Čakavski zoonimi
Čakavski zoonimi (dialektna baština zoo-nazivlja uz Jadran): Dosadašnja literatura o domaćim dialektalnim zoonimima (nazivlju za faunu) u Hrvatskoj je razmjerno oskudna i najvažniji su takvi raniji radovi za razne kralježnjake (Hirtz 1928-1954), pa noviji uglavnom za morske ribe (Vinja 1986 i 2000-2004).
Najviše je tj. preko tisuću čakavskih zoonima dosad popisano na Kvarneru, osobito iz otoka Krka, Raba i primorskog Vinodola (Lovrić 1970, 1997, 2002, Yoshamya 2004, 2005). Iz gore nabrojenih izvora, ovdje se navode samo poneki važniji primjeri tipskih čakavskih zoonima iz Kvarnera i sjeverne Dalmacije i to prvo stariji arhaizmi srednjovjekog izkona ako su poznati, a potom u zaporki još mladji polučakavski zoonimi.
Sadržaj
Opći pojmovi i skupine
Stariji su i većinom osobiti čakavski nazivi iz zoomorfologije: žloâke (dlake), perùti (ptičje perje), hrùsti (ljuske-krljušt), kjũn (ptičji kljun), sekÿl (rilo-surla), ćapôr (pandža), troâki (krakovi polipa), pipàla (ticala-antene), šćèti (treplje-cilije), trìpa (utroba-abdomen), paltà (koža-put), sekãn (tkivo), markàtva (oplodnja), zaćâlo (zametak), vanùkle (mladunac), njazlà (gnijezdo), šihtàva (siktanje gmaza) i sl.
Zajednički zbirni nazivi za glavne taksonomske grupe faune su dielom posebni arhaizmi kao maćÿni (Cephalopoda), ćarvÿ (Annelida), žmÿni (gmazovi-Reptilia), pulÿne (ptičurine-grabljivice), šošÿći (sisavci-Mammalia) itd. Ini polučakavski grupni nazivi duž sjeveroistočnog Jadrana su manjeviše slični ostalim hrvatskima, npr. korãli (Octocorallia), spûži (Gastropoda), râki (Crustacea), ribe (Pisces-Osteichthyes), hlandòvina (Chondrichthyes), tìći (Aves), mićetìći (pjevice-Passeriformes), skòti (Animalia-životinje) itd.
Nazivlje bezkralješnjaka
U Kvarneru je zapisano stotinjak naziva za raznolike morske beskralješnjake, što je takodjer posljedica ovdašnje stare pomorske tradicije. Medju ovima se ističu osobiti i pradavni staročakavski zoonimi kao garmãl (rak Eriphia spinifrons), križevãl (zvjezdača Coscinasterias tenuispina), kangarõl (novije volak: Murex spp.), koltrÿnica (mahovnjak Retepora spp.), maćÿna (novije sipa: Sepia spp.), ràrog (rak Homarus gammarus), rudãn (slatkovodni rak Astacus pallipes u primorskim rijekama), sipâk (puž Aplysia spp.), špugvÿna (divlja spužva: Hippospongia scalaris), ugârc (puž Monodonta turbinata: perz. garč), pisipãy (mekušac Chiton spp.) itd.
Ini polučakavski nazivi morskih bezkralješnjaka su većinom slični duž istočnog Jadrana: bìša (brodotočac: Teredo navalis), batikũl (rak Galathea spp.), feralìći (svjetleći noćni planktoni), ježÿći (Echinoidea), kubòtnica (Octopus spp.), korãl (Gorgonaria), kosmãl (novije kosmelj: rak Dromia vulgaris), križác (južnije: morska zvizda, Asterias spp.), kùkumar (trp, Holothuria), luštùra (periska, Pinna nobilis), muškâc (južnije mrkač, Eledone moschata: avest. muškas i vede. musk), morùžgva (Actinia spp.), mornepèra (polip Aglaophenia spp.), migàvica (rak Scillurus arctus), dàtul (prstac: Lithophaga lithophaga), škujârica (mekušac Diodora = Fissurella spp.), špûgva (Euspongia officinalis), ulÿgna (novije lignja: Loligo vulgaris) itd.
Romanski nazivi riba
Dio naziva za jestive ribe (ihtionimi) na istočnom Jadranu su romanskog iskona, iako još postoji niz izvornih staročakavskih ihtionima srednjovjekog podrijetla osobito na Kvarneru: npr. bàćva (Orthagoriscus mola), ćarnác (svjetleća riba Grammonus ater), glavóč (Gobius spp.), grubotÿna (novije grdobina: Lophius piscatorius), jadvûn (morski pauk: Trachinus spp.), kosirÿka (novije poletuša: Exocetus spp.), macãn (sablja, Xiphias gladius: gots. maithan), mićavÿra (novije babica, Salaria zvonimiri), oÿć (novije jaram: Sphyraena zygaena), šelebãj (morska lisica: Alopecias vulpes, aramej. šelebu), slipavÿra (novije babica: Blennius spp.), šubãn (novije knez: Coris julis) i tarná (drhtulja: Torpedo marmorata).
Ini polučakavski ihtionimi su općeraširene inačice sličnih romanskih naziva kojih je više na jugu u Dalmaciji npr. arbũn (Mullus barbatus), bakalâj (Gadus morrhua), barakũl (veleraža: Raja miraletus), brancÿn (luben: Dicetorchus labrax), búc (Balistes capriscus), grũn (Conger conger), inćũn (Engraulis engraulis), matãn (Trygon spp.), pešekãn (morski pas: Carcharias spp.), šalamũna (Umbrina cirrhosa), špirũn (Raja oxyrhynchus) ...itd.
Kopneni člankonošci
Čakavsko nazivlje za kopnene člankonošce (Arthropoda) i osobito za kukce (Insecta) je dosta raznoliko, osobito na Kvarneru s više posebnih arhajskih imena: kârba (Vespa spp.: novije osà), karbâvje (osinjak), kâškice (stonoge: Julidae, hetit. kaškai), marjakÿr (leptir admiral: Vanessa atalanta), mićakosÿr (leptir Papilio machaon), mùtnja (osice Eumenidae: etrur. mutna), škraplũn (Scorpionidae: novije škrpljun), ćepêr (krpelji, Ixodidae: hetit. tepu), ûla (novije čelà, Apis mellifica: bask. uli), ulnÿk (pčelinjak-košnica: bask. ulitxa), zambôra (muha-zujara, Calliphora spp.: perz. zambur), zinzÿn (noćni šturci: Acrididae) i dr.
Ini polučakavski nazivi člankonožaca su rašireni slavenski ili romanski, npr. bàkul (žohar: Blatta orientalis), buhá (Pulex spp.), cilindrèta (Cicindella spp.), svićârka (krijesnica, Lampyris noctiluca), čarćâk (cvrčak, Cicada spp.), gobác (leptir gubar: Limantria dispar), govnovãl (balegar, Scarabeus sacer), metũl (moljci, Tinaeidae), mornâr (Tipulidae), murâvje (novije mravi: Formicidae), papavùk (pauk kosac, Phalangium), pavućÿna (paučina), šarbác (svrabac, Sarcoptes scabiei), šarsén (stršljen, Vespa crabro), štròki (Tabanidae), štrigũn (kamenarke, Chilopoda), višćÿce (noćni leptiri Noctuidae), ušènac (Pediculus spp.) ...itd.
Nazivi gmazova i vodozemaca
Herpetonimi (nazivlje gmazova i vodozemaca): Zbog suše i posolice su vodozemci na jadranskoj obali i otocima razmjerno rjedji i jednolični pa imaju oskudne čakavske nazive većinom slične inim hrvatskima: žàba (Ranidae), šćũr (vodenjak, Triturus spp.), ćukàvac (mukač, Bombina variegata), zelenÿca (gatalinka, Hyla arborea) i čarnoglàvac (žablji punoglavac).
Zbog obilja guštera i zmija na ljutome krasu su i njihovi čakavski nazivi puno bogatiji s više arhaizama osobito na Kvarneru, npr. žmÿn (južnije zmaja: gmaz općenito), kàška (neotrovna zmija: hetit. kaška), kaškũja (zmijište-zmijsko leglo: hetit. kaškuwa), kaškÿna (udav, Boa constrictor), kratẽl (novije poskok: Vipera ammodytes) i jašćerÿna (južnije zelenbak: Lacerta trilineata). Ini su polučakavski nazivi gmazova slični duž Jadrana npr. gàdi (otrovnice, Viperidae), àšpida (naočarka: Najidae), kokodrÿl (Crocodilia), kùšćer (gušteri općenito, Lacertidae), kušćèrica (gušterica, Podarcis spp.), plavác (zmija Malpolon monspessulanus), pokrovàta (kornjače, Testudinidae), slepÿć (blavor: Ophisaurus apodus) itd.
Ornitonimi za ptice
Čakavski nazivi ptica su većinom slični inima hrvatskim, ali ima i nekoliko posebnih arhaizama: kalúb (galeb, Larus cachinnans), kaukãl (zovoj, Calonectris diomedea), kavrãn (gavran: Corvus corax), kosirÿć (lastavica: Hirundo spp.), kosirÿka (čiopa Apus melba), laštrÿb (novije jastrib: Falco spp.: hetit. arsib), pulÿna (novije velatìć: ptica grabljivica općenito), lumbãr (novije golùb: Columba livia), sofÿna (sova Tyto alba: grč. sophos), orâl (orao: Aquila chrysaetos) i vÿnća (ždral: Gruidae).
Ostali polučakavski nazivi ptica većinom su slični inim hrvatskima ili romanskim npr. ftìć (ptica općenito), faganèlac (Acanthias cannabina), gadarèlac (grdelin, Acanthias carduelis), kûga (sovuljaga-buljina: Bubo bubo), kuknàrica (kukavica: Cuculus canorus), kućarÿn (novije orebac, Passer spp.), žmèrag (ronac: Phalacrocorax aristotelis), orãl (Aquilidae), orlé (orlovo gnijezdo), orêbica (jarebica, Alectoris graeca), pasàra (modrokos, Monticola solitarius), sokõl (Falco subbuteo), šùpi (lešinari: Vulturidae), supÿn (Gyps fulvus), ćũk (Athene noctua) itd.
Zoonimi sisavaca
Zbog gospodarske važnosti i lakšeg razlikovanja su čakavski nazivi za sisavce (= šošÿći) najbogatiji u fauni s više posebnih arhaizama: kozãl (novije pàrc: jarac, akad. kozela), gudò (novije gudin: vepar-krmak, akad. gud), gudÿć (novije prasìć: odojak), guda (novije prasÿca: krmača), peštakãn (novije pantigâna: štakor, Rattus spp., perz. peškhan), šelebãj (lisac: aramej. šelebu), tušćãn (zec, Lepus europaeus: perz. tušehan), topÿrje (novije slipi miši: šišmiši, Chiroptera), mûjsa (novije màška: Felis catus), mûjko (novije macàk: mačor), kÿš (novije ovcà, Ovis ovis: akad. kish), mjelÿć (novije jancìć: mlado janje), vidêl (novije telìć: mlado tele, lat. vitellus), bãk (bik: perz. bak), sarnà (Capreolus capreolus: hetit. surna), tovõr (ili tovar: magare, Equus asinus, perz. tavar), pùlić (novije ždribàc: ždrijebe), yzdén (noviji romanizam štalôn: pastuh, Equus caballus).
Glavna je osobitost na nekima Kvarnerskim otocima raznoliko nazivlje za morske sisavce i kitove (koji su rietki na Sredozemlju): orkatũr (kitolovac), orkulát (loviti kitove), orkùle (grupa Cetacea), balêna (obični kit, Balaena spp.), orkulÿna (ulješura, Physeter spp.), orkulÿć (mladi kitić), njôrga (Orcinus orca), orkùlica (Tursiops tursio), dupÿn (Delphinus delphis) itd. Izim gore spomenutih, za ine domaće životinje su 'bodulski' nazivi na većini jadranskih otoka slični ostalim hrvatskima: žÿvo (domaća stoka), volìć (vol), mulác (Equus X hinnus), kubÿla (kobila: latin. caballus), kozà (Capra hircus), kozlìć (jarić), janjãc (janje), bravarÿa (ovčarstvo), prasàc (Sus scrofa) i pasi (psi, canes).
Za ine divlje sisavce su čakavski nazivi bliski ostalim hrvatskima npr. bravÿna (muflon, Ovis musimon), kozÿna (divokoza, Capra aegagrus), kozlãk (kozorog, Capra ibex), bakodlãk (Bison spp.), medvidica (Monachus monachus), jelÿn (jelen, Cervus elaphus), kunÿl (ili kunelić: Oryctogalus cuniculus), lefânt (slonovi, Elephantidae), lešÿca (lisica, Vulpes vulpes), lyũn (lav, Panthera leo), maškÿna (divlja mačka, Felis sylvestris), maškũn (ris, Lynx lynx), madvÿd (novije medvid: Ursus arctos), žvirÿna (Panthera pardus) ...itd.
Djelovi tijela
Domaće čakavsko nazivlje za djelove tijela i bolesti je takodjer dosta raznoliko i bogato s nizom srednjovjekih arhaizama koji upućuju na rane anatomsko-medicinske spoznaje jadranskih predaka: slovÿk (novije čovik: čovjek), krÿ - gen. karvÿ (novije karv: krv), betêg (bolest), zalćà (žuć), zaÿk (novije jazik: jezik), sošóc (dojka-sisa), vôška (novije piška: stidnica-vulva, avest. vohuca-vohuni), mandavôška (maternica-uterus), vidãk (novije vidar: ljekarnik-apotekar, perz. videk), koštjê (kostur-skelet: hetit. kaštaj), tušćÿna (debljina-pretilost), švôre (krajnici-mandule), šćerbÿna (krezubina), hùja (bjesnilo-rabies: avest. ahya), kratêl (kolera), opũd (alergija ili opeklina), zjâva (rak - tumor), jàdva (rana), jašćèrica (žvalja - herpes), ugnjÿca (vrućica-temperatura), balabànić (bubnjić: perz. balobanek), ...itd.
Ini anatomsko-medicinski nazivi na bodulskoj čakavici su tek regionalne inačice sličnih općehrvatskih i širjih slavenskih riječi npr. črÿvo (crijevo), ćutÿlo (osjetilo), duhàlo (dušnik), gleznó (zglob), gûta (guša: perz. guta), lekét (lakat), možjèna (mozak), opârnica (upala), pešćâ (dlan), pretÿn (srčana klijetka), sarcè (srce), tarbùh (trbuh), vrÿd (bolni čir), zadùha (gušenje), zderÿlo (ždrijelo), zdètva (trudnoća), žaltenìca (žutica), žarnò (očna zjenica), žûbje (noviji romanizam dentjêra: zubalo), itd. Rjedji su tek poneki romanski nazivi za dijelove tijela, npr. glandûra (žlijezda) i paternòšt (kralježak).
Abstract
Chakavian zoonyms (Lingual heritage in zoo-naming at East Adriatic): A review of the traditional folk nomenclature for different animals, and for body parts used in southwestern Croatia i.e. in Adriatic coast and islands, is given.
Poveznice
Reference
Loaded and adapted by GNU-license from similar articles in Chakavian WikiSlavia and Wikinfo.
