Tramuntana (sjeverac)

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Tramuntana - sjeverac (sjeverni vjetar - NNW na Jadranu, tzv. lažna "bura" za kontinentalce): Za razliku od prave jadranske bure koja je pretežni sjeveroistočnjak (NNE do ENE), na Jadranu još puše i drugi pravi sjeverac pretežno NNW smjera (od N do NW), a koji inače naši kontinentalci (tzv. "žabari" ili 'vlahi') većinom krivo imenuju za tzv. lažnu "buru". Tramuntana pod sličnim imenom inače puše kao hladniji vedri sjeverac iz južnoeuropskih planina na obalama sjevernog Sredozemlja, a najviše na Jadranu, Egejskom moru i u Lionskom zaljevu.

Abstract

Tramontane or Mediterranean Norder (Catalan + Chakavian: tramuntana, Croatian + Italian + Spanish + Slovene + Maltese: tramontana, Greek: τραμουντάνα) is a classical name for a northern wind of Mediterranean Sea. The exact form of the name and precise direction varies from country to country. The word came to English from Italian tramontana, which developed from Latin trānsmontānus (trāns- + montānus), "beyond the mountains/across the mountains", referring to the Alps in the North of Italy. This word has other non-wind-related senses: it can refer to anything that comes from, or anyone who lives on, the other side of mountains, or even more generally, anything seen as foreign, strange, or even barbarous.

Jadranska ruža vjetrova

Postoji više načina grafičke predočbe vjetrova, a za razne namjene je najjednostavniji i najpraktičniji model ruže vjetrova. U svom klasičnom obliku zvjezdaste ruže, relativna dužina njenih krakova prikazuje godišnju (ili mjesečnu) učestalost vjetrova u postotcima ukupnog puhanja, a promjer središnjeg kruga označuje učestalost tišina bez vjetra. U novijoj poboljšanoj inačici je informativnija tzv. lepezasta ruža vjetrova, gdje lopatasti krakovi svojom dužinom označuju učestalost pojedinog smjera, a širinom (debljinom) kraka srednju jakost dotičnog vjetra. Za praktične primjenjene namjene takve ruže vjetrova poput kompasa imaju 8 glavnih krakova sa standardnim medjunarodnim kraticama vjetrova u smjeru sata: N, NE, E, SE, S, SW, W i NW. Samo za posebne namjene npr. u pomorstvu i meteorologiji se ponekad dodaju i medjusmjerovi s ukupno 16 vjetrova, tj. još NNE, ENE, ESE, SSE, SSW, WSW, WNW i NNW.

Na istočnojadranskoj ruži vjetrova se po nazivima razlikuje šest glavnih i u praksi značajnih vjetrova s posebnim nazivima: jugo (ili šilok) smjera S-SE, pa čisti istočnjak levantara (levanat), zatim prava bura ili sjeveroistočnjak, pa čisti sjevernjak ili tramuntana, ter maeštral kao sjeverozapadnjak do zapadnjak i jugozapadni lebić (ili garbin). Ini slabiji vjetrovi nestalnog smjera koji se od nabrojenih više razlikuju po popratnim učincima negoli po stalnom smjeru su još npr. sjeveroistočni "burin" (noćnik), pa čisti zapadnjak "pulenat", topla jugoistočna "bava", itd. Glavni su standardni vjetrovi na istočnojadranskoj ruži vjetrova ovi:

  • tramontana - N = sjeverac: hladan vjetar blizak buri, ali stabilniji
  • bura - NE = sjeveroistočnjak: najjači vjetar na Jadranu, puše iz kopnenog zaledja preko obalnog gorja na more, većinom na mahove i promjenjivog smjera
  • levanat ili jače levantara - E = istočnjak: sličan kao bura ili jači bez rafalnih udara, a ljeti topli vjetar lijepog vremena
  • jugo - SE = jugoistočnjak (ili široko): topli većinom kišni vjetar s pučine
  • oštro - S: to je čisti južnjak, velike jačine i kraćeg trajanja (većinom kao prijelaz izmedju juga i lebića).
  • lebić (garbin) = jugozapadnjak: to je kraći vjetar, često nakon juga. Može biti jači olujan pa se zove garbinâda.
  • pulenat (ponent) - W: zapadnjak je rjedji na isto;nom Jadranu.
  • maestral - NW = sjeverozapadnjak: većinom ugodan ljetni vjetar koji pri lijepom vremenu obično puše popodne u toplim danima.

Podrijetlo naziva

Za taj sjeverni primorski vjetar je u slavenskoj inačici prikladniji i jasan naš jednoznačni naziv "sjeverac" (ili arhaično sjevernik - sivêrnik): Naprotiv je druga inačica 'sjevernjak' nejasna i dvoznačna jer izim vjetra češće označuje i ljude sa sjevera tj. Nordijce (Skandinavce i slično), pa gdje to nije već jasno iz prirodoslovnog surječja - treba pridodati u apoziciji "sjevernjak (vjetar)" da ne bude zabune. Inače tramuntâna kao uobičajeni pomorski naziv sredozemnog sjeverca potječe iz antičkoga latinskog Transmontana (= "Prekogorska" ili 'Preko-planinska') tj. nešto što dolazi od sjevera preko Alpa.

Iz toga su izvedeni slični noviji romanski nazivi za ovaj južnoeuropski sjeverac kao:

  • tramOntana u Italiji, Španjolskoj, Sloveniji, Dalmaciji, Malti, itd.
  • tramUntana u Kataloniji, Grčkoj i Kvarneru.
  • Dramudana je sličan turski naziv za hladniji sjeverac na Crnom moru.
  • Kod nas na Jadranu su neke dialektne inačice npr.:
    • tramóntana na dalmatinskom kopnu i Crnogorskom primorju,
    • tramuntâna na Kvarneru
    • termuntâna u Istri i na Cresu,
    • tarmuntôna na vanjskima srednjojadranskim otocima.

Takodjer jadranski pomorci još nazivom razlikuju u okiru tramuntane i neke njezine prirodne inačice po jačini:

  • Trmuntanjêl je blaža tramuntana, kao laganiji i svježi sjeverni vjetrić iz NNW većinom ljeti, ili pri slabljenju podkraj zimske tramuntane.
  • Trmuntanjêž je olujna tramuntana s jako uzburkanim morem i posolicom većinom kao pojačani sjeverozapadnjak iz NW do NNW smjera, a najviše puše na vanjskim otocima i pretežno zimi.

Inače sličan homonim Tramuntana u talianskomu i našoj čakavici (velikim početnim slovom) takodjer označuje i zvijezdu Sjevernjaču (Polaris) u zvieždju Malog Medvjeda. Ini naši dialektni nazivi za Sjevernjaču još su npr. kajkavski Sevérnica, pa ikavsko-šćakavski Sivernjača i na Kvarnerskim otocima arhaično Tohôrnica.

Razlike bura : tramuntana

Tramuntana kopnene laike donekle podsjeća na anticiklonsku ili vedru buru, od koje se ipak bitno razlikuje po postanku i popratnim pojavama: Od prave (sjeveroistočne) bure se taj stvarni jadranski sjeverac ili čakav. tramuntâna (od latin. Transmontana) višestruko razlikuje kako po smjeru, tako i načinom puhanja, pa po snagi, itd.

  • Tramuntana je pravi sjeverac do sjeverozapadnjak (N do NW) i nikad ne puše kao stvarna bura od sjeveroistoka (NNE do ENE.)
  • Tramuntana je većinom stalni i jednoličan vjetar, pa skoro nikada ne puše izprekidano uz udarne rafale kao prava bura.
  • Tramuntana je pretežno pučinski vjetar otvorenog Jadrana gdje je najjači, dok je u nutarnjim otočnim kanalima i na kopnenoj obali slabiji ili mjestimice izostaje.
  • Obična tipska bura je uži područni vjetar NE-smjera većinom samo duž istočnojadranskog primorja i nutarnjih otoka, dok istodobno kod nas u dubljemu kopnenom zaledju većinom vlada maglovita tišina. Naprotiv uz tramuntanu na Jadranu često slični vedro-svježi vjetrovi pušu na većem prostranstvu od Panonie do srednjeg Mediterana i Crnog mora: Zato tada vedri (sjevero)zapadni vjetar smjera W do NW zapuše i kod nas dublje u kopnenom zaledju sve do Zagreba i Varaždina (domaće-kajkavski zapadnjâk) koji je većinom istodoban s jadranskom tramuntanom.

Osobine tramuntane

Tramuntana ( latin. Transmontana, Istra + talij. tramontana, dalm. otoci: tarmuntôna, grč. τραμουντάνα, turs. Dramudana, tzv. "sjeverna bura", kopneno-laička "bura", "žabarsko-vlaška" bura): Domaći narodni i službeni pomorski naziv tog vjetra na istočnom Jadranu je klasičnoga romanskog podrijetla (lat. Transmontana), tj. vjetar preko južnoeuropskih planina. To je tipični jadranski sjevernjak do sjeverozapadnjak s glavnim smjerom NNW, kojega neupućeni laici iz našega kopnenog zaledja pogrješno smatraju "burom", iako se od ove znatno razlikuje po dinamici, jakosti, smjeru i učinku. To je ona tzv. "sjeverna bura" tj. umjereni vjetar slabijeg učinka koji su ekološko-vegetacijski na tzv. "najizloženijim sjevernim položajima" zabunom proučavali naši neupućeni istraživači, pa dakako na tim poluizloženim privjetrinama, tek manje rubno izloženim pravoj (sjevero)istočnoj buri nisu ni mogli naći neku izrazito posebnu vegetaciu, izim samo poluotpornih zajednica proširenih i na inim privjetrinama s drugim umjerenim vjetrovima.

Inače tramuntana kod nas najčešće puše po lijepomu prohladnom vremenu kad je anticiklona nad Europom, uz umjerenu osrednju vlagu i jednolično puhanje tj. bez vrtložnih udara i bez suše kao kod prave bure. Prati ju većinom ljepše i sunčano vrijeme sa značajnim bijelo-grudastim oblacima (Cumulus) koji tada sporo plove nebom od sjevera ili sjeverozapada, a rjedji su i visinski oblaci tipa Altocumulus lenticularis ili čakav. lignjûni, koji se zapažaju većinom u suton predvečer. Najčešća je u proljeće i ljeti, a jakost joj je umjerena i rjedje prelazi 15 m/s (7 Bf): Ipak uz prikladne uvjete može doseći i olujne snage poput jače bure, npr. noviji takav slučaj je dne 21. 3. 2013. kada je na Palagruži olujna tramuntana dostigla čak 123 km/h (= oko pola najjače velebitske bure).

Tramuntana je kod nas najčešća i razmjerno najjača većinom u onim područjima gdje je slabija bura, tj. najviše u zapadnoj Istri, podno Učke oko Opatije, Lošinja, Zadra, Kornata, Visa, Lastova, Dubrovnika i dr. Izrazito je najrjedja i najslabija, pa kroz veći dio godine izostaje oko Senja, Jurjeva, Vrbnika, Baške, Prvića i Golog otoka tj. uglavnom je ni nema baš u istom području najjače Senjske bure i olujne levantare. U tima najburnijim područjima Kvarnera se blaža do umjerena tramuntana tek ponekad pojavi u nastavku pri slabljenju predhodne jače bure, kad ona iz sjeveroistoka zakrene na sjeverni smjer i postupno prestaje. Ipak je umjesto završne tramuntane i tu česti prestanak bure u nastavku preko noćnoga termičkog burîna.

Učinak tramuntane

Kod nas je tramuntana većinom umjereni vjetar, ali može postati i vrlo jaka do olujne snage, osobito na vanjskim pučinskim otocima središnjeg Jadrana, pa u sjeverozapadnoj Istri i Slovenskom primorju gdje puše kao olujni sjeverac iz jugoistočnih Alpa. Zbog prosječno manje jakosti i umjerene vlage, pri tramuntani je priobalna posolica znatno slabija od sušne olujne bure, a samo na vanjskim pučinskim otocima (Svetac, Vis, Palagruža, Sušac, Lastovci i sl.), gdje podalje od kopna i tramuntana stvara veće valove, njezina je posolica jača i već uvjetuje vidljivi uzpon obalnih halofita na rtovima i sjeverozapadnim padinama.

Pod izrazito najjačim udarom pučinske tramuntane i njezinih većih valova uz posolicu su na hrvatskom Jadranu osobito rt Savudrija na sjeveroizapadu Istre, otočić Susak kod Lošinja, rt Fumôr na zapadu Svetca, rt Barjaci na sjeverozapadu Visa i sjeverozapadna obala Sušca. Inače je ekološki učinak tramuntane na vegetaciu općenito umjeren i nespecifičan, a najčešće su poluotporne biljne zajednice na njezinim ekspozicijama Stipo-Salvietum officinalis, Satureio-Edraianthemetum tenuifolii i ine slične fitocenoze općenito proširene kod nas na poluizloženim privjetrinama s raznim umjerenim vjetrovima. Uz obale gdje previše puše, može biti štetna za uzgoj osjetljivih južnih egzota, agruma i većine palmi.

Ini slični vjetrovi

Sredozemnoj tramuntani manjeviše slični, hladno-suhi jednoliki vjetrovi se nalaze još drugdje u umjerenom i hladnom pojasu na obalama ostalih kontinenata. Medju takvima su najjači i poznatiji npr.:

  • Hladno-suhi sjeverac Purga u Kazakhstanu uz Kaspi i Aral,
  • Sjevernoamerički Norder uz južne obale SAD,
  • Južnoamerički Pamperos osobito u Argentini,
  • Southerly Buster na jugoistoku Australije i Novi Zeland.

Vanjske sveze

Poveznice

Reference

Adapted and elaborated by GNU license almost from Chakavian WikiSlavia.

Dobavljeno iz "http://hr.metapedia.org/m/index.php?title=Tramuntana_(sjeverac)&oldid=45026"