Vancouver i čakavci

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
HrvatGrb.png

Vancouver i čakavci: Vancouver je obalni lučki grad u kanadskoj pokrajini Britanskoj Kolumbiji. Najveći je grad na jugozapadu Kanade i treći po veličini u cijeloj zemlji. Broj stanovnika je 611.869, a s okolinom ima 2.524.113 stanovnika 2007. godine). Grad je središte drvne industrije, ribarstva i pomorskog prometa na Pacifiku, a u Vancouveru su održane Zimske olimpijske igre 2010. godine. Oko pola pučanstva Vancouvera iskonom nisu Britanci, a medju ovima je i naša iseljena zajednica od desetak tisuća uglavnom pomorskih čakavaca s jadranskih otoka, osobito utjecajnih u pacifičkom ribarstvu zapadne Kanade.

Abstract

Vancouver & Croats: Vancouver is a coastal city located in the Lower Mainland of British Columbia, Canada. It is named for British captain George Vancouver, who explored and first mapped the area in the 1790s. The metropolitan area is the most populous in Western Canada and the third-largest in the country, with the city proper ranked eighth among Canadian cities. According to the 2006 census Vancouver had a population of 578,041, and just over 2.1 million people resided in its metropolitan area. Over the last 30 years, immigration has dramatically increased, making the city more ethnically and linguistically diverse; 52% do not speak English as their first language. Almost 30% of the city's inhabitants are of Chinese heritage. There occur also a community of immigrated islander Croats from Adriatic, engaged chiefly in fisheries and shipbuilding.

Zemljopis, klima, priroda

Grad Vancouver leži na poluotoku Burrard tj. između zaljeva Burrard na sjeveru i ušća rijeke Fraser na jugu, te morskog kanala Strait of Georgia na zapadu. Grad je u Pacifičkoj vremenskoj zoni UTC−8 i u Pacifičkoj pomorskoj ekozoni, a prostire se na području od 114 km² uključivo ravnice i brdovitu zonu zaledja. Do imenovanja grada 1885. se naziv "Vancouver" odnosio samo na veliki zapadniji otok Vancouver, pa je do danas često pogriješno shvaćanje kako je grad smješten na tom otoku. I grad i otok nazvani su po britanskom kapetanu Georgeu Vancouveru, dok je južniji istoimeni grad Vancouver u Washingtonu (SAD), nasuprot Portlandu na sjevernoj obali rijeke Columbia, tek posredno nazvan po tomu britanskom kapetanu i naziv toga drugog grada je od ranije utvrde Fort Vancouver, koji je bio sjedište Kompanije zaljeva Hudson za Distrikt Columbia kao najveće naselje na pacifičkom sjeverozapadu SAD do Oregonskog ugovora 1846. Službeni nazivi gradskih četvrti u Vancouveru se često mijenjaju. Planinski lanac North Shore Mountains u zaledju dominira gradskim krajolikom, pa su po vedrom danu vidljivi i snijegom pokriveni vulkan Mount Baker na jugoistoku u Sjedinjenim Državama, veći otok Vancouver na zapadu i otok Bowen na sjeverozapadu.

Klima oko Vancouvera

Klima je u Vancouveru po kanadskim standardima umjerena, pa je najčešće klasificirana kao oceanska (Köppenova klasifikacija klime Cfb). Ljetni mjeseci uobičajeno su polusuhi, nerijetko s umjerenom sušom tijekom srpnja i kolovoza. Naprotiv je ostatak godine kišovit, posebno između listopada i ožujka. Godišnje oborine u zaledju, mjerene na vancouverskom aerodromu u Richmondu su oko 1.199 mm, premda to znatno varira kroz metropolitansko područje radi topografije, pa je prosjek dosta veći u centru grada. Ljetni mjeseci imaju manje oborina i više sunčanih dana, ublaženih morskim povjetarcima. Maksimalna dnevna temperatura je oko 22 °C u srpnju i kolovozu s povremenim temperaturama do 30 °C. Najviša ikada zabilježena temperatura bila je 34,4 °C dne 30. srpnja, 2009. Snijeg pada prosječno 11 dana godišnje, od kojih tri dana padne 6 cm ili više. Godišnja prosječna visina snijega je 48,2 cm, ali se ne zadržava dugo na tlu. Okolica Vancouvera i osobito susjedni otoci su zimi razmjerno najtopliji u Kanadi, pa je grad Veliki Vancouver (Greater Vancouver) četvrti po najblažoj zimi među kanadskim gradovima, nakon susjedne Victorije, Nanaima i Duncana, svih s obližnjeg otoka Vancouver. Vancouver ima zimi dnevnu minimalnu temperaturu ispod nule prosječno 46 dana godišnje, ili ispod −10 °C dva dana u godini. Prosječno 4,5 dana godišnje su trajni mrazovi kada temperatura ne prelazi iznad 0 °C.

Priroda i parkovi

Vegetacija u području Vancouvera izvorno je bila oceanska kišna šuma umjerenih područja, koja se sastojala od četinjača s ponešto javora i johe, uz velika močvarna područja čak i na visoravnima zbog loše drenaže nepropusnog tla. Izvorna mješavina četinjača bila je karakteristična za primorje Britanske Kolumbije: duglazije, tuja, itd. Smatra se kako oko grada rastu najveća stabla tih vrsta na obali Britanske Kolumbije. Najveća njihova stabla na području današnjeg Vancouvera su bila u predjelu Gastowna, gdje se započela prva sječa šume i na južnim obroncima zaljeva False Creek i English Bay, najviše oko plaže Jericho. Šuma u Stanley Parku posječena je između 1860-ih i 1880-ih, gdje su tragovi staromodnih tehnika sječe, kao urezi za dasku još vidljivi. Vancouver ima jedan od najvećih gradskih parkova u Sjevernoj Americi, Stanley Park površine 404,9 hektara.

Premda neke poluotporne palme iz grupe žumara (Trachycarpus, Sabal i sl.) u Vancouveru nisu česte, njihov rast i uspješno prezimljavanje u poredbi s ostatkom Kanade je dokaz toplije umjerene klime u gradu. Mnoge biljke i drveće koje su sadjene u Vancouveru i okolicii (Lower Mainland), uvezeni su iz drugih dijelova kontinenta i svijeta. U gradu rastu i neke vrste sadjenih palmi, pa niz inoga egzotičnog drveća kao čilska araukarija, japanski javor, magnolije, azaleje, rododendron itd. Neki su rododendroni izrasli do znatnih veličina, kao i druge vrste uvezene iz područja oštrijih klima istočne Kanade ili Europe. Lokalni samonikli Acer glabrum također može postići ogromne visine. Mnoge od gradskih ulica imaju drvorede s mnoštvom cvjetnih stabala japanske trešnje, koje je od 1930-ih nadalje poklonila japanska vlada. Stabla cvatu nekoliko tjedana u rano proljeće svake godine. Druge ulice imaju drvorede kestena i inih dekorativnih stabala.

Otok Vancouver

Vancouver je veliki pacifički otok u jugozapadnoj Kanadi, savezna pokrajina Britanska Kolumbija sjeverozapadno od istoimenoga lučkog grada Vancouver. Imenovan je po britanskom pomorskom kapetanu George Vancouveru koji je istraživo sjeverozapadnu obalu Sjeverne Amerike. Otok Vancouver je dug 460 km smjerom sjeverozapad-jugoistok i na najširem mjestu širok 80 km, a povišina otoka iznosi 32.134 km2 i na njemu živi 656.312 stanovnika (2001.). Na otoku se nalazi više obalnih naselja, od kojih je najveće Greater Victoria gdje živi oko polovica otočana tj. njih 331.491, dok su ostala veća naselja još Nanaimo, Port Alberni, Parksville, Courtenay i Campbell River. Otok Vancouver od kanadskog kopna odvajaju tjesnaci Johnstone i Queen Charlotte na sjeveroistoku, pa prolaz Georgia na jugoistoku spram grada Vancouver i tjesnac Juan de Fuca na jugozapadu spram sjeverozapadnih SAD. Na otoku još žive domaća indianska plemena iz grupe Kwakiutl, Nootka i Coast Salish, a prvi su Europljani tu bili ruski trgovci krznom. God. 1774. su španjolski osvajači ovamo poslali svoje ratne brodove da zauzmu otok.

Povijest i značenje danas

Vancouver je zapadnokanadski obalni grad smješten na području Lower Mainland u Britanskoj Kolumbiji. Nazvan je po britanskom kapetanu Georgeu Vancouveru, koji je to područje medju prvima istražio 1790-ih. Samo ime Vancouver je podrijetlom iz nizozemskog "van Coevorden," što označava osobu iz grada Coevorden u Nizozemskoj. Vancouver je najveći pacifički grad zapadne Kanade i treće najveće metropolitansko područje u zemlji, dok je sam uži grad osmi po veličini u Kanadi. Prama popisu iz 2006., Vancouver naseljava preko 578.000 gradjana, dok u širemu metropolitanskom području živi preko 2,1 milijuna ljudi. Pučanstvo Vancouvera je etnički vrlo raznoliko, s 52% ljudi kojima engleski nije materinji jezik, a nakon najbrojnijih britanskih potomaka je druga po brojnosti tu kineska zajednica s 1/3 gradjana u brzom porastu, dok medju inima tu žive i jadranski Hrvati.

Šumske pilane su tu ustanovljene 1867. u primorskom području prije nazvanom Gastown i postale su jezgrom oko kojeg je niknuo budući grad (townsite), pa je Vancouver oblikovan gradom od 1886. Zato je i Kanadska transkontinentalna željeznica produžena do toga grada na pacifičkoj obali 1887., zbog prednosti koje pruža ovdašnja velika prirodna luka, koja je uskoro postala vitalna karika u trgovačkoj ruti između Azije, istočne Kanade i Londona, gdje je ubrzo započela i doselidba pomorskih Hrvata s Jadrana. Gradska luka u Vancouveru (Port Metro Vancouver), danas je najprometnija i najveća u Kanadi, kao i četvrta najveća po tonaži u Sjevernoj Americi. Iako prvotno šumarstvo i dalje tu ostaje najjača industrija, Vancouver je poznat kao urbano središte okruženo prirodom što turizam čini drugom najvećom industrijom.

Vancouver je također i treće najveće središte filmske prizvodnje u Sjevernoj Americi nakon Los Angelesa i New Yorka, što je gradu donijelo nadimak Hollywood North (Sjeverni Hollywood). Po novijim procjenama poslovnih časopisa je Vancouver duže od desetljeća visoko rangiran u turističkoj promičbi kao "najugodniji grad za život u svijetu". Bio je domaćin raznim međunarodnim konferencijama i dogodjajima, uključivo konferenciju Ujedinjenih naroda o ljudskim naseljima 1976., pa Svjetsku izložbu 1986. Zimske olimpijske igre 2010. održane su u Vancouveru i Whistleru, zimovalištu 125 km sjeverno od grada.

Čakavci oko Vancouvera

Iseljenih prekomorskih Hrvata u Kanadi ima najmanje na atlantskom istoku oko Quebeca, a najviše ih je u kopnenom središtu, osobito Toronto i Missasauga gdje uglavnom pretežu doseljeni hrvatski štokavci iz nutarnje Hrvatske i Bosne. Na pacifičkom zapadu je značajnija naša zajednica jadranskih otočnih čakavaca kod Vancouvera, iskonom najviše iz Kvarnerskih i dalmatinskih otoka. Po podatcima iz god. 2001, tu u širemu prigradskom okružju živi 11.225 hrvatskih potomaka, a na užemu gradskom području su 2.945 gradjana našeg iskona. Kao tradicijski pomorci s Jadrana, ovi su kanadski čakavci najviše angažirani u regionalnom ribarstvu i brodogradnji, pa npr. njihove udruge djelomično imaju i monopol u morskom ribolovu na pacifičkoj obali i otocima zapadne Kanade. Dok na kopnu češće javno govore poluengleski, privatno u obitelji i pri poslu na moru ovi kanadski čakavci još uvijek bar dijelom medjusobno komuniciraju našom starom otočnom čakavicom.

Kao i većina inih kanadskih Hrvata, takodjer i ovi čakavci oko Vancouvera su tijekom 20. st. bili nastrojeni oštro antijugoslavenski, pa su zato uz ino odbijali i Vukovske jugojezične utjecaje iz porobljene domovine, što ima i praktično značenje za arhaičnu čistoću njihova poluprivatnog govora. Premda im je jezik polučakavski s obiljem tehničkih anglizama u rječniku, u svojoj očuvanoj čakavici uglavnom nemaju jugo-balkanskih jezičnih zagadjenja ni turcizama nasuprot npr. projugoslavenskih Dalmatinaca iz južnijeg San Pedra (Los Angeles) čiji je hibridni govor zbog podrške Jugoslaviji i prihvata jugoslavenskog Vukopisa dosad većinom postao čudna anglo-jugo-turska smjesa (s novim balkanskim turcizmima usred Amerike !). Zbog odbijanja ikakvih kontakata s Udbom i jugobalkanskim Vukovim 'jezičarima', taj starinski čakavski govor oko Vancouvera je slično kao i za brojne čileanske čakavce, kod nas ostao razmjerno nepoznat i prešućen, za razliku od idejno podobnih jugočakavaca iz San Pedra o kojima je kod nas najviše napisano glede američkih čakavskih iseljenika.

Literatura

  • Chuck Davies: The Greater Vancouver Book – An Urban Encyclopedia. Linkman Press, Surrey, British Columbia 1992, ISBN 1-896846-00-9
  • Daniel Francis: L.D.– Mayor Louis Taylor and the Rise of Vancouver. Arsenal Pulp Press, Vancouver 2004, ISBN 1-55152-156-3
  • Harold Kalman: Exploring Vancouver – Ten Tours of the City and its Buildings. University of British Columbia Press, Vancouver 1974, ISBN 0-7748-0028-3
  • W. Michael et al.: Horizons – Canada Moves West. Prentice-Hall, Upper Saddle River, New Jersey 2000, ISBN 0-13-012367-6

Vanjske sveze

Poveznice

Reference

Adapted and elaborated by GNU-license from Chakavian WikiSlavia and Wikinfo.

Dobavljeno iz "http://hr.metapedia.org/m/index.php?title=Vancouver_i_čakavci&oldid=45047"