavao.

Kraj vlasti i nasljednik

Tomislav se spominje u kontekstu crkvenog sabora 928., a nema podataka o njemu s kasnijim datumom. Konstantin VII. Porfirogenet ne spominje[3] Tomislava, ali govori o Trpimiru u to vrijeme, pa se pretpostavlja da je Tomislava 928. ili kasnije naslijedio Trpimir II., otac Krešimira.

Popularna predodžba

Tomislav je vrlo popularan, kao prvi hrvatski kralj, i kao ujedinitelj Primorske s Panonskom Hrvatskom. U mnogim gradovima Hrvatske postoje trgovi i ulice s njegovim imenom, kao i spomenici, od kojih je najznačajniji onaj u Zagrebu i Livnu. Te 1925. godine na mnogim pročeljima crkava diljem Hrvatske niču spomen-ploče sa natpisom:

"Ujedinjeni i slobodni narod kralju Tomislavu 925.-1925."

Jedna od brojnih spomen-ploča na crkvi Pomoćnice kršćana u OrebićuMnogi prikazi hrvatske povijesti pisani za najšire krugove čitatelja ne spominju nesigurnosti i malu količinu informacija o Tomislavu. Tako npr. Rudolf Horvat piše[4] (ali uz ograde primjetne u tekstu):

"Sada je Tomislav bio na vrhuncu svoje slave i moći. On je toli sjajno odbio Simeona, komu nije moglo odoljeti carstvo bizantinsko! Je li dakle čudo, ako je u narodu hrvatskom zavladalo silno oduševljenje za Tomislava? Hrvati su iskreno štovali bana Tomislava, koji je ujedinio sve zemlje hrvatske, te ih onda sretno i obranio. To bijaše najzgodniji čas, da se banovina proglasi kraljevinom, a Tomislav da dobije kraljevsku čast. Da se to nije dogodilo kasnije, dokazuju spisi prvoga sabora splitskoga. U ovim naime spisima papa god. 925. već naziva Tomislava kraljem hrvatskim. — Krunu i druge znakove krunidbene dobio je Tomislav po svoj prilici iz Rima. Ondje je naime vladao papa Ivan X. (god. 913.—928.), koji je nekoliko godina prije toga poslao krunu i Simeonu Velikomu. Da Tomislav nije krunu primio iz Carigrada, vidi se već po tomu, što ga njegov savremenik — car Konstantin Porfirogenet — u svojim spisima ne priznaje kraljem." U literaturi, čak i enciklopedijama, se sve ponekad i dalje pojednostavljuje.

Poveznice

• Kralj Tomislav
• Najjači Trpimirovići
• Banija: Wiki-Orjuna
• Jezična Wiki-Orjuna
• Nepodobni naši kraljevi
• Hrvatska Wikipedia: WikiOrjuna

Reference

Quoted text copied by GNU-license from Croatian Wikipedia: http://hr.wikipedia.org/wiki/Kralj_Tomislav